REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P Ob-802/2024-32
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Katarini Perjanec Prstec u pravnoj stvari tužiteljice GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Nenadu Mušiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika EL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s boravištem u [adresa], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Zdilaru, odvjetniku u Zagrebu, radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi, uz sudjelovanje mlt. SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa posebna skrbnica LL, dipl. pravnica, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, nakon glavne rasprave održane i zaključene 6. listopada 2025. u prisutnosti tužiteljice, zamjenika punomoćnika tužiteljice Martina Oreča, odvjetnika, tuženika, punomoćnika tuženika, predstavnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Trnje, Sandre Perković, socijalne radnice i IL, psihologa, te u odsutnosti uredno pozvane posebne skrbnice, uz isključenje javnosti, 19. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
I. Mijenja se Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 14. srpnja 2023. koji je odobren rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob- 1824/2023-2 od 12. rujna 2023. u dijelu odvijanja osobnih odnosa oca s djetetom te u načinu ostvarivanja roditeljske skrbi na način da se sada sudi:
1. Osobni odnosi mlt. SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2013. s ocem TL, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvijati će se sukladno dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane na slijedeći način:
- srijedom od 14,00 do 19,00 sati kada SL ima školu u jutarnjem turnusu te srijedom od 18,00 do 21,00 sat kada SL ima školu u popodnevnom turnusu;
- svaki drugi vikend od petka u 16,00 do nedjelje u 17,00 sati s time da SL provodi vikend kod oca kada je u jutarnjem turnusu;
- svaki drugi državni praznik i blagdan koji je neradni dan u RH od 8,00 do 20,00 sati;
- polovicu svih školskih praznika s iznimkom ljetnih praznika s time da otac s djetetom neparnih godina provodi drugu polovicu svih praznika, a parnih prvu polovicu praznika i tako naizmjenično;
- tri tjedna ljetnih praznika i to zadnji tjedan u lipnju te zadnja dva tjedna u srpnju;
- svaki drugi rođendan djeteta 5. travnja;
s time da za vrijeme trajanja godišnjih odmora majke tijekom praznika se neće odvijati osobni odnosi oca s djetetom te se za vrijeme trajanja godišnjeg odmora oca tijekom praznika neće odvijati osobni odnosi majke s djetetom.
Dijete će uz sebe imati zdravstvenu i osobnu iskaznicu kada provodi vrijeme kod svakog pojedinog roditelja.
2. Majka GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], ostvarivati će djelomično samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na prijavu prebivališta odnosno boravišta mlt. djeteta SL na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, dok će u svim ostalim dijelovima roditelji zajednički, sporazumno i ravnopravno ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na mlt. dijete SL, pri čemu će roditelji međusobno komunicirati e- mailom i SMS-om.
II. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva kojim predlaže da joj se omogući ostvarivanje samostalne roditeljske skrbi za mlt. SL po pitanju zdravlja (odabir psihologa ili psihoterapeuta).
III. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je ovome sudu podnijela tužbu protiv tuženika dana 5. srpnja 2024. radi izmjene plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. U tužbi navodi kako je brak stranaka razveden rješenjem ovog suda posl.br.: R1 Ob-1824/2023-2 od 12. rujna 2023. te da je u braku stranaka rođeno dvoje zajedničke djece, VL, rođena **.**.2005. i mlt. SL, rođen **.**.2013. Istim rješenjem odobren je Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 14. srpnja 2023. Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi tužiteljica i tuženik sporazumjeli su se o tome da će zajednička djeca živjeti s majkom, a da će se osobni odnosi oca i zajedničke djece održavati jednom tjedno u srijedu od 17:00 – 20:00 sati, svaki drugi vikend od petka od 16:00 do nedjelje u 16:00 sati, svaki drugi blagdan, praznik i neradni dan u Republici Hrvatskoj koji nije obuhvaćen praznicima, a za vrijeme ljetnih praznika (u periodu od 1.7. - 30.8.) dva tjedna u komadu provode s ocem u terminu koji dogovore roditelji, a ukoliko dogovor izostane otac će s djetetom provesti period od 15.7. – 31.7. svake godine. Također, utvrđeno je da će otac mjesečno doprinositi za uzdržavanje zajedničke djece iznosom od 150,00 EUR po djetetu. Istim planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi tužiteljica i tuženik su se sporazumjeli da će informacije u vezi djece razmjenjivati elektroničkom poštom. Tužiteljica ovom tužbom traži od suda donošenje odluke o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi po pitanju zdravlja, liječenja, obrazovanja, promjene prebivališta, ishođenja osobnih dokumenata i putovanja inozemstvo zajedničkog maloljetnog djeteta, kao i promjenu važećeg plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u dijelu koji se odnosi na vrijeme koje će zajedničko maloljetno dijete provoditi s roditeljima iz sljedećih razloga. Tuženik se ne pridržava važećeg plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Tuženik odbija komunicirati s tužiteljicom elektroničkom poštom kako je određeno planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 14. srpnja 2023., ne odgovara na e-mailove, nego isključivo šalje poruke putem aplikacije Whatsapp. Kako tuženik odbija redovito i pravodobno komunicirati s tužiteljicom, tako nije niti moguće da suglasno i zajedno u pravom trenutku donose odluke važne za odgoj mlt. SL. S obzirom na to da tuženik odbija komunicirati s tužiteljicom, tužiteljica isto tako ne može od tuženika dobiti suglasnost za putovanja s mlt. SL izvan granica Republike Hrvatske. Osim toga, tužiteljica smatra potrebnim odvesti mlt. SL na razgovor kod psihologa zbog loših obiteljskih odnosa prije razvoda, ali i samog razvoda, sve kako bi mlt. dijete uspješno prevladalo životne promjene, međutim, tuženik se tome izričito protivi. Tuženik ne ostvaruje osobne odnose s mlt. SL na način i u vrijeme određeno važećim planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Naime, tuženik zapostavlja zajedničko mlt. dijete na način da od tužiteljice preuzme mlt. dijete samo da formalno ispoštuje plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, a potom ga ostavi svojim roditeljima na čuvanje u njihovoj obiteljskoj kući u [adresa] što ukazuje da tuženi otac ne ostvaruje osobne odnose s djetetom, dok tužiteljica na adekvatan način ispunjava sve roditeljske dužnosti u odnosu na mlt. SL te mu omogućuje sigurnu i stabilnu životnu okolinu. Također, tuženik ne ispunjava plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi na propisani način već po vlastitom nahođenju. Primjerice, 31. svibnja 2023. tuženik je došao po mlt. dijete u 15 sati, iako je po planu trebao doći u 16 sati. Tuženik ne vraća mlt. dijete tužiteljici na vrijeme niti ga preuzima od tužiteljice na vrijeme, a s obzirom na to da odbija komunicirati s tužiteljicom putem elektroničke pošte. Tužiteljica stoga smatra da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit mlt. SL. Tuženik je u lošim odnosima s tužiteljicom, ali i s punoljetnom kćeri VL što nepovoljno utječe na mlt. SL. Tužiteljica ističe da je Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Trnje 3. siječnja 2023. izrekao mjeru obiteljsko-pravne zaštite, mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora ostvarivanju roditeljske skrbi u trajanju od 6 mjeseci. Slijedom svega prethodno navedenog, tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom mijenja plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 14. srpnja 2023. koji je odobren rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br.: R1 Ob-1824/2023-2 od 12. rujna 2023. u dijelu roditeljske skrbi, na način da tužiteljica samostalno ostvaruje roditeljsku skrb nad mlt. SL u odnosu na odlučivanje o zdravlju, liječenju, obrazovanju, promjeni prebivališta, ishođenju osobnih dokumenata i putovanja u inozemstvo, uz istodobno ograničenje tuženiku TL, kao ocu mlt. djeteta, na ostvarivanje roditeljske skrbi po pitanju zdravlja, liječenja, obrazovanja, promjene prebivališta, ishođenja osobnih dokumenata djeteta i putovanja u inozemstvo; da utvrdi da tužiteljica samostalno zastupa mlt. SL u njegovim bitnim osobnim pravima, i to po pitanju zdravlja, liječenja, obrazovanja, promjene prebivališta, ishođenja osobnih dokumenata i putovanja u inozemstvo. Također predlaže da sud izmijeni plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 14. srpnja 2023. koji je odobren rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br.: R1 Ob-1824/2023-2 od dana 12. rujna 2023., u dijelu koji se odnosi na vrijeme koje će dijete provoditi sa svakim od roditelja na način da će dijete živjeti s majkom, a oca će viđati jednom tjedno u srijedu od 17 sati do 20 sati; svaki drugi vikend od petka u 16 sati do nedjelje u 16 sati, svaki drugi blagdan, praznik i neradni dan u Republici Hrvatskoj koji nije obuhvaćen praznicima od 8 sati do 20 sati, za vrijeme ljetnih praznika (u periodu između 1. srpnja i 30. kolovoza) dva tjedna u komadu dijete provodi s ocem u terminu koji dogovore roditelji, a ukoliko dogovor izostane, otac će s djetetom provesti period od 15. srpnja do 31. srpnja, svake godine, i to sve na način da će otac preuzeti maloljetno dijete na adresi gdje boravi majka te ga po isteku susreta vratiti na adresu gdje majka boravi.
2. Podneskom od 21. kolovoza 2024. (str. 63-66) tuženik se očitovao na tužbu navodeći kako je pri ovom sudu, pod poslovnim brojem P Ob-598/2024, u tijeku parnični postupak između sina tuženika mlt. ŽL protiv tuženika, radi povišenja uzdržavanja. Svi navodi tužbe u cijelosti su neosnovani. Tužiteljica tužbom traži donošenje odluke o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi „po pitanju“ zdravlja, liječenja, obrazovanja, promjene prebivališta, ishođenja osobnih dokumenata i putovanja u inozemstvo zajedničkog maloljetnog djeteta. Tuženik se navedenom u cijelosti protivi jer tužiteljica tužbom niti na koji način ne dokazuje da je navedeno u interesu djeteta, posebno ne dokazuje da je tuženik na bilo koji način otežavao, onemogućavao ili isključivao ostvarivanje djetetovih interesa u odnosu na koje tužiteljica predlaže donošenje odluke o djelomično samostalnoj roditeljskoj skrbi. Nadalje, potpuna je neistina da tuženik odbija „redovito i pravodobno“ komunicirati s tužiteljicom, a što potvrđuje i sama tužiteljica navodeći da tuženik „ne odgovara na mailove nego isključivo šalje poruke putem aplikacije Whatsapp“. Dakle, činjenica što tužiteljica tuženiku šalje mailove, a tuženik na njih odgovara putem poruka ne znači da tuženik s tužiteljicom ne komunicira. Tuženik je taxi vozač i nemoguće mu je odgovarati putem maila već iste razmjenjuje s tužiteljicom porukama - kratko, jasno i isključivo u odnosu na dijete. Tužiteljica navodi da „smatra potrebnim“ odvesti mlt. SL na razgovor kod psihologa zbog loših obiteljskih odnosa prije razvoda, ali i samog razvoda, iako o tome nikada nije izvijestila tuženika, a niti ne doprinosi nikakvu liječničku uputnicu ili liječničku preporuku o potrebi odlaska djeteta psihologu. Navod tužiteljice da tuženik ne poštuje plan roditeljske skrbi također je u cijelosti neistinit. Osim što tužiteljica na svaki mogući način pokušava kontrolirati način i sadržaj ostvarivanja osobnih odnosa tuženika s djetetom, navedenim ne uviđa da dijete ima potrebu i želju održavati osobne odnose i s roditeljima po ocu. Upravo iz razloga što je dosadašnji plan roditeljske skrbi potrebno izmijeniti i to na način da dijete s tuženikom provodi više vremena, tuženik ne poriče da ponekad dolazi do minimalnih kašnjenja u povratu djeteta i to isključivo radi činjenice što dijete želi više vremena provoditi s tuženikom. Tuženik predlaže sudu da izmijeni plan roditeljske skrbi na način da se osobni odnosi mlt. SL s tuženikom ostvaruju prema dogovoru roditelja, a ukoliko dogovor izostane: utorkom od 14,00 do 19,00 sati (kada mlt. SL ima školu u jutarnjem turnusu), utorkom od 18,00 do 21,00 sati (kada mlt. SL ima školu u popodnevnom turnusu), svaki drugi vikend od petka u 16,00 sati do nedjelje u 17,00 sati, svaki drugi državni praznik i blagdan koji je neradni dan u Republici Hrvatskoj, polovinu svih školskih praznika, sve na način da će prilikom započinjanja održavanja osobnih odnosa tuženik preuzeti dijete na adresi na kojoj dijete živi s tužiteljicom, dok će po okončanju održavanja osobnih odnosa tužiteljica preuzeti dijete na adresi prebivališta oca. U preostalom dijelu tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice, uz obvezu tužiteljice da tuženiku snosi trošak ovog postupka.
3. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Trnje (dalje: Zavod) od 19. srpnja 2024. (str. 58-59) mlt. djetetu stranaka je imenovana posebna skrbnica LL iz Centra za posebno skrbništvo, sukladno odredbi čl. 240. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona (NN broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 - dalje ObZ) koja je dužna i ovlaštena štiti njegova prava i interese u ovom postupku.
4. Tijekom postupka provedeni su dokazi uvidom i čitanjem cjelokupne dokumentacije koja se nalazi u sudskom spisu te je proveden dokaz saslušanjem stranaka. Tijekom postupka mlt. djetetu je omogućeno izražavanje njegovog mišljenja sukladno čl. 360. ObZ-a s obzirom da je prilikom izrade mišljenja i prijedloga Zavoda s istim obavljen psihološki razgovor.
5. Navedeni dokazi su provedeni radi utvrđivanja bitnih činjenica sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 - dalje: ZPP).
6. Tijekom postupka stranke su na ročištu održanom 6. listopada 2025. postigle dogovor da SL stanuje s majkom, a da se osobni odnosi SL i oca odvijaju sukladno dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane da se odvijaju na slijedeći način: srijedom od 14,00 do 19,00 sati kada SL ima školu u jutarnjem turnusu te srijedom od 18,00 do 21,00 sat kada SL ima školu u popodnevnom turnusu; svaki drugi vikend od petka u 16,00 do nedjelje u 17,00 sati, s time da SL provodi vikend kod oca kada je u jutarnjem turnusu; svaki drugi državni praznik i blagdan koji je neradni dan u RH od 8,00 do 20,00 sati; polovicu svih školskih praznika s iznimkom ljetnih praznika s time da otac s djetetom neparnih godina provodi drugu polovicu svih praznika, a parnih prvu polovicu praznika i tako naizmjenično; tri tjedna ljetnih praznika i to zadnji tjedan u lipnju te zadnja dva tjedna u srpnju te svaki drugi rođendan djeteta 5. travnja. Roditelji su također suglasni da za vrijeme trajanja godišnjih odmora majke tijekom praznika se ne odvijaju osobni odnosi oca s djetetom, odnosno da se za vrijeme trajanja godišnjeg odmora oca tijekom praznika ne odvijaju osobni odnosi majke s djetetom. Roditelji su također suglasni da dijete uz sebe ima zdravstvenu i osobnu iskaznicu kada provodi vrijeme kod svakog pojedinog roditelja. Roditelji također postižu suglasnost da ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb osim da majka ima djelomično samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na prijavu prebivališta odnosno boravišta djeteta na području [adresa] i Zagrebačke županije. Roditelji su suglasni da će međusobno komunicirati e-mailom i SMS-om.
7. Sud je prihvatio sporazum roditelja ocjenjujući da je isti u najboljem interesu mlt. djeteta i na njegovu dobrobit. Naime, na ovaj način dijete će nastaviti stanovati s majkom koja adekvatno brine o svim njegovim potrebama (što proizlazi iz mišljenja i prijedloga Zavoda od 31. listopada 2024.) te će ostvarivati osobne odnose s ocem u opsegu kako je to i Zavod predložio u svom mišljenju i prijedlogu. I posebna skrbnica mlt. djeteta se podneskom od 21. studenog 2024. (str. 87) očitovala na mišljenje i prijedlog Zavoda navodeći kako na isto nema primjedbi te kako se iz utvrđenog činjeničnog stanja stječe dojam da mlt. SL ostvaruje bliski emocionalni odnos s oba roditelja, vidljivo je kako mlt. SL voli, podjednako, provoditi vrijeme s oba roditelja te se zaključuje kako ni na koji način nije ugrožen, bilo od strane majke, bilo od strane oca pa predlaže donijeti odluku sukladno stanju spisa. Roditelji su se sporazumjeli i da ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb osim da majka ima djelomično samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na prijavu prebivališta odnosno boravišta djeteta na području [adresa] i Zagrebačke županije, što je sud također prihvatio smatrajući da je isto u najboljem interesu mlt. djeteta.
8. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.
9. Nadalje, stranke na ročištu održanom 6. listopada 2025. jedino nisu postigle suglasnost oko odabira psihologa za dijete jer majka smatra da je djetetu potrebna psihoterapija koju ne želi obavljati putem HZZO-a, a također ne želi dijete voditi kod školskog psihologa jer ju je SL to zamolio jer ne želi da djeca u školi znaju da ide kod psihologa. Majka predlaže da joj se omogući djelomično samostalna roditeljska skrb vezano uz odabir psihologa ili psihoterapeuta i to koji bi bili izabrani privatno. Majka je spremna o tom razgovarati s ocem, oko dogovora za osobu psihologa ili psihoterapeuta te je spremna snositi te troškove. S druge strane, otac je naveo kako je suglasan da dijete ide kod psihologa ili psihoterapeta preko HZZO-a i za to daje suglasnost, nije suglasan da dijete ide kod privatnih psihologa jer smatra da su njihovi nalazi bili iskorišteni prilikom obrade starije kćeri VL na njegovu štetu te nema ništa protiv da dijete ide kod školskog psihologa što smatra da je moguće dogovoriti s učiteljicom i psihologom škole da dijete ide u suprotnom turnusu od njegovog, a kako bi dijete bilo sigurno da to ostala djeca neće znati. Na istom ročištu psiholog Zavoda je naveo kako prilikom razgovora s SL, SL nije iskazivao nikakve probleme, ali je isto tako rekao da bi bilo OK da s nekim razgovara iako misli da mu to nije nužno. Psiholog je istaknuo kako ne treba zanemariti niti mišljenje majke koja živi s djetetom da bi za dijete bilo dobro potražiti pomoć psihologa ili psihoterapeuta. Nadalje je psiholog Zavoda naveo da nije u potpunosti siguran na koji način se može dobiti psihološka pomoć na teret HZZO-a, uglavnom HZZO ne pokriva psihoterapiju, dok je psiholog „druga priča“, ako dijete ima nekih problema, s djetetom se ide kod psihologa na Rebro, Klaićevu ili Polikliniku za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba radi obrade, a u konkretnom slučaju smatra da bi se vođenje djeteta kroz ovakvu obradu u ovom slučaju moglo smatrati nepotrebnim. Zaključno, stručni tim Zavoda je na upit smatraju li potrebnim majci omogućiti djelomično samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na donošenje odluke o potrebi djeteta za psihoterapijom ili psihologom te izbor psihologa odnosno psihoterapeuta, naveo kako ostaju kod svog ranijeg mišljenja i prijedloga budući da prilikom izrade istog nisu uočili da bi dijete bilo ugroženo te nije uočena potreba hitnog postupanja u smislu traženja psihološke pomoći za dijete.
10. Iz mišljenja i prijedloga Zavoda od 31. listopada 2024. (str. 74-82), u odnosu na ostvarivanje roditeljske skrbi, proizlazi kako se iz izvješća OŠ Jure Kaštelana od 30. kolovoza 2024. saznaje da nije primijećena nikakva promjena u uspjehu i ponašanju mlt. djeteta nakon razvoda njegovih roditelja te nisu primijećena postupanja roditelja koja bi upućivala na zanemarivanje i zlostavljanje djeteta. Iz izvješća o zdravstvenom stanju mlt. djeteta dobivenog 6. rujna 2024. od strane Doma zdravlja Zagreb-Centar saznaje se da je dijete u pedijatrijsku ambulantu upisan od novorođenačke dobi te da je redovno procijepljen prema kalendaru cijepljenja; da su i otac i majka dječaka redovito dovodili na preglede i kontrole kada je bio bolestan; u svim dolascima i kontaktima sa zdravstvenim osobljem ambulante nisu uočeni znakovi zanemarivanja i zlostavljanja djeteta, a suradnja s roditeljima je uvijek bila dobra. Nadalje, u razgovoru mlt. SL je naveo kako smatra da nema potrebe da ide psihologu na razgovor, ali se slaže da jednom pokuša.
11. Iz dopune mišljenja i prijedloga Zavoda od 9. travnja 2025. (str. 126) proizlazi kako ne postoji osnova da se oca uskraćuje po pitanju ostvarivanja roditeljske skrbi spram mlt. SL s obzirom da je isti uključen u sadržaje roditeljske skrbi, ostvaruje osobne odnose s mlt. SL te je uspostavljena roditeljska komunikacija te samim time nema opravdanog razloga da se majci omogući ostvarivanje samostalne roditeljske skrbi u odnosu na mlt. SL.
12. Iz iskaza tužiteljice, u bitnome, proizlazi kako su tuženik i ona roditelji dvoje djece, sada punoljetne VL i maloljetnog SL rođenog **.**.2013. Njihov brak je razveden te su potpisali Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi 14. srpnja 2023. Od početka je sve bilo u redu do prosinca 2023. kada je tuženik inzistirao da SL bude s njim i njegovim roditeljima za Božić, ali bez VL jer s VL ne ostvaruje osobne odnose. Također starije dijete je prolazilo kroz psihološke probleme koji su utjecali i na nju, a i na SL je primijetila promjene u ponašanju. Primjerice, znao je plakati u krevetu bez razloga, jednom je agresivno bacio ključeve u vrata kada je trebao ići na vikend. Ona je pokušala razgovarati s njim, ali on se totalno zatvorio te je ona predložila tuženiku da SL ide psihologu. To ju je tražila psihologinja iz Siriusa jer da SL ne može dolaziti bez suglasnosti oca. Tuženik je rekao da to djetetu ne treba te je ona nekoliko puta dolazila u Zavod zbog ovog problema. Ona je iz promjena u ponašanju sina zaključila da on treba potražiti pomoć psihologa, a isto tako ima i starije dijete s kojim je prošla taj dio i zna da je djeci razvod roditelja vrlo stresan. Uzela je u obzir i činjenicu da sin ulazi u pubertet, u to vrijeme je imao između 10 i 11 godina. Do današnjeg dana nije uspjela odvesti sina kod psihologa. Tuženik je dao suglasnost da sin može obaviti psihologa preko HZZO-a, ali s obzirom da je taj dio prošla s kćerkom, zna da to nije djelatnost koja je ugovorena direktno s njima, odnosno sin bi trebao proći cijelu timsku obradu na Rebru ili u Kukuljevićevoj što traje možda godinu – godinu i pol i tek onda se donosi odluka je li djetetu potrebna psihološka pomoć. VL je to prošla i to nije lijep doživljaj. Na upit, a kad joj se predočava mišljenje Zavoda da nema preporuke da se provede s SL psihološka obrada, navela je da je njoj usmeno psiholog IL tri puta rekao da dijete treba psihološku obradu i da SMS-om zatraži suglasnost tuženika te je ona poslala SMS tuženiku i isti joj je napisao da je suglasan da SL ide kod psihologa preko HZZO-a.
13. Na ročištu na kojem je iskazivala tužiteljica bio je prisutan i predstavnik Zavoda IL, psiholog, koji je naveo da je prilično siguran da tužiteljici nije rekao da dijete treba ići kod psihologa jer je na temelju razgovora s djetetom zaključio da je dijete u redu. Možda je eventualno rekao da odlazak kod psihologa ne može štetiti.
14. Iz iskaza tuženika, u bitnome, proizlazi kako nije bilo nikakvih problema oko psihologa. O želji tužiteljice da vodi SL kod psihologa saznao je na sastanku u Zavodu 3. siječnja 2024. i tu ideju nije niti odbacio niti zabranio već je rekao kako smatra da mu to ne treba jer kod djeteta nije primijetio nikakve promjene, a niti ima promjena u školi, odličan je učenik iako on ne osporava da je razvod vrlo stresan za djecu. Tada je u Zavodu zamolio 3 ili 4 dana da o tome razgovara s SL i SL je vrlo znatiželjno dijete te se složio da ode na razgovor i on je usmeno dao pristanak da SL ide kod psihologa. Potom je negdje u ljetu opet pozvan u Zavod gdje je upitan zašto odbija da dijete ide kod psihologa, on je rekao da ne odbija te je dao i pisani pristanak da dijete ide kod psihologa. Točno je da je napisao da ide preko HZZO-a jer smatra da je za tužiteljicu kao bankomat i ne vidi razloga da se ide kod privatnika ako se nešto može obaviti preko HZZO-a. Nije mu poznato da je potrebno obaviti cjelokupnu obradu djeteta da bi se preko HZZO-a dobio psiholog. On nema ništa protiv da SL ide kod psihologa, ali preko HZZO-a. Suglasan je da dijete ide kod školskog psihologa. Novac nije problem, glavni razlog je negativno iskustvo sa starijom kćerkom VL.
15. Slijedom navedenog sud smatra kako nisu ispunjeni uvjeti da se majci omogući djelomično samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi u odnosu na zdravlje djeteta, odnosno odabir psihologa i psihoterapeuta. Naime, niti iz jednog dokaza u spisu ne proizlazi zaključak da je mlt. djetetu potrebna psihološka pomoć i/ili psihoterapija koju mu otac ne želi omogućiti, osim što potrebu za istim ističe majka mlt. djeteta. Majka nije dostavila medicinsku dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da bi SL trebala bilo koja vrsta psihološke pomoći. Iz mišljenja i prijedloga Zavoda te usmenog očitovanje psihologa Zavoda ne proizlazi potreba za uključivanjem djeteta u neku oblik psihološke pomoći ili podrške s obzirom da je procjena psihologa da je mlt. dječak u redu. S druge strane, otac djeteta se ne protivi da mlt. SL ide kod psihologa iz sustava HZZO-a ili kod školskog psihologa ukoliko to majka smatra potrebnim. Nadalje, iz mišljenja i prijedloga Zavoda proizlazi kako je otac uključen u sadržaje roditeljske skrbi, ostvaruje osobne odnose s mlt. SL te je uspostavljena roditeljska komunikacija pa Zavod zaključuje kako nema opravdanog razloga da se majci omogući ostvarivanje samostalne roditeljske skrbi u odnosu na mlt. SL niti u odnosu na jedan sadržaj roditeljske skrbi s čime je suglasan i ovaj sud, a s obzirom da je tuženik prilikom saslušanja jasno iskazivao kako je dao suglasnost da SL ide kod psihologa kada je saznao za tu želju tužiteljice iako on smatra da SL to ne treba jer kod djeteta nije primijetio nikakve promjene, a niti ima promjena u školi, odličan je učenik pri čemu ne osporava da je razvod vrlo stresan za djecu.
16. Temeljem svega navedenog, sud smatra kako nema razloga da majci po pitanju zdravlja, odnosno odabira psihologa ili psihoterapeuta treba omogućiti samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi, već sud smatra kako i u tom dijelu roditeljska skrb treba biti zajednička te da je upravo takva odluka u najboljem interesu mlt. SL, a zbog svih naprijed navedenih razloga. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.
17. Kako ni jedna stranka svojim postupanjem nije utjecala na trajanje ovog postupka, niti je svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio uzrokovala dodatne troškove protivnoj stranci, temeljem odredbe čl. 366. ObZ-a, odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka, odnosno odlučeno je kao pod točkom III. izreke ove presude.
U Zagrebu, 19. studenog 2025.
Sutkinja:
Katarina Perjanec Prstec
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.
Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.
Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.
Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka.
O žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. pun. tužiteljice uz rješenje za sudsku pristojbu na tužbu i presudu
2. pun. tuženika
3. posebnoj skrbnici
4. HZSR, Područni ured Trnje