Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-1138/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Zinki Bulka, u ostavinskom predmetu iza pok. TT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođen **.**.1938., umrlog **.**.2019., državljanina Republike Hrvatske. odlučujući o žalbama zakonskih nasljednice VT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], TTU OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i nasljednice IT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sve tri zastupane po punomoćnici Aniti Marasović, odvjetnici u Splitu i o žalbi nasljednice ŠT iz [adresa], zastupana po punomoćniku Vjekoslavu Mladineo, odvjetniku u Splitu, protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-3052/2019 od 22. rujna 2025., 17. studenog 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažavaju se žalbe zakonskih nasljednica VT, TTU IT i ŠT iz [adresa] i ukida rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-3052/2019 od 22. rujna 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
„I. Prekida se ovaj ostavinski postupak.
II.Upućuje se TTU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da u roku od 30 dana od pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnični postupak protiv zakonskih nasljednika ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], VT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Fausta [adresa] i IT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja da je volja ostavitelja bila da je temeljem Ugovora o darovanju, koji je zaključen dana 20.12.2016. godine i Aneksa tom ugovoru, koji je zaključen dana 18.05. 2017.godine između ostavitelja TT, kao darovatelja s jedne strane i TTU, kao daroprimatelja s druge strane, uz sudjelovanje VT, supruge darovatelja i majke daroprimateljice, raspolagao stanom anagrafske oznake [adresa], na način da je isti stan darovao svojoj kćeri, TTU, uz suglasnost svoje supruge VT, koja je svoju suglasnost sa svim odredbama citiranog ugovora izrazila kao sudionik istog pravnog posla, te je time potvrđena volja sada ostavitelja, da isti stan bude isključivo vlasništvo njegove kćeri TTU i da joj se isti ne uračunava u nasljedni dio nakon smrti darovatelja, već da vlasništvo na tom stanu prijeđe odmah na njegovu kćer i da ista bude punopravni vlasnik tog stana, bez tereta ili prava trećih na istoj nekretnini koja je predmet darovanja.
III. Prekid ostavinskog postupka trajat će do pravomoćnog okončanja spora.
IV. Ukoliko gore navedena nasljednica ne pokrenu parnicu u određenom roku, sud će nastaviti postupak, te ukoliko do završetka ostavinskog postupka stranka ne podnese dokaz da je parnicu pokrenuo, dovršiti ostavinski postupak bez obzira na zahtjev u pogledu kojeg je upućena u parnicu.„
2. Protiv navedenog rješenja žale se zakonske nasljednice VT, TTU, IT zbog svih zakonom propisanih žalbenih razloga. Predlažu da se žalba prihvati, pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Protiv navedenog rješenja žali se nasljednica ŠT zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) kao i zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da bude u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju i u skladu sa sadržajem spisa.
4. Žalbe su osnovane.
5. Pobijano rješenje ima nedostataka i ne može se ispitati, te je stoga sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju ukazuju žalbe nasljednica, a u vezi sa čl. 381. ZPP-a i čl. 175. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03, 163/03, 35//05,127/13, 33/15 i 14/19 - dalje: ZN).
6. Naime, nije jasno zašto sud smatra da postoji spor oko ostavinske imovine, kada sukladno čl. 5. st. 3. ZN-a ostavinsku imovinu čini ono što u trenutku smrti ostavitelja glasi na njega. S druge pak strane, vraćanje dara u ostavinu se primjenjuje u situaciji ukoliko je povrijeđen nužni dio nekog od nasljednika.
7. Nadalje, sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo. Tako će postupiti osobito ako su sporne činjenice o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio. Ako u tim slučajevima ne postoji spor o činjenicama, već se stranke spore o primjeni prava, ostavinski sud neće prekidati ostavinski postupak, nego će raspraviti pravna pitanja u ostavinskom postupku. Sud neće prekinuti postupak ni u slučaju, ako se radi o činjenicama čije postojanje zakon pretpostavlja, o činjenicama koje su općepoznate, te ako su sporne činjenice koje može utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava, nego će na temelju predmnjeve o postojanju tih činjenica, odnosno da je sadržaj tih isprava istinit, donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno predmnjevi uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku (čl. 222. st. 1., st. 2. toč. 2. i st. 3. i 4. ZN-a).
8. Sud će uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim. Ako sud prekine postupak, odredit će rok koji ne može biti dulji od 30 dana, u kojemu upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud. Ako stranka u određenom roku postupi po rješenju suda, prekid postupka trajat će dok parnica ili upravni postupak ne bude pravomoćno završen. Ako stranka u određenom roku ne postupi po rješenju suda, prekinuti će se postupak nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upućena na parnicu, odnosno upravni postupak. U tom slučaju stranka koja je upućena na parnicu ili na upravni postupak može svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upućena. Ako je ostavinski sud postupio u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka, a i u slučaju da je ostavinu raspravio, a trebao je stranku uputiti na parnicu ili upravni postupak, pravomoćnost odluke ostavinskog suda ne sprječava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica ili upravni postupak (čl. 225. ZN-a).
9. Iz stanja predmeta spisa proizlazi da zakonska nasljednica ŠT, u podnesku je izjavila da se prihvaća nasljedstva koje joj pripada temeljem zakona, da ustraje u svom zahtjevu za uračunavanje stana darovanoj nasljednici TTU, i da osporava tvrdnju da je ostaviteljeva volja bila da se darovani stan ne uračunava nasljednici TTU u njen nasljedni dio.
10. Kod činjenice da je sporno pitanje da li je darovanjem došlo do povrede nužnog dijela nasljedstva žalitelja, kćeri ostavitelja, jest pitanje koje se mora raspraviti ne u parničnom, već u ostavinskom postupku.
11. Naime, u ostavinskom postupku se raspravlja o pitanju povrede nužnog dijela kao i o pitanju eventualnog vraćanja dara za slučaj povrede nužnog dijela nasljedstva pa tek u tom slučaju ako između nasljednika o tome postoji spor, takav zahtjev se može ostvariti u parnici.
12. Iz odredbe čl. 71. ZN-a vidljivo je da pitanje je li došlo do povrede nužnog dijela nasljedstva ili ne, treba ocijeniti na način da se izračuna, da se popišu i procijene sva dobra koja je ostavitelj imao u času smrti, računajući vrijednost darova koje je ostavitelj učinio bilo kojem od nasljednika. Tek tada se može utvrditi je li došlo do povrede nužnog dijela nasljedstva i u kojoj visini, pa da li u tom slučaju mora doći do vraćanja dara. S tim u vezi valja posebno raspraviti pitanje što predstavlja ostavinu ostavitelja, budući da u postupku nije utvrđena sva ostavina ostavitelja, jer zakonska nasljednica ŠT tijekom postupka navodi da smatra da navedeni dar valja uračunati u nasljedni dio nasljednice.
13. U ovoj pravnoj stvari nije sporno da je ostavitelj za života darovnim ugovorom od 20. prosinca 2016. i Aneksa tom ugovoru, koji je zaključen dana 18. svibnja 2017. između TT, kao darovatelja s jedne strane i TTU kao daroprimatelja s druge strane, uz sudjelovanje VT, supruge darovatelja i majke daroprimateljice, raspolagao stanom anagrafske oznake [adresa], na način da je isti stan darovao svojoj kćeri, uz suglasnost svoje supruge VT, koja je svoju suglasnost sa svim odredbama citiranog ugovora izrazila kao sudionik istog pravnog posla, te je time potvrđena volja sada ostavitelja, da isti stan bude isključivo vlasništvo njegove kćeri TTU te da vlasništvo na tom stanu prijeđe odmah na njegovu kćer i da ista bude punopravni vlasnik tog stana, bez tereta ili prava trećih na istoj nekretnini koja je predmet darovanja.
14. Stoga sud prvog stupnja treba najprije utvrditi je li pored navedenih nekretnina i pokretnina, ostavinu čini i darovani stan te sukladno odredbi čl. 71. ZN-a utvrditi je li došlo do povrede nužnog dijela nasljedstva ili ne, pa ovisno o tim utvrđenjima ako između nasljednika o tome postoji spor, takav zahtjev se može ostvariti u parnici i prekinuti postupak.
15. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP-a, a u vezi s odredbom iz čl. 175. ZN-a riješiti kao u izreci rješenja ovoga suda.
U Velikoj Gorici 17. studenoga 2025.
Sutkinja
Zinka Bulka
