Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-592/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci u vijeću sastavljenom od sudaca Dubravke Butković Brljačić, predsjednice vijeća, Duška Abramovića člana vijeća i suca izvjestitelja i Barbare Bosner članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ČČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Silviji Kirin Palčić, odvjetnici u Jastrebarskom, protiv tuženice PČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Alanu Hraniloviću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, poslovni broj Pn-91/2017-51 od 13. veljače 2023., u sjednici vijeća 17. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženice kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, poslovni broj Pn-91/2017-51 od 13. veljače 2023. u točkama I. i II. izreke.

II Odbija se zahtjev tuženice za naknadu žalbenog troška kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom u točki I. izreke tuženici je naloženo na ime naknade štete tužiteljici isplatiti iznos od 3.894,25 eur/29.341,20 kn[1] sa zateznom kamatom od 14. veljače 2023. do isplate po stopi pobliže navedenoj u izreci presude.

2. Točkom II. izreke tuženici je naloženo nadoknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 3.315,95 eur/24.984,02 kn sa zateznom kamatom, dok je točkom III. izreke odbijen dio tužbenog zahtjeva tužiteljice u odnosu na tijek zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete za razdoblje od 1. studenog 2016. do 13. veljače 2023.

3. Protiv te presude u točkama I. i II. izreke žalbu je podnijela tuženica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP) s prijedlogom da se presuda preinači odbijanjem tužbenog zahtjeva te obveže tužiteljicu na naknadu parničnog troška uvećanog za žalbeni trošak ili podredno da se presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba nije osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete u iznosu od 3.894,25 eur sa zateznom kamatom.

7. U provedenom postupku prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio i zaključio:

-da tužiteljica tvrdi da je tuženica na nekretnini tužiteljice kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi šuma [adresa], u periodu od kraja kolovoza do kraja listopada 2016. izvršila sječu stabala, tvrdeći da se radi o ukupno 11 posječenih stabala hrasta; da je tužiteljica nakon provedenog očevida na licu mjesta, zatim vještačenja po vještaku mjerniku, kao i na temelju nalaza i mišljenja vještaka šumarske struke djelomično povukla tužbeni zahtjev tražeći naknadu štete za posječenih pet hrastovih stabala, za koja je utvrđeno da su rasla i posječena na spomenutoj nekretnini tužiteljice, uz među s nekretninom kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], za koju nekretninu je utvrđeno da je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo sada pok. supruga tuženice FČ s time da je sud provedenim vještačenjem po vještaku mjerniku i vještaku šumarske struke utvrdio da je na toj nekretnini uz među s nekretninom kč. br. [katastarska čestica] posječeno šest stabala hrasta,

-da je tuženica u odgovoru na tužbu osporila tužbeni zahtjev ističući prigovor promašene pasivne legitimacije koji obrazlaže navodima da ona osobno sječu stabala na nekretnini tužiteljice nije izvršila niti da su to po njezinom nalogu izvršile druge osobe, pri čemu da tuženica ističe kako ona odnosno njen pok. suprug nisu vlasnici šume u predjelu [adresa], s time da je tuženica u odgovoru na tužbu kao i u svom stranačkom iskazu osporila tvrdnje tužiteljice da ju je tužiteljica kontaktirala u vezi predmetne sječe, kao i to da je tuženica povodom prijave tužiteljice o predmetnoj sječi koju je podnijela djelatnicima policije, koja je tom prilikom sastavljena, rekla kako je posječena stabla prodala nekim ljudima iz Varaždina,

-da su djelatnici policije u odnosu na ovaj događaj protiv tuženice podnijeli kaznenu prijavu koja je rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu broj K-DO-247/2017 od 28. ožujka 2017. zbog učina kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. KZ-a, odbačena uz obrazloženje kako nije utvrđeno postojanje relativnog stupnja osnovane sumnje potrebne za podnošenje optužnog akta,

-da tuženica s obzirom na ovu okolnost, odbačaja kaznene prijave, smatra kako njezine odgovornosti za predmetnu štetu nema te ističe da sud u takvim okolnostima nije ovlašten u ovom parničnom postupku utvrđivati postojanje građanskopravne odgovornosti tužene za naknadu štete,

-da iz stranačkog iskaza tužiteljice u bitnom proizlazi da ju je prije nekoliko godina nazvala tuženica telefonom te ju obavijestila da će rušiti šumu i da dođe vidjeti o čemu se radi, da je tužiteljica prilikom prvog odlaska u predmetnu šumu utvrdila kako u šumi sječa nije izvršena, međutim da ju je naknadno zvao ujak i obavijestio ju da je šuma posječena, da je u vezi toga opet nazvala tuženicu i rekla joj što je utvrdila, a tuženica joj je odgovorila da će "kad padne list zvati geodeta" nakon čega da je tuženica priopćila tužiteljici kako nema novaca za angažiranje geodeta, a na upit tužiteljice što dalje s time da joj je tuženica odgovorila neka ode na policiju u vezi čega je tužiteljica i otišla na policiju koja je tuženicu pozvala radi davanja izjave i protiv tuženice podnijela kaznenu prijavu, a da je tuženica bila na policiji i u vezi ovog događaja dala izjavu poznato joj je iz činjenice što joj je (tužiteljici) dostavljeno rješenje Općinskog državnog odvjetništva,

-da iz rješenja ODO u Novom Zagrebu od 28. ožujka 2017. proizlazi da su djelatnici policije, povodom prijave tužiteljice, tuženicu u vezi ovog događaja pozvali na razgovor i protiv tuženice podnijeli kaznenu prijavu zbog osnovane sumnje na počinjenje navedenog kaznenog djela,

-da iz nalaza i mišljenja vještaka mjernika, a u kojem je prikazan položaj nekretnina kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kao i stanja upisa u zemljišnoj knjizi proizlazi da je tužiteljica upisana vlasnica nekretnine kč. br. [katastarska čestica], a suprug tuženice FČ kao vlasnik susjedne nekretnine kč. br. [katastarska čestica], pri čemu je sud na temelju nalaza i mišljenja vještaka mjernika te ocjenom stranačkog iskaza tužiteljice, kao i dokumentacije u spisu, ocijenio da je tužiteljica dokazala da je ona vlasnica sporne nekretnine kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina],

-da iz nalaza i mišljenja vještaka šumarske struke kao i dopune istoga proizlazi da je nakon što je vještak mjernik utvrdio međašne linije između nekretnine tužiteljice i nekretnine u vlasništvu tuženice, da je predmetna sječa izvršena uz samu među tih nekretnina pri čemu da je na nekretnini tužiteljice posječeno ukupno pet stabala hrasta, čiji su panjevi zatečeni na licu mjesta, dok da se preostalih šest stabala hrasta čiji su panjevi također zatečeni na licu mjesta nalazi na nekretnini u vlasništvu tuženice,

-da iz nalaza i mišljenja vještaka šumarske struke proizlazi da vrijednost posječenih pet hrastovih stabala iznosi 29.341,20 kn, u kojoj visini je tužiteljica konačno precizirala tužbeni zahtjev.

8. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je zaključio da je tuženica pasivno legitimirana u ovoj pravnoj stvari, da je tuženica odgovorna za naknadu štete za pet posječenih hrastovih stabala na nekretnini u vlasništvu tužiteljice pa je stoga primjenom odredbi čl. 1046., 1089. i 1090. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 45/21, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje ZOO) tužbeni zahtjev prihvatio kao osnovan, dok je o naknadi parničnog troška odlučio primjenom odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.

9. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutih žalbenih razloga pritom pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. u vezi čl. 365. st. 2. ZPP-a ovaj sud nije utvrdio postojanje koje od tih bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

10. Nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju tuženica u žalbi ukazuje, jer suprotno žalbenim navodima presuda sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, razlozi presude zbog kojih je sud prihvatio tužbeni zahtjev su jasni, te presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

11. Suprotno žalbenim navodima tuženice na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u točkama I. i II. izreke pobijane presude.

12. Tuženica u žalbi osporavajući pravilnost i zakonitost pobijane presude, te posebno pravilnost zaključka prvostupanjska suda o tome da je tuženica odgovorna za predmetnu štetu, ističe i ukazuje da je citiranim rješenjem ODO u Novom Zagrebu odbačena kaznena prijava protiv tuženice za počinjenje navedenog kaznenog djela. Tuženica smatra da u takvim okolnostima kada ovlašteno tijelo kaznenog progona nije utvrdilo niti minimalan stupanj vjerojatnosti o postojanju odgovornosti tuženice za počinjenje predmetnog kaznenog djela, da je prvostupanjski sud pogrešno na temelju izvedenih dokaza zaključio suprotno, odnosno da je tuženica odgovorna za predmetnu štetu.

13. Opisani žalbeni navodi tuženice nisu osnovani. Okolnost da je protiv tuženice citiranim rješenjem ODO u Novom Zagrebu odbačena kaznena prijava zbog postojanja osnovane sumnje da je počinila navedeno kazneno djelo ne znači da tužiteljica u ovom parničnom postupku nije bila ovlaštena dokazivati suprotno, odnosno da je tuženica izvršila predmetnu sječu pet hrastovih stabala na nekretnini tužiteljice i da je tuženica odgovorna za počinjenje te štete, kao i da sud nije mogao raspravljati o tom spornom pitanju. Ovo iz razloga jer je građanskopravna odgovornost za naknadu štete šira od kaznenopravne odgovornosti pri čemu je, tužiteljica bila ovlaštena dokazivati da je tuženica počinila predmetnu štetu, pri čemu je prvostupanjski sud pravilno na temelju izvedenih dokaza zaključio da je tuženica izvršila sječu pet hrastovih stabala na nekretnini tužiteljice kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

14. Suprotno žalbenim navodima tuženice, prvostupanjski sud je pravilnom ocjenom stranačkog iskaza tužiteljice kao vjerodostojnog kao i ostalih izvedenih dokaza, pravilno zaključio da je tuženica počinila predmetnu štetu pri čemu iz stranačkog iskaza tužiteljice jasno proizlazi da je upravo tuženica, obavijestila tužiteljicu o tome da namjerava vršiti sječu u šumi [adresa], da nakon što je ujak tužiteljice istu obavijestio da je na predmetnom predjelu izvršena sječa, što je tužiteljica i osobno utvrdila, tužiteljica je u vezi toga nazvala tuženicu koja joj je rekla da će "kad padne list" zvati geodeta, što tuženica nije poduzela jer da nema novaca za troškove geodeta nakon čega je, na pitanje tužiteljice što dalje, tuženica rekla da tužiteljica ode na policiju, što je tužiteljica i učinila, a djelatnici policije povodom prijave tužiteljice podnijeli kaznenu prijavu protiv tuženice zbog osnovane sumnje da je počinila navedeno kazneno djelo, odnosno izvršila sječu stabala na predmetnoj nekretnini tužiteljice.

15. U takvim okolnostima, a budući da iz stanja spisa ODO u Novom Zagrebu proizlazi da je tuženica bila od strane djelatnika policije pozvana na davanje izjave u vezi predmetne prijave tužiteljice, a što je tuženica u svom stranačkom iskazu neopravdano i neosnovano također negirala, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je tuženica pasivno legitimirana u ovoj pravnoj stvari, te da je u obvezi tužiteljici nadoknaditi predmetnu štetu u smislu odredbe čl. 1045. st. 1. ZOO-a kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud.

16. U odnosu na ove činjenice, prvostupanjski sud je pravilno ocijenio kao nevjerodostojan i stranački iskaz tuženice kao i iskaz svjedokinje SČ, inače snahe tuženice, pri čemu je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je djelomično prihvatio kao vjerodostojan iskaz svjedoka DČ i to samo u odnosu na okolnost da prema saznanjima svjedoka tuženica, odnosno njen pok. suprug imaju šumu ispod autoputa u predjelu zvanom [adresa].

17. Prema tome, suprotno žalbenim navodima tuženice, tužiteljica je dokazala pravnu osnovu tužbe.

18. Prvostupanjski sud je pravilno na temelju provedenog vještačenja po vještaku mjerniku te vještaku šumarske struke, a nakon što je vještak mjernik utvrdio liniju razgraničenja između nekretnine tužiteljice kč. br. [katastarska čestica] i nekretnine tuženice kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a prema kojoj liniji razgraničenja je na nekretnini tužiteljice posječeno ukupno pet stabala hrasta, dok je ostalih šest stabala hrasta posječeno na nekretnini tuženice, pravilno zaključio da tužiteljica ima pravo na naknadu štete za posječenih pet hrastovih stabala. Ovdje treba ukazati da prema stanju u spisu tuženica iako uredno pozvana na zakazano ročište na licu mjesta nije pristupila.

19. Prvostupanjski sud je opseg i visinu štete pravilno utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka šumarske struke u ukupnom iznosu od 29.341,20 kn, sada 3.894,25 eur, na koji iznos je tužiteljici pravilno dosudio zakazanu kamatu u tijeku od 14. veljače 2023. kao prvog narednog dana od objave pobijane presude.

20. Pravilna je i zakonita odluka o naknadi parničnog troška koja je donijeta uz pravilnu primjenu odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.

21. U odnosu na žalbene navode u kojima tuženica ističe da je tužiteljica tužbom tražila naknadu štete u iznosu od 56.267,25 kn, a da je potom tužbeni zahtjev djelomično povukla i tražila naknadu štete u iznosu od 29.341,20 kn, a zbog čega da tužiteljica u cijelosti u parnici nije uspjela treba reći da nisu osnovani jer iz stanja u spisu proizlazi da se tuženica djelomičnom povlačenju tužbe nije protivila niti je u odnosu na povučeni dio zahtjeva tražila naknadu parničnog troška.

22. U takvim okolnostima prvostupanjski sud je pravilno u primjeni odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a tužiteljici priznao i obračunao parnični trošak prema vrijednosti sniženog (konačnog) tuženog zahtjeva u ukupnom iznosu od 3.315,95 eur.

23. Slijedom svega obrazloženog, te primjenom odredbi čl. 368. st. 1. i čl. 166. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove presude.

24. Prvostupanjska presuda u točki III. izreke kao nepobijana ostaje neizmijenjena.

U Rijeci 17. studenog 2025.

Predsjednica vijeća

Dubravka Butković Brljačić