REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ
Poslovni broj: P-122/2023-48
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji tog suda Mirjani Urlić, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. HS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. JS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Jadranku Kozariću, odvjetniku u Makarskoj, protiv tuženika pod 1. Grad Makarska, OIB: 53515145212, Obala Kralja Tomislava 1, pod 2. NS. AS, pod 3. NS H, pod 4. AS, pod 5. RS iz [adresa], pod 6. SS, iz [adresa], pod 7. ŽS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 8. ŠS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 9. KS, Mulockstraat 62, 4301 KW, Zierikzee, Nizozemska, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 10) ES, [adresa], pod 11. VS, [adresa], pod 12. TS, [adresa], pod 13. ZS, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, dana 12. studenog 2025.,
r i j e š i o j e
I. Prekida se postupak u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja postupka pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske broj Usoz-184/2025.
II. Postupak će se nastaviti po pravomoćnom završetku postupka pred Visokim upravnim sudom RH, odnosno kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka njegov završetak.
Obrazloženje
1.1. U ovoj pravnoj stvari tužitelji su dana 30. siječnja 2023. podnijeti tužbu protiv gore navedenih tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva.
1.2. U tužbi se navodi kako su tuženici, odnosno njihovi označeni pravni prednici u zemljišnim knjigama samo formalno, bez stvarnog sadržaja prava vlasništva upisani kao suvlasnici dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Makar, i to dijela koji je na Skici terena Stalnog sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića od 22.12.2022. omeđen slovima A-B-C-D-A, u površini od 65 m2. Međutim unatoč takvom zemljišno-knjižnom stanju, tužitelji su isključivi stvarni vlasnici i faktični posjednici predmetnih nekretnina. Predmetne nekretnine u naravi predstavljaju okućnicu obiteljske kuće tužitelja u [adresa], u kojoj tužitelji žive sa svojim obiteljima. Predmetne nekretnine je pravni prednik tužitelja, njihov otac, sada pok. ĐS stekao u nesmetan posjed u trenutku kada je od ČS, kupio zemljište na kojem je izgradio obiteljsku kući. Nekretninu na kojoj je izgrađena kuća kupljena je od Ivanišević Giusta 1969. Predmetni dio nekretnine je uvijek predstavljao sastavni dio dvorišta kuće tužitelja te su ga oni isključivo koristili kao svoju nekretninu. U naravi se radi o jedinom kolnom pristupu za nekretninu tužitelja, a sastoji se od betonskog platoa kojeg je betonirao i priveo svrsi pok. otac tužitelja. Tužitelji su opisane predmetne nekretnine, kao jednu cjelinu stekli nasljeđivanjem od svoje majke CS ud. ĐS, a ona od svojeg supruga kao nekadašnjeg izvanknjižnog vlasnika, tako da se tužitelji računajući i vrijeme posjedovanja predmetne nekretnine od svog pravnog prednika, pa do danas nalaze u mirnom i kontinuiranom, materijalnom i kvalificiranom posjedu dugi niz godina, te ih nikada nitko u tome nije ometao, pa su istu stekli dosjelošću. Stoga tužitelji imaju pravni interes da usklade zemljišno-knjižno stanje sa faktičnim u odnosu na pravo vlasništva navedene nekretnine radi čega ustaju ovom tužbom.
2. Tuženik pod 1. Grad Makarska osporio je tužiteljima pravo vlasništva te je naveo da je predmetna nekretnina komunalna infrastruktura, prilaz i zelena površina. Istaknuo je da je Gradsko vijeće Grada Makarske na 26. sjednici dana 30.10.2024. donijelo Odluku kojim se predmetna čest. zem. [katastarska čestica] – javni put i javna zelena površina, proglašavaju javnim dobrom u općoj uporabi. Odluka je objavljena u Službenom glasniku Grada br. 23/2024 dana 31.10.2024. i kao dokaz je priložio odluku Gradskog vijeća posl.br. KLASA: 024-01/24-01/5 URBROJ: 2181-6-02-1-24-2 od 30.10.2024. Naveo je da je Odluka Vijeća provedena u zemljišnoj knjizi, te je Grad Makarska upisan kao vlasnik predmetne nekretnine - javnog dobra, sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu.
3. Tužitelji su svojim podneskom od 10. studenoga 2025. naveli da takva odluka Grada prejudicira ishod ove parnice te predstavlja raspolaganje spornom nekretninom u vlasničkom sporu, što je protivno načelu zakonitosti i zaštite prava vlasništva. Zbog navedenog, tužitelj pod 1. je podnio zahtjev za ocjenu zakonitosti navedene Odluke Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, koji je zaprimljen pod poslovnim brojem J184/2025. Preložio je da se postupak prekine do okončanja navedenog predmeta.
4. Obzirom da tužitelji navode da su postali vlasnicima nekretnine temeljem kupoprodaje izvršene 1969., utvrđenje prava vlasništva valja promatrati kroz primjenu pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ) i čl. 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" br. 73/91), te Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1996., koji je stupio na snagu 01. rujna 1980.) i Zakona o vlasništvu ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001. , 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje ZV, koji je stupio na snagu 01.01.1997.), sve temeljem odredbe čl. 388. st. 2. ZV-a, budući da se na stjecanje, postanak, pravni učinak i promjenu stvarnih prava primjenjuju pravila koja su bila na snazi u trenutku njihovog stjecanja, promjene i postanka. Prema paragrafu 1468. OGZ-a rok za stjecanje prava vlasništva na nekretninama temeljem redovne dosjelosti bio je 30 godina, s time da je isti sukladno Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 04.04.1960. skraćen na 20 godina, dok je prema paragrafu 1472. OGZ-a rok za izvanrednu dosjelost bio 40 godina, a temeljem kojih su se ocjenjivale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem, sve do donošenja ZOVO.
Čl. 28. ZOVO je propisano da savjesni i zakoniti nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Nadalje, određeno je da nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljeđa i u slučaju kada je ostavilac bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za dosjelost počinje teći od trenutka otvaranja nasljeđa. Odredbom čl. 30. ZOVO određeno je da u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici.
Odredbom čl. 130. st. 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine temeljem zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.
5. Odredbom čl. 12. i 213. ZPP-a propisano je da kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno ili odredit će prekid postupka.
6. Na javnom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva. Dakle, kako odluka u ovoj predmetnoj stavi ovisi o utvrđenjima iz postupka pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske broj Usoz-184/2025, odnosno odluka u tom predmetu predstavlja prethodno pitanje za ovaj postupak, budući se u tom postupku utvrđuje da li predmetna nekretnina predstavlja komunalnu infrastrukturu, odnosno postojanje javnog dobra, to je valjalo prekinuti postupak u ovoj predmetnoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja upravnog postupka.
7. Po ispunjenju uvjeta propisanih odredbom čl. 215. st. 4. ZPP-a, sud će nastaviti postupak, slijedom čega je odlučeno kao u izreci pod točkom II.
Makarska, 12. studenog 2025.
SUTKINJA:
Mirjana Urlić
PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja. Žalba se podnosi na Županijski sud, putem ovog suda. Žalba protiv rješenja kojim se utvrđuje prekid postupka ne zadržava nastupanje pravnih učinaka rješenja.
DNA: - pun. tužitelja
- tuženicima pod 1., 5. – 13.
- pz tuženika pod 2. – 4.
- u spis.
