REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Poslovni broj: Pn-303/2022-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Josi Puljiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Čizmić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika: 1) HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA, Trg žrtava fašizma 4/III, Zagreb, OIB: 04150008463, zastupanog po punomoćniku Mati-Tomislavu Perošu, odvjetniku u Splitu, 2) GV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Vinku Samardžiću, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 20.listopada 2025., u nazočnosti tužitelja, zamjenika punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika pod 1) i zamjenika punomoćnika tuženika pod 2), dana 17.studenog 2025. na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

I – Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku GV da na ime naknade imovinske i neimovinske štete zbog povrede časti neistinitim navodima da sam se kao tužitelj učlanio u HDZ, regulirano čl. 1098 ZOO-a i na ime pravične novčane naknade, regulirano čl. 1100 ZOO-a, meni kao tužitelju ĆV, [adresa], 21 202 Lećevica, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 6.636,14 EUR (ranije 50.000,00 kuna), u roku od 15 dana od pravomoćnosti Presude, sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja tužbe pa sve do konačne isplate, pod prijetnjom ovrhe putem FINA-e.

Nalaže se drugo tuženom HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA, Trg žrtava fašizma 4/III, 10 000 Zagreb, OIB: 04150008463, isplatiti tužitelju ĆV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 3.981,68 EUR (ranije 30.000,00 kuna), u roku od 15 dana od pravomoćnosti Presude, sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja tužbe pa sve do konačne isplate, pod prijetnjom ovrhe putem FINA-e, na ime naknade imovinske i neimovinske štete zbog povrede časti, ugleda, neovlaštene upotrebe privatnih i osobnih podataka, regulirano čl. 1098 ZOO-a i na ime pravične novčane naknade, regulirano čl. 1100 ZOO-a, jer su bez moje privole, bez mog potpisa, bez mog znanja i protivno Zakonu o zaštiti osobnih podataka, koristili moje časno ime u svojoj bazi organizacije, pri tome mi nanoseći nesagledivu uvredu i sramotu.

Nalaže se tuženicima objaviti u najtiražnijem mediju Slobodne Dalmacije, javnu ispriku za neovlašteno korištenje mojih podataka i da su me obrisali iz protupravnog članstva njihove partije, gdje su silom i zlouporabom mojih privatnih podataka, ostvarili članstvo, obrađivali moje podatke i zbog istoga je GV mogao počiniti klevetu i uvredu na javnom skupu.

Nalaže se tuženicima obrisati moje podatke iz svih računalnih baza podataka. Nalaže se tuženicima solidarno svaki u svom opsegu, podmiriti troškove sudskog postupka i ostale troškove prouzročene neovlaštenom uporabom mojih osobnih podataka."

II - Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi tuženiku pod 1) parnični trošak u iznosu od 2.000,00 EUR.

III - Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi tuženiku pod 2) parnični trošak u iznosu od 2.250,00 EUR.

Obrazloženje

1.Tužitelj je dana 13.8.2022. putem e-komunikacije protiv gore navedena dva tuženika podnio tužbu (zaprimljenu na sudu 19.8.2022.) u kojoj je postavio zahtjev za naknadu imovinske i neimovinske štete u ukupnom iznosu od 100.000,00 kuna. U toj tužbi je navedeno: da je tuženik GV dana 2.5.2021. na zboru mještana u Radošiću izvadio člansku HDZ iskaznicu na ime tužitelja, posprdno mu i s podsmjehom čestitao na članstvu u HDZ-u te mu nanio sramotu i gađenje te zloupotrijebio njegove osobne podatke; da je istog dana GV vrijeđao JV. Nadalje, vezano za postupanje tuženika GV, naveo je tužitelj da tuženikovo prijavljivanje njega kao člana zločinačkog udruženja HDZ-a, koje udruženje surađuje sa Ć i svim antinarodnim elementima, dovodi do toga da se osjeća poniženo i poistovjećuje se kao njegov prijatelj policajac ŠV koji prikriva kaznena djela utaje poreza, a fiktivno je prijavljen na adresi na kojoj ne živi, da se osjeća odvratno kao da je Vinko Samardžić koji obavlja sve odvjetničke usluge u općini za 296.000,00 kuna, da se osjeća kao da je Grad Kaštela oštetio za cca 33 milijuna kuna, da se osjeća kao da mu je stric molio da završi osmi razred osnovne škole, a onda je odjednom završio srednju školu, prometni fakultet i čak doktorirao nekakvu ekonomiju u Dugopolju, a nije u stanju savladati tablicu množenja, da se osjeća kao da bježi sa SV za 10.400,00 kuna koje je platio iz općine za žderanje janjetine ŽV kojemu pogoduje da u školi u Kladnjicama drži sijeno za bikove, da se osjeća silovano, prljavo, obezvrijeđeno, kao da je čuvao HRT u Zagrebu, a pred mještanima se predstavlja kao da je prošao sva ratišta i da je u nezasluženoj mirovini, da se osjeća se kao da je svojoj djeci kupovao brodove, bagere, supruzi imanje u Rogoznici, sređivao si na trošak Općine prilazni put do voćnjaka, da se osjeća prljavo i smrdljivo kao da surađuje sa izdajnicima i obezvređuje vlastiti narod, da ima nesanice, mučnine, da ga ljudi izbjegavaju misleći da je pripadnik zločinačke organizacije i da je isti kao i tuženik GV, da se teško koncentrira, slabo jede, da je zapustio svoje zdravstveno stanje, da se osjeća prljavo jer je njegovo časno ime i prezime okaljano članstvom u HDZ-u i to isto je prikazano pred mještanima samo da bi ga se osramotilo. Također, naveo je da on teško pokretni 80%-ni ratni vojni invalid, koji je nekažnjavan, visoko odlikovan, apolitičan i izraziti protivnik izdajnika i prijevare vlastitog naroda, te je za njega zlouporaba njegovih osobnih podataka i članstvo bez njegove privole narušilo njegov ugled, čast, dostojanstvo, i da ga se doslovno silovalo.

1.1.Podneskom od 31.8.2022. tužitelj je ispravio tužbu u pogledu tužbenog zahtjeva, a na ročištu od 18.7.2025., vezano za nedoumice oko sadržaja tužiteljevog podneska predanog na tom ročištu, je naveo da ostaje pri zahtjevu koji je prema tuženicima postavio u podnesku od 14.10.2022.

1.2.Podneskom od 14.10.2022. tužitelj je proširio tužbu i na RV (kao odgovornu osobu tuženika pod 1.) koji se tome protivio te je odluka o nedopuštanju proširenja tužbe postala pravomoćna.

Osim toga, tim podneskom je tužitelj dodatno preinačio tužbu u pogledu tužbenog zahtjeva tražeći da tuženici u Slobodnoj Dalmaciji objave javnu ispriku i obrišu njegove podatke iz svih računalnih baza podataka, a dijelom je smanjio tužbeni zahtjev spram tuženika pod 1) tražeći isplatu 30.000,00 kuna. Također, činjenično je dopunio tužbu navodeći: da je tuženik pod 1) zloupotrijebio osobne podatke tužitelja bez njegovog odobrenja ili bilo kakve privole te ga vodi kao pripadnika HDZ-a u svojoj bazi podataka; da bez obrade podataka koje je HDZ pribavio na nezakonit i nepoznat način, GV ne bi mogao na javnom skupu, a niti u sudskom postupku iznijeti da je tužitelj član HDZ-a, niti donijeti člansku iskaznicu HDZ-a; da se neimovinska šteta sastoji u tomu da je povredom prava privatnosti i zlouporabom osobnih podataka te vođenjem tužitelja u HDZ članstvu, to izazvalo duševne boli, stres, mogućnost da poštar koji donosi pošiljku vidi da se tužitelju od strane HDZ-a dostavljaju uplatnice, a sve je to u maloj sredini gdje se puno prepričava, jasna uvreda i sramota; da poistovjećivati tužitelja sa silovateljima iz redova HDZ-a kojima je za pomilovanje uzeto u obzir sudjelovanje u ratu, a tužitelj je sudionik rata, zatim mnogobrojnih profitera koji su svi redom iz HDZ-a, svakako je narušavanje ugleda i časti, kao i povreda prava privatnosti, upotrebom osobnih podataka bez volje tužitelja i na nepoznat način; da se imovinska šteta sastoji od svih nastalih troškova postupka.

2.Tuženik pod 1) HDZ je u odgovoru na tužbu protivio se tužbi i u bitnom naveo: da prigovara pasivnoj legitimaciji i otklanja bilo kakvu odgovornost; da nije dokazao osnovne pretpostavke odgovornosti za štetu; da nije jasno po kojoj osnovi bi ovaj tuženik mogao odgovarati za eventualnu štetu koju bi počinio GV; da tužitelj nije pojasnio u čemu bi se sastojala imovinska šteta; da je potraživana visina naknade nesrazmjerna s težinom eventualnih povreda koje tužitelj ističe.

2.1.Tuženik pod 2) GV je u odgovoru na tužbu protivio se tužbi i u bitnom naveo: da je tužba tužitelja potpuno promašena što je evidentno već iz samih navoda tužbe; da za tužitelja, pogotovo bilo kakvim radnjama tuženika, nije nastala nikakva šteta, imovinska niti neimovinska.

3.Sud je u dokaznom postupku izveo dokaz pregledom cjelokupne pisane dokumentacije u spisu koja će biti navedena u nastavku obrazloženja, vještačenjem po vještaku za informatiku Tonku Kovačeviću, saslušanjem tuženika pod 2) i svjedokinje JV.

3.1.Tužiteljev prijedlog da on bude saslušan kao stranka je odbačen kao nepravovremen jer je postavljen nakon zaključenja prethodnog postupka, a po ocjeni ovog suda tužitelj (koji je sam pisao tužbu i sam se zastupao do zaključenja prethodnog postupka) je mogao znati koja on ima saznanja o predmetu spora te je mogao predložiti vlastito saslušanje do tog trenutka.

Od tuženika je saslušan samo tuženik pod 2) jer, po ocjeni ovog suda, zakonski zastupnik tuženika pod 1) se ne bavi pitanjima učlanjenja u političku stranku što je vidljivo i iz toga da je dopis od 4.9.2019. u ime tuženika pod 1) potpisao glavni tajnik tuženika pod 1).

Isto tako, predmete br. Pn-622/2016 i K-386/2023 predložene na ročištu 22.5.2024. ovaj sud nije pribavio ni pregledao jer za ovaj spor nije bitno je li tuženik pod 2) naplatio naknadu štete od medijske kuće niti je bitno je li tužitelj oslobođen krivnje da je tuženiku pod 2) "nešto izjavio". Uostalom, s obzirom na to da su ovi postupci pravomoćno okončani prije zaključenja prethodnog postupka u ovoj parnici, to se može reći da tužitelj nije ničim ni učinio vjerojatnim ni dokazao da ranije nije mogao predložiti ove dokaze.

Prijedlog tužitelja iz podneska njegovog punomoćnika od 30.7.2024. da se pribavi spis K-694/2015 nije prihvaćen jer je nepravovremen, a to stoga jer je predložen nakon zaključenja prethodnog postupka, a taj dokaz je mogao predložiti već u tužbi uz koju je dostavio zapisnik iz tog predmeta.

Prijedlog iz tužiteljevog osobnog podneska, poslanog e-komunikacijom 30.7.2024., da se sasluša kao svjedok TV nije prihvaćen jer je predložen nakon zaključenja prethodnog postupka, a osim toga predmet ove parnice nisu "daljnje klevete i uvrede" iznesene od strane tuženika pod 2) na koju okolnost je tužitelj predložio svjedoka TV.

Psihijatrijsko vještačenje predloženo u tužbi nije provedeno jer bi bilo suvišno kako zbog toga što tužbeni zahtjev nije osnovan (a ovakvo vještačenje ima za cilj dokazivati činjenice vezane uz visinu naknade štete), tako i zbog toga što ne postoji nikakva medicinska dokumentacija koju bi vještak mogao pregledati i dati svoj nalaz i mišljenje.

Grafološko vještačenje nije provedeno jer bi bilo suvišno budući da je utvrđeno kako u konkretnom slučaju učlanjenje nije vršeno potpisivanjem pristupnice.

Prijedlozi tuženika pod 2) da se saslušaju svjedoci NV i BV, da se pribavi popis postupaka u kojima se tužitelj pojavljuje kao stranka i da se pregledaju spisi br. K-694/2015, Pn-15/2019, Pn-14/2019 i Pn-71/2019 nisu prihvaćeni budući da ovaj tuženik nije detaljno pojasnio koje činjenice (i jesu li uopće bitne za ovaj postupak) bi se trebale utvrditi tim dokazima.

Prijedlog tuženika pod 1) da se pribavi i pregleda spis br. P Ob-1204/2018 je odbijen rješenjem od 25.9.2025. iz razloga navedenih u tom rješenju, a s obzirom na tu odluku nisu prihvaćeni ni dokazni prijedlozi tužitelja, koji su s ciljem opovrgavanja tvrdnji tuženika pod 1), izneseni na ročištu od 18.7.2025. i u podnesku od 20.7.2025.

3.2.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

4.Među strankama je sporna i osnova odgovornosti tuženika za štetu nastalu tužitelju i visina štete.

4.1.U ovom postupku mjerodavne su niže citirane odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO) i Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka regulira zaštitu osobnih podataka građana Europske unije (dalje: GDPR).

5.U postupku je utvrđeno sljedeće:

Tužitelj je nedvojbeno evidentiran u evidenciji članova kao član tuženika pod 1) HDZ- a što je vidljivo iz članske iskaznice preslik koje je priložio uz tužbu (list 8 spisa), a uručenje iste tužitelju je priznao u svom iskazu i tuženik pod 2), a ujedno je o tome iskazala i svjedokinja JV koja je to osobno vidjela iz blizine. Dotična svjedokinja je, osim toga, iskazala i da prilikom uručenja iskaznice tužitelju na zboru mještana 2.5.2021. tuženik pod 2) to nije priopćio tužitelju na glas putem razglasa tako da bi ostali prisutni (između 30 i 50 ljudi) mogli to čuti.

Također, na ročištu od 22.10.2019. u kaznenom predmetu br. K-694/2015 (što je vidljivo iz tog zapisnika – list 9-13), tuženik pod 2) je izjavio da je tužitelj član HDZ-a.

5.1.Tužitelj je uz tužbu priložio preslik dopisa tuženika pod 1) od 4.9.2019. u privitku kojeg je uplatnica za plaćanje članarine za 2019. godinu. Također, tužitelj je priložio i preslik omotnice s njegovim imenom i adresom (list 6) na kojoj stoji naznaka da je poštarina plaćena Hrvatskoj pošti. Dakle, očito je da je tužitelj primio taj dopis od 4.9.2019. čim njime raspolaže, a isto tako može se s visokim stupnjem sigurnosti utvrditi da ga je zasigurno primio tijekom 2019. godine nedugo nakon sastavljanja dopisa jer je općepoznato da se pošta uobičajeno isporučuje unutar najviše 7 do 10 dana od odašiljanja pošiljke.

5.2.Vezano za učlanjenje tužitelja u članstvo tuženika pod 1), taj tuženik je dostavio određenu dokumentaciju (list 94, 105-107) iz koje je vidljivo da su osobni podaci tužitelja (ime i prezime, datum i mjesto rođenja, OIB, spol, adresa, broj telefona, e- mail adresa, podaci o školovanju i stručnoj spremi) uneseni putem interneta, na mrežnoj stranici tuženika pod 1), u obrazac koji se koristi za učlanjenje novih članova.

Iz te dokumentacije, dostavljene po tuženiku pod 1), nije vidljiv identitet osobe koja je unijela te podatke u internetski obrazac. Vještak za informatiku Tonko Kovačević je u svom pisanom nalazu i mišljenju naveo da je obrazac podnesen 18.4.2019. u 14:34 sati, a korisnik koji je podnio obrazac je to učinio s IP adrese 31.217.6.190. Ti podaci prikupljeni putem web obrasca o učlanjenju tužitelja poslani su potom s e- mail adrese [adresa elektroničke pošte] na e- mail adresu [adresa elektroničke pošte] dana 29.4.2019. u 10:22 sati. E- mail server HDZ-a col.hdz.hr s IP adresom [IP adresa] nalazi se u Hetznerovom podatkovnom centru u Falkensteinu, Njemačka.

6.S obzirom na sadržaj izvedenih dokaza, ovaj sud je odlučio kao u izreci zbog sljedećih razloga.

Iskazu svjedokinje JV se poklanja vjera budući da nijedna od stranaka nije nekim drugim, materijalnim dokazima dokazala suprotno. Nadalje, poklanja se vjera i nalazu i mišljenju vještaka Tonka Kovačevića budući da nijedna od stranaka nije imala nekakve konkretne prigovore na pravilnost njegovog nalaza i mišljenja.

6.1.Prije svega, treba reći da u ovom postupku nisu prezentirani nepobitni dokazi koji bi na nedvojben način dokazali da je tuženik pod 2) osobno unio putem web obrasca osobne podatke tužitelja temeljem kojih je izvršeno učlanjenje tužitelja u članstvo tuženika pod 1). Štoviše, temeljem načela neposrednosti, prilikom održavanja glavne rasprave, ovaj sud je stekao utisak kako tuženik pod 2) ne djeluje kao osoba koja bi bila toliko informatički pismena da vrši učlanjenje tužitelja na taj način. O tome dovoljno govori činjenica da je tuženik pod 2) kazao u svom iskazu da je tužitelj, koliko mu je poznato, zahtjev za učlanjenje poslao elektroničkom poštom, a zapravo se radi o učlanjenju ispunjavanjem web obrasca. Odnosno, tuženik pod 2) ne razlikuje ta dva sasvim različita pojma što upućuje na to da nije pretjerano informatički pismen.

Nadalje, u ovom postupku nisu prezentirani ni nepobitni dokazi koji bi na nedvojben način dokazali da je bilo koja osoba, za koju odgovara tuženik pod 1) kao pravna osoba, unijela putem web obrasca osobne podatke tužitelja i tako učlanila tužitelja. Dakle, kao logičan zaključak nameće se kako je te osobne podatke tužitelja unio ili neki treći subjekt (npr. da se našali s tužiteljem ili da mu napakosti) u kojem slučaju ne postoji osnova odgovornosti nijednog od tuženika ili je te osobne podatke tužitelja u obrazac na stranici tuženika pod 1) unio sam tužitelj iz razloga koji bi samo njemu bili poznati.

Budući da: osobni podaci tužitelja (navedeni pod točkom 5.2.) odgovaraju njegovim osobnim podacima koji su dostupni i u sustavu eSpis (ime, adresa, OIB, mjesto i datum rođenja); tužitelj u podnesku od 5.11.2024. priznaje da je adresa njegovog e- maila [adresa elektroničke pošte] (dakle, ista ona navedena u pristupnici); tužitelj tvrdi na ročištu od 18.7.2025. da je magistar znanosti informatičke struke, a to korespondira s upisom na web obrascu da ima završen ETF (što je kratica za zagrebački Elektrotehnički fakultet što je raniji naziv današnjeg FER-a); onda se s visokim stupnjem uvjerenja može zaključiti kako je očito tužitelj sam unio te podatke putem web obrasca za učlanjenje u HDZ. Nelogično je da bi tuženik pod 2) ili netko od osoba povezanih sa tuženikom pod 1) raspolagao svim ovim osobnim podacima tužitelja.

Naravno, u svezi ovoga treba se osvrnuti i na navode o lokaciji IP adrese s koje su poslani podaci tužitelja. Tužitelj je u podnesku od 28.12.2024. naveo da se ta IP adresa nalazi u Karlovcu. Tuženik pod 1) je kasnije na ročištu 18.7.2025. iznio teoriju da je tužitelj vjerojatno bio u Karlovcu i odatle poslao te podatke. Međutim, u današnje vrijeme postoje softverski načini (VPN servisi i TOR mreže koji se, između ostalog, spominju i u odlukama sudova objavljenim na odluke.sudovi.hr) koji omogućuju da se računalno simulira da je određeni podatak poslan (ili da je određenoj stranici pristupljeno) sa potpuno druge, udaljene lokacije od one lokacije s koje je stvarno poslan. Utoliko, taj podatak o IP adresi u Karlovcu sam za sebe nije relevantan za ovaj postupak.

6.2.Da je baš tužitelj sam sebe učlanio u HDZ ukazuje i njegov način postupanja od 2019. pa do podnošenja tužbe 2022. godine. Naime, kako je ranije navedeno (vidi toč.5.1.), tužitelj je u jesen 2019. dobio dopis tuženika pod 1) od 4.9.2019. i uplatnicu za plaćanje članarine. Nadalje, u svom podnesku od 23.2.2024. tužitelj se referirao na priloženi novinski članak iz Slobodne Dalmacije (list 67) u kojemu je intervju s tužiteljem i u kojem članku je navedeno da je u jesen 2019. tužitelj dobio na kućnu adresu dopis tuženika pod 1). Iako za sebe tvrdi da se politički ne slaže s tuženikom pod 1), tužitelj primivši taj dopis nije ništa poduzeo. Minimum aktivnosti koja bi se u takvim okolnostima očekivala od osobe koja za sebe tvrdi da ne podnosi tuženika pod 1) i da nije član tuženika pod 1) jest da odmah odgovori tuženiku pod 1) dopisom da je on očigledno pogrešan adresat dopisa i uplatnice, da nije obveznik plaćanja članarine i da ga se treba izbrisati iz članstva. Nadalje, ni u narednom razdoblju sve do podnošenja tužbe tužitelj nije ni na jedan način tražio svoje brisanje iz članstva tuženika pod 1) već je jedino u međuvremenu, u travnju 2021. (list 117-120), prostačkim rječnikom odgovorio na uskršnju čestitku županijske organizacijske jedinice tuženika pod 1) koja mu je poslana e-mailom.

6.3.Nadalje, treba reći da to što je tuženik pod 2) javno tužitelju uručio člansku iskaznicu ta radnja nema značaj štetne radnje i to prvenstveno zbog toga što se tužitelj sam učlanio u HDZ (kako je gore obrazloženo), a zatim i zbog toga što tuženik pod 2) uručenje iskaznice nije učinio, kako tvrdi svjedokinja JV, uz nekakvo javno priopćenje putem razglasa ispred drugih mještana već je došao do tužitelja te mu uručio člansku iskaznicu. Isto tako, ovaj sud ne nalazi ništa sporno ni protuzakonito u tome što je tuženik pod 1) člansku iskaznicu dostavio tužitelju umjesto poštom putem svojih unutarnjih organizacijskih jedinica tj. putem županijske organizacije koja je istu predala tuženiku pod 2) da ju uruči tužitelju kao članu s područja općinske organizacije tuženika pod 1) kojoj je tuženik pod 2) predsjednik, a što je sve u iskazu naveo tuženik pod 2). Dakle, ne radi se ni o kakvoj povredi tajnosti pošiljke ako pošiljka nije naslovljena na tužitelja neovisno od toga je li se u pošiljki nalazi neki predmet koji se tiče tužitelja. Pritom valja reći da tužitelj u podnesku od 30.7.2024. neosnovano imputira tuženiku pod 2) nešto ovaj nije iskazao tj. tužitelj netočno tvrdi da je na omotnici bilo ime tužitelja jer iz iskaza tuženika pod 2) proizlazi da je tek otvaranjem omotnice vidio na koga se odnosi članska iskaznica.

6.4.Vezano za tvrdnju da bi tuženik pod 1) bio odgovoran za štetu zbog toga što obrađuje tužiteljeve osobne podatke te ih iznosi i van granica Republike Hrvatske, za navesti je sljedeće. Prije svega, tužitelj je, kako je ranije utvrđeno, sam dao tuženiku pod 1) svoje osobne podatke, a vještak je naveo (str. 11 vještva) da se na web stranici tuženika pod 1) nalazi napomena kako se ispunjavanjem web obrasca daje privola na obradu podataka.

6.5.Iz odredbe čl.82.st.1.GDPR proizlazi da nije dostatno samo postojanje povrede odredbi GDPR-a već je nužno da je ta povreda prouzročila konkretnu materijalnu (imovinsku) ili nematerijalnu (neimovinsku) štetu. U tom smislu se skreće pozornost na odluku Suda Europske unije i odgovarajuće stajalište izneseno u predmetu C - 300/21. Premda nije utvrđeno postojanje povrede GDPR-a od strane tuženika pod 1), treba reći da čak i kad bi takva povreda postojala (a ne postoji), ne bi bio osnovan zahtjev tužitelja za naknadu štete. Naime, tužitelj nije dokazao da mu je nastupila neimovinska šteta pobrojana u tužbi i podnesku od 14.10.2022. (vidi toč.1.1. i 1.2.). Minimum dokaznih sredstava na ovu okolnost bi bio iskaz tužitelja, a tužitelj svoje saslušanje nije predložio do zaključenja prethodnog postupka. U tužbi jest predložio psihijatrijsko vještačenje, ali u konkretnom slučaju nije priložena nikakva medicinska dokumentacija koju bi vještak mogao vještačiti pa utoliko taj dokaz ne bi bilo ekonomično izvoditi. O tome da tužitelju nije nastala imovinska šteta ne treba previše obrazlagati već je dovoljno navesti da tužitelj pod ovom vrstom štete drži "sve nastale troškove postupka" (vidi toč.1.2.) tj. tužitelj ne razlikuje pravni pojam štete od troškova kao sporednog potraživanja vezanog uz vođenje parničnog postupka.

6.6.Kako je utvrđeno da tuženici nisu prouzročili tužitelju neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti, to nisu ispunjeni zakonski uvjeti iz čl.1099.ZOO za objavu isprike u novinama.

6.7.Glede zahtjeva za brisanje tužiteljevih podataka iz svih računalnih baza podataka, treba reći sljedeće. Prije svega, izraz "iz svih" računalnih baza podataka sam po sebi već u startu upućuje na pretežitu neosnovanost ovog zahtjeva. To stoga jer iz dikcije postavljenog zahtjeva proizlazi da tužitelj od oboje tuženika traži da ga brišu čak i iz baza podataka glede kojih tuženici nemaju uopće utjecaj. Konkretno kazano, tužitelj nedvojbeno koristi e-mail adresu ("Gmail") preko pravne osobe "Google" pa se može s osnovom zaključiti da je tužitelj u bazi podataka te pravne osobe. "Google" ima sjedište u inozemstvu i na rad istog ni tuženik pod 1), a još manje tuženik pod 2), kao načelnik općine u Dalmatinskoj zagori, sigurno nemaju nikakav utjecaj.

Nadalje, treba reći da nije dokazano nijednim dokazom da tuženik pod 2) osobno kao fizička osoba vodi bilo kakvu računalnu bazu podataka u kojoj bi bili tužiteljevi osobni podaci pa stoga ne postoji zakonska osnova da mu se naloži da obriše tužiteljeve osobne podatke.

Što se tiče tuženika pod 1), on u svojoj bazi podataka očito ima tužiteljeve osobne podatke jer ih je tužitelj osobno unio, kako je ranije obrazloženo, te u slučaju iščlanjenja tužitelja iz stranke HDZ (a zasad nitko od stranaka nije ni tvrdio ni dokazao da su se ispunili statutarni uvjeti za prestanak tužiteljevog članstva), postojali bi zakonski uvjeti za brisanje tužitelja iz baze podataka. Međutim, treba primijetiti i to da je tužitelj pokrenuo ovu parnicu protiv tuženika pod 1) koji tuženik sudjelovanjem u parnici i dobivanjem parnice stječe pravo na naknadu troškova postupka. Navedeno pravo tuženika pod 1) predstavlja legitiman interes u smislu odredbe čl.6.st.1f ) GDPR-a za zakonitu obradu podataka koji podaci mu mogu poslužiti za eventualnu prisilnu naplatu potraživanja.

6.8.S obzirom na sve navedeno, tužbeni zahtjev je odbijen u cijelosti.

7.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154.st.2.Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 155/23, dalje: ZPP) i na odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/23, dalje: OT).

Budući da je tužitelj u podnesku od 14.10.2022. osim novčanog zahtjeva postavio i nenovčane zahtjeve, to se vrijednost predmeta spora od 100.000,01 kuna (13.272,28 EUR) naznačena u tom podnesku može uzeti kao osnovica za obračun nagrade neovisno od toga što se novčanim zahtjevima traži isplata ukupno 80.000,00 kuna (10.617,82 EUR), ali valja naglasiti da su oba tuženika tražili manji broj bodova po radnji od onog koji im zapravo pripada.

7.1.Tuženiku pod 1) je priznat sljedeći trošak: po 100 bodova za sastav odgovora na tužbu i podneska od 12.11.2024. (tbr.8.toč.1.OT), te za ročišta od 13.2.2024., 22.5.2024., 15.7.2024., 18.12.2024., 18.7.2025., 20.10.2025. (tbr.9.toč.1.OT), što zbrojeno, pretvoreno u EUR i uvećano za PDV od 25% iznosi 2.000,00 EUR. Tuženiku pod 1) nije priznat trošak podneska od 5.11.2024. jer je tu dokumentaciju s obzirom na sadržaj tužbe trebao dostaviti odmah uz odgovor na tužbu.

7.2.Tuženiku pod 2) je priznat sljedeći trošak: po 100 bodova za sastav odgovora na tužbu i podnesaka od 23.7.2024. i 15.5.2025. (tbr.8.toč.1.OT), te za ročišta od 13.2.2024., 22.5.2024., 15.7.2024., 18.12.2024., 18.7.2025., 20.10.2025. (tbr.9.toč.1.OT), što zbrojeno, pretvoreno u EUR i uvećano za PDV od 25% iznosi 2.250,00 EUR.

Tuženiku pod 2) nije priznat trošak podneska od 18.7.2025. budući da tog dana nije podnio podnesak.

U Splitu, 17.studenog 2025.

S U D A C

Joso Puljić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

-pun.tužitelja

-pun.tuženika