1

 

Poslovni b  roj: 32 Pp-2609/2022-14

 

U   I M E   R E P U B L I K E    H R V A T  S K  E

 

P R E S U D A

 

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Vesni Poljan, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Osredečki, u prekršajnom predmetu protiv 1-okrivljene pravne osobe …… i 2-okrivljene odgovorne osobe I. R., zbog prekršaja iz članka 81. stavka 3. Zakona o privatnoj zaštiti („Narodne novine” broj: 16/20, 114/22), povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Područnog ureda civilne zaštite Varaždin, Službe inspekcijskih poslova Varaždin, klasa: 214-03/20-18/94, urbroj: 511-01-390-20-1 izdanog 24. kolovoza 2022., na temelju članka 179. i 183. Prekršajnog zakona („NN” broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), nakon završene glavne i javne rasprave 4. listopada 2023. u prisutnosti predstavnice tužitelja te objave presude 6. listopada 2023. bez prisutnosti stranaka, javno je objavio i

 

p r e s u d i o    j e

 

1-okrivljena pravna osoba ……., OIB: ….., sa sjedištem u ……, ……, predmet poslovanja: …., prekršajno kažnjavana,

i

2-okrivljena odgovorna osoba I. R., OIB: ….., sin …., rođen …… u ….., državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem: ……, …..,

prekršajno kažnjavan,

 

k r i v i   s u

 

I/              što trgovačko društvo ……., ……., 30. rujna 2020. u 02:31 sati, prilikom gubitka IP komunikacije sa štićenim objektom bankomatom oznake A14S1135, u vlasništvu trgovačkog društva Raiffeisenbank Austria d.d., instaliranog na lokaciji Trg dr. Franje Tuđmana 2c u Turčinu, nije odmah o tome izvijestilo Operativno komunikacijski centar policije Policijske uprave varaždinske,

 

II/              čime su pravna osoba i odgovorna osoba  počinili prekršaj iz članka 81. stavka 3. Zakona o privatnoj zaštiti, kažnjivo za pravnu osobu prema članku 96. stavku 1. točki 21., a za odgovornu osobu u pravnoj osobi prema članku 96. stavku 3. istog Zakona

 

III/              pa im se radi toga, na temelju navedenih odredbi

 

 

 

i z r i č e

 

                      1-okrivljenoj pravnoj osobi ……..

 

novčana kazna u iznosu od 1.327,22 (tisuću tristo dvadeset sedam eura,

dvadeset i dva centa) eura[1] [10.000,00 kuna]

 

                             2-okrivljenoj odgovornoj osobi I. R.:

novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura [2.260,35 kuna]

 

IV/              Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 60 dana po pravomoćnosti ove presude. Okrivljenici se na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona upozoravaju da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne plate 2/3 (dvije trećine) izrečene kazne, smatrat će se da je izrečena novčana kazna u cijelosti plaćena. Ukoliko u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne ne plate 2/3 izrečene kazne, onda su dužni platiti puni iznos izrečene novčane kazne, sve do prisilne naplate na temelju članka 34. Prekršajnog zakona.

V/              Trošak postupka iznosi 50,00 (pedeset) eura [376,72 kuna] za 1-okr. pravnu osobu i 30,00 (trideset) eura [226,03 kuna] za 2-okr. odgovornu osobu, a odnosi se na paušalni trošak postupka te se temelji na članku 138. stavku 3. u vezi članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, kao i rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka i dužni su ga nadoknaditi okrivljenici u roku od 60 dana po pravomoćnosti ove presude, sve do prisilne naplate na temelju članka 34. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

 

1. Ovlašteni tužitelj je izdao prekršajni nalog protiv okrivljene pravne i odgovorne osobe zbog prekršaja  činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, a protiv kojeg naloga su okrivljenici pravodobno podnijeli prigovor, slijedom čega je prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je redovan prekršajni postupak kod ovog suda.

 

2. 1-okrivljena pravna osoba …… i 2-okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi I. R. su sudu dostavili svoje pisane obrane u kojima su suglasno naveli da ističu kako nisu krivi za počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret. U činjeničnom opisu prekršajnog naloga navedeno je kako je 30. rujna 2020. u 02:31 sati u mjestu Turčin, na lokaciji Trg dr. Franje Tuđmana 2c, izvršeno kazneno djelo teške krađe provaljivanjem u bankomat A14S1135 u vlasništvu društva Raiffeisenbank Austria d.d. te je istom prilikom na Centralnom dojavnom sustavu  1-okrivljenika registrirana greška IP komunikacije s predmetnim bankomatom u 02:31:30 sati, a policija je zaprimila dojavu o prekidu komunikaciju u 04:52, odnosno 2 sata i 21 minutu nakon gubitka IP veze s bankomatom, zbog čega su okrivljenici počinili prekršaj koji im je stavljen na teret. Međutim, odredbom članka 81. stavka 3. Zakona o privatnoj zaštiti propisano je: „Prilikom zaprimanja dojave sa štićenog objekta, prostora li štićene površine operater je dužan odmah izvijestiti policiju o  svim  saznanjima koja upućuju na kazneno djelo ili na počinitelja kaznenog djela i dati druge informacije korisne za postupanje policije. Po izvješćivanju policije operater je dužan uputiti interventni tim te izvijestiti službenu osobu poslodavca.''. Sukladno navedenom, dojavni centar dužan je izvijestiti policiju tek kada sazna da je potencijalno počinjeno kazneno djelo. Okrivljenici su istaknuli kako je dežurni operater uputio interventni tim koji je po dolasku na lokaciju utvrdio da je predmetni bankomat raznesen nepoznatom eksplozivnom napravom te su isti postupili dalje prema propisanoj proceduri (osiguranje mjesta događaja i dr.), a operater je odmah  obavijestio policiju. Naime, saznanje o kaznenom djelu može se utvrditi, primjerice, izlaskom interventne ekipe na lokaciju koja će potom provjeriti radi li se o tzv. lažnom alarmu ili o počinjenju kaznenog djela. S obzirom da se kod većine dojava radi o lažnom alarmu (po statistici MIJP-a preko 90%), operater prije povratne informacije interventa nema saznanja da je počinjeno kazneno djelo. Nadalje su okrivljenici istaknuli da na svojem dojavnom centru ima spojeno oko 4700 objekata te mjesečno zaprima oko 28 000 alarmnih dojava. Alarmna dojava sama po sebi ne mora značiti saznanje o počinjenom kaznenom djelu, budući da je velik broj alarmnih dojava tehničke prirode. Takve dojave uzrokovane su različitim vibracijama, magnetnim kontaktima, ispadima komunikacije (kao što je bilo u  ovom slučaju), vanjskim utjecajima, pa i prolaskom običnih prolaznika (ako se radi o štićenom objektu otvorenog tipa) te iste zapravo ne predstavljaju saznanje o počinjenju kaznenog djela. Upravo zbog toga se na svaku od alarmnih dojava koju zaprimi operater dojavnog centra, bez iznimke upućuje interventni tim radi utvrđivanja uzroka alarmne dojave te poduzimanja potrebnih daljnjih radnji u skladu s primjenjivim propisima. Stoga je operater okrivljenika, nakon što je utvrdio stvarno stanje odnosno nakon što je na objekt poslao interventa koji je utvrdio da je počinjeno kazneno djelo, odmah izvijestio policiju o navedenom saznanju. Prije dolaska interventa na objekt operater nije imao niti je mogao imati saznanja o kaznenom djelu ili počinitelju. S obzirom da je predmetnom odredbom propisano da je operater dužan odmah izvijestiti policiju o svim saznanjima koja upućuju na kazneno djelo ili na počinitelja kaznenog djela i dati druge informacije korisne za postupanje policije, operater je isto i učinio odmah po saznanju, odnosno odmah po dojavi interventa da je počinjeno kazneno djelo. Podredno, okrivljenici su istaknuli kako se nerijetko događa da se istovremeno aktivira alarm s više štićenih objekata s područja cijele Hrvatske. Tada sustav, na temelju automatskog načina prepoznavanja prioriteta, prikazuje alarme sukladno važnosti (npr. aktiviranje alarma putem panik tipke ima prednost). U toj situaciji određeni alarm se može prikazati operateru kasnije, odnosno nakon što je zbiljski zabilježen na sustavu.   Slijedom navedenog, razvidno je da okrivljenici ne mogu biti prekršajno odgovorni. Alarmna dojava sama po sebi promatrana izdvojeno iz konteksta u kojem je nastala, ne može se smatrati saznanjem o kaznenom djelu. Kada bi se alarmna dojava bez utvrđivanja stvarnog stanja na terenu smatrala saznanjem o kaznenom djelu, to bi značilo da zaposlenici okrivljenika moraju više tisuća puta mjesečno obavještavati Ministarstvo unutarnjih poslova o svim zaprimljenim dojavama, a što bi moglo uzrokovati poremećaj u radu. Štoviše, s obzirom na veliki broj tzv. lažnih alarma, okrivljenik od jedne policijske uprave direktno zaprimio uputu o postupanju u kojoj je istaknuto da je prvenstveno potrebno provjeriti vjerodostojnost dojave, a tek ako se kao uzrok alarma utvrdi počinjenje prekršaja ili kaznenog djela, odmah o tome obavijestiti policiju. Dakle u trenutku kad su zaposlenici 1-okrivljenika raspolagali informacijama koje direktno upućuju na počinjenje kaznenog djela, o istome su odmah izvijestili policiju, što znači su okrivljenici postupili u  skladu s odredbom članka 81. stavka 3. Zakona o privatnoj zaštiti.  Slijedom svega navedenoga, okrivljenici su predložili sudu da usvoji ovu pisanu obranu i sve iznesene navode i činjenice te da ih oslobodi optužbi. Podredno, u slučaju da sud ne prihvati ovu pisanu obranu i u njoj iznesene činjenice, okrivljenici su predložili sudu da, uzimajući u obzir sve okolnosti i iznesene navode te koristeći se odredbama o ublažavanju kazne, okrivljenike kazni najmanjom zakonom dopuštenom sankcijom budući da prekršaj nije počinjen ni s namjerom ni s grubom nepažnjom, već se radi o propustu do kojeg je došlo zbog specifičnosti djelatnosti koju 1-okrivljenik kao pravna osoba obavlja. Iz svega prethodno navedenog nesumnjivo proizlazi da postoje naročito olakotne okolnosti na strani okrivljenika.

 

3. Nakon što je upoznata s obranom okrivljenika, predstavnica tužitelja L. B. je izjavila kako i dalje tužitelj ostaje pri navodima da je došlo do počinjenja prekršaja jer sama greška, odnosno prekid IP komunikacije upućuje na nekakvi alarmni događaj bankomata. Zbog toga i bankomati imaju dojavne komunikatore pomoću kojih bankomati dojavljuju greške u komunikaciji. Ako okrivljenici smatraju da je veliki broj alarma lažan, onda sustav treba servisirati, treba raditi na poboljšanju sustava. Istaknula je da je policiji bilo potrebno 4 minute da stignu iz policijske postaje do mjesta događaja na kojem je bankomat bio raznesen, a zaštitarima je bilo potrebno 2 sata i 21 minuta i to zbog toga što je centralni dojavni sustav (CDS u Zagrebu) koji je dobio dojavu tek nakon sat vremena javio interventnom timu da izađu van, a interventnom timu je trebalo više od sat vremena da pronađu bankomat jer nisu znali gdje je bankomat ( a oni su trebali provjeriti prije gdje se nalazi bankomat ako imaju sklopljene ugovore). Stoga smatra da je došlo do počinjenja prekršaja za koje se terete okrivljenici.

 

4. U dokaznom postupku je pročitano izvješće Interventne ekipe, službena zabilješka o izvršenoj intervenciji povodom dojavi CDS-u, dopis MUP-a, Ravnateljstva civilne zaštite, Područnog ureda Varaždin od 7. 10. 2020. te je izvršen uvid u potvrde Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za 1-okr. pravnu i 2-okr. odgovornu osobu.

 

5. Na temelju provedenog postupka, analizom obrane okrivljenika i provedenih dokaza, utvrđeno je da su okrivljenici počinili prekršaj koji im je stavljen na teret. Obrana okrivljenih nije prihvaćena jer nije osnovana  , tako da je u postupku nesporno utvrđeno da su okrivljenici počinili prekršaj iz članka 81. stavka 3. Zakona o privatnoj zaštiti u kojem je propisano da, prilikom zaprimanja dojave sa štićenog objekta, prostora ili štićene površine, operater je dužan odmah izvijestiti policiju o svim saznanjima koja upućuju na kazneno djelo ili na počinitelja kaznenog djela i dati druge informacije korisne za postupanje policije. Po izvješćivanju policije operater je dužan uputiti interventni tim te izvijestiti službenu osobu poslodavca. Kažnjivim člankom 96. stavkom 1. točkom 21. istog Zakona je određeno da novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: prilikom zaprimanja dojave sa štićenog objekta, prostora ili štićene površine odmah ne izvijesti policiju o svim saznanjima koja upućuju na kazneno djelo ili na počinitelja kaznenog djela i ne da druge informacije korisne za postupanje policije (članak 81. stavak 3.), dok je kažnjivim stavkom 3. istog članka određeno da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 660,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi za poslove privatne zaštite. Naime , iz izvješća interventne ekipe u sastavu voditelja intervencije I. B. i interventa V. B. proizlazi da su dana 30.9.2020. dobili dojavu o gubitku komunikacije sa bankomatom u 03,48 sati. Interventna ekipa je izašla na intervenciju u 03,50 sati na lokaciju RBA bankomat, Kneginec Gornji, Kolodvorska 1c. Nisu mogli naći bankomat na toj lokaciji te su pretražili cijeli Kneginec Gornji i Kućan ali nisu bankomat pronašli. Nakon komunikacije sa CDS-om ,poslani su da pogledaju na benzinskoj pumpi kod ulaza na autocestu, ali bankomata nije bilo ni tamo , pa su se vratili u Turčin gdje su pitali jednu osobu gdje je bankomat te im je ona rekla pravu adresu Trg Franje Tuđmana 1c.Bankomat su pronašli u 04,53 sata te ustanovili da je raznesen eksplozivnom napravom , a u  04,57 sati je stigla policija . RBA bankomat je nedavno priključen na dojavni centar (6.8.2020 .) i to je bio prvi izlazak na intervenciju na njega . Prilikom preuzimanja su dani krivi podaci odnosno zastarjeli, jer se adresa bankomata promijenila prije 10 godina i zato ga nisu mogli pronaći prije. Dakle, dana 30.9.2020. u 02,31 sat je na centralnom dojavnom sustavu (CDS) Nadzornog centra Securitas Hrvatska d.o.o. registriran gubitak IP komunikacije s bankomatom A14S1135 ,a u 04,53 sata je na lokaciju bankomata došao interventni tim  u sastavu od dva zaštitara tvrtke Securitas Hrvatska d.o.o. OKC policijske uprave varaždinske je dojavu o prekidu komunikacije zaprimio u 04,52 sata,, dakle 2 sata i 21 minutu nakon gubitka IP veze s bankomatom nad kojim je izvršeno kazneno djelo teške krađe. S obzirom da su okrivljeni bili dužni odmah policiju izvijestiti o tome , a to nisu učinili , počinili su prekršaj . Obrana okrivljenih u kojoj su naveli da se saznanje o kaznenom djelu može  utvrditi, primjerice, izlaskom interventne ekipe na lokaciju koja će potom provjeriti radi li se o tzv. lažnom alarmu ili o počinjenju kaznenog djela, te operater prije povratne informacije interventa nema saznanja da je počinjeno kazneno djelo nije prihvaćena iz razloga što su članovi interventne ekipe tražili mjesto gdje se bankomat nalazi , te su tek nakon 2 sata i 21 minutu nakon dojave o gubitku veze sa bankomatom nakon što su pronašli bankomat ,o tome obavijestili policiju. Iz navedenog proizlazi da okrivljeni nisu ni bili upoznati sa lokacijom na kojoj se bankomat nalazio ,iako se adresa bankomata promijenila prije čak  10 godina. Nadalje, činjenica koju su okrivljeni naveli u obrani da   na svojem dojavnom centru imaju spojeno oko 4700 objekata te mjesečno zaprimaju  oko 28 000 alarmnih dojava ( do kojih dolazi iz različitih razloga )  od kojih je velik broj  " lažnih alarma " pa se stoga ne smatraju krivima za prekršaj , nije prihvaćena jer je njima u konkretnom slučaju bilo potrebno jako dugo vremena ( 2 sata i 21 minuta )  da pronađu bankomat sa kojeg je došlo do prekida komunikacije, dok je policija koja je dobila  dojavu  u 04, 53  došla  na mjesto događaja za nekoliko minuta tj. u 04,57 sati .  

          6. Stoga su okrivljenici proglašeni krivima i izrečena im je novčana kazna. U konkretnom slučaju su okrivljenicima novčane kazne primjerene težini počinjenog prekršaja, te okolnostima u kojima je do djela prekršaja došlo, te se očekuje da će se istima ostvariti opća i posebna svrha prekršajnog kažnjavanja i prekršajne prevencije, odnosno izraziti društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utjecati na počinitelje prekršaja da više ne čine prekršaje i da usklade svoje ponašanje s pozitivnim zakonskim propisima. Pri izricanju kazne je uzeta u obzir činjenica da su okrivljeni već prekršajno kažnjavani, što je vidljivo iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa.

 

7. Osim novčane kazne, okrivljenicima je izrečen i trošak postupka koji je nastao vođenjem ovog postupka, a dužni su ga platiti okrivljenici jer su ga svojim prekršajem prouzročili.

 

 

U Varaždinu 6. listopada 2023.

 

 

 

                  Zapisničarka                                                                               Sutkinja

            Nikolina Osredečki, v.r.                                                      Vesna Poljan, v.r.

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

             Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 8 (osam) dana po primitku presude. Žalba se predaje ovom sudu pismenim putem u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj će odlučivati Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Zagrebu.

 

 

Dostavna naredba:

1. Tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Varaždin, Služba inspekcijskih poslova Varaždin, Kratka 1/IV, Varaždin
2. 1-okr. ……, …….
3. 2-okr. I. R., ….., …..

 

 

 

 

 

 

 

 

Za točnost otpravka - ovlašteni službenik

Nikolina Osredečki