REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

Poslovni broj Ovr-2281/2025-7

R E P U B L I K A H R V A T S K A

Z A K LJ U Č A K

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Marici Lović, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika – specijalista Ivana Prančića, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, OIB 91547293790, Bihaćka 2c, 21000 Split, protiv ovršenika BĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Josipu Hrgi, odvjetniku u Splitu, dana 17. studenoga 2025.

z a k lj u č i o j e

Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest dana od dostave ovog zaključka, zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 11. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24.), pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate pokrenutom kod Financijske agencije na temelju zadužnice broj Ov-12916/10 ovjerene dana 15. rujna 2010. kod javne bilježnice Jagode Makelje-Šuljić.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

Obrazloženje

1. Kod ovog je suda zaprimljen prijedlog ovršenika radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u postupku izravne naplate pokrenutom na temelju zadužnice broj Ov-12916/10 ovjerene dana 15. rujna 2010. kod javne bilježnice Jagode Makelje- Šuljić.

2. Ovršenik ističe da je nastupila zastara naplate po predmetnoj bjanko zadužnici. Navedena bjanko zadužnica da je sastavljena i ovjerena dana 15. rujna 2010. prije donošenja Ovršnog zakona iz prosinca 2010., te da je za istu propisan rok zastare od 5 godina, obzirom da je na istoj ovjeren potpis ovršenika kao jamca platca, a i u slučaju zadužnice kao solemnizirane isprave, rok zastare da iznosi 10 godina od izdavanja.

3. Ovršenik navodi da je zahtjev za izravnu naplatu podnesen dana 28. studenoga 2023., uslijed čega da je u potpunosti jasno kako je od 15. rujna 2010. protekao 10-godišnji zastarni rok za naplatu. Stoga ovršenik smatra da je zahtjev za izravnu naplatu neutemeljen, a pljenidba i prijenos da su nedopušteni.

4. Na koncu, ovršenik smatra da je ovrhu potrebno odgoditi do donošenja pravomoćne odluke o predmetnom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ističući da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za odgodu prijenosa propisane člankom 65. st. 1. OZ-a.

5. Zaključkom od 16. rujna 2025. sud je pozvao ovrhovoditelja da se u roku od 8 dana očituje na prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te na prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

6. U odgovoru na prijedlog ovrhovoditelj navodi da se u cijelosti protivi prijedlogu ovršenika i navodima iz tog prijedloga. Nadalje, navodi da su ovrhovoditelj i poslodavac ENA I DOMINIK d.o.o., OIB 93320868826 (zastupan po ovršeniku BĐ, OIB [osobni identifikacijski broj]) sklopili Ugovor o sufinanciranju zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba, klasa: 103-05/10-01/465, ur.broj: 2181-34-05/3-10-04 od 10.09.2010. godine (u daljnjem tekstu: Ugovor). Kao osiguranje za naplatu mogućih potraživanja po Ugovoru poslodavac da je sukladno članku 13. Ugovora predao ovrhovoditelju bjanko zadužnicu s ovjerenim potpisom dužnika kod javnog bilježnika. Navedena zadužnica da je izdana u Splitu dana 15. rujna 2010. na glavnog dužnika ENA I DOMINIK d.o.o., OIB 93320868826 (broj: OV-12915/10) te na ovršenika BĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] (broj: OV-12916/10), kao jamca platca.

7. Ovrhovoditelj navodi da je utvrdio kršenja obveza iz Ugovora te da je poslodavcu ENA I DOMINIK d.o.o., OIB 93320868826, uputio Obavijesti o kršenju ugovornih obveza dana 03. kolovoza 2011. te dana 20. prosinca 2011., a dana 14. veljače 2012. da je uputio Poziv na povrat sredstava. Nakon toga, dana 12. travnja 2012., uputio je Obavijest o aktiviranju instrumenata osiguranja naplate.

8. Nadalje, ovrhovoditelj navodi da je dana 16. travnja 2012. dostavio bjanko zadužnicu na naplatu FINA-i na teret glavnog dužnika ENA I DOMINIK d.o.o., OIB 93320868826, te da je zadužnica naplaćena u iznosu od 1.898,90 EUR/14.307,27 HRK. Dana 23. travnja 2012. poslodavac ENA I DOMINIK d.o.o., OIB 93320868826 (zastupan po ovršeniku BĐ, OIB [osobni identifikacijski broj]) da se obratio ovrhovoditelju sa zamolbom, navodeći da priznaje dugovanje u cijelosti te moli ovrhovoditelja da povuče zadužnicu s naplate i dopusti mu obročnu otplatu dugovanja. Sukladno navedenom, ovrhovoditelj i poslodavac (zastupan po ovršeniku BĐ, OIB [osobni identifikacijski broj]) da su sklopili Sporazum o izvansudskoj nagodbi za obročni povrat nastalog dugovanja u 10 mjesečnih rata, počevši od 10. svibnja 2012. godine. Budući da dužnik nije uplatio niti jednu ratu sukladno Sporazumu ovrhovoditelj da je na FINA-i dana 12. rujna 2012. opozvao zastoj naplate bjanko zadužnice na teret glavnog dužnika ENA I DOMINIK OIB 93320868826, a dana 17. siječnja 2014. da je pokrenuo postupak naplate bjanko zadužnice na teret ovršenika BĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], kao jamca platca. Budući da bjanko zadužnica zbog nedostatka sredstava na računu dužnika nije naplaćena u roku od tri godina od zaprimanja, FINA da je sukladno članku 12. stavku 1. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima prestala s izvršavanjem iste te je ovrhovoditelj dana 27. veljače 2017. zatražio povrat zadužnice od FINA-e radi pokretanja ovršnog postupka. Dana 15. studenoga 2017. FINA da je dostavila zadužnicu ovrhovoditelju.

9. Ovrhovoditelj navodi da je dana 05. siječnja 2018. temeljem bjanko zadužnice, kao ovršne isprave, podnio Općinskom sudu u Splitu prijedlog za ovrhu na pokretninama ovršenika BĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], kao jamca platca. Ovrhovoditelj navodi da je sud po navedenom prijedlogu donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-95/2018-2, od 15. siječnja 2018., međutim navedeni ovršni postupak da je u konačnici obustavljen rješenjem suda od 25. ožujka 2019. jer ovrhovoditelj da nije bio u mogućnosti sukladno zaključku suda u roku od 8 dana utvrditi drugu adresu prebivališta ili boravišta ovršenika osim adrese prebivališta ovršenika navedene u evidenciji MUP-a. Ovrhovoditelj napominje da je adresa koju je naveo u prijedlogu za ovrhu ([adresa]) još uvijek adresa prebivališta ovršenika što da je ovršenik i sam naveo u predmetnom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlogu za odgodu ovrhe.

10. Ovrhovoditelj navodi da je dana 28. studenoga 2013. poslao bjanko zadužnicu na naplatu FINA-i na teret ovršenika BĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], kao jamca platca, budući da je glavni dužnik ENA I DOMINIK d.o.o., OIB 93320868826, dana 06. ožujka 2019. godine brisan iz registra Trgovačkog suda u Splitu.

11. Ovrhovoditelj navodi da ima pravo svoju tražbinu namiriti direktno od jamca platca bez obzira na glavnog dužnika, a sve sukladno članku 111. st. 3. Zakona o obveznim odnosima u kojem se navodi: Ako se jamac obvezao kao jamac platac, odgovara vjerovniku kao glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dužnika bilo od jamca ili od obojice u isto vrijeme, što da potvrđuje i članak 214. st. 5. Ovršnog zakona. Slijedom navedenog, ovrhovoditelj smatra da je njegovo postupanje u predmetnom slučaju zakonito te da ne postoji pravna osnova da se prihvati prijedlog ovršenika za proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe

12. Odredbom članka 210. stavka 1. i 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24.) propisano je kako slijedi: (1) Nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. (2) Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

13. Odredbom članka 50. stavka 1. točke 11. OZ-a propisano je da ovršenik protiv rješenja o ovrsi može izjaviti žalbu i ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

14. U konkretnom slučaju ovršenik navodi da je nastupila zastara potraživanja što predstavlja žalbeni razlog propisan odredbom članka 50. stavka 1. točke 11. OZ- a. Ovrhovoditelj je osporio postojanje tog žalbenog razloga, uslijed čega je pozivom na odredbu članka 210. stavka 2. OZ, u vezi s odredbama članka 53. stavka 1. OZ-a te članka 55. stavka 1. OZ-a, ovršenik upućen da u roku od petnaest dana od dostave predmetnog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenom.

15. Nadalje, ovršenik je podnio i prijedlog za odgodu ovrhe.

16. Odredbom članka 65. OZ-a propisano je da sud na prijedlog ovršenika može odgoditi ovrhu ako su za to ispunjene pretpostavke predviđene stavkom 1. tog članka, i to: ako postoji zakonski razlog za odgodu i ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje.

17. U prvom redu treba navesti da je predmetni zahtjev za izravnu naplatu podnesen u mjesecu studenom 2023. godine, a ovršenik je tek u rujnu 2025. podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Nadalje, u prijedlogu od 10. rujna 2025. ovršenik ne dokazuje da provedbom ovrhe trpi nenadoknadivu štetu, već navodi da smatra da je ovrhu potrebno odgoditi do donošenja pravomoćne odluke o predmetnom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ističući da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za odgodu prijenosa propisane člankom 65. st. 1. OZ-a. K tome, treba navesti i da odgoda ovrhe ne znači deblokadu računa, već znači odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava (s kojima ovršenik ni unatoč odgodi ne bi mogao raspolagati). Na koncu, skreće se pozornost i na odluku Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-259/2018-2 do 21. lipnja 2018. u kojoj se, između ostalog, navodi i kako slijedi: Prema mišljenju ovog žalbenog suda, kada se ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da bi provođenjem ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, težište ispitivanja treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe naplatiti svoju tražbinu od ovrhovoditelja . Stoga, imajući u vidu sve navedeno, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, propisane odredbom članka 65. OZ-a, uslijed čega je odbijen prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu 17. studenoga 2025.

S U D A C:

Marica Lović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv zaključka nije dozvoljen pravni lijek. Protiv rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave pisanog otpravka istog, a podnosi se županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka

DNA:

- ovrhovoditelju

- punomoćniku ovršenika

- u spis