Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U

    SPLITU

    Split, Domovinskog rata 4/III

    Pp - 16230/2025-6

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji ovoga suda Željki Matkov, uz sudjelovanje Marije Žuro kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika UŽ, okrivljenog po optužnom prijedlogu PU SD, I. Policijske postaje Split pod urbroj: 511-12-23- 25-1, klasa: 211-07/25-5/29696 od 9. studenog 2025., zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točke 3. i 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" RH 70/17, 126/19, 84/21, 114/22), kažnjivo po članku 22. stavka 1. istoga Zakona, nakon održanog žurnog postupka 19. studenog 2025., bez prisustva okrivljenika,

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljenik: UŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. U i pok. Ć, rođen **.**.1967. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], VSS, informatičar, zaposlen, mjesečna primanja cca 1.500,00 eura, rastavljen, otac dvoje djece, državljanin RH, prekršajno nekažnjavan,

    zastupan po branitelju Ivanu Babiću iz Odvjetničkog društva Babić&Babić iz Splita, Put Plokita 8., punomoć u spisu,

    k r i v  j e

    što je 8. studenog 2025. u 13,00 sati u [adresa]. počinio ekonomsko i psihičko nasilje u obitelji na štetu svoje bivše supruge ĆŽ rođene 1970., na način da je za vrijeme njene odsutnosti bez dogovora promijenio bravu na ulaznim vratima zajedničkog stana u kojem oboje stanuju odbijajući joj dati pripadajući ključ pospremio njoj i uklonio osobne stvari kojim radnjama je istoj onemogućio korištenje zajedničke, a i osobne imovine, a što je za posljedicu prouzrokovalo uznemirenost kod žrtve,

    time je počinio prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 3. i 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji a kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona.

    pa se na temelju navedenog propisa, okrivljeniku

    izriče

    novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura

    pri čemu se okrivljeniku temeljem članka 40. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme za koje su isti bio zadržan po Izvješću o uhićenju od strane I. Policijske postaje Split, od 8. studenog 2025. u 18,45 sati do privođenja na Općinski prekršajni sud u Splitu 9. studenog 2025. u 11,30 sati, što računa kao dva dana zatvora, odnosno 79,64 eura, tako da je po uračunatom zadržavanju okrivljeniku ostalo za platiti novčani iznos od 220,36 eura (dvjesto dvadeset jedan eura i trideset šest centi).

    Temeljem članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.

    Temeljem članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine RH 39/13) ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

    Temeljem članka 139. stavak 3. u svezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan na ime troškova prekršajnog postupka platiti iznos od 50,00 (pedeset) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.

    Obrazloženje

    1. PU SD, I. Policijska postaja Split pod gore navedenim brojem od 9. studenog 2025. podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

    2. Okrivljenik UŽ je priveden u ovaj sud u dežurstvu po djelatnicima I. Policijske Postaje Split, te nakon što je upoznat s navodima optužnog prijedloga i svojim zakonskim pravima u svojoj obrani je izjavio da nisu točni navodi iz optužnog prijedlog da bih on počinio ekonomsko i psihičko nasilje u obitelji na štetu svoje bivše supruge ĆŽ. Naime, oni su razvedeni pravomoćno ima godinu dana te imaju dvoje odrasle djece, te njihova kćer K, rođena 2006., živi na adresi u [adresa], koji je stan njegovo privatno vlasništvo kojega je imao još prije zasnivanja bračne zajednice s ĆŽ, a sin C se nalazi na studiju u Zagrebu. Nakon razvoda braka od zajedničke imovine su imali dva stana u [adresa] te je supruzi ĆŽ rekao da može birati da uzme jedan stan te je uzela jedan stan i sada su u njemu podstanari, a u drugom stanu koji je pripao njemu živi njihov zajednički sin C. Budući je stan u [adresa] njegovo privatno vlasništvo, kao što je već prije rekao, a koje je njegovo vlasništvo bilo prije zasnivanja bračne zajednice, nakon razvoda je pokušao više puta razgovarati s bivšom suprugom ĆŽ da napusti stan, te bi mu svaki put rekla: "Napustiti ću ga za dva mjeseca, za tri mjesec" ali još nije iz stana izašla. Budući da nije htjela napustiti stan bio je prisiljen i pismeno zatražiti od nje očitovanje da mu se izjasni kada će napustiti stan u više navrata te mu je zadnje odgovorila da će stan napustiti kada se riješe ostale parnice. Budući sa istom više ne može živjeti u istom domaćinstvu jučer je bio prisiljen da promijeni bravu na ulaznim vratima, te joj odbio dati pripadajući ključ, a njezine osobne stvari je uredno složio i stavio u podrum. Nakon što je ovo učinio nju je obavijestio da je to učinio te da su joj stvari u podrumu i da iste može uzeti.

    3. U daljnjem žurnom postupku pred ovim sudom pristala je svjedočiti žrtva nasilja bivša supruga okrivljenika ĆŽ koja je izjavila da je bivša supruga od UŽ te su se pravomoćno razveli ima godinu dana. Od 2003. od kada se bila udala za UŽ s njim je živjela na adresi u [adresa] te i sada ima prijavljeno prebivalište na navedenoj adresi. Jučer je otišla raditi na posao te kada se vratila oko 13:00 sati pokušala otvoriti ulazna vrata stana ali joj ključ nije ulazi pa je mislila da je možda pogriješila te joj je kćer K poslala poruku da je moj bivši suprug, a njezin otac, dao njoj drugi ključ. Nakon toga sam otišla na policijsku postaju i prijavila navedeni događaj, te su mi u policiji rekli da odem ponovno vidjeti hoće li mi otvoriti stan te kada sam došla ponovno na vrata stana, zvonila sam nekoliko puta, a vidjela sam da je svjetlo u stanu te mi nije htio otvoriti vrata stana te nakon što sam zvonila 3-4 puta otvorio je vrata i rekao mi što ja želim, a ja sam rekla da me pusti unutra, a on mi je rekao da nemam što tu tražiti, a ja sam mu rekla da su mi stvari unutra, a on mi je rekao da su stvari spremljene na sigurno mjesto, a nisam se sjetila upitati gdje je stvari smjestio. Nakon toga budući me nije htio pustiti u stan, nazvala sam ponovno policijsku postaju te su isti izašli na mjesto događaja. Mogu reći da stan u [adresa] na adresi [adresa] je privatno vlasništvo moga bivšeg supruga koji je imao i prije zasnivanja naše bračne zajednice te nakon razvoda isti mi je nekoliko puta rekao da napustim stan, a ja sam rekla da ću stan napustiti kada mi da alternativu gdje ću živjeti u drugom stanu jer postoji stan u [adresa] na adresi [adresa], te sam ja pokrenula parnicu u vezi navedenog stana. Ako sud donese odluku da ja nemam pravo na navedeni stan, ja ću napustiti stan u [adresa], a dok se ne riješi parnica iz stana neću izaći. Mogu reći da sam navedene prigode osjetila uznemirenost tj. šok i strah jer sam se iznenadila, nisam mislila da će promijeniti bravu na ulaznim vratima zajedničkog stana.

    4. U daljnjem žurnom postupku izvršen je uvid u evidenciju Ministarstva pravosuđa iz koje proizlazi da okrivljeni nije prekršajno kažnjavan, izvješće u o uhićenju koje je izdala I. PP Split, naredba o određivanju mjere opreza broj 1070349003, nalaz Hitnog prijema, Objedinjeni hitni bolnički prijem, Kardiološka ambulanta za Domagoja Perića broj protokola 20251416367, presuda o razvodu braka pod brojem P OB-303/2022-33 od 22. studenog 2024. pravomoćna 16. prosinca 2024., tužba ĆŽ upućena Općinskom sudu u Splitu pod brojem Ref. 95. P OB- 62/22, podnesak tuženika odgovor na tužbu, odgovor na prijedlog za privremenu mjeru zaprimljen kod Općinskog suda u Splitu 16. ožujka 2022. , podnesak tuženika pod poslovnim brojem Ref. 40. POB-42/22, tužba ĆŽ radi diobe bračne stečevine, ugovor sklopljen od 16. studenog 2023. sklopljen između ĆŽ i UŽ, te pisana korespondencija koju je uputila ĆŽ, UŽ **.**.2025., 16. rujna 2025., odgovor UŽ od 16. rujna 2025., te od 25. rujna 2025., te pritužba Centru od 8. ožujka 2023. koju je uputila ĆŽ. Izvadak o prebivalištu za ĆŽ iz JRO, MUP RH

    5. Temeljem ovako provedenog postupka sud je okrivljenika proglasio krivim i odgovornim jer je našao da su se u njegovom ponašanju ostvarila obilježja prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 3. i 4. Zakona o zašiti od nasilja u obitelji 22. stavak 1. istoga Zakona.

    5.1. Kaznena odredba članka 22. stavka 1. propisuje novčanom kaznom od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja počini nasilje u obitelji.

    6. Naime, odredbom čanka 10. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17), je između ostalog propisano da je nasilje u obitelji pod 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, 2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, 4. ekonomsko nasilje, zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovne, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, te 5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

    7. Analizirajući obranu okrivljenika i svjedoka žrtve sud je poklonio vjeru u njezin iskaz koji je sud uzeo kao logičan i vjerodostojan i nije ostavilo razloga za sumnju.

    8. Nesporno je da su okrivljenik, i njegova bivša supruga ĆŽ pravomoćno razvedeni presudom Općinskog suda u Splitu, pod brojem POB 303/2022-23 od 22. studenog 2024., a koja je postala pravomoćna 16. prosinca 2024. Nesporno je da je stan u [adresa]. vlasništvo okrivljenika UŽ koji je stan postao njegovo vlasništvo i prije zasnivanja bračne zajednice, što njegova bivša supruga ne spori, ali je također nesporno da su od zasnivanja bračne zajednice bivši supružnici živjeli na navedenoj adresi u navedenom stanu, te da je bivša supruga okrivljenika ĆŽ i nakon brakorazvodne parnice i dalje nastavila živjeti u navedenom stanu. Uvidom u vanjski uvid u podatke JRO, MUP RH nesporno proizlazi da je ĆŽ prijavljena na navedenoj adresi u [adresa]. od 4. siječnja 2006., te prijavljena do današnjeg dana, što znači da oštećena-žrtva nasilja ĆŽ ima aktivno prijavljeno prebivalište na navedenoj adresi, te da se i nakon razvoda nije odselila s navedene adrese, pa zbog toga sud smatra da je okrivljenik počinio ekonomsko nasilje u obitelji na štetu svoj bivše supruge ĆŽ na način da je za vrijeme njene odsutnosti bez dogovora s njom promijenio bravu na vratima od zajedničko stana u kojem oboje žive odbijajući joj dati ključ pospremio joj i uklonio osobne stvari kojim radnjama je ĆŽ onemogućio korištenje zajedničke, a i osobne imovine, a što je kod iste prouzrokovalo uznemirenosti, odnosno psihičko nasilje opisano u članku 10. stavku 1. točke 3. Zakona o zaštite od nasilja u obitelji. Sud smatra iako je stan u [adresa]., privatno vlasništvo okrivljenika koje je stekao prije zasnivanja bračne zajednice nije smio postupiti na način na koji je postupio tj. nije supruzi smio onemogućiti u korištenju zajedničkog stana, jer je ista i nakon pravomoćno odluke o razvodu braka nastavila i dalje živjeti u navedenom stanu. To što je okrivljenik izjavio i dostavio pisanu korespodenciju da je supruzi u više navrata govorio da se iseli iz navedenog stana, a da ista nije po tome postupila ne oslobađa ga odgovornosti od počina prekršaja, a pogotovo kada je supruga podnijela više tužbi pred Općinskim sudom u Splitu radi podjele bračne stečevine, te je stav suda dok navedeno odluke ne postanu pravomoćne, a okrivljenik nije putem MUP-a otkazao stanovanje bivšoj supruzi da je ista imala pravo koristiti zajednički stan, te da je okrivljenik nije smio promijeniti bravu na ulaznim vratima i time ju onemogućiti da i dalje živi na navedenom stanu. Pitanja koje je postavio branitelj okrivljenika žrtvi nasilja tj. je li ista svaku noć, noćuje u navedenom stanu sud nije mogao uzeti u obzir jer je to privatno pitanje i žrtva nije trebala na njega odgovoriti, kao i na postavljeno pitanje imaju li nespornih nekretnina, te sud smatra da navedena pitanja nisu odlučna za donošenje presude. Nesporno je da okrivljenik nije imao nikakvih primjedbi na iskaz žrtve svoje bivše supruge, te je bila normalna njezina reakcija da je navedene prigode osjetila uznemirenost tj. šok i strah jer se iznenadila tj. nije mogla promisliti da će promijeniti bravu na ulaznim vratima zajedničkog stana.

    9. Na temelju ovako provedenog postupka nesporno proizlazi da je okrivljenik kritične prigode počinio ekonomsko i psihičko nasilje spram bivše supruge onemogućivši ju u korištenju zajedničke imovine, pa ga je sud za navedeni prekršaj proglasio krivim i odgovornim.

    10. Slijedom gore obrazloženog u ponašanju okrivljenika su se ostvarila obilježja prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 3. i 4. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji a kažnjivo po članku 22. stavak 1. istoga Zakona.

    11. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost okrivljenika za počinjeni prekršaj trebalo je odlučiti o sankciji uzimajući pritom u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti koje u smislu članka 36. Prekršajnog zakona utječu na vrstu i visinu kazne.

    12. Uzimajući u obzir da okrivljenik nije do sada prekršajno kažnjavan, to je sud uzeo kao olakotne okolnosti, dok otegotnih okolnosti na strani okrivljenika nije našao i okrivljeniku izrekao minimalnu novčanu kaznu koju zakon propisuje za ovakvu vrstu prekršaja.

    13. Okrivljeniku se temeljem članka 40. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme za koje su isti bio zadržan po Izvješću o uhićenju od strane I. Policijske postaje Split, od 8. studenog 2025. u 18,45 sati do privođenja na Općinski prekršajni sud u Splitu 9. studenog 2025. u 11,30 sati, što računa kao dva dana zatvora, odnosno 79,64 eura, tako da je po uračunatom zadržavanju okrivljeniku ostalo za platiti novčani iznos od 220,36 eura (dvjesto dvadeset jedan eura i trideset šest centi).

    14. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavak 3. a u svezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalne troškove suda, a isti su odmjereni s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka za okrivljenika.

    Split, 19. studenog 2025.

    Zapisničarka

    SUTKINJA

    Marija Žuro (v.r.)

    Željka Matkov (v.r.)

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovoga suda, bez takse, u roku od 8 dana, od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

    DOSTAVITI: okrivljeniku, branitelju, žrtvi nasilja, ovlaštenom tužitelju, u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.