REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] R 5
Poslovni broj: Us I-1726/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača u upravnom sporu tužitelja RĆ iz [adresa], **.**.2009., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćenici Maji Vukelić Brčić, odvjetnici u Rijeci, Žabica 2, protiv tuženika Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5, OIB: 18683136487, radi utvrđivanja korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, 17. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II- 410-18/22-01/589, URBROJ: 513-04-25-2 od 16. srpnja 2025. i rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Pazin, Ispostave Rovinj - Rovigno, KLASA: UP/I-410-23/22-32/1, URBROJ: 513-07-18-04-22-3 od 31. kolovoza 2022.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog upravnog spora.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Pazin, Ispostave Rovinj - Rovigno, KLASA: UP/I-410-23/22-32/1, URBROJ: 513-07-18-04-22-3 od 31. kolovoza 2022., kojim je utvrđeno da je tužitelj za razdoblje oporezivanja od 3. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020., korištenjem poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, ostvario primitke koji imaju obilježja nesamostalnog rada u iznosu od 112.320,00 kn, na koje se obračunava porez i prirez na dohodak, te pripadajući doprinosi kako je to to opisano u točki II. izreke rješenja, te je naložena uplata utvrđenih obveza na propisan račun u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja uz napomenu da se na nepravodobno uplaćene obveze obračunava i plaća zatezna kamata.
2. Tužitelj je ovom Sudu pravodobno podnio tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi kako je pobijano rješenje nezakonito budući da je prvostupanjsko tijelo u postupku poreznog nadzora povrijedilo niz odredbi Općeg poreznog zakona, osobito članak 6., 7., 13., 115., 126. Tužitelj da je u postupku poreznog nadzora prilikom očitovanja poreznom nadzoru jednostavno doveden u zabludu pitanjima koje je postavljalo porezno tijelo nadzora glede njegova samostalnog rada koje je upravo tim pitanjima navodilo tužitelja u smjeru utvrđivanja nesamostalnog rada koji ovdje ne postoji niti se je ostvarivao od strane tužitelja. Zapisnik koji je činio sastavni dio poreznog nadzora da je nezakonit dokaz te da ga se treba izdvojiti iz spisa jer je sačinjen na nezakonit način kao i izjave tužitelja koje prate ovaj porezni nadzor. Očito da je polazni kriterij koji je uzelo ovo porezno tijelo nadzora imati klijenta koji samo isplaćuje 50% ili više ukupnih primitaka, a onda Zakon o porezu na dohodak, da se zanemaruje činjenica da paušalni obrtnici u radu koriste vlastita sredstva, rade na vlastitoj opremi, u vlastitom prostoru, sami snose troškove poslovanja, sami plaćaju svoje edukacije i obrazovanje. Prekid suradnje s naručiteljima u pravilu je bez posljedica, nema prava na godišnji odmor, ni bonusa, božićnica ni darova za djecu. Sve navedeno ukazuje na samostalnost obrtnika, a ništa od navedenog da se nije uzimalo u obzir u nadzoru koji je vršila Porezna Uprava. U članku 49. Ustava RH da se navodi da je poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustrojstva Republike Hrvatske, a koja je ovakvim postupanjem uskraćena. S druge strane, u članku 56., Ustav štiti radnike i radnička prava, koja prava tužitelj nema čak i ako ga se proglasi ‘nesamostalnim radnikom’ i naplate svi doprinosi i porezi, te se poziva na odredbu članka 98. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku. Isključivo da se kroz potpuno i jasno obrazloženje očituje načelo zakonitosti u radu upravnog tijela, te je li navedeno upravno tijelo istodobno postupalo tako da je u vođenju postupka i prilikom odlučivanja u postupku omogućilo strankama zaštitu njihovih prava. U ovom slučaju, prvostupanjsko upravno tijelo da nije u potpunosti utvrdilo činjenično stanje i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja donijeti odgovarajuću i zakonitu odluku, jer je za donošenje takve odluke potrebno točno utvrđeno činjenično stanje, a što je u ovom slučaju izostalo jer se obrazloženje svodi na kompilaciju pogrešnih zaključaka tuženika koji su u cijelosti protivni dokazima i činjeničnom stanju. Slijedom svega do sada iznesenog, tužitelj smatra da je donošenjem predmetnog pobijanog rješenja prvostupanjsko upravno tijelo počinilo bitne povrede odredaba postupka, da je pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, te da je na tako pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenilo materijalno pravo, što je sve rezultiralo ovim nezakonitim i neosnovanim pobijanim rješenjem i predlaže da se poništi rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje.
3. U odgovoru na tužbu tuženik, u bitnom, izlaže kao i u obrazloženjima prvostupanjske i drugostupanjske odluke te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.
4. U sporu je održana rasprava 10. studenog 2025. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, te je strankama, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24, dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.
5. Opunomoćenica tužitelja je ostala u cijelosti kod navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva, kao i kod dokaznog prijedloga da se sasluša tužitelj i napominje kako se sve to događalo u doba korone i da je tužitelj sretan da ga je itko i angažirao za taj rad.
6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje te u spisu ovoga upravnog spora. Sud je odbio u sporu provesti predloženi dokaz, ocijenivši taj dokazni prijedlog suvišnim za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne, te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora, a što će se u nastavku obrazložiti.
7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan iz svih razloga koje su u obrazloženjima svojih odluka iznijeli tuženik i prvostupanjsko tijelo. Naime, prigovori iz tužbe istovjetni su onima koje je tužitelj iznosio i tijekom upravnog postupka a na koje su se porezna tijela opširno očitovala u obrazloženju pobijanih odluka. Sud u cijelosti prihvaća tako argumentaciju poreznih tijela budući da su u istoj sadržani činjenično i pravno utemeljeni razlozi zbog kojih su prigovori tužitelja ocijenjeni neosnovanim.
8. Odredbom članka 27.a Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj: 115/16 , 106/18 , 121/19 , 32/20 , dalje: ZPD), propisano je da za potrebe oporezivanja primicima po osnovi radnog odnosa smatraju se i primici proizašli iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak kod kojih postoje obilježja nesamostalnog rada (stavak 1.). Obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona iz stavka 1. ovoga članka određuju se temeljem ispunjenja triju kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka (stavak 2.). Obilježja kriterija: - kontrola ponašanja obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva, - financijska kontrola obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada te, - odnos stranaka obuhvaća činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među strankama (stavak 3.). Ministar financija pravilnikom propisuje elemente koji pobliže određuju kriterije te način provedbe ovoga članka u vezi s obilježjima nesamostalnog rada (stavak 4.).
9. Odredbom članka 32.a Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj: 10/17 , 128/17 , 106/18 , 1/19 , 80/19 , 1/20 , dalje: Pravilnik), propisano je da u skladu s člankom 12.a stavkom 1. točkom 1. Općeg poreznog zakona i člankom 27.a Zakona za potrebe pravilnog obračuna poreza na dohodak te pripadajućih doprinosa Porezna uprava utvrđuje ima li pojedini posao, sklopljen između isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, obilježja nesamostalnog rada (stavak 1.). Ako Porezna uprava u provedenom postupku utvrdi da posao iz stavka 1. ovoga članka ima obilježja nesamostalnog rada, provest će se postupak obračuna poreza i doprinosa propisan za radni odnos, prema poreznom obvezniku koji se u navedenom poslu smatra izvršiteljem posla, neovisno od sljedećih činjenica: 1. načina kako je ugovoren posao, 2. je li izvršitelj posla osoba koja je registrirana za obavljanje samostalne djelatnosti obrta te je kao takva ugovorila posao, 3. bez obzira na rezidentnost isplatitelja primitka (stavak 2.). Za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada sagledavat će se cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, uzimajući u obzir sve činjenice bitne za oporezivanje i sve elemente kriterija obilježja nesamostalnog rada propisane člancima 32.d do 32.i ovoga Pravilnika (stavak 3.). U utvrđenju obilježja nesamostalnog rada prema stavku 3. ovoga članka, svi kriteriji odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istovremeno ispunjeni (stavak 4.). Postojanje obilježja nesamostalnog rada utvrđuje se presudnim utjecajem kontrole ponašanja i/ili financijske kontrole isplatitelja primitka nad poreznim obveznikom izvršiteljem posla i/ili ako odnos stranaka upućuje na presudnu povezanost u ostvarenju posla (stavak 5.). U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, a u skladu sa stavkom 3. članka 12.a Općeg poreznog zakona plaćeni doprinosi uvećavaju prava u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja, ne utječući na osnovu osiguranja poreznog obveznika izvršitelja posla temeljem koje je upisan u matičnu evidenciju obveznih osiguranika (stavak 6.). Za potrebe preispitivanja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada prema člancima od 32.d do 32.i ovoga Pravilnika isplatitelj primitka smatra se poslodavcem, a porezni obveznik izvršitelj posla posloprimcem (stavak 7.).
10. Odredbom članka 32.e Pravilnika, propisano je da u skladu s člankom 27.a Zakona obilježja nesamostalnog rada određuju se temeljem ispunjenja elemenata tri kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka (stavak 1.). Ispunjenje elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada utvrđivat će se u odnosu na određenog isplatitelja primitka (stavak 2.).
11. Odredbom članka 32.f Pravilnika, propisano je da polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij kontrola ponašanja obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao (kroz upute, obuku ili druga sredstva): 1. određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu, 2. daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao, 3. određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla, 4. vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca, 5. nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla, 6. koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca, 7. obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla.
12. Odredbom članka 32.g Pravilnika, propisano je da polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij financijske kontrole obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada: 1. usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca, 2. ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca, 3. određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla, 4. kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu, 5. obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima.
13. Odredbom članka 32.h Pravilnika, propisano je da polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij odnosa stranaka obuhvaća elemente koji pokazuju vrstu tih odnosa: 1. sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu, 2. pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad), 3. koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu, 4. u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca, 5. može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica, 6. je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu.
14. Odredbom članka 32.i Pravilnika, propisano je da ovisno o posebnostima pojedinog posla dozvoljeno je dokazivati obilježja nesamostalnog rada i prema kriterijima koji nisu navedeni, a koji u konkretnom odnosu mogu predstavljati tipično obilježje nesamostalnog rada.
15. Odredbom članka 12.a Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" broj: 115/16 , 106/18 , 121/19 , 32/20 , 42/20 , 114/22 , 152/24 , dalje: OPZ), propisano je da porezni obveznik koji ostvaruje porezne pogodnosti koristeći porezni sustav kroz organizacijske oblike koji su oporezivi nižim propisanim poreznim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika, smatrat će se da koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona, osobito u slučaju kada: 1. isplatitelj primitka za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama, 2. poduzetnik organizacijski oblik u kojem posluje učestalo mijenja, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama ili izbjegava ispunjavanje drugih poreznih obveza, 3. poduzetnik koristi povezana društva s isključivom svrhom korištenja niže porezne stope radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze (stavak 1.). U slučajevima iz stavka 1. točke 1. ovoga članka za porezne obveze koje će se obračunati kao da tih opisanih korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo, odgovara porezni obveznik koji se u tom odnosu smatra posloprimcem, a isplatitelj primitka koji se u tom odnosu smatra poslodavcem odgovara kao jamac platac (stavak 2.). Utvrđeni doprinosi pripisuju se osnovi osiguranja poreznog obveznika/posloprimca pri nadležnim zavodima (stavak 3.). U slučajevima iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka za porezne obveze koje će se obračunati kao da tih opisanih korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo, odgovara fizička osoba koja stvarno upravlja svim povezanim društvima, a povezana društva odgovaraju za porezne obveze kao jamci platci (stavak 4.). Obilježja nesamostalnog rada iz stavka 1. točke 1. ovoga članka određuju se u skladu s propisom kojim se uređuje porez na dohodak (stavak 5.).
16. Iz spisa predmeta proizlazi da je kod tužitelja proveden postupak utvrđivanja korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, kojom prilikom je izvršen uvid u podatke iz informacijskog sustava Porezne uprave (ISPU). Uvidom je utvrđeno da je tužitelj upisan u Registar poreznih obveznika 1. lipnja 2017. za djelatnosti Pretežita: 81.30-uslužne djelatnosti uređenja i održavanja krajolika, te sporedne 49.41-cestovni prijevoz robe, 43.12-pripremni radovi na gradilištu, 81.21-osnovno čišćenje zgrada, 81.22-ostale djelatnosti čišćenja zgrada i objekata, 81.29-ostale djelatnosti čišćenja, 81.10-upravljanje zgradama, sve od 23. svibnja 2017., te 43.11-uklanjanje građevina od 1. svibnja 2018., te je isti zatražio paušalno oporezivanje prema zahtjevu od 1. lipnja 2017.
17. Porezno tijelo je pozvalo tužitelja da ispuni NR upitnik radi utvrđivanja obilježja kriterija nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona za 2020., nakon čega je tužitelj 27. listopada 2021. dostavio traženo. Naknado je od tužitelja traženo da dostavi i dodatnu dokumentaciju: Knjiga prometa, Knjiga izlaznih računa, Pregled prometa po transakcijskom računu, Izlazni računi prema pretežitom isplatitelju, te dodatni podatci, objedinjeni u izjavi koju je dao u prostorijama Porezne uprave 24. ožujka 2022. Stoga nisu osnovani navodi tužitelja da mu nije omogućeno sudjelovanju u postupku.
18. U dostavljenom upitniku, tužitelj je naveo da nema potpisan ugovor sa isplatiteljem primitka, već da se radilo temeljem usmenog dogovora, da je on strojar i da ima dozvole za rad s bagerom, kamionom i svim strojevima, a da je primitke dobivao svaki sljedeći mjesec za prethodni. Također je izjavio da je tijekom 2020. radio za SĆ na Istarskom ipsilonu, a računi da su izdavani na mjesečnoj bazi prema određenim satima. Iz navedenog proizlazi da tužitelj ne ulaže u opremu i alate, već su ona u vlasništvu pretežito isplatitelja, a posao koji obavlja tužitelj predstavlja redovno poslovanje poslodavca s kojim je mogao raskinuti ugovor bilo kada, bez materijalnih i financijskih posljedica, što također predstavlja obilježja nesamostalnog rada. Uvidom u promet po žiro računu tužitelja, utvrđeno je da je u nadziranom razdoblju od isplatitelja SĆ primao uplate kako je to opisano na str. 7. prvostupanjskog rješenja.
19. Stoga je porezno tijelo razmotrilo sve kriterije iz gore navedenih članaka Pravilnika kako je to opisano u obrazloženju poreznog rješenja, iz čega proizlazi da postoje obilježja nesamostalnog rada, te da je tužitelj koristio porezne pogodnosti protivno svrsi zakona, a koje pogodnosti se očituju u korištenju nižih poreznih stopa.
20. Ovdje valja navesti da je tužitelj tijekom postupka pred upravnim tijelima i pred prvostupanjskim sudom isticao iste prigovore na koje su odgovorila upravna tijela, uz obrazloženje koje ovaj sud radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja prihvaća u cijelosti. Naime, ovaj sud je ocijenio i tuženikovo rješenje zakonitim te odbio žalbu tužitelja uz iscrpno i razložno obrazloženje s kojim je ovaj sud suglasan.
21. Analizirajući ukupnost činjenica koje proizlaze iz sadržaja dokumentacije koje prileže spisu upravnog postupka te podvodeći iste pod kontekst pravnih normi kojima je regulirano predmetno upravno područje, ocjena je ovoga Suda da su osporavane odluke javnopravnih tijela utemeljene na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju, te da da je u potpunosti odgovoreno na sve žalbene razloge tužitelja.
22. Dakle, ako poslodavac za posao koji ima obilježje nesamostalnog rada ugovara i isplaćuje naknadu ne kao plaću, nego kroz porezno pogodnije oblike, odnosno vrste dohodaka oporezive nižim poreznim stopama, koristi porezne pogodnosti protivno svrsi Zakona. Iz članka 27.a ZPD-a proizlazi da se obilježja nesamostalnog rada prosuđuju prema kriterijima oporezivanja dohotka. Tako će se kao dohodak s osnove nesamostalnog rada smatrati i primitci ostvareni kroz zloupotrebu poreznih pogodnosti suprotno svrsi zakona, ako su utvrđena obilježja triju kriterija: kontrole ponašanja (očitovane kroz pravo poslodavca da usmjerava i kontrolira rad posloprimca), financijske kontrole (ogledane kroz pravo poslodavca da usmjerava ili kontrolira financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada) te odnosa stranaka (koji predstavlja vrlo široko definiran kriterij koji obuhvaća činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među strankama). Porezna tijela, dakle, imaju dosta široku diskreciju pri tumačenju ispunjenosti elemenata nesamostalnog rada (radnoga odnosa), pri oporezivanju. Porezna uprava će, kada utvrdi korištenje poreznih propisa suprotno svrsi zakona, utvrditi postojanje obilježja nesamostalnoga rada te obračunati poreznu obvezu kao da tih opisanih korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo, tj. postojeće eventualne obveze uplate određenih paušalnih poreza ili doprinosa koje proizlaze iz statusa poreznog obveznika ne umanjuju utvrđene obveze s osnove radnoga odnosa sukladno članku 32.k stavcima 1. –3. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga se paušalni iznos poreza na dohodak plaćen po osnovi (fiktivnog) paušalnog obrta neće oduzeti od porezne obveze utvrđene s osnove (prikrivenog) nesamostalnog rada. I prema ocjeni ovoga suda u odnosu na tužitelja postojala je osnova u citiranim propisima za utvrđenje tužitelja obveznikom plaćanja poreza na dohodak i doprinosa, sve kako je to detaljno opisano u obrazloženju prvostupanjskog rješenja. Navedeno proizlazi i iz stajališta iz presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-812/2024-2 od 11. srpnja 2024., kao i presude pod poslovnim brojem: Usž-3158/23-2 od 28. ožujka 2024. i Usž-2773/2023-2 od 29. svibnja 2024.
23. Iz svega naprijed navedenog proizlazi da je na temelju dostavljene dokumentacije, porezno tijelo utvrdilo čitav niz elemenata nesamostalnog rada, te je utvrđeno da je tužitelj u tom razdoblju imao jednog isplatitelja što proizlazi iz prometa po žiro-računima tužitelja. Stoga, proizlazi da je suradnja bila isključivo s jednim klijentom, dugotrajna, uz redovitu mjesečnu naknadu, što svakako upućuje na obilježja nesamostalnog rada.
24. Slijedom svega gore izloženog, Sud utvrđuje da odlukama tuženika i prvostupanjskog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja pa je stoga, temeljem odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a, odlučeno kao u točki I. izreke presude.
25. Odluka o troškovima spora (točka II. izreke) temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS- a.
U Rijeci 17. studenog 2025.
Sutkinja
Danica Vučinić, dipl. iur.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).
DNA:
- opunomoćenici tužitelja Maji Vukelić Brčić, odvjetnici u Rijeci, Žabica 2
- tuženiku Ministarstvu financija, Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5
