REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj. Psp-41/2020-102

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji toga suda Jadranki Klečak, u pravnoj stvari tužitelja AGRAM BANKA, d.d., OIB 70663193635, Ulica grada Vukovara 74, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Marina Ljubanović, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri d.o.o., Zagreb, protiv tuženika 1. VG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Mirjani Puljić-Zelenović, odvjetnici u Dubrovniku 2. DG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi Smetanje posjeda, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 09.lipnja 2025. godine, u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika ad.1 i osobno tuženik ad.1, dana 17.studenoga 2025.

r i j e š i o  j e

I.Utvrđuje se da su tuženici dana 19. i 20.10.2020. te u periodu između 02.11. - 10.11.2020. smetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu prava prolaza i prolaska do njegove nekretnine zkčest.770/2 (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], a do koje nekretnine se dolazi preko zkčest.749/1 (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] te zkčest.749/13 (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], koje potonje nekretnine je tužitelj bio u posljednjem i mirnom posjedu i to na način da su na kčbr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] izgradili jedan betonski stup i dva željezna stupa između kojih je postavljena željezna ograda i željezni lanac sve kako je to prikazano na Nalazu vještačenja izrađen od geodeta ZG, „U [adresa] **.**.2021.“, koji Nalaz sa pripadajućim skicama je prilog i sastavni dio ovog rješenja te su ujedno u navedeno vrijeme zasmetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu nekretnine zkčbr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] na način da su na istoj dovezli i ostavili neregistrirani bijeli kombi.

II. Nalaže se tuženicima uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na način da na nekretnini zkčbr. [katastarska čestica] (kčbr. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] uklone jedan betonski stup i dva željezna stupa između kojih je postavljena željezna ograda i željezni lanac, sve kako je to prikazano na Nalaz vještačenja izrađen od strane geodeta ZG, „U [adresa] **.**.2021.“ koji Nalaz sa pripadajućim skicama je prilog i sastavni dio ovog rješenja te uklone i odvezu sav materijal nastao uklanjanjem sa iste nekretnine te im se nalaže da sa nekretnine zkčbr. [katastarska čestica] (kat.čest 532/3) k. o. [katastarska općina] uklone neregistrirani bijeli kombi te im se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje, sve u roku od 15 dana.

III. Tuženik je dužan tužitelju naknaditi troškove parničnog postupka od 3.262,57€ sa zakonskim zateznim kamatama od dana 17.studenoga 2025 do isplate, po stopi propisanoj čl.29. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV.Odbija se prijedlog tužitelja za izdavanje privremene mjere slijedećeg sadržaja:

"1. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, kao i troškova ovog postupka osiguranja, određuje se privremena mjera tako što se nalaže protivnicima osiguranja VG, OIB [osobni identifikacijski broj] i DG, OIB [osobni identifikacijski broj], da u roku od 24 sata od primitka prijepisa ovog rješenja poduzmu sve potrebne radnje radi otklanjanja stvari, predmeta odnosno samostalnih pokretnina i pokretnina koje su spojene s nekretninama kako bi se omogućilo i dozvolilo izvođaču radova Texo Molior d.o.o., Cavtat, Put od Cavtata 41, OIB: 14447744368 da slobodno i neometano prelazi preko zkč. br. [katastarska čestica], odnosno kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zkč. br. [katastarska čestica], odnosno 532/3 k. o. [katastarska općina] a radi izvođenja radova temeljem Ugovora o izvođenju radova zaključenog s tužiteljem dana 07.09.2020.

2. Ukoliko protivnici osiguranja ne postupe po nalogu iz točke I. ove privremene mjere ovlašćuje se predlagatelja osiguranja da u daljnjem roku od 3 dana sam ili preko treće osobe, a o trošku protivnika osiguranja ukloni sve zatečene stvari opisane u točki I. izreke ovog rješenja, a ukoliko protivnik osiguranja u tome bude ometao predlagatelja osiguranja ili treću osobu u obavljanju ovih radnji sud će im izreći novčanu kaznu u iznosu od 30.000,00 kuna.

3. Zabranjuje se protivnicima osiguranja od dana dostave ovoga rješenja pod prijetnjom izricanja novčane kazne u iznosu od 30.000,00 kuna odlaganje, polaganje i postavljanje bilo kojih stvari, predmeta, samostalnih pokretnina i pokretnina koji bi bile spojene s nekretninama označenima kao zkč. br. [katastarska čestica], odnosno kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zkč. br. [katastarska čestica], odnosno 532/3 k. o. [katastarska općina].

4. Zabranjuje se protivnicima osiguranja od dana dostave ovoga rješenja da se bez izričitog dopuštenja približi predlagatelju osiguranja na udaljenost manju od 20 metara pod prijetnjom izricanja novčane kazne u iznosu od 30.000,00 kuna.

5. Ako protivnici osiguranja u roku koji im je određen u točci I. ne ispune naloženu obvezu sud će izreći kaznu zatvora protivnicima osiguranja kao sredstvo osiguranja kojim bi se privremena mjera prisilno ostvarila.

6. Privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka koji se vodi pred ovim sudom pod posl. br. Psp-41/2020."

privremena mjera

I. Zabranjuje se tuženicima od dana dostave prijepisa ovog rješenja postavljanje takvih prepreka koje će onemogućiti prolaz i provoz strojeva, vozila, osoba preko zkč. br. [katastarska čestica], odnosno kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zkč. br. [katastarska čestica], odnosno 532/3 k. o. [katastarska općina] izvođačima radova angažiranim od strane tužitelja sve do okončanja građevinskih radova u skladu s građevinskom dozvolom od 05.11.2007. izdanoj od Ureda državne uprave u dubrovačko-neretvanskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove Klasa: UP-I-361-03/03-02/94, Ur.broj:2117-04/3-07-39, te rješenjem o izmjeni građevinske dozvole od 28.01.2020. izdanoj od Dubrovačko-neretvanske županije, upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, sjedište [adresa], Klasa: UP/I-361-03/20-01/000016, Ur.broj: 2117/1-23/1- 18-20-0003.

II. Ukoliko protivnici osiguranja povrijede nalog suda iz točke I. ovog rješenja, sud će na prijedlog predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu u iznosu od 30.000,00 kuna, te zaprijetiti takvim novim kaznama, te ih izricati sve dok ta osoba krši nalog suda.

III. Ako protivnici osiguranja ne plate novčanu kaznu u roku koji im je određen odlukom suda, ta će se kazna zamijeniti zatvorskom kaznom po pravilima kaznenog prava o zamjeni novčane kazne zatvorskom kaznom.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj na ovaj sud dana 03.studenog 2020.g., tužitelj navodi kako je suvlasnik nekretnine upisane u zk. čest. 749/13, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], upisane u Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda u Dubrovniku, koja čestica odgovara kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dok su tuženici suvlasnici susjedne nekretnine upisane u zk. čest. 749/1 k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], koja čestica odgovora kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

Tužitelj je isključivi vlasnik nekretnine upisane u kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], koja čestica odgovara kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te investitor izgradnje dvojnog turističko-ugostiteljskog objekta temeljem građevinske dozvole Klasa: UP-I-361-03/03- 2/94, Ur.broj: 2117-04/3-07-39, od 2. studenog 2007. godine, te Rješenja o izmjeni građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/20-01/000016, URBROJ: 2117/1-23/1-18- 20-0003 od 28. siječnja 2020. godine. Predmetnu građevinsku dozvolu ishodio je raniji vlasnik i investitor dvojnog turističko-ugostiteljskog objekta JG, koji je predmetnu čestici Ugovorom o kupoprodaji prenio na novog investitora MC Construction d.o.o., a ovaj Sporazumom o zamjeni ispunjenja na AGRAM BANKU d.d. Svaki slijedeći vlasnik i investitor uredno je sukladno Zakonu o gradnji zatražio izmjenu građevinske dozvole u dijelu koji se odnosi na podatke o investitoru.

Prethodni vlasnik čestice zk. čest. 749/1 k. o. [katastarska općina], koja čestica odgovora kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ĆG, majka tuženika, očitovala se prilikom izdavanja ranije navedene građevinske dozvole Klasa: UP-I-361-03/03-2/94, Ur.broj: 2117-04/3-07-39, od 2. studenog 2007. godine na način da je pri uredu državne uprave u Dubrovačko- neretvanskoj županiji služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, dana 12. srpnja 2007. godine, dala suglasnost za izgradnju javnog puta preko navedene čestice u njenom vlasništvu, odnosno pravo prolaza preko te čestice ranijim investitorima JG i CG, a u korist čestica 770/2 i 749/2 k. o. [katastarska općina] (stranica 5. građevinske dozvole).

Do navedenog objekta u izgradnji dolazi se makadamskim putem koji između ostalog prolazi preko čestice u suvlasništvu tužitelja upisane kao zk. čest. 749/13, koja odgovora kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i zk. čest. 749/1, koja odgovara kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], što je jasno vidljivo iz priložene kopije katastarskog plana.

Do čestice zk. čest. 770/2 (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], nema drugog pristupnog puta osim preko ranije navedeni zk. čest. 749/1 (kat. čest. [katastarska čestica]) u suvlasništvu tuženika i zk. čest. 749/13 (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužitelja.

Predmetnim makadamskim putem tužitelj je uredno do kritičnog događaja smetanja posjeda redovito dolazio do čestice u svom vlasništvu, koja čestica je označena kao zk. čest. 770/2 (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] radi izvođenja građevinskih radova, kao što stu to činili i raniji vlasnici predmetne nekretnine JG i MC Construction d.o.o.

Prilikom stupanja u posjed i vlasništvo zk. čest. 770/2 koja odgovora kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužitelj je zatekao djelomično izgrađeni objekt koji je u jednom dijelu trebao biti uklonjen, budući je raniji vlasnik izgradio predmetni dio mimo pravomoćne građevinske dozvole.

Uklanjanju predmetnog dijela objekta pristupilo se upravo preko navedene zk. čest. 749/1 koja odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a radove je izvodilo trgovačko društvo EURCO d.d. za graditeljstvo, inženjering i zaštitu okoliša, OIB: 25484937943; MB: [matični broj]; MBS: [matični broj subjekta]; Hrvoja Vukčića Hrvatinića 87, Vinkovci.

Put koji prelazi do kat. čest. [katastarska čestica] koja odgovora kat. čest. [katastarska čestica] k.o, Obod te je jasno vidljiv iz ortofoto snimke koja se dostavlja u prilogu ove tužbe, te je više nego očito da prelazi preko zk. čest. 749/1 koja odgovora kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u suvlasništvu je tuženika.

Prolasku i provozu preko zk. čest. 749/1 koja odgovora kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu se protivili niti sadašnji suvlasnici, ovdje tuženici, kao niti prethodni vlasnik predmetne čestice - ĆG, majka ovdje tuženika.

U cilju dovršetka izgradnje ranije navedenog turističko-ugostiteljskog objekta, sukladno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli i odobrenom glavnom projektu, ali i sprečavanja nastanka eventualnih šteta tužitelj je u obvezi čim prije pristupiti nastavku izvođenju radova, a sve temeljem Ugovora o poslovnoj suradnji sklopljenog sa društvom TEXO MOLIOR d.o.o., [adresa] (Općina Konavle), Put od Cavtata 41, OIB: 14447744368.

Dana 19. listopada 2020. godine, izvođač radova i zaposlenik TEXO MOLIOR d.o.o. AG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], pokušao je pristupiti izvođenju radova kako je dogovoreno Ugovorom o poslovnoj suradnji, no isti je fizički spriječen u pristupu na zk.čest. 749/1 (kat. čest. [katastarska čestica]) preko koje tužitelj redovito prelazi te su već njegovi prednici kako je to ranije navedeno imali i pravo služnosti prolaska preko navedene čestice, kao i posjed prava stvarne služnosti kao i zk. čest. 749/13 (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina]. Naime, na početku predmetne zk.čest. 749/1 (kat. čest. [katastarska čestica]), postavljen lanac u smjeru istok – zapad na način da je isti 1.50 m bio na zk. čestici 770/2 (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], koja čestica je u suvlasništvu tužitelja, a 3.50 m na zk. čestici 749/13 (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tuženika. Postavljeni lanac onemogućava slobodan pristup na česticu u suvlasništvu tužitelja, a samim time na česticu u isključivom vlasništvu tužitelja i to čest. 770/2 (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], kao i na česticu na kojoj je uspostavljena služnost prolaska, te posjed služnosti prolaska zk.čest. 749/1 (kat.čest 533) k. o. [katastarska općina]. Gospodin AG je telefonski obavijestio svog neposredno nadređenog i direktora Texo molior d.o.o., gospodina EG kako nije uspio pristupiti sa radnim strojem do navedenog objekta u izgradnji budući je na ulazu na česticu tužitelja zk.čest. 749/13 (kat. čest. [katastarska čestica]), k. o. [katastarska općina] i na zk. čest. 749/1 (kat.čest 533) k. o. [katastarska općina], spriječen od strane tuženika, koji su mu naveli kako tim putem preko navedenih čestica više neće biti moguće prolaziti odnosno zabranili su prolazak.

O predmetnom događaju direktor društva Texo molior d.o.o. gospodin EG je obavijestio tužitelja, čiji su predstavnici gospodin ŽG, , te stručni suradnik mr.sc. ČG, opunomoćenik tužitelja, slijedeći dan 20. listopada 2020. pokušali pristupiti na predmetnu zk. čest. 749/1 (kat. čest. [katastarska čestica]) i 749/13 (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] , te su također u tome, na isti način kao i izvođači radova fizički onemogućeni. Predstavnici tužitelja pokušali su obaviti razgovor sa tuženicima u cilju mirnog rješenja spora i pronalaska adekvatnog rješenja.

Dana 2. studenog 2020. godine, radnici Texo molior d.o.o. u pratnji predstavnika tužitelja te uz prisutnost policijskih službenika i zaštitara zaštitarskog društva Protector d.o.o., Dubrovnik, Liechtensteinov put 10 ponovno su pokušali navedenim makadamskim putem doći na gradilište na zk.čest. 770/2 (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] istim putem, no i ovaj put su također spriječeni, te ih je umjesto lanaca ovaj put dočekala kovana-željezna ograda, koja se proteže u smjeru istok-zapad te se u dužini od 1.50 m nalazi na zk.čest. 749/13 (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] te 3.65 m na zk.čest. 749/1 (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika.

Predlaže da sud nakon provedenog postupka, prihvati tužbeni zahtjev naveden u izreci ove odluke (preciziran u podnesku od 20.svibnja 2022-list spisa 252-254) te predlaže donijeti sukladno čl. 346 i 347 Ovršnog zakona privremenu mjeru kako je to navedeno u izreci ove odluke.

1.1. Podneskom od 11. studenog 2020. tužitelj radi novonastalih okolnosti koje su u vezi s činjeničnim historijatom tužbe, nadopunjuje tužbu kao i prijedlog za privremenu mjeru. Ističe da je dana 07.09.2020. zaključio Ugovor o izvođenju radova s društvom Texo Molior d.o.o. [adresa], OIB: 14447744368 u svojstvu Izvoditelja djelomičnih radova u skladu s Građevinskom dozvolom izdanom od RH Dubrovačko- neretvanska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju, sjedište

Dubrovnik, Klasa: UP/I-361-03/20-01/000016, UR. BROJ: 2117/1-23/1-18-20-0003 Dubrovnik od 28.01.2020. radi izvođenja radova potpornog zida na kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Ugovorena cijena radova je 820.164,64 kune bez PDV-a, te je obveza izvođača radova bila završiti iste do 30.10.2020. nakon čega bi tužitelj uveo druge izvođače za nastavak radova. Tužitelj je po dojavi od izvođača radova i od strane osobe ovlaštene za nadzor nad izvođenjem radova saznao da su tuženici u nastavnom razdoblju od 02.11.-10.11.2020. u neutvrđeno vrijeme postavili lokot na kovanu željeznu ogradu koja se proteže u smjeru istok-zapad, koja se u dužini od 1,50 m nalazi na zkč. br. [katastarska čestica] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužitelja), te 3,65 m na zkč. br. [katastarska čestica] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika), te su postavili bijeli kombi bez registarskih oznaka također parkiran i na kč. br. [katastarska čestica] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužitelja), kao i na zkč. br. [katastarska čestica] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika), gdje je u potpunosti blokirao i onemogućio prolaz i provoz preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno izlazak s kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Zbog postavljenog lokota na kovanu - željeznu ogradu, kao i zbog postavljanja neregistriranog kombija izvođač radova tužitelj je u potpunosti onemogućen provoditi radove u skladu s gore opisanom građevinskom dozvolom.

2.U odgovoru na tužbu i dopunu tužbe, tuženici navode kako pobijaju tužbu i dopunu tužbe kao neosnovanu u cijelosti te predlažu da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, te obvežu tužitelja na nadoknadu troškova ovog postupka tuženiku u cijelosti.

2.1.Ističu kako su suvlasnici nekretnine čest. 749/1 z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja odgovara kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je tužitelj dokazao izvadkom iz zk. Građevinska dozvola koju tužitelj navodi u tužbi izdana je 2007. JG koji je temeljem iste započeo gradnju na način da je većina objekta u izgradnji napravljena izvan gabarita određenih građevinskom dozvolom. Nadležne službe su u međuvremenu zabranile daljnje radove, a Ministarstvo graditeljstva je izdalo nalog za uklanjanje objekta koji je posljedično u velikom dijelu srušen i uklonjen. Netočno je da se ĆG očitovala prilikom izdavanja ranije navedene građevinske dozvole kako tužitelj to u svojoj tužbi tvrdi, a na čestici koje su suvlasnici tuženici ne postoji uknjiženo pravo služnosti prolaza. U predmetnoj građevinskoj dozvoli na stranici 3, toč.5, toč. 6 i točki 7, navode se različiti sporazumi i ugovori kojima se rješava pravo služnosti prolaza te su svi u pismenom obliku sklopljeni, potpisani i ovjereni kod javnog bilježnika ili u matičnom uredu. Za ĆG nema takvog ugovora ili sporazuma iz jednostavnog razloga što ĆG pravo služnosti prolaza nikada nije ni dala. U predmetnoj građevinskoj dozvoli se na stranici 6, dio na kojemu piše da se dostavi ĆG na adresi [adresa], ta adresa nije adresa ĆG, već tada i sada je [adresa], o čemu prilaže Uvjerenje o prebivalištu izdano od nadležnog odjela MUP iz kojeg je vidljivo da je od 1988. pa do danas prethodnih 32 godine, adresa [adresa]. Obzirom da ista nikada nije dostavljena ĆG, ista nije mogla izjaviti žalbu na rješenje o izdavanju predmetne građevinske dozvole.

U predmetnoj građevinskoj dozvoli se na str.5 paragraf 6, navodi kako je pristup građevinskoj čestici prema lokacijskoj dozvoli, predviđen pristupnom cestom preko građevne čestice za južnu lamelu ovog dvojnog… Pristupna cesta se priključuje na planiranu javnu prometnicu kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Međutim, rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od 09.listopada 2007. je poništena lokacijska dozvola za navedeni pristupni put te je predmet vraćen na ponovno postupanje, o kojem do danas nije odlučeno. Dakle, pristupni put do kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji se preko nekretnina u tuđem vlasništvu pa tako i nekretnine u vlasništvu tuženika, navodno priključuje na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne postoji na licu mjesta niti na papiru, a što je vidljivo iz kopije katastarskog plana.

Tuženici ističu da je nadležni sud već 2014. odlučivao o prijedlogu za određivanje privremene mjere koji je u bitnom istovjetan predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere. JG, jedan od prethodnih vlasnika nekretnina sadašnjeg tužitelja je 31.10.2014. podnio prijedlog za određivanje privremene mjere kojim zahtijeva zabranu poduzimanja predloženicima bilo kakve radnje, postavljanja zapreke i onemogućavanje pristupa tužitelja na gradilište čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pozivajući se na istu građevinsku dozvolu na koju se sada poziva tužitelj. Taj prijedlog je odbijen rješenjem nadležnog suda pod posl.br. 17 Ovr-792/2014, koje je ujedno drugostupanjski sud potvrdio svojim rješenjem.

Tuženici ukazuju na to kako je netočan navod tužitelja da su JG i sadašnji tužitelj, makadamskim putem preko čestica u suvlasništvu tuženika dolazili nesmetano do navodnog kritičnog događaja smetanja posjeda do čestica za koje tužitelj, navodi da je vlasnik, a na to ukazuje i činjenica da je JG tražio pristup čestici, kojoj je tada bio vlasnik, privremenom mjerom koja je odbijena, a koje rješenje ne bi bilo niti potrebno da je JG nesmetano dolazio do svoje nekretnine putem mirnog posjeda kako to tužitelj u tužbi navodi. JG nikada nije bio u mirnom posjedu kako se to opisuje u tužbi.

Neposredni prednik tužitelja, MC Construction d.o.o. također nije bio u mirnom posjedu kakvog tužitelj opisuje u tužbi, jer ugovor sklopljen dana 09.02.2017. između MC Construction d.o.o. i tuženika te ostalih strana u ugovoru nikada nije ispunjen, što znači da MC Construction d.o.o. nikada nije bio u mirnom posjedu.

Navode kako je tužitelj samo jednokratno dobio usmenu dozvolu od tuženika za prolazak preko njihove nekretnine samo i isključivo radi bržeg uklanjanja djelomično izgrađenog objekta koje se vršilo po nalogu nadležnog ministarstva. Kada je ispunjen nalog nadležnog ministarstva tužitelj nikada više nije dobio dopuštenje za prelazak preko nekretnine u vlasništvu tuženika. Kako tužitelj mirni posjed nije stekao, isti ne može niti biti smetan u posjedu kojeg nije stekao.

Tuženici ističu kako tužitelj pogrešno navodi kako do zk. kč. [katastarska čestica] (kč. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] nema drugog pristupnog puta osim preko zk. čest. 749/1 (kč. [katastarska čestica]) u suvlasništvu tuženika i zk. čest. 749/13(kč. [katastarska čestica]) koje je vlasnik tužitelj. Naime zk. kč. [katastarska čestica] (kč. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] se oduvijek pristupalo i još uvijek se može pristupiti preko zk. čest. 746/4, 1897, 746/1, 749/2 i 746/13 sve k. o. [katastarska općina], a koje su u vlasništvu obitelji prednika tužiteljevog neposrednog prednika JG, obitelji BG (čija je supruga s tužiteljem suvlasnica na zk. čest. 749/13 k. o. [katastarska općina]) te Općine Konavle.

Dana 02.11.20220. oko 7 sati ujutro se pojavila grupa osoba (trojica zaštitara i 3-4 građevinska radnika) koja je neovlašteno otvorila dvorišna vrata nekretnine u suvlasništvu tuženika i neovlašteno su prešli preko kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te su potom prevezli jedan automobil i jedan bager. Nakon što su od tuženika ad.1 upozoreni da nemaju pravo prelazi preko tuđe nekretnine i nakon što je tuženik ad.1 pozvao policijske službenike koji su došli i intervenirali te su se po intervenciji policije radnici i zaštitari udaljili s nekretnine u vlasništvu obitelji tuženika, nakon čega je tuženik ad.1 zatvorio dvorišna vrata koja su navedene osobe netom prije neovlašteno otvorili te ih zaključao kao što to i inače radi. Automobil i bager su ostali parkirani na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nakon toga je tuženik ad.1 pred policijskim službenicima izjavio da ukoliko žele izvesti automobil i bager putem kojim su ga i doveli da će on otključati i otvoriti svoja dvorišna vrata, vozač automobil je prihvatio i odvezao svoj auto, dok su upravitelj bagera i njegov šef odbili odvesti bager, među njima je bio i PG, inženjer zaposlen u firmi Texo Molior d.o.o. kojeg tuženik ad.1 poznaje od ranije, te mu je rekao ukoliko se predomisle i kasnije budu htjeli odvesti bager da će im otvoriti svoja dvorišna vrata da izvedu bager. U odnosu na navode tužitelja kako je dana 02.11.2020 umjesto lanaca na nekretnini tuženika bila željezna-kovana ograda, koja se proteže u smjeru istok-zapad u dužini od 1,5m na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te 3,65m na čest. 749/1 u vlasništvu tuženika, ističu kako već duži niz godina svoju nekretninu koristeći za svoje potrebe bez ometanja korištenja bilo čije nekretnine, tuženici svoj dvorišni ulaz zatvaraju dvorišnim vratima ili lancem kad je to praktičnije za turiste. Osporavaju da se dvorišna vrata ili kako tužitelj navodi kovana željezna ograda dijelom nalazi na čest. 749/13 k. o. [katastarska općina].

Ukazuju na činjenicu da se pred naslovnim sudom pod poslovnim brojem R1-24/2015 vodio postupak za obnovu međe upravo na čestice koje sada navodi tužitelj, zk. čest. 749/13 i 749/1 k. o. [katastarska općina]. U tom postupku su prednici neposrednog prednika tužitelja i suprug suvlasnice nekretnine sa sadašnjim tužiteljem povukli svoj prijedlog o čemu je sud donio rješenje.

2.2.U odnosu na prijedlog za određivanje privremene mjere tuženici-protivnici osiguranja protive se određivanju iste, predlažu odbiti prijedlog dok protivljenje obrazlažu istim razlozima navedenim pod točkom 2. ovog obrazloženja.

3.Podneskom kojim odgovara na odgovor tuženika, tužitelj u bitnom tvrdi da upravo kontinuitet posjeda stvarne služnosti prolaza tužitelja i njegovih prednika proizlazi iz nesporne činjenice da su u dva navrata na čestici 770/2 k. o. [katastarska općina] bili izvođeni radovi gradnje nekretnine koji su onda po nalogu Ministarstva rušeni jer su u dva navrata investitori izašli izvan gabarita građevine predviđene građevinskom dozvolom. Dakle, dva puta se rušilo, a da bi se srušilo moralo se i izgraditi, a izgradilo se faktičnim izvršavanjem posjeda stvarne služnosti prolaza preko čestice u suvlasništvu tuženika. S tim u svezi, smatra netočnim navod tuženika da su dali jednokratnu dozvolu za prolazak preko njihove čestice. Također, u ljeto 2020., odnosno 27.06.2020., kada je ovdje tužitelj rušio građevinu izgrađenu od strane svojih prednika, a sve po nalogu Ministarstva, djelatnici društva Eurco d.d. su nesmetano prošli s teškom mehanizacijom preko čestice u vlasništvu tuženika da bi došli na česticu u vlasništvu tužitelja i putem ih nitko nije zaustavio niti su postojale bilo kakve prepreke u vidu ograde ili lanaca.Jedini put do zk. čest 770/2 u vlasništvu tužitelja je put preko poslužne čestice tuženika što je razvidno na stranici katastar.hr.

U naravi nekretnina tuženika ne predstavlja nikakvo dvorište, budući da dvorište jedino može biti na nekretnini na kojoj je izgrađena neka zgrada, odnosno da isto predstavlja otvorenu površinu ispred neke kuće ili građevine.

Nastavno, čestice na koje se tuženici pozivaju, a preko kojih bi navodno tužitelj imao pristup na svoju česticu, u naravi predstavljaju već izgrađene objekte – kuće u vlasništvu trećih osoba. Jedini put kojim bi tužitelj mogao pristupiti kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je preko nekretnine koja je u suvlasništvu ovdje tužitelja i TG (kat. čest. [katastarska čestica] koja odgovara zem. čest. 749/13 k. o. [katastarska općina]), a u čemu je onemogućen uslijed tuženikove uzurpacije i otimanja te čestice na način da je protuzakonito sagradio betonski zid duljine 25.10 metara, visine u najvišoj točci 5 metara, orijentacije sjever-jug,, zbog čega je ovdje tužitelj pokrenuo i sudski postupak radi uznemiravanja prava vlasništva pred gornjim naslovom posl. br. P-825/20.

Poziva se na fotografije koje ukazuju na neistinitost i netočnost tuženikovih navoda da MC Construction d.o.o. nije bio u mirnom posjedu stvarne služnosti prolaza, jer da nije ispunjen Ugovor od 09.02.2017., budući da iz fotografija proizlazi da je prednik tužitelja bio u kontinuitetu stvarne služnosti prolaza jer je i rušio iza JG, ali i gradio na način da je na nekretnini izgradio cijelu jednu etažu, te prikazuje rušenje objekta koje su izgradili MC Construction i Ilija Dugandžić d.o.o., a koje rušenje je izveo ovdje tužitelj u ljeto 2020. u skladu s rješenjem Ministarstva.

Iako nije od odlučne važnosti za ovu vrstu parnice, a dovoljno govori u kontekstu poštenja i savjesnosti tuženika i njihovih navoda, pozivanje na rješenje Općinskog suda u Dubrovniku posl br. Ovr-792/2014 od 02.12.2014. te navode da je drugostupanjski sud potvrdio to rješenje, dostavljajući uz svoje odgovore samo prvostupanjsko rješenje. Međutim uvidom u e-predmet razvidno je da je odlukom Županijskog suda u Dubrovniku posl. br. Gž-86/2015 uvažena žalba prednika ovdje tužitelja, JG i ukinuto prvostupanjsko rješenje koje tuženici dostavljaju pogrešno navodeći da je isto pravomoćno. Također, uvidom u e-predmet pod posl. br. P-754/2014 Općinskog suda u Dubrovniku u parnici radi smetanja posjeda koja upravo ima istu činjeničnu osnovu kao zahtjev za privremenu mjeru, prihvaćen je tužbeni zahtjev prednika ovdje tužitelja, JG, te je potvrđeno od strane Županijskog suda Sisku rješenjem od 25.01.2017. doneseno pod posl. br. Gž-563/2016.

4.U dokaznom postupku sud je pregledao cjelokupnu pravno relevantnu dokumentaciju priloženu spisu i to građevinsku dozvolu izdanu od Ureda državne uprave DNŽ, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinskopravne poslove, Klasa: UP/I-361-03/03-02/94 Urbroj:2117-04/3-07-39 od 05.studenog 2007., (list spisa 7-12), rješenje o izmjeni građevinske dozvole DNŽ, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Klasa: UP/I-361-03/16-01/000268, urbroj:2117/1-23/1-7-16-0002 od 12.12.2016. (list spisa 13-14), rješenje o izmjeni građevinske dozvole DNŽ, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Klasa: UP/I- 361-03/20-01/000016, Urbroj:2117/1-23/1-18-20-0003 od 28.siječnja 2020. (list spisa 15-17), izvadak iz zemljišne knjige z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 18-20), identifikacija čestica Područnog ureda za katastar Dubrovnik Klasa:936-02/20-04/305, Urbroj:541-28-02/4-20-2 od 28.listopada 2020. (list spisa 21-22), fotografije (list spisa 23-30), dopis Postaje granične policije Gruda br:511-03-09-115/219-20 od 02.studenog 2020. (list spisa 31), ortofoto snimak (list spisa 32), dopis Agram banke tuženicima od 21.listopada 2020. sa kopijom plana (list spisa 33-35), povratnica Hrvatske pošte (list spisa 36), Ugovor o izvođenju radova sklopljen između Agram banke d.d. i Texo Molior d.o.o. iz rujna 2020. (list spisa 47-53), Dopis Texo Molior upućen Agram banci d.d. od 10.11.2020. (list spisa 54), Uvjerenje o prebivalištu za ĆG (Mijo), OIB: [osobni identifikacijski broj] PU Dubrovačko-neretvanska, Postaja granične policije Gruda broj:511-03-09-141-197/2020 od 17.11.2020. (list spisa 65), rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: UP/II-350-

05/07-02/998 Urbroj: 531-04-1-07-2/GL od 09.listopada 2007. (list spisa 66-68), kopija katastarskog plana (list spisa 69), rješenje Općinskog suda u Dubrovniku Ovr-792/14 (list spisa 72-73), Ugovor od 09.02.2017. sklopljen između ĆG, VG, NG, MC Construction d.o.o., JG, BG sin RG, BG pok. BG i UG (list spisa 74-82), kopija katastarskog plana (list spisa 83), zk izvadak z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 85-86), izvod iz sudskog registra Luksuzne Vile Cavtat d.o.o. (list spisa 87-88), rješenje Općinskog suda u Dubrovniku R1-24/15 od 21.prosinca 2018. (list spisa 89), dopis VG upućen Texo Molior d.o.o. 20.11.2020. (list spisa 132), fotografije (list spisa 149-150), izvod iz katastarskog plana i kopija katastarskog plana (list spisa 151-153), ortofoto snimak (list spisa 154), zapisnik 12.srpnja 2007 pred Uredom državne uprave DNŽ (list spisa 155), izvješće Protector d.o.o. o početku radova na gradilištu Agram- Cavtat od 10.studenog 2020. (list spisa 163), Ugovor o tjelesnoj zaštiti i drugim uslugama sklopljen između Protector d.o.o. i Agram banke d.d. (list spisa 164-165), skica ugovora o zasnivanju prava služnosti između Agram banke s jedne strane te NG i VG s druge strane (list spisa 168-172), proveden je očevid na licu mjesta 18.veljače 2021. (list spisa 181-186), pregledan je nalaz vještačenja Stjepana Tomašića sa situacijskom snimkom i fotografijama (list spisa 197-199, 205-208), pročitao je zapisnik o saslušanju vještaka Stjepana Tomašića od 27.listopada 2021. (list spisa 222-224), pročitao zapisnike o saslušanju svjedoka ŠG, RG, KG, ĐG, (list spisa 229-235), IG, ŽG, TG, HG sina IG (list spisa 243-247), pregledao troškovnik i ponudu za izvođenje građevinskih radova od A3 d.o.o. Split od 09.12.2020. (list spisa 254-256), troškovnik grubih građevinskih radova Društva Beidenegl d.o.o. (list spisa 257-270), saslušao svjedoke OG i GG **.**.2022. (list spisa 331-334), pregledao rješenje Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava Ploče, Klasa: UP/I-362-02/21-02/293, urbroj:443-02-03-20-21-01 od 02.travnja 2021. (list spisa 347-349), pregledao presudu i rješenje Upravnog suda u Splitu, posl.br. Usl- 1911/2021 od 05.svibnja 2022. (list spisa 350-361), pregledao presudu Visokog upravnog suda RH posl.br. USŽ-2828/2022 od 18.siječnja 2023. (list spisa 363-365), proveo očevid na licu mjesta 12.rujna 2023. sa vještakom Stjepanom Tomašićem (list spisa 369-373), pregledao nalaz vještačenja i situacijski snimak (list spisa 375-376), izvadak iz zemljišne knjige z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 382-383), fotografije (list spisa 384-391), fotografije (list spisa 396-400), saslušao vještaka Stjepana Tomašića 21.studenog 2024. i 14.siječnja 2025 (list spisa 410-411, 425-428), fotografije (list spisa 429-431), skica (list spisa 447), saslušao svjedoke JG i ĆG **.**.2025. (list spisa 449-452).

5. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.; dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan, a prijedlog za izdavanje privremene mjere neosnovan.

6.Predmet spora je smetanje posjeda prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko kat. čest. [katastarska čestica] (nova izmjera 533) k. o. [katastarska općina], odnosno zahtjev tužitelja da se utvrdi da su ga tuženici smetali u posjedu prava stvarne služnosti prolaza i provoza na nekretnini tuženika, a u korist nekretnine tužitelja na način pobliže opisan u izreci ove presude.

7. Nije sporno da je tužitelj vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] (nova izmjera 532/2 ) k. o. [katastarska općina] i suvlasnik 749/13 (nova izmjera 532/3) k. o. [katastarska općina] te da su tuženi suvlasnici cjeline kat. čest. [katastarska čestica] (nova izmjera 533) k. o. [katastarska općina]. [katastarska općina]

Nije sporno niti da je tužitelj investitor turističko ugostiteljskog objekta temeljem građevne dozvole izdane od Ureda državne uprave DNŽ, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinskopravne poslove, Klasa: UP/I-361- 03/03-02/94 Urbroj:2117-04/3-07-39 od 05.studenog 2007., odnosno rješenja o izmjeni građevinske dozvole DNŽ, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Klasa:

UP/I-361-03/20-01/000016, Urbroj:2117/1-23/1-18-20-0003 od 28.siječnja 2020. Nije sporno da je ĆG, majka tuženika, ranija vlasnica kat. čest. [katastarska čestica] (nova izmjera 533) k. o. [katastarska općina].

8.Sporno je da li je posjed prava stvarne služnosti prolaza uspostavljen, da li taj ima kvalitetu mirnog posjeda, zatim vrijeme postavljanja vrata/rampe koja je potpuno zapriječila prolaz te time pravodobnost tužbe, točna oznaka nekretnine na kojoj je rampa/vrata postavljena.

8.1. U vezi s tim spornim su se ukazale činjenice da li se ranija vlasnica ĆG očitovala prilikom izdavanja ranije građevne dozvole i dopustila prolaz preko kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ili je riječ o jednokratno izdanoj dozvoli za prolaz, dalje, da li je tužitelj neometano, do kritičnog događaja, prolazio nekretninom tuženika te da li su neometano prolazili njegovi pravni prednici JG i MC Construction d.o.o. na način da su uživali mirni posjed prolaza, od kada je postavljen lanac na početku kat. čest. [katastarska čestica] u smjeru istok-zapad odnosno kovana željezna ograda ili dvorišna vrata, dalje da li do č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima drugog pristupnog puta kao i da li okolnost što na čestici koje su suvlasnici tuženi kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne postoji uknjiženo pravo služnosti prolaza čini tužbeni zahtjev neosnovanim, odnosno, može li se u tom slučaju tražiti zaštita posjeda prava provoza i prolaza.

9. Članak 441. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023; dalje ZPP) propisuje da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Iz navedene odredbe dalje proizlazi da posjedovnu zaštitu u parnicama zbog smetanja posjeda sudovi ne smiju pružati na temelju nečijeg prava na posjed, već prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju (tako i u odlukama Vrhovnog suda broj Rev-1985/10 od 24. studenog 2011. i Rev 7/2015 od 4. prosinca 2018.).

9.1. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, kako je propisano čl. 21. st. 3. ZV-a.

10.Prema odredbi čl. 10. st. 5. ZV-a, faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti u pogledu neke nekretnine (posjed prava) izjednačeno je sa suposjedom prava stvari, pa se na posjed prava služnosti primjenjuju, na odgovarajući način, odredbe u posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. Slijedom citirane odredbe, u vezi s odredbom čl. 22. st. 1. ZVDSP, sam zakon pruža zaštitu ne samo posjedu stvari nego i posjedu prava (stvarnih služnosti), a samim time i prava prolaza i provoza.

10.1.Odredbom čl. 21. ZV-a propisano je kako onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je odredbom čl. 22. st. 1. ZVDSP određeno da je posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten štititi svoj posjed putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani tako ili slično smetanje ubuduće.

10.2.Prethodno, ovaj sud smatra korisnim podsjetiti kako posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom, te da unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža posjedu, posjed nije pravo, pa ni njegova pravna zaštita nije istovjetna pravnoj zaštiti vlasništva. Cilj je posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja. U toj je parnici rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja.

10.3.Posjed prava stvarne služnosti postoji kroz faktično izvršavanje sadržaja tog prava, u konkretnom slučaju posjeda prava stvarne služnosti puta u smislu prava prolaza i provoza, pri čemu ovlaštenik prava prolaza može tim prolazom hodati i provoziti automobile i mehaniziaciju i tako tuda sebi puštati druge ljude. Nadalje, prema pravnom shvaćanju ovoga suda posjed se može smetati bilo kojim činom bez obzira na to u koju je svrhu i kojim povodom je poduzet. Relevantno je da je tim činom ovlaštenik ograničen (ometan) u razumnom i očekivanom korištenju svojim pravom.

10.4. U ovoj situaciji nije sporan čin smetanja posjeda kao ni sadržaj počinjene radnje tuženika tj.postavljanje prepreke, kojim je tužitelj ograničen u prolasku odnosno posjedu stvarne služnosti, međutim potrebno je utvrditi da li je posjed tužitelja bio miran posjed, kako on to tvrdi, pa da mu pripada pravo na zahtijevanu posjedovnu zaštitu.

11.U odnosu na spornu činjenicu da li do č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima drugog pristupnog puta upućuje se na odluku Županijskog suda u Rijeci broj Gž-810/77 od 14. srpnja 1977. u kojoj je izraženo shvaćanje da pri odlučivanju o osnovanosti zahtjeva u sporu zbog smetanja posjeda prava prolaza pravno je neodlučno ulaziti u ocjenu mogućnosti postojanja ili korištenja drugog prolaza ili javnog puta, jer se u parnici zbog smetanja posjeda utvrđuje samo činjenica posljednjeg stanja na mjestu smetanja posjeda. U odnosu na tvrdnje tuženika da se ĆG nije očitovala prilikom izdavanja građevne dozvole ukazuje se da je pravomoćna građevna dozvola dokument izdan od nadležnog tijela u granica nadležnosti tog tijela te stoga uživa vjerodostojnost koja se samostalnim tvrdnjama stranaka,ne može dovesti u pitanje. Osim toga svi prigovori u tom smjeru trebaju se utvrđivati u upravnom postupku u kojem je ta dozvola i izdana.

12. Pregledom građevne dozvole od 05.studenog 2007. proizlazi da je po zahtjevu JG odobrena gradnja sjeverne lamele dvojnog turističko ugostiteljskog objekta na novoformiranoj čestici zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz obrazloženja iste proizlazi da su CG pok. IG, JG i VGC, podnijeli zahtjev za izdavanje građevne dozvole za gradnju na čestici 770/2 i 740/2 k. o. [katastarska općina], koje su naknadno objedinjene u čest. zem. [katastarska čestica]. Dalje iz obrazloženja proizlazi da je zahtjev za izdavanje dozvole priložen sporazum sklopljen između Domova dalmatinske rivijere d.o.o. [adresa], s jedne strane i BG pok. BG, JG i VGC sa druge strane, uz sudjelovanje Hotela Cavtat, prema kojem Domovi dalmatinske rivijere Cavtat daju suglasnost na prolaz preko čest. zem. [katastarska čestica] te istočnim dijelom 740/1, 743/2, koja su u širini 6m proteže do ruba čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], radi gradnje objekta na čest. 770/2, 749/2 k. o. [katastarska općina], s tim da Domovi dalmatinske rivijere daju pravo stvarne služnosti staze i kolnika u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasnog dobra na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužnih dobara. Prema navedenom sporazumu investitori su se obvezali izgradili prilaznu cestu preko navedenih čestica o svom trošku. Dalje, proizlazi da je priložen i ugovor o osnivanju prava stvarne služnosti sklopljen između BG, JG, kolnog i pješačkog pristupa preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ujedno iz obrazloženja proizlazi i da se ĆG kao vlasnik 749/1 k. o. [katastarska općina] pred tim tijelom očitovala 12.srpnja 2007., i dala suglasnost za izgradnju javnog puta preko navedene čestice u njenom vlasništvu, odnosno pravo prolaza preko te čestice zemlje investitorima JG i FG, u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi gradnje planiranih objekata turističko ugostiteljske namjene.

12.1.Iz rješenja o izmjeni građevne dozvole od 12.12.2016. i 28.01.2020. proizlazi da je istima izmijenjena osoba investitora na način da je novi investitor MC Construction d.o.o. Metković odnosno Agram banka d.d. Zagreb.

12.2.Iz priloženih zemljišnoknjižnih izvadaka proizlazi da je vlasnik 770/2 k. o. [katastarska općina], Agram banka d.d. kao i 749/13 k. o. [katastarska općina], za koju su upisani FG [adresa] za 1/2 i Agram banka d.d. za 1/2, dok je 749/1 k. o. [katastarska općina] upisana na MG za 1/2 i NG za ½.

12.3.Pregledom identifikacije čestica proizlazi da 749/2 (stara izmjera) odgovara 532/1 k. o. [katastarska općina] (nova izmjera), da 770/2 odgovara 532/2 k. o. [katastarska općina], da 749/13 odgovara 532/3 k. o. [katastarska općina], te da 749/1 odgovara 533 k. o. [katastarska općina].

12.4.Iz dopisa Agram banke upućen tuženicima 21.listopada 2020., proizlazi da je tužitelj kao suvlasnik 749/13 k. o. [katastarska općina], a koja susjedna čestici 749/1 k. o. [katastarska općina], obavještava tuženike da je zatražio izradu projekta za sanaciju klizišta ispričavanja potencijalne štete, temeljem ugovora od 09.veljače 2017. Iz istog proizlazi da je radi izvršenja tih radova tužitelj sklopio ugovor sa društvom Texo Molior d.o.o.. Isto tako, tužitelj u tom dopisu tvrdi da je tuženima uputio e-mailove sa zamolbom za sklapanje ugovora o uspostavi prava služnosti, na koje nije dobio odgovor. U dopisu se navodi kako je utvrđeno da su tuženi postavili fizičku prepreku u vidu lanca na ulazu i izgradili betonski zid visine 5m i dužine oko 20m na čestici 749/13 u vlasništvu tužitelja i TG, a koji onemogućava slobodan pristup na česticu Agram banke d.d. Navedenim se traži da se sve prepreke i zid uklone.

12.5.Iz ugovora o izvođenju radova između Agram banke d.d. i Texo Molior d.o.o. od 07.rujna 2020. proizlazi da je predmet ugovora izvođenje radova potpornog zida na kč. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], po zahtjevu naručitelja Agram banke d.d.

12.6.Iz dopisa Texo Molior d.o.o. od 10.studenog 2020., proizlazi kako je izvođač radova Texo Molior d.o.o. obavijestio naručitelja Agram banku d.d., da je 2.studenog 2020., neposredno nakon uvođenja u posao, kako je spriječen pri prilazu nekretninama 532/1, 532/2, 536 te kao i izvođenju radova.

12.7.Iz uvjerenja o prebivalištu nadležnog tijela za ĆG proizlazi da je evidentirano prebivalište od 13.8.1979. do 05.2.1988. na adresi [adresa], a nakon 05.02.1988. na adresi [adresa].

12.8.Iz rješenja ovog suda Ovr-792/14 proizlazi da JG **.**.2014., traži određivanje privremene mjere protivniku osiguranja NG, kojim bi mu se zabranilo da poduzima bilo kakve radnje, postavlja zapreke i onemogućava pristup gradilištu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sukladno pravomoćnoj građevnoj dozvoli. Isto tako, da se oglasi predlagatelj da ukloni motorno vozilo i kontejner i eventualne druge zapreke sa prilaznog puta koji prolazi od javne površine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko čest. zem. [katastarska čestica] do čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12.9.Iz ugovora od 09.veljače 2017. koji je sklopljen između ĆG, VG, NG, MC Construction d.o.o. JG, BG sin RG, BG pok. BG i UG, proizlazi da je predmet ugovora sanacija štete nastala na čest. zem. [katastarska čestica] te zgr. 221 k. o. [katastarska općina], na temelju ispitivanja i projekta Apside d.o.o. Štetu se obvezuje sanirati MC Construction d.o.o. U čl. 5 je ugovoreno da VG, DG, CG sin RG i MC Construction d.o.o. zaključenjem ovog ugovora osnivaju pravo služnosti puta radi prilaza, prolaza, prijevoza i prijenosa stvari u širini od 4m, za potrebe kolnika i 0,8m širine za izgradnju nogostupa na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine, a u korist 749/13, 749/2 i 770/2 k. o. [katastarska općina] kao povlasnih nekretnina uzduž istočnog ruba čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Istim člankom je predviđena mogućnost uknjižbe prava služnosti u korist 749/13, 749/2 i 770/2 k. o. [katastarska općina] i to nakon sanacije opisane u čl. 2 i 3. Ugovora i isplate troškova ĆG navedenih u čl. 4 Ugovora. Određeno je da CG sin RG i MC Construction d.o.o. zaključenjem ovo ugovora osnivanju pravo služnosti puta radi prilaza, prolaza, prijevoza i prijenosa stvari u širini od 4m za potrebe kolnika i dodatno širini potrebno za izgradnju nogostupa na teret čest. 749/2 k. o. [katastarska općina], a u korist 770/2 k. o. [katastarska općina]. Člankom 6. MC Construction, CG sin RG, ĆG, DG, VG, zaključuju i osnivaju pravo služnosti puta radi prilaza, prolaza, prijevoza i prijenosa stvari u širini od 4m za potrebe kolnika i 0,8m za izgradnju nogostupa na teret čest. zem. [katastarska čestica] kao poslužne nekretnine, u korist 749/6, 749/3, 749/1 i zgr. 221 k. o. [katastarska općina] kao povlasnih nekretnina, uzduž istočnog ruba čest. zem. [katastarska čestica].

12.10.Iz izvješća o početku radova na gradilištu Agram-Cavtat od 10.studenog 2020., proizlazi da isto je utemeljeno na ugovoru o pružanju privatne zaštite za štićenje gradilišta Agram na lokaciji [adresa] kat. čest. [katastarska čestica]. Iz istog proizlazi da je konstatirano kako je na ulazu na parcelu gradilišta bila postavljena improvizirana rampa bez ikakvih fiksiranih postolja i bez katanca s lancem, koja je pomaknuta kako bi radnici Texo Molior d.o.o. ušli na gradilište i uveli kamion.

12.11.Iz prijedloga ugovora o osnivanju prava služnosti od 01.rujna 2020. između tužitelja i tuženika, proizlazi da su stranke po tom prijedlogu ugovora, koji nije potpisan razgovarale da na teret poslužne nekretnine 749/1 k. o. [katastarska općina] u korist povlasne 770/2 k. o. [katastarska općina] osnuju pravo služnosti puta radi svakodobnog i svakovrsnog provoza i prolaza, osoba i motornih vozila u širini od 4m za potrebe kolnika i dodatnoj širini za izgradnju nogostupa.

12.12.Iz prijedloga ugovora o uređenju osobnih odnosa od 01.rujna 2020. , koji nije potpisan između istih stranaka i uz dodatno sudjelovanje TG, bilo je predviđeno izgradnja potpornih zidova koji bi išao granicom čestica 770/2, 749/2 te 749/3 k. o. [katastarska općina] temeljem izrađenog projekta Apsida inženjering d.o.o.

13. Valjalo je,dakle, utvrditi jesu li tužitelji bili posljednji mirni posjednici prava stvarne služnosti puta preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a radi utvrđenja navedene sporne činjenice proveden je dokaz uviđajem i mjerničkim vještačenjem te saslušanjem svjedoka.

13.1.Svjedok ŠG iskazuje da je u rujnu 2020.g. došlo do pregovora između društva Texo Molior d.o.o., u kojem je direktor, kao izvođača te IG i SG kao investitora, a sve radi izgradnje potpornog zida koji je trebao biti prva faza radova na objektu koji bi se trebao graditi u neposrednoj blizini. Navodi da su pregovori potrajali otprilike dva mjeseca te je on znajući područje upitao da li postoji ikakva prepreka njihovom prolasku postojećim makadamskim putem na što je uvjeravan da ne postoji te je čak jednom prilikom, prilikom mjerenje terena i vidio tuženike iz ovog postupka na terasi iznad postojećeg potpornog zida te oni tom prilikom nisu ništa niti komentirali niti njima branili. Navodi da je osim te prilike još više puta neometano prolazio predmetnim dijelom čestice i to sa geodetom, radnicima i nitko ih nikada nije ometao. Navodi da je 2. studenog on sa svojim radnicima došao i dovezao bager sa radnicima nakon čega su iza njega tuženici rampom i kombijem zapriječili bageru izlazak te je tek nakon sedam dana navedeni bager uspio izvući. R adovi izgradnje potpornog zida trebali su biti izvedeni u nastavku postojećeg betonskog zida. Okolnosti problematike postojećeg stanja poznato mu je jer živi u neposrednoj blizini pa je jako dobro upoznat sa stanjem na terenu te tvrdi da rampa nije bila dok su radili mjerenja na terenu dok za betonski stup misli da je bio. U obiteljsku kuću VG osim makadamskim putem se prilazi i sa gornje strane kuće gdje postoji stubište kojim obitelj VG pristupa svojoj kući. Na pitanje da li je u međuvremenu još na koji način izmijenjeno postojeće stanje makadamskog puta odgovara da trenutno izvodi radove u neposrednoj blizini predmeta ovog postupka te mu je poznato da je otprilike 50 m prije predmetne rampe odnosno betonskog stupa obitelj TG također postavila prepreke na svom zemljištu, ali svakako prije predmetne rampe odnosno betonskog stupa.Na upit da li je betonski stup prikazan na slici na l.s. 199 postojao prilikom njihovih mjerenja, a prije samog započinjanja radova odgovara da misli da jest.

Na upit gdje je prilikom njihovog mjerenja bio parkiran kombi u vlasništvu tuženika odgovara da je bio parkiran gledajući na slici sa lijeve strane iza sada postojeće rampe koja u tom trenutku nije bila, ali svakako sa strane dvorišta koja je u vlasništvu tuženika te im isti nije smetao prilikom ulaska odnosno izlaska iz predmetnog dvorišta.

Na upit na koji način su odvezli bager sa susjedne parcele odgovara da su nakon jedno 5 dana od kada im je zapriječen prolaz dobili dopis od obitelji VG da mogu bager odvesti uz prethodnu najavu njima, a što je i napravljeno par dana nakon dopisa.

Na upit ima li saznanja da li će na predmetnom području prolazili ikakva prometnica odgovara da mu je poznato da bi postojeći makadamski put trebao biti pretvoren u cestu za predio Čista luka.

13.2.Svjedok ČG iskazuje da je zaposlen u istom koncernu, koji je vlasnik tužitelja, te da je kao zaposlenik bio zadužen da ode na teren, da pogleda objekt koji je postao vlasništvo Agram banke d.d. Pojašnjava, radi se o objektu u predjelu Čista luka te se u naravi radilo o objektu koji je trebao biti hotel i koji je bio u izgradnji. Navodi da su prilikom prvog pregleda uočili da postoji dio koji je izgrađen izvan lokacijske dozvole te da su angažirali društvo Eurcom d.o.o. koji su 2018., 2019. pristupili izvođenju radova-rušenja bespravno izgrađenog dijela. Navodi da su sami radovi tog rušenja trajali otprilike mjesec dana te da su djelatnici društvo Eurcom d.o.o. bez ikakvog ometanja prilazili makadamskim putem kojim su odvozili građevinski materijal nakon rušenja. Navodi da tom prilikom nisu pitali nikoga za dopuštenje prolaskom makadamskim putem. Na upit navodi da betonski te željezni stupić koji su prikazani na fotografijama (l.s. 208) tom prilikom nisu bili izgrađeni odnosno postavljeni te da nije bilo niti lanca odnosno metalne rampe. Navodi da nakon završetka radova na rušenju bespravno izgrađenog dijela, da je potpisan ugovor sa društvom Texomolior d.o.o. a radi dovršetka izgradnje objekta u Čistoj luci. Navodi da je prilikom samog započinjanja radova od strane tuženika prvo postavljen kombi a potom plastični lanac crveno bijele boje te potom i željezna rampa po radi čega je i pokrenut ovaj postupak. Navodi da na dijelu zemljišta koji je predmet ovog postupka da su sa lijeve strane makadamskog puta, odnosno na proširenju sa lijeve strane gledajući od [adresa] bili postavljeni žuti kanui, ali koji nisu ometali pristup na građevinsko zemljište, dok nikad on nije vidio da je bilo koje drugo vozilo bilo parkirano na tome dijelu makadamskog puta. Na postavljeno pitanje odgovora da koliko je njemu poznato nisu kontaktirani tuženici prije započinjanja radova, iako su iste viđali prilikom izvođenja istih.

13.3.Svjedok ŽG iskazuje da je Agram Banka kreditirala prethodnog vlasnika objekta u Čistoj luci te nakon toga, kada je vlasnik zapao u financijske probleme, preuzela nekretninu. Navodi da je povodom toga više puta bio na predmetnoj nekretnini u Čistoj luci i to koliko se sjeća, počevši od 2016. kada je prvi put bio sa građevinskim vještakom a radi odobrenja kredita prijašnjem vlasniku. Navodi da je tom prilikom parkirao kod hotela Epidaurus te je pješke, zajedno sa vještakom, makadamskim putem pristupio na objekt u Čistoj luci. Navodi da je prilikom tih prolazaka nije uočio nikakve prepreke koje bi ometale pristup tim makadamskim putem. Na upit suda koji mu prikazuje fotografije ( l.s. 208) odgovora da tim prilikama nije uočio betonski stup, željezni stup, crnocrveni bijeli lanac te željeznu rampu. Navodi da nakon što je tužitelj postao vlasnik predmetnog objekta tijekom 2019. godine, odnosno 2020. su rađeni radovi rušenja jednog dijela objekta koji je bespravno izgrađen. Nakon toga se krajem 2020. odnosno u listopadu, studenom trebalo nastaviti sa radovima međutim tada je predmetni makadamski put prvo zapriječen lancem, a kasnije je postavljena i rampa, a koliko se sjeća bio je parkiran i bijeli kombi na navedenom makadamskom putu nakon čega je i pokrenut ovaj postupak. Na upit odgovora da on osobno nije kontaktirao prije započinjanja radova tuženike, a da li je netko iz njegova društva odgovora da navedeni podatak ne zna.

13.4.Svjedokinja TG iskazuje da je ona od 1. kolovoza 1983. došla u [adresa] u školu i prolazila na kupanje u Čistu luku. Pojašnjava da je prvotno prolazila uskim putem do Čiste luke. Navodi da je njen suprug kupio česticu na kojoj je izgrađen makadamski put te da je isti izgradio njen suprug. Navodi da je ona vlasnica objekta do objekta u vlasništvu tužitelja. Na upit suda odgovora da metalni stupić, betonski stup, crvenobijeli lanac, te metalna rampa koje su prikazane na fotografijama (l.s. 208) nisu postojali prije već da su isti izgrđeni u listopadu 2020. Pojašnjava da je ona predmetnim makadamskim putem i prije prolazila te da je nitko nikad nije ometao prilikom prolaska makadamskim putem. Navodi da su joj tuženici u 10-om mjesecu 2020. zabranili prolazak predmetnim putem. Na upit odgovara da gosti tuženika parkiraju sa gornje strane obiteljske kuće VG. Na upit odgovora da ona nikad nije vidjela da na predmetnom zemljištu parkiraju gosti objekta na adresi [adresa] na upit odgovora da ne zna gdje bi isti parkirali budući da je predmetno zemljište u vlasništvu svjedoka. Na upit da li je bilo ikakvih sporova između obitelji svjedoka i obitelji tuženika odgovora da se tuženici cijelo vrijeme žale u postupcima. Navodi da je majka tuženika obitelji svjedoka dala suglasnost prilikom ishođenja dozvole za gradnju objekta.

13.5.Svjedok HG iskazuje da dolazi u predio Čista luka otkada je bio dijete. Navodi da je njegov otac kupio zemljište do objekta u vlasništvu tužitelja. Navodi da je njegov otac te prethodni vlasnik objekta koji je sad u vlasništvu tužitelja napravio predmetni makadamski put kojim su oni prolazili sve do listopada 2020. Na upit suda, a kad mu se predočavaju fotografije (l.s. 208) odgovora da betonski i metalni stupić, crveno bijeli lanac te metalna rampa nisu prije postojali odnosno da su isti izgrađeni nakon listopada 2020. Navodi i da betonska ograda koja je bila na slikama je također izgrađena nakon 2020. godine. Navodi da koliko je njemu poznato nitko nikad nije parkirao na predmetnom makadamskom putu. Navodi da je sa lijeve strane makadamskog puta gledano od [adresa] na proširenju koje se nalazi iza izgrađene metalne rampe bilo starih auta te kajaka koje su odlagali članovi obitelji VG, a koji nisu ometali prolazak makadamskim putem. Navodi da koliko je njemu poznato gosti objekta na [adresa] nisu parkirali na spornom dijelu makadamskog puta. Pojašnjava da nakon što je postavljena predmetna rampa odnosno lanac da su on i njegov otac na parceli prije ove parcele a koja je u vlasništvu njegove sestre napravili drugu rampu te prepriječili predmetni makadamski put. Nakon toga ga je kontaktirala gospođa ĐG koja organizira smještaj u objektu na adresi [adresa] kako bi oni pustili da se gostima iskrcaju kuferi ispred samog objekta, a potom da parkirava automobile ispred hotela Epidaurus, a sve kako bi njima olakšali pristup na navedeni objekt.Na upit da li je između njegove obitelji i obitelji VG bilo kakvih sporova a vezano za predmet ovog postupka odgovora da nije. Na upit da li je između JG i obitelji VG bio kakav spor odgovora da jest a sve je bilo vezano za izvođenje radova od strane JG koji je uzrokovao da se zid u vlasništvu obitelji VG nakrivio ali isto nije na području koje je predmet ovog spora već se dešava na drugom kraju nekretnine.

13.6.Svjedok JG iskazuje da zna da se ovaj spor vodi radi pristupnog puta, s obzirom da sam je ranije bio vlasnik parcele koja se nastavlja prema moru, a nosi oznaku 749/13. On da je 2008.g. prijavio gradilište nakon što sam ishodovao građevinsku dozvolu, a bila je riječ o gradnji hoteljsko-ugostiteljskog objekta. Prethodno je sa ĆG, majkom VG i NG, ugovorio pristup koji je išao dijelom po njegovoj čestici, a dijelom po čestici obitelji NG, uz uvjet da oni tuda imaju pristup svojoj kući, jer da je bilo suprotno i da je napravio pristup isključivo po svojoj čestici, oni ne bi imali pristup kući. To je trajalo do 2014. i normalno su tuda prolazili, međutim, onda su nastali problemi, jer su tuženici zatvorili prolaz na način da su postavili kontejnere, staro auto, nakon čega ih je tužio za smetanje posjeda. U tom postupku su uspjeli na prvom stupnju, međutim, onda sam ja nekretninu prodao kupcu MC Construction Metković 2016. i izašao iz posjeda i iz tog spora. Ja sam prilikom prodaje nekretnine upozorio novog kupca te stavio u ugovor da postoji problem sa pristupnim putem, koji moraju sami riješiti te su usprkos tom oni pristali kupiti nekretninu, jer su smatrali da će riješiti problem s obitelji NG. Nakon kupoprodaje je sklopljen pismeni sporazum između MC Construction, ĆG, VG i NG, LG, BG, mlađeg i starijeg i mene, isti je ovjeren kod javnog bilježnika Nikše Mozare. Nakon toga je firma MC Construction ušla u posjed i dovela dizalicu radi nastavka radova. Nakon što sam ja izašao iz svega, više me nije interesiralo što se događa niti išta vezano uz njihove odnose. Dok sam ja bio vlasnik, prepreke koju su postavili obitelj NG je bilo staro auto i kontejner, a postavili su na dio parcele za koju su smatrali da je njihova, a ja sam smatrao da je to stavljeno preko naše parcele. Što se tiče objekta, izgrađen je podrum i suteren i u takvom stanju je prodano firmi MC Construction. Moja parcela je nosila broj 749/13 i 770/2 gdje se nalazio objekt, a 749/1 je vlasništvo obitelji NG, s tim da je 749/13, u suvlasništvu mene i zeta BG mlađeg. Što se tiče čestice 749/1 ona nije od početka bila vlasništvo obitelji NG, odnosno nije bilo u vrijeme kada sam dobio lokacijsku dozvolu, već su naknadno stekli vlasništvo. Nakon što sam to prodao MC Construction, primijetio sam da su oni mijenjali projekt, rekonstruirao su prizemlje, rezali zidove, imali veliku dizalicu i ti radovi su trajali sigurno godinu dana. Negdje 2022-2023. sam primijetio radove na rušenju dijela objekta. Ostali su temelji i podrum sve ostalo je srušeno. Mehanizacija za rušenje je jedino mogla proći putem kojim sam ja napravio od strane Hotela Epidaurus ravno prema moru, kao što sam rekao dijelom preko naše zemlje, zemlje LG, BG, tvrtke Domovi dalmatinske rivijere, HTC Cavtat i jednim manjim dijelom preko zemlje obitelji NG i to samo da bi oni dobili pristup njihovoj parceli, preko moje parcele. Oni su prije toga pristupali s sjeverne strane od magistrale, a danas mogu pristupiti samo s te strane, jer je pristup koji sam ja napravio zatvoren odnosno njime se može doći do kuće BG. Dok sam ja bio vlasnik nije bio postavljen nikakva ograda niti zidova, a koliko znam to su Vidaci postavili nakon što je MC Construction prestao s radovima, jer jedno dugo vrijeme nisu radili i nakon toga je postavljena ograda.

Na pitanje punomoćnika tuženika navodi da kada je sklopio ugovor o prodaji s MC Construction i kada ih je upoznao s pravnim problem koji postoji, nije se moglo prolaziti, već je naknadno MC Construction sa strojevima misli 2017., počeo prolaziti i vršiti radove na kupljenoj nekretnini. To je trajalo otprilike dvije godine. Na daljnje pitanje navodi da je lokacijska dozvola bila pravomoćna 2003., te da je i dan danas na snazi, isto kao i građevinska dozvola. Na pitanje da li je podnosio prijedlog za donošenje privremene mjere, navodi da je bila tužba za smetanje posjeda pa je vjerojatno u sklopu te tužbe bio i prijedlog, ali se ne sjeća kako je i što je odlučeno. Svakako zna da je CG isto vodio postupak za smetanje posjeda protiv NG, koji je pravomoćno okončan u njegovu korist. S radovima na gradilištu je prestao kada je prodao nekretninu. Na pitanje odgovara da je građevinska inspekcija pristupala na gradilište više puta jer su tuženici pokušavali osporiti građevinsku dozvolu.

13.7.Svjedok VZ iskazuje da mu je poznato gdje se nalazi nekretnina koja je predmet ovog postupka i kako je kao radnik firme Texo Molior predmetnog dana 2020.g. na gradilištu Agram banke, u jutarnjim satima doveo bager kako bi se započelo sa dogovorenim radovima. Prije navedenog događaja, a nevezano za svoj posao, tim putem je često prolazio budući se ispod nalazi plaža pod nazivom Čista Luka gdje je išao na kupanje u ljetnim mjesecima. Tuda je uvijek prolazio pješke, a svoj automobil bi ostavljao parkiran pokraj hotela Epidaurusa. Tada na terenu nisu bile vidljive nikakve prepreke te se neometano silazilo do plaže. Gradilište na koje sam doveo bager se nalazi u neposrednoj blizini bijelog kombija koji je prikazan na listu spisa 199, odnosno lijevo od tog kombija udaljenog nekih 50m. On da je neometano prošao bagerom do mjesta na kojem je trebalo započeti s izvođenjem radova te je tu i parkirao bager, međutim, nastala je u jednom trenutku nekakva prepirka, skupilo se dosta ljudi, ali ne sjeća se koji ljudi koji su u tom momentu tamo zatekli. Svakako je nakon nekih mjesec dva dana u dogovoru s gospodinom VG došao pokupiti bager s nekretnine. Kada je nakon ta mjesec ipo dva dana došao po bager, na licu mjesta je postavljena rampa koja je prikazana na listu spisa 199, a koje tamo prije nije bilo. Sada ispravlja svoj gornji navod, te svjedok navodi kako je prilikom dovođenja bagera na lice mjesta postojala rampa kao i betonski stub koji su prikazani na fotografijama lista spisa 199, međutim, rampa je bila otvorena te se moglo neometano proći iza rampe dalje. Ne sjeća se otkada rampa postoji na licu mjesta jer je do plaže koristio skaline koji se nalaze lijevo od makadamskog puta, tako da zaista ne može sa sigurnošću iskazati od kada je rampa tamo. Na pitanje punomoćnice tužitelja svjedok navodi da je AG njegov brat koji radi kao strojar na bagerima također zaposlen u tvrtci Texo Molior te da predmetnog dana kada je on doveo bager njegov brat nije bio prisutan, a ne zna dali je brat ranije kad i koliko dolazio na ove nekretnine. Na ovom gradilištu na bageru je on osobno trebao početi raditi, dok je njegov brat na bageru u to doba bio zadužen za jedno drugo gradilište. Predmetnog dana poslodavac ih nije obavijestio niti upozorio da bi trebalo od bilo koga tražiti suglasnost za neometan dolazak do gradilišta. U vrijeme kada je doveo bager na lice mjesta nije bio parkiran bijeli kombi koji je vidljiv na fotografiji na licu spisa 199, a da je bio parkiran da u tom slučaju on bagerom ne bi mogao proći do gradilišta. Na pitanje punomoćnika tuženika pojašnjava da je prilikom dovođenja bagera na lice mjesta sve bilo uobičajeno, da je on parkirao bager na betonskom dijelu gradilišta, te da ni tada nije primijetio da bi se nešto događalo ili da bi se ljudi okupili, ali nakon nekih 10-15 minuta je nastala "gungula" i primijetio je da se skupila nekolicina ljudi, a sjeća se da su neki bili obučeni u crno. Nije imao dojam da se radi o službenim osobama niti je od njega tada itko zahtijevao bilo kakve dokumente ili iskaze. On je neometano prošao bagerom do gradilišta preko plave metalne ograde koja je vidljiva na listu spisa 199, koja je u tom trenutku omogućavala neometano prolaz do gradilišta. Nije bila u položaju u kojem je prikazana na fotografiji na listu spisa 199.

13.8.Svjedokinja ĐG iskazuje da je menadžerica vile koja se nalazi neposredno iznad mjesta koje je predmetom ovog postupka, a ta vila se nalazi na adresi [adresa]., odnosno ispod kuže tuženika, te istu pokazuje na slici na l.s. 199. Navodi da joj je poznato da je 2015.g. bila iskopana velika rupa zbog koje se nije moglo prolaziti predmetnim makadamskim putem dok su prije toga bile postavljene raznorazne prepreke na makadamskom putu i to od susjeda koji se nalazi niže na makadamskom putu. Navodi da su nakon zatrpavanja predmetne rupe tuženici izgradili betonski stup te postavili predmetna željezna vrata i to sigurno unazad dvije godine, a možda i više te su predmetna vrata ljeti skidali kako bi gosti u vili na adresi [adresa] mogli parkirati automobile dok su nakon završetka sezone ista željezna vrata vraćali na mjesto. Navodi da su u tom periodu umjesto vrata tuženici postavljali lanac. Navodi da su gosti u vili parkirali uz dopuštenje tuženika na predmetnom parkiralištu. Navodi da je prije izgradnje potpornog zida koji je prikazan na slikama na l.s. 199 na tom mjestu nije postojao nikakav put te je i parkiralište bilo dosta uže, a na mjestu gdje je sada potporni zid bili su pretpostavlja ostaci urušenog potpornog zida. Tko je radio potporni zid nije sigurna ali pretpostavlja da su isti izgradili tuženici jer su se oni i prije koristili predmetnim parkingom. Parkirani automobili gostiju iz vile su isti bili parkirani sa desne strane parkinga dok su automobili gostiju iz kuće VG bili parkirani sa lijeve strane parkinga.(list 199) U vilu na adresi [adresa] da je prvi puta došla otprilike 2012. odnosno 2013.g. i tada nije postojala rampa, da su tada na makadamskom putu bile postavljene drvene prepreke a nakon toga je bila iskopana i rupa. Na upit da li je iza parkinga vidjela da su izvođeni bili kakvi radovi odgovara da je već prilikom prvog dolaska uočila da je iza predmetnog parkirališta bio objekt u izgradnji a na kojem se tada nisu izvodili radovi te se sjeća da je tamo i neko vrijeme bila velika dizalica. Na poseban upit kad je uočila da je opet počela gradnja na tom objektu iza parkirališta odgovara da je u jednom periodu na tom gradilištu bilo radova koji su potom obustavljeni te u periodu na početku prošle turističke sezone, a to zna jer su veliki kamioni prolazili makadamskim putem preko predmetnog parkinga do tog gradilišta iza parkinga.

13.9.Svjedok DZ iskazuje da je u više navrata dolazio u posjetu pok. ZZ i njegovoj supruzi, roditeljima tuženika, budući da su zajedno odlazili na ribarenje te se bavili uzgojem povrća. Navodi da mu je poznato da su metalna vrata – rampa koji se vide na slici l.s. 199 postavljeni nakon smrti pok. ZZ odnosno početkom 2016.g. te se ista povremeno skidaju, a kako bi gosti mogli koristit predmetni parking. Navodi da se sjeća da su u ljeto 2020.g. predmetni parking koristili rado odvoženja materijala a koji je nastao prilikom rušenja objekta koji je izgrađen u uvali Prahivac. Navodi da mu je isto tako poznato da je otprilike 15m prije predmetne rampe Banović prije ove turističke sezone postavio betonske stupove preko cijelog makadamskog puta.Na poseban upit punomoćnice tužitelja da li su ove godine obitelj ZZ imali goste odgovara da jesu i da su isti pristupali stepenicama s gornje strane obiteljske kuće ZZ.Na poseban upit gdje su njihovi gosti parkirali odgovara da zna da obitelj ZZ ima na početku tog stepeništa dva parkirna mjesta te garažu ispred koje je još jedno parkirno mjesto, a kojim se pristupa kada se spusti sa magistrale. Isto tako misli da su još negdje iznajmili parkirno mjesto ali ne zna detalje.

Na poseban upit da li je to na ulazu u dvorište odgovara da nije da se radi o zemljištu iznad obiteljske kuće koja je u vlasništvu tuženika, a koje je stepeništem povezano sa obiteljskom kućom.Na poseban upit da li mu je poznato da se ispod kuće obitelji ZZ gradio kakav objekt odgovara da mu je poznato da u samoj uvali postoji neki mali objekt prema Dubrovniku, neka brvnara.Na poseban upit da li je ikada s obitelji ZZ pričao da li je obitelji ZZ nastala nekakva šteta izgradnjom tog objekta u uvali odgovara da je da mu je poznato da je na obiteljskoj kući ZZ došlo do pucanja ploče na terasi ispred obiteljske kuće ZZ na više mjesta.Na poseban upit kako se može pristupiti na taj izgrađeni objekt odgovara da se do toga objekta može doći kozjim putem ako se ide pješke dok se preko parkinga može pristupiti sa kamionima i mehanizacijom.

13.10.Svjedokinja DGC, iskazuje da je zaposlena u vili na adresi [adresa]. već dugi niz godina pa su joj poznate okolnosti ovog slučaja. Sjeća se da se makadamskim putem moglo prolaziti do 2015.g. kada je bila iskopana rupa te jedan određeni vremenski period možda godinu dana istim putem se nije moglo prolaziti,a tko je iskopao rupu ne zna. Nakon sanacije predmetne rupe zna da su iz obitelji ZZ postavili rampu – dvorišna vrata koja se tamo nalaze i danas te isti svjedok pokazuje na l.s. 199. Isto tako joj je poznato da je između vlasnika vile i obitelji ZZ postojao dogovor da se predmetna rampa u ljetnim mjesecima makne, a kako bi gosti iz njihove vile te iz kuće obitelji ZZ mogli parkirati s time da bi se umjesto rampe stavio željezni lanac kojega bi oni po potrebi mogli maknuti te parkirati. Pojašnjava da su gosti iz vile na adresi [adresa] parkirali ravno, odnosno s desne strane parkinga na dva parkirna mjesta dok su gosti obitelji ZZ parkirali sa lijeve strane predmetnog parkinga. Navodi da joj je isto tako poznato da je na makadamskom putu postavljena betonska prepreka koja se nalazi ispred rampe i to otprilike na cca. 50 metara od rampe te da njihovi gosti u vilu pristupaju putem stepeništa dok za obitelj ZZ misli da isti imaju pristup sa gornje strane obiteljske kuće kao i putem kojim se koriste gosti vile na adresi [adresa].Na poseban upit punomoćnika tuženika da opiše kako je izgledao predmetni parking kada je ona prvi put došla tamo navodi da je sa desne strane parkinga bio stari srušeni zid te da je sam parking bio dosta manji. Navodi da je također s te desne strane bio kontejner te barka obitelji ZZ, a iza je sve bilo zaraslo u grmlje dok su sa lijeve strane bila parkirna mjesta.Na poseban upit da li joj je poznato da li su ikad predmetni parkingom prolazili kamioni odgovara da su u ljeto 2020.g. prolazili kamioni predmetnim parkingom, a koliko je njoj poznato isti su prolazili zbog čišćenja terena i odvožnje materijala koji je nastao zbog rušenja objekta na plaži. Na poseban upit da li su nakon završetka radova odvožnje materijala opet parkirali na predmetno parkingu odgovara da jesu.Na poseban upit tijekom kojeg perioda je parkirala na predmetnom parkingu odgovara da je ostavljala auto prije 2015.g., potom ponovno nakon sanacije rupe dok je u ljeto 2020.g. parkirala na parkingu nakon završetka radova odvožnje građevinskog materijala.

13.11.Saslušana svjedokinja GG iskazuje da poznaje obitelj ZZ jer je pokojni otac tuženika po imenu JZ surađivao sa hotelom Croatia u kojem je ona bila zaposlenica. Poznaje ga još od 1985.g. kada je obitelj JZ živjela u [adresa]. Poznato joj je o kojoj nekretnini je riječ, a kada joj se prikazuje fotografija na listu spisa 199, jer je tim putem išla na kupanje u uvalu Prahinac. Svakako sa sigurnošću može reći da je od skala koje su prikazane na fotografiji 199, 2015.g. desno bila velika rupa te se tuda i nije moglo prolaziti automobilima, a trebalo je paziti i pri prilasku pješice. 2016.g. su CG i JG zakopali tu rupu, a to je bilo nakon smrti pok. ZZ jer su smatrali da to obitelji ZZ više neće trebati. Te iste godine početkom 2016.g. obitelj ZZ je napravila metalnu rampu koja je prikazana na fotografiji lista spisa 199. Točno se sjeća da su tijekom ljetnih mjeseci umjesto rampe koristili lanac, a kako bi se gosti koji su bili smješteni bilo kod njih bilo kod susjednih apartmana moglo neometano parkirati jer im je to bilo dosta lakše nego stalno nekome otvarati vrata. Zimi su ta vrata uvijek bila u funkciji te se tijekom zimskog perioda nije koristio lanac. Također se sjeća da je pored stupa koji je prikazan na rečenoj fotografiji s desne strane prije postojala međa koja je bila u ruševnom stanju, a iza njega je bilo postavljen neki kontejner. Kontejner je tamo bio do 2020g. , onda su ga prebacili iznad međe. Također se dobro sjeća da je 2020.g. na period od nekih mjesec dva dana obitelj ZZ oslobodila ovaj prolaz i put da bi se srušila zgrada koja se nalazila niže prema moru. Zna da je neko poduzeće iz Slavonije odvozilo taj građevinski materijal i šut i ti radovi su se odvijali u proljeće 2020.g., a nakon što su ti radovi završeni obitelj ZZ je iznova sve vratila u prvobitno stanje odnosno opet je rampa koja je vidljiva na fotografiji bila zatvorena za prolaz. Ova nekretnina koja je bila u vlasništvu CG i JG nalazi se pri samom moru. Makadamski put od hotela Epidaurusa prema ovom dijelu gdje se nalaze sporne čestice i gdje su V otvorili rupu postoji tamo od otprilike 2005.g. Ovaj kontejner o kojem je iskazivala se nalazio zapadno od prikazanog kombija, a ispod sjeverne strane čestice, a njega su D koristili za skladištenje različitih stvari. ĆG poznaje preko 40 godina, od kada je radila u pizzeriji u [adresa], a ponekad bi kad bi ju zamolila pomogla joj očistiti njihove apartmane. Ti apartmani su se nalazili u kući koja je vidljiva na fotografiji lista spisa 199. Čestica koja je vlasništvo obitelji ĆG, a na kojoj su na fotografiji prikazan bijelo kombi, se koristila na način da su na istoj bile skladištene barke, njihova auta i auta od gostiju kojih bi u ljetnim mjesecima bilo sigurno desetak, kao i ovaj kontejner o kojem je prethodno iskazivala. Na pitanje punomoćnika tužitelja ponavlja da je predmetna ograda plave boje na licu mjesta od 2016.g., a da je zemljište iza u vlasništvu obitelji ĆG. Na pitanje kako zna da je predmetno zemljište u vlasništvu obitelji ĆG, svjedokinja navodi da ona tamo živi cijeli svoj život pa iz razgovora i iskustava zna što je čije i tko je vlasnik kojeg zemljišta.

13.12.Svjedokinja ĆG iskazuje da je ranija vlasnica ove parcele koju je naknadno darovala svojim sinovima. Jedina suglasnost koju je dala vezano za ovu česticu je kada je Općina htjela napraviti put, a to je bilo nakon Domovinskog rata, ali ne zna točno koje godine te sam još jednom dala suglasnost i to ĆZ koji je trebao popraviti nanesenu štetu, na našoj zemlji i da će u tu svrhu moći proći našom parcelom. Nikakvu drugu suglasnost, ja za ovu česticu nisam davala. Prijašnji vlasnik parcele je kuma moje svekrve po imenu CZ. Ona iz viđenja poznaje JG, i nikada mu nije dala nikakvu suglasnost da prolazi našom parcelom. Kada me pitate za firmu MC Construction, mislim da je to upravo firma od ĆZ s kojim smo 2017. sklopili sporazum. Predmet tog sporazuma je bilo da se napravi popravi šteta koja je nastala zbog klizišta i zbog čega naše dvorište trpi štetu odnosno sve ispod njega nam klizi. Meni je poznato da je JG izvodio radove jer sam to vidila sa svog balkona, ali ne zna kuda je prolazio. Do tog njegovog dijela se moglo prići pješačkim stazama, a kolno ne znam da li je ikako mogao prići, ja mu preko moje zemlje nisam dala. Ja sam 2008. počela iznajmljivati svoju kuću turistima i trebao mi je parking za moje goste, tako da bi ljeti osigurali da na našu parcelu ne dolaze drugi ljudi, bili smo primorani posjed zaštiti tako da smo nekada imali lanac, a naknadno kapiju. To smo stavili na svoje, jer tu čitavu parcelu od početka koristimo isto kao što su je koristili naši prednici, s tim da sam ja prema papirima ušla u posjed 1997, a u faktičnom posjedu sam i puno godina ranije. Kada joj se pokazuje fotografije na listu spisa 429, svjedokinja pokazuje da su prikazani stupovi odavno postavljeni prije 2014., a vrata između njih prije 10 godina, da obitelj ĆG tu nekretninu koristi za odlaganje, kajaka, baraka, auta te da dozvoljavaju susjedima AZ da se parkiraju. To je nekretnina koju obitelj ĆG posjeduje od kako je stečeno od kume njene svekrve. Na daljnje pitanje navodi da je zid na desnoj strani fotografije izgrađen negdje u vrijeme covida, na mjestu nekadašnje međe. Svjedokinja na fotografiji na listu spisa 431, navodi da je na fotografiji prikazan na lijevoj strani u vrhu dio njihove kuće, a ovaj preostali dio ispred je makadamski put kojim se prilazi ispod kuće gdje parkiraju svoj automobil. Na pitanje odgovara da je sporazum s ĆZ bio u cilju da se njima popravi štetu, a da oni zauzvrat daju pravo prolaza na predmetnoj parceli, i kolni i pješački širine 4m, a pješački 80cm, međutim, ĆZ ništa od dogovora nije ispoštovao. Taj sporazum su supotpisali ona osobno, njeni sinovi, MC Construction, UG, CG mlađi i stariji te JG. Svjedokinja potvrđuje da je to ugovor koji se nalazi na listu spisa 74-82. Ne zna kada je EZ prestao s radovima, neposredno nakon sporazuma. Sjećam se da je policija s gradilišta pokupila radnike. Ne mogu se sjetiti koliko su trajali radovi. Na fotografiji na listu 430, pojašnjava da se makadamski putem koristi obitelj ĆG i AZ. Tim putem nije nikada prolazio ŽZ niti JG. Tim putem nije moguće dalje ići jer je na kraju puta zid kuće, niti je moguće doći do gradilišta MC Construction, odnosno tužitelja. Fotografije na listu spisa 430- 431 pokazuju isto područje. Nakon što je sklopljen sporazum s EZ, on je nastavio s radovima na kupljenom objektu. Tada je mehanizacija prolazila preko zemlje u vlasništvu obitelji ĆG. Svjedokinja pokazuje na listu 429, da je mehanizacija prolazila lijevo od prikazanog automobila. Na pitanje da li je došlo do rušenja objekta navodi da je 2020. u doba Z, bilo rušenje, da je obitelj ĆG dozvolila da prolaze ti što ruše, na koji način su odvozili materijal s gradilišta, oni bi im otvorili kapiju. Našoj kući možemo prići putem s magistrale, dođu do kuće J, gdje imamu svoju garažu i tri parking mjesta, pa se skalinima spuste u svoju kuću.

13.13. Na očevidu lica mjesta identificirane su čestice 749/1 i 749/13 k. o. [katastarska općina] te je utvrđeno kako se radi o makadamskom putu koji prelazi preko navedenih čestica, a sve u [adresa]. Na dijelu makadamskog puta u kojem dolazi do razdvajanja puta, a na dijelu koji vodi lijevo, postavljena siva metalna rampa iza koje se nalazi parkirano bijelo vozilo Citroen Jumper, bez registarskih oznaka. Navedena metalna rampa se nalazi kraj kuće kućni broj [adresa].

13.14. U nalazu i mišljenju zaprimljenom na sudu dana 09.ožujka 2021. vještak je izmjerom na terenu, izradio situacijski snimak stvarnog stanja terena, mjerila 1:1200, ne kojem je prikazao granice čestice 1816/1 k. o. [katastarska općina] na kojoj je izgrađen jedan betonski stup, dva željezna stupa, između kojih je postavljena željezna ograda i željezni lanac, označeno crvenom bojom te priložio fotografije predmetnog terena.

13.15. U podnesku od 27.ožujka 2021. tužitelj navodi kako prigovara nalazu i mišljenju vještaka Stjepana Tomašića. Vještak u svom nalazu je prikazao da se ograda i lanac nalaze na kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u vlasništvu Općine Konavle što ne može sa sigurnošću odražavati stvarno stanje u naravi.

Krucijalni prigovor ide u pravcu da vještak nema valjanih podataka temeljem kojih bi utvrdio na čijoj nekretnini i koje su oznake su ograda i lanac postavljeni, jer nema propisanih numeričkih podataka o položaju međe između tužiteljeve čestice te čestice tuženika odnosno okolnih čestica.

13.16. U podnesku od dana 06.travnja 2021. tuženici u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka - u priloženom situacijskoj snimci zatečenog stanja, koja je sastavni dio nalaza i mišljenja, nije prikazana pješačka staza koja u naravi predstavlja [adresa], posebno njen dio koji se nalazi neposredno južno od kč (čest. zem.) 749/1. k. o. [katastarska općina] ( stara izmjera), dok su prikazane linije na dijelu kč. (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koje nije naznačeno što bi iste predstavljale,

- označavanje pristupnog makadamskog puta plavim linijama je potpuno pogrešno iz razloga što isti na terenu ne postoji na način kako je prikazan u situacijskom snimku postojećeg stanja koji je sastavni dio dostavljenih nalaza i mišljenja,

13.17. Vještak Stjepan Tomašić na ročištu održanom dana 27.listopada 2021 u svom iskazu navodi kako ostaje pri svom nalazu u mišljenju u dijelu u kojem govori da se lanac i ograda nalaze na čest. 535/1 k. o. [katastarska općina] (nova izmjera). Nadalje navodi da je u nalazu i mišljenju prikazana pješačka staza koja u naravi predstavlja [adresa] te je naznačena u nalazu i mišljenju kao betonski trotoar te se ista nalazi na kč . 535/1 nova izmjera odnosno 1816/1 (stara izmjera), k. o. [katastarska općina]. Nadalje navodi da je makadamski put točno prikazan te zaključno u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja. Nadalje odgovara da je zadnja parcelacija je rađena pod broiem 932-06/05- 02/137 od 25. srpnja 2005.g. po ČZ, ovlaštenom geodetu iz društva Geo servis d.o.o., a koja se nalazi u arhivu katastra koja je postala sastavni dio katastarskog operata i ona je bila temelj izrade ovog nalaza i mišljenja. Vještak odgovara da je u svom nalazu i mišljenju slikao i prikazao dio ispred dvorišnih vrata, te da se ispred željezne ograde i željeznog lanca nalazi betonirana staza.

14.Zakon štiti svaki posljednji, miran i faktičan posjed, bez obzira na pravni temelj i poštenje posjednika, osim u odnosu na osobu od koje je posjed stečen samovlasno dok posjed ne postane miran. Mirni posjed je posjed koji nije smetan, odnosno posjed koji nije oduzet ili uznemiravan na način da posjednik ne može mirno uživati svoju vlast nad stvari.

14.1.Tužitelj tvrdi da ima pravo na posjed jer je ĆG prethodno dala suglasnost i dopustila prolaz preko kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],a što svjedokinja opovrgava. Nije sporno da je tužitelj onemogućen u izvođenju radova u skladu sa izdanom građevnom dozvolom na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to na način da su tuženici onemogućili prolaz postavljenim vratima, koje tužitelj naziva kovano željeznom ogradom.

14.2. Iz pravomoćne građevinske dozvole jasno proizlazi kako je ista izdana za gradnju na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je prethodno u provedenom upravnom postupku utvrđeno da je investitor osigurao pravo pristupa gradilištu. Činjenica je da prema toj dozvoli gradnji objekta pristupio JG, koji je 2008.g. započeo s radovima, kako proizlazi iz njegovog iskaza, te do 2014 neometano prolazio do gradilišne čestice 770/2 k. o. [katastarska općina], dijelom preko 749/1 k. o [katastarska općina]. Da su tijekom 2014.g nastali problemi sa tuženicima proizlazi iz vođenja postupka Ovr-792/14 u kojem JG **.**.2014., traži određivanje privremene mjere prema protivniku osiguranja NG, a kojom bi se zabranilo protivniku osiguranja da poduzima bilo kakve radnje, postavlja zapreke i onemogućava pristup gradilištu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sukladno pravomoćnoj građevnoj dozvoli. Činjenica je da je ovaj sud u predmetu Ovr- 792/14 odbio prijedlog međutim rješenjem ŽS Dubrovnik Gž.86/15 je odbačen prijedlog jer je utvrđeno da predlagatelj osiguranja (tužitelj) protiv protivnika osiguranja (tuženika) vodi parnični postupak pred istim prvostupanjskim sudom radi smetanja posjeda u kojem je zatražio izdavanje iste privremene mjere.

14.3.U podnesku dostavljenim u spis 8.siječnja 2021.g. tužitelj tvrdi da se spor o smetanju posjeda tužitelja JG protiv tuženika vodio pod P.754/14.

14.4.Uvidom u predmetne odluke putem e spis sustava je utvrđeno da je odlukom Županijskog suda u Sisku Gž.563/16 od 25.siječnja 2017.g. odlučeno doslovno na način" Odbija se kao neosnovana žalba I. tuženika BZ i II. tuženika VG te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku od 19. siječnja 2016., broj: P-754/14, u dijelu st. I. toč. 1. izreke kojim je utvrđeno da su I. i II. tuženik dana 28. listopada 2014. godine smetali tužitelje u njihovom posljednjem, mirnom, zakonitom i poštenom posjedu nekretnina označenih kao čk.br. 749/13, 749/2 i 770/2, k. o. [katastarska općina] na način da su na južnom dijelu čk.br. 749/13 i dijelu 1904, k. o. [katastarska općina], postavili osobno vozilo, na koji su način onemogućili tužiteljima pristup na njihove nekretnine čk.br. 749/13, 749/2 i 770/2, k. o. [katastarska općina], te im je naloženo uspostaviti posjedovno stanje kakvo je bilo prije postavljanja vozila i zabranjeno svako slično smetanje posjeda predmetnih nekretnina tužitelja, te se isto rješenje potvrđuje u stavku II. izreke u kojem je odlučeno o troškovima parničnog postupka. "

Dakle tom odlukom je potvrđeno da je JG ostvarivao miran i nesmetan posjed prava stvarne služnosti prolaza koji su tuženi zasmetali 28.10.2014.g.

14.5.Dalje je izvršen uvid u e spis ovog suda P. 597/11, naznačen u ugovoru sklopljenim 09.02.2017. (list 74) te je utvrđeno da iz činjeničnog opisa tužbe ĆG protiv BG i JG proizlazi da su tuženici izvodili građevinske radove iskopa temelja i gradnje zgrade na svojim nekretninama upisanih u K. O. [katastarska općina], kao čestice zemlje – 749/2, 749/12 i 770/2 u listopada 2010. godine prilikom čega nisu tuženici prethodno poduzeli radove osiguranja od klizanja susjednog zemljišta zbog čega joj je nastala šteta, koju potražuje u tom postupku.

14.6.Dakle iz navedenog proizlazi da je prednik tužitelja JG počeo i vršio građevinske radove na svojim nekretninama temeljem izdane građevinske dozvole, pa kada se to dovede u vezu sa iskazom samog prednika tužitelja JG koji iskazuje da su sve do 2014.g. neometano prolazio do gradilišta, kada su tuženi zatvorili prolaz, tada je za zaključiti, uvidom i u odluku koja je dostavljena kao dokaz oznake Ovr. 792/14 odnosno Gž.86/15, da su, 2014 g. tuženici oduzeli posjed prolaza predniku tužitelja PZ,na način da su postavili zapreke, motorno vozilo i kontejner, na prilazom putu gradilištu, međutim JG je svoj posjed zaštitio putem suda u postupku P.754/14, pa se u skladu sa čl.21.st.5. ZV-a koji propisuje da posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu, zaključuje da je JG ostvarivao kontinuiran i miran posjed prava služnosti prolaza preko nekretnine u vlasništvu tuženika.

14.7.Nije sporno da je MC Construction d.o.o. bio slijednik JG odnosno da je na njega prenesena građevinska dozvola za gradnju na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14.8.Tužitelj dalje tvrdi da kontinuitet posjeda stvarne služnosti prolaza tužitelja i njegovih prednika proizlazi iz nesporne činjenice da se u dva navrata na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bili izvođeni radovi gradnje nekretnine koji su po nalogu Ministarstva rušeni, a izgrađeni su faktičnim izvršavanjem posjeda stvarne služnosti prolaza preko čestice koja je vlasništvo tuženika.

Naime tužitelj tvrdi da je MC Construction d.o.o. neometano pristupio rušenju dijela izgrađene nekretnine iza svog prednika JG, o čemu tužitelj kao dokaz dostavlja fotografiju (list spisa 145). Prvo je za ukazati da dostavljena fotografija nije takav dokaz prema kojem se može dokazati navedena činjenica odnosno da se iz nje može točno utvrditi tko je i kada i kako pristupio rušenju dijela izgrađene nekretnine.

14.9.Sud je sagledao ugovor koji je sklopljen 9.veljače 2017. a kojim je prednik tužitelja MC Construction d.o.o. sa tuženicima regulirao odnose na način da je upis prava služnosti prolaza preko 749/1 k. o. [katastarska općina] uvjetovan sanacijom štete na č. zem. [katastarska čestica] i zgrade 221 k. o. [katastarska općina] te isplatom troškova ĆG. Ugovoreno je da će na dan potpisa ugovora MG i DG omogućiti MC Constructionu d.o.o. pomicanje kontejnera i drugih prepreka bez njihova oštećenja i o trošku MC Construction d.o.o. sa trase prava služnosti koja je dogovorena u stavku 1 i 2. čl.5 Ugovora. Iz čl.5 proizlazi da je trasa prava služnosti ugovorena radi prilaza, prijevoza i prijenosa stvari u širini od 4 metra za potrebe kolnika i 0,8 metara za izgradnju nogostupa i to na teret č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine,a u korist kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasnih nekretnina.

Iz rješenja o izmjeni građevne dozvole od 12.12.2016. proizlazi da je istim izmijenjena osoba investitora na način da je novi investitor gradnje na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] MC Construction d.o.o. Metković, temeljem Ugovora o kupoprodaji zaključenim sa JG **.**.2016.

14.10.Dakle, dovodeći u vezu činjenicu rušenja dijela izgrađene nekretnine iza JG i Ugovor koji je sklopljen 9.veljače 2017 proizlazi da je MC Construction d.o.o. vršio radove rušenja dijela objekta odnosno prolazio do gradilišta temeljem dogovora sa tuženicima.

14.11.U tom smislu je iskazivala ĆG, koja tvrdi da je obitelj ĆG dozvolila prolazak radi vršenja radova od strane Mc Construction, pa dovodeći njen iskaz u vezu sa sklopljenim ugovorom od 9.2.2017 i navodom iz čl.5.st.3.tog ugovora u kojem stoji: " VG i DG na dan potpisa ovog ugovora omogućiti će MC Constructionu d.o.o. pomicanje kontejnera i drugih prepreka bez njihova oštećenja sa trase prava služnosti koja je dogovorena u stavku 1 i 2.ovog članka, na pozicije koje odrede MG i DG", prozlazi da je predniku tužitelja bio onemogućen prolaz te da upravo sklapanjem tog ugovora tuženi dozvoljavaju daljnji prolaz u svrhu sanacije štete nastale na č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14.12.Upravo činjenica sklapanja ugovora od 9.2.2017 govori u prilog zaključku da je prednik tužitelja MC Construction d.o.o. zaista prolazio radi vršenja radova nekretninom tuženika, međutim u dogovoru sa tuženicima, koji su mu sklopljenim ugovorom to dozvolili pa je time sebe prednik tužitelja okarakterizirao nesamostalnim posjednikom odnosno time je priznao višu vlast tuženika po čijoj dozvoli je neometano prolazio i iz čijeg posjeda je izvodio svoj posjed.

15.Međutim sve prednje navedeno koje se temelji na ugovoru od 9.2.2017.g. pretpostavlja raspravljanje o pravu na posjed, a što u ovoj parnici nije dopušteno.

15.1.Stoga je bitno da iz povedenih dokaza proizlazi da je i ovaj prednik tužitelja vršio radove na objektu na način da je strojevima, mehanizacijom i ljudstvom prolazio preko nekretnine koja je vlasništvo tuženika na koji način je faktično i neometano ostvarivao posjed prava prolaska.

15.2.Međutim analizom naprijed navedenog ugovora sklopljenog 9.2.2017.g. proizlazi za sud još jedan bitan zaključak. U navedenom ugovoru nije naznačeno niti određeno da bi prepreku prolaza preko č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljao bilo kakav postavljeni lanac odnosno ugrađena dvorišna vrata ili nešto drugo a što bi, da je postojalo, zasigurno bilo navedeno u ugovoru obzirom da se lancem i vratima u potpunosti onemogućuje prolaz trasi prava služnosti.

15.3.Stoga je zaključak suda da u vrijeme sklapanja ugovora vrata/ograda/rampa nisu postojali već da su naknadno postavljeni odnosno tek 2020.g. što dalje ukazuje da iskazi svjedoka GG i RG, prema kojima su vrata postavljena 2016.g nisu u tom dijelu istiniti.

15.4.Osim toga iskaz KG, koja također iskazuje o postavljenim vratima nije u tom dijelu precizan jer vremenski ne određuje kad su postavljena rampa/vrata već tvrdi da je to bilo nakon sanacije rupe, iz čega proizlazi, u bilo koje vrijeme nakon sanacije rupe.

15.5.Ocjenjujući iskaz svjedoka ŠG sud mu je u cijelosti poklonio vjeru, jer nije našao da bi imao bilo kakav interes iskazivati u korist bilo koje stranke, a on tvrdi da je u rujnu 2020 došlo do pregovora između tužitelja kao naručitelja i tvrtke Texo Molior, kao izvođača prve faze radova na objektu, te da tada rampa ili dvorišna vrata, kako je nazivaju tuženi, nisu bili postavljeni. Međutim ovaj svjedok je iskazao za ovaj postupak još jednu bitnu činjenicu, a to je njegovo ranije saznanje o problemima prolaska predmetnim makadamskim putem,a to saznanje ima jer stanuje u neposrednoj blizini te izjavljuje da je jako dobro upoznat sa stanjem na terenu. Osim toga iz Izviješća Protector d.o.o. o početku radova na gradilištu proizlazi da je 2.studenoga 2020,g, na ulasku parceli gradilišta bila postavljena improvozirana rampa (bez fiksiranih postolja) pa je zaključak da je takva prepreka, koja još nije bila fiksirana, tek u to vrijeme i bila postavljena, a ne ranije. Dakle, iako u to vrijeme nije postojala prepreka prolaska u vidu postavljene rampe/vrata, zaključak je da su postojali problemi oko prolaska jer se svjedok ŠG prilikom pregovora sa predstavnicima tužitelja informirao o postojanju ikakve prepreke prolasku u cilju neometanog izvođenja radova.

15.6.Dalje ocjenjujući iskaze sud nije poklonio vjeru iskazu ĐG, menađerice vile na adresi [adresa]. koja tvrdi da su njeni gosti tamo ostavljali automobile jer je u suprotnosti iskazu TG i HG koji tvrde da gosti te vile nikada nisu parkirali automobile na predmetnom zemljištu. Naime zaključak je suda da je iskaz ĐG usmjeren uspjehu tuženika u sporu i unaprijed dogovoren dok iskaz TG i HG, koji nisu bili prisutni u sudnici prilikom iskazivanja ĐG tako nisu niti imali saznanje o čemu će ista iskazivati, niti su znali za međusobni iskaz, a iskazivali su neposredno jedno za drugim, a iskazuju u tom dijelu identično.

16.Nadalje nije sporno između stranaka da je tužitelj zatekao na licu mjesta prilikom stjecanja vlasništva predmetnih nekretnina, sada oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nelegalno izgrađen dio objekta u predjelu Čista luka koji je tužitelj srušio posredstvom društva Eurocom d.o.o. Na ovu okolnost svjedok ČG navodi da su radovi rušenja trajali oko mjesec dana dok svjedokinja GG također tvrdi da su radovi rušenja trajali mjesec-dva dana. Iz iskaza svjedoka ČG i ŽG je utvrđeno da su radovi rušenja izvedeni tijekom 2018 ili 2019. godine ili 2020 i to na način da se neometano prolazilo mehanizacijom preko makadamskog puta.

16.1.Sud dalje primjećuje da ovi svjedoci (ČG, ŽG) koji su izravno uključeni u posao tužitelja ne mogu sa sigurnošću odrediti godinu izvođenja radova rušenja dok pak s druge strane svjedokinja GG točno zna koje godine i u kojem dijelu godine su tuženici postavili vrata, kako i zašto su ih navodno otvarali, koje godine je bio kontejner, kada je izmješten i gdje je izmješten odnosno do u detalje su joj poznate činjenice i okolnosti koje nisu od njenog neposrednog interesa. Obzirom da je ona iskazivala da dugi niz godina poznaje roditelje tuženika, da je dolazila u njihovu kuću, sud je njen iskaz cijenio pristranim odnosno u određenim činjenicama prilagođen onome što odgovara tuženima.

16.2.Iskaz OG samo potvrđuje da je na dan dovođenja bagera na lice mjesta, a radi nastavka izvođenja radova od strane tužitelja bila rampa/vrata te da zbog toga bager nije mogao izvesti natrag, a o bitnoj činjenici od kada su postavljena ta vrata nema saznanja.

17.Dakle iz svega analiziranog i navedenog, što se tiče postavljanja rampe/vrata zaključak je suda da su ista postavljena kao zapreka prolaska putem prema kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to od strane tuženika, krajem listopada ili početkom studenoga 2020.godine.

18.Iz provedenih dokaza sud nije utvrdio da je tužitelj prije postavljanja vrata ili rampe bio ograničen u razumnom i očekivanom korištenju svojim pravom prolaza obzirom da je vršio opsežne radove rušenja objekta i predmetnim putem odvozio otpadni materijal sa gradilišta i to u trajanju od mjesec do dva dana. U tom smislu je iskaz svjedoka ŠG koji navodi da je prije započinjanja radova, prilikom izmjera terena u više navrata neometano prolazio do samog objekta, da je viđao tuženike, te da nije bilo nikakvih zabrana ili ometanja s njihove strane. Tvrdi da parkirani bijeli kombi tuženika tada bio parkiran sa lijeve strane te da nije ometao ili smetao prolaz makadamskim putem. Dalje se u prilog ovakvom zaključku upućuje i na iskaz svjedoka JG koji tvrdi da nakon što je prodao zemlju MC Construction vršili su radove na rekonstrukciji prizemlja, rezali zidove, imali veliku dizalicu te su ti radovi trajali sigurno godinu dana. I svjedokinja TZ iskazuje da su radovi koji su se odvijali 2020.godine na rušenju objekta trajali mjesec- dva dana kao i da sam makadamski put na kojem je bila otvorena rupa postoji od 2005.g.

18.1.Nasuprot tome tvrdnje tuženika iznijete u podnescima i iste tvrdnje svjedokinje GG da su tuženi oslobodili prolaz i put da bi se srušila zgrada pa da su stoga izvođači radova neometano prolazili, dakle isključivo uz njihovo odobrenje, a koje nije potkrijepljeno nikakvim pismenim dokazom u smislu zahtjeva tužitelja ili odobrenja tuženika, nije uvjerljiva obzirom da je iz ponašanja tuženika malo vjerojatno da bi oni za po njima ovako bitnom problemu usmeno davali odobrenje. Osim toga kako nisu osporili da im se tužitelj obratio dopisom od 21.10.2020.g. kojim ih poziva na reguliranje međusobnih odnosa, očito je da nikakvih ranijih razgovora ili dogovora o načinu i vremenu prolaska između stranaka nije bilo. Svjedok ČG je iskazao da je društvo Eurco d.o.o. vršilo radove rušenja i odvoza šuta te bez ikakvog ometanja prolazilo makadamskim putem i to bez ičije dozvole.

19.Dakle iz navedenoga ovaj sud je zaključio da je tužba podnesena (3. studenoga 2020.) unutar subjektivnog i objektivnog roka propisanog odredbom čl. 21. st. 3. ZV-A.

19.1.Naime, tužitelj u tužbi navodi da su radnje smetanja posjeda poduzete 19.listopada 2020, dok je tužba u ovom predmetu podnesena 3. studenoga 2020. Iako tuženik navod o datumu smetanja u odgovoru na tužbu nije osporio, iz dopisa tužitelja koji je prethodio ovoj tužbi (list 33) i iskaza ŠG koji tvrdi da je 2.studenoga 2020 dovezao bager nakon čega su tuženi rampom i kombijem zapriječili izlazak proizlazi pravodobnost tužbe. Na ovakav zaključak suda ne utječe posebno sporna činjenica kada su tuženi postavili vrata/rampu, jer je bitno da do dana 19.listopada 2020 nisu bili zapreka prolasku, a sud je naprijed, pod točkama 15.2.-17.ovog obrazloženja naveo zašto je utvrdio da su vrata postavljena u vrijeme kad tvrdi tužitelj.

20.Odredbom čl.18.st.2. ZV-a je propisano da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Člankom 21.st.3.ZV-a je propisano da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

Prema odredbi čl. 10. st. 5. ZV, faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti u pogledu neke nekretnine (posjed prava) izjednačeno je sa suposjedom prava stvari, pa se na posjed prava služnosti primjenjuju, na odgovarajući način, odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. Slijedom citirane odredbe, u vezi s odredbom čl. 22. st. 1. ZVDSP, sam zakon pruža zaštitu ne samo posjedu stvari nego i posjedu prava (stvarnih služnosti), a samim time i prava prolaza i provoza.

U članku 186. st. 1. ZV-a propisano je da stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti, a prema daljnjim odredbama članka 188. i 190. ZV-a služnost prolaza i provoza predstavlja stvarne služnosti prava staze odnosno prava kolnika.

Odredbom čl. 29. st . 2. ZVDSP-a propisano je da posjed prava ne prestaje samim neizvršavanjem sadržaja prava stvarne služnosti dok ga njegov posjednik može izvršavati ako to želi; prestaje, međutim, kad posjednik poslužne nekretnine prestane činiti što je dotada činio, prestane trpjeti da se i dalje izvršava sadržaj prava služnosti na njegovoj nekretnini, odnosno prestane propuštati što je do tada propuštao, ako posjednik prava ne ostvari zaštitu svoga posjeda.

Prema tome odredbe o posjedovnoj zaštiti primjenjuje se i na konkretnu situaciju smetanja posjeda prava stvarne služnosti.

21.Dakle, kako su radovi rušenja jednog dijela objekta u izgradnji te iznošenja otpada odnosno prolaska, od strane tužitelja, izvršeni bez pitanja ili odobrenja tuženika za prolaskom makadmaskim putem, a trajali su kroz prvi dio 2020.godine, a pritom tuženici nisu poduzimali radnje kojima bi štitili svoj posjed, dok je tužiteljev posjed bio kontinuiran i miran, tužitelj je osnovano, po postavljanju zapreka prolasku u studenom 2020.g., podnio ovu tužbu.

Dakle utvrđeno je da se po predmetnoj građevinskoj dozvoli, opisanoj pod točkom 12 i 12.1. ovog obrazloženja, gradilo, a time i pristupalo gradilištu upravo preko dijela 749/1 k. o. [katastarska općina] koju su tuženi zagradili.

22.Tuženi tijekom cijelog postupka osporavaju nalaz i mišljenje vještaka Tomašića i to upravo zato što je isti naznačio da je rampa/vrata postavljena na dijelu nekretnine koja nije vlasništvo tuženika. Kako za ovaj postupak nije odlučno na kojoj su točno nekretnini tuženici postavili vrata/rampu već činjenica da li ta vrata onemogućuju ili sprječavaju daljnji prolaz preko makadamskog puta do č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] takvo vještačenje je sud prihvatio jer tuženi nisu doveli u sumnju pravilnost nalaza i mišljenja vještaka koji je prikazao da su na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera) izgrađeni betonski stup i dva željezna stupa, između kojih je postavljena željezna ograda. Tuženi ne spore da je na skici vještaka izvedenog stvarnog stanja (list spisa 376) linija prikazana crvenom bojom u naravi predstavlja postavljenu prepreku prolasku( vrata po tuženicima),a koju vještak naslovljava kao ogradu dok se daljnji prigovori tuženika referiraju na ono što je vještak prikazao na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],a koja nije predmet ovog postupka kao ni č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Tuženi smatraju da vještak nastoji prikazati stanje koje ne odgovara stvarnom stanju na terenu, između ostaloga i time što koristi nazive makadamski put, ograda. Sasvim je irelevantno koje nazive koristi sudski vještak kada prikazuje predmet spora odnosno bitno je da predmetni prikazani dio nekretnine u naravi jest put kojim su tužitelji i njihovi prednici ranije prilazili č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i činjenica da isti nakon postavljanja zapreke, bila to vrata, kapija ili ograda, više na taj način ne mogu prilaziti svojoj nekretnini. Osim toga inzistiranje tuženika da je riječ o dvorišnim vratima se ne može prihvatiti budući predmetna nekretnina ne predstavlja dvorište kuće tuženika jer nije čestica koja služi redovitoj upotrebi č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a osim toga, ta nekretnina je naknadno stečena od dotične CZ, pa budući je bila vlasništvo treće osobe nije mogla biti dvorišna čestica tuženikove kuće. Naime propisima se određuje što je dvorište,a u ovom slučaju nije dokazano da bi postojao valjan dokument iz kojeg bi proizlazilo da, po propisu, ova nekretnina čini dvorišnu česticu zgrade [katastarska čestica] k. o [katastarska općina].

Budući tuženi ne spore da su prvotno postavili lanac, a onda vrata/ogradu/rampu kojom je zapriječen prolaz preko č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], do č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] isti su na takav način smetali tužitelja u posjedu prava prolaska te je stoga prihvaćen tužbeni zahtjev dok su svi prigovori tuženika na nalaz i mišljenje vještaka u stvari usmjereni na vještačenjem određenu granicu između nekretnina kat oznake 749/1 i 749/13 sve k. o. [katastarska općina], što nije predmet ovog spora.

23.Privremena mjera

Odredbom članka 346. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje: OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje svoje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

Iz dosad navedenoga zaključak je da tražbina predlagatelja osiguranja proizlazi iz njegovog tužbenog zahtjeva koji glasi jednako kao i predmetni prijedlog za određivanjem privremene mjere, budući da je predlagatelj predložio odrediti osiguranje privremenom mjerom radi osiguranja njegove nenovčane tražbine, kako to proizlazi iz materijalnopravnih odredbi na koje se predlagatelji osiguranja pozivaju (čl. 346. i 347. OZ-a), te da tužbeni zahtjev radi smetanja posjeda sadrži, uz deklaratorni, i kondemnatorni dio koji je upravljen na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja uklanjanjem betonskog stupa, dva željezna stupa između kojih je postavljena željezna ograda i željezni lanac, pa da je time učinjena vjerojatnom prva od dvije kumulativne zakonske pretpostavke iz članka 346. OZ.

Okolnost što privremena mjera konzumira tužbeni zahtjev, nije zapreka njenom određivanju budući je i Vrhovni suda Republike Hrvatske rješenjem br. Rev-1480/11-2 od 20. srpnja 2011. godine u odluci zauzeo stajalište da kod određivanja privremene mjere iz čl. 347. st. 2. OZ-a nije zapreka to što ona sadržajno odgovara odluci kojom se predlagatelju osiguranja pruža pravna zaštita u parničnom postupku jer je privremena mjera vremenski ograničenog trajanja pa sud samo privremeno uređuje odnos među strankama.

U odnosu na drugi uvjet koji mora biti ispunjen za određivanje privremene mjere,a to je nastanak nenadoknadive štete koja prijeti tužitelju, budući su mu građevinski radovi onemogućeni od 2020.godine,a iz čega dalje za tužitelja proizlazi imovinska šteta koja se ogleda znatnom povećanju cijene radova i cijena građevinskog materijala kroz čitavo razdoblje u kojem su mu tuženici onemogućili pristup gradilištu,a o čemu je tužitelj dostavio troškovnike za iste radove iz kojih proizlazi da je cijena radova već u 2022.g. bila veća za 1.402.811,35 kn odnosno 186.185,06€, za navesti je da je ova štete novčana, te se takva šteta po svojoj naravi uvijek može nadoknaditi dok s druge strane tužitelj nije učinio vjerojatnim niti dokazao da na strani tuženika postoje okolnosti koje bi dovele u pitanje isplatu novčanog s njihove strane odnosno nije utvrđeno da su tuženi u financijskoj situaciji u kojoj bi bilo nemoguće naplatiti se za nastalu štetu.

Stoga kako nije utvrđeno da kumulativno egzistiraju uvjeti za određivanje privremene mjere, taj prijedlog tužitelja je odbijen kao neosnovan.

24.Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.154.st.1 i 155. ZPP-a, a u visini propisanoj Tarifom o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika kojoj je u Tar.br.7.2. propisano da u postupcima radi smetanja posjeda odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak,a za svaku daljnju radnju u navedenim postupcima odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova.Tako je tužitelju priznat trošak sastava tužbe te 3 obrazložena podneska i to od dana 8.siječnja 2021, 27.ožujka 2021, 20.svibnja 2022. zajedno u visini od 250 bodova te za zastupanje na ročištima 18.02.2021, 17.06.2021, 27.10,2021, 20.12.2021, 21.02.2022, 23.05.2022, 20.10.2022, 12.09.2023, 21.11.2024, 14.01.2025, 13.02.2025, 28.02.2025, 09.06.2025., svako po 50 bodova, podnesak 2.5.2023 i 7.11.2023, po 50 bodova, sveukupno 1000 bodova, što pri vrijednosti boda od 2,00€, iznosi 2.000,00€, što uz PDV OD 25%, iznosi 2.500,00€. Troškovi tužitelja za vještačenje (663,31€) i izlazak suda na lice mjesta (2x49,48€) iznose ukupno 762,57€. Ukupni trošak tužitelja iznosi 3.262,57€.

Na tako dosuđeni iznos parničnog trošak dosuđena je i zakonska zatezna kamata tekuća od dana donošenja rješenja, 17. studenoga 2025., do isplate, temeljem čl.151.st.3.ZPP-a i čl.29.st.1 i 2. ZOO-a.

U Dubrovniku, dana 17. studenoga 2025.godine

Sutkinja:

Jadranka Klečak

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

-pun tužitelja Marina Ljubanović

-pun tuženika Mirjana Puljić Zelenović

-Osobno DG, [adresa]