Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-10625/2025
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice PS, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22. i 152/24.), odlučujući o prigovoru okrivljenice PS, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Split od 20. listopada 2025., Klasa: UP/I-471-02/25-01/512, Ur. broj: 513-07-17-25-1, na sjednici vijeća održanoj 19. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
I Prihvaća se prigovor okrivljenice PS te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni na način da se za prekršaj iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, činjenično opisanog izrekom tog prekršajnog naloga, temeljem citiranog zakonskog propisa uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenici izriče novčana kazna u iznosu od 400,00 (četiristo) eura koju kaznu je dužna platiti u roku od 60 dana od dana primitka ove presude.
Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica PS dužna je platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 35,00 (tridesetpet) eura u roku od 60 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenica PS proglašena je krivom zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, činjenično opisanog izrekom tog prekršajnog naloga te joj je temeljem citirane zakonske odredbe, izrečena novčana kazna u iznosu od 2.500,00 (dvijetisućepetsto) eura.
2. Istim prekršajnim nalogom, okrivljenica je obvezana na naknadu troškova izdavanja prekršajnog naloga u iznosu od 26,54 (dvadesetšest eura i pedesetčetiri centa) eura.
3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenica je sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnijela prigovor zbog izrečene novčane kazne.
4. U podnijetom prigovoru okrivljenica u bitnom navodi kako priznaje počinjenje prekršaja zbog kojeg je proglašena krivom te iskreno žali zbog počinjenog propusta, apostrofirajući da isti nije počinila namjerno, pa s obzirom na njezine osobne i imovinske prilike, predlaže da se odmjerena novčana kazna smanji.
5. Prigovor je osnovan.
6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice, niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Ispitujući nadalje, pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojima okrivljenica ukazuje kako je odmjerena novčana kazna prestroga, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena.
8. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je kako izdavatelj prekršajnog naloga navodi da su prilikom odmjeravanja novčane uzete u obzir sve okolnosti iz članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona, olakotno cijeneći činjenicu da porezna obveznica na dan nadzora nije imala evidentiranih dugovanja za poreze i doprinose, dok je otegotno cijenjena činjenica da je prema poreznoj obveznici bilo primijenjeno načelo uvjetovanog oportuniteta za prekršaj propisan Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom te je temeljem naredbe od 25. ožujka 2025., budući je okrivljenica ispunila obvezu, donijeta odluka da se ne pokrene prekršajni postupak.
8.1. Ovdje treba naglasiti da ovlašteni tužitelj u skladu s relevantnim odredbama Prekršajnog zakona ima pravo ne pokrenuti prekršajni postupak prema počinitelju prekršajnog djela sukladno načelu oportuniteta. Također, ističe se kako samo okolnost da je počinitelj ranije pravomoćno prekršajno kažnjavan zbog počinjenja drugog istog ili istovrsnog prekršaja (koja činjenica se dokazuje preslikom odluke s klauzulom pravomoćnosti, izvatkom iz prekršajne evidencije ili navođenjem broja kažnjavajuće odluke, datuma njezinog donošenja i datuma pravomoćnosti) može biti cijenjena otegotno uz uvjet da sukladno članku 77. stavka 2. Prekršajnog zakona na tu odluku nije nastupila rehabilitacija, pa je navedena okolnost pogrešno cijenjena na štetu okrivljenice, kao otegotna.
9. Nadalje, budući okrivljenica decidirano priznaje počinjenje prekršaja, izražavajući pri tom žaljenje zbog istog, pridonoseći takvim svojim ponašanjem brzom i učinkovitom okončanju prekršajnog postupka i pokazujući svijest o zabranjenosti svog postupanja, te kako u spisu predmeta nema podataka da je ranije pravomoćno prekršajno kažnjavana zbog počinjenja drugog istog ili istovrsnog prekršaja, koja okolnost ukazuje da je sklona poštivanju, a ne kršenju propisa i koja je izdavatelju prekršajnog naloga u vrijeme odlučivanja bila poznata (vidljivo iz osobnih podataka okrivljenice u dijelu izreke gdje se navode njezini osobni podaci), ali ju je propustio cijeniti, kao što je propustio vrednovati i činjenicu da račun nije izdan za manji iznos (15,00 eura), ovaj Sud smatra kako se radi o takvim olakotnim okolnostima koje u konkretnom slučaju imaju značaj naročito olakotnih te iste opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne sukladno odredbi članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona. Stoga je uvažavajući navedeno, a budući je za ovog počinitelja (fizička osoba obrtnik) za inkriminirani prekršaj propisana novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 39.810,00 eura), vodeći računa o vrsti počinitelja, iznosu propisane novčane kazne za inkriminirani prekršaj te granicama ublažavanja iste, prekršajni nalog preinačen u odluci o kazni te je ista izrečena ispod posebnog minimuma novčane kazne koja je zakonom propisana za taj prekršaj.
10. U tako odmjerenoj novčanoj kazni, pravilan su odraz pronašle sve utvrđene olakotne okolnosti, kao i izostanak bilo koje utvrđene otegotne okolnosti na strani okrivljenice, pa odmjerena novčana kazna, po mišljenju ovog Suda, odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.
11. Ovaj Sud je mišljenja kako je takva novčana kazna primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se ovako odmjerenom novčanom kaznom postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenicu, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.
12. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini izrečene novčane kazne.
13. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga, temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.
14. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenicu, određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 euro (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna sukladno ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.
15. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 19. studenog 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Dubravka Besednik Horak, v. r.
Sanja Gospočić, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i ovlaštenog tužitelja.
