REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
10 000 ZAGREB
Poslovni broj: R1-319/2021-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja IĆ iz [adresa] ([adresa]), [adresa], (datum rođenja: **.**.1982.), OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke PĆ iz [adresa] ([adresa]), [adresa] (datum rođenja: **.**.1982.), OIB: [osobni identifikacijski broj], radi priznanja strane sudske odluke, bez održavanja ročišta, 18. studenoga 2025.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je prijedlog predlagatelja za priznanje strane sudske odluke od 18. svibnja 2021., povučen.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je 29.04.2021., putem Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Los Angelesu – Sjedinjene Američke Države, podnio ovom sudu prijedlog za priznanje strane sudske odluke Sjedinjenih Američkih Država – presude Višeg suda Kalifornije, Okrug San Jaquin, broj predmeta: FL378040 od 15.04.2016., a koji je ovaj sud zaprimio 18.05.2024.
2. Zakon o međunarodnom privatnom pravu u čl.67.st.1. (Narodne novine broj: 101/2017 i 67/2023 – ZMPP) propisuje da podnositelj zahtjeva za priznanje strane sudske odluke – predlagatelj, uz odluku čije priznanje traži, mora podnijeti i dokaz o pravomoćnosti te odluke po pravu države u kojoj je donesena (čl.67.st.1. ZMPP).
2.1. Zakon o parničnom postupku u čl.106.st.1. i 2. (Narodne novine broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022 – ZPP), koji se u izvanparničnom postupku primjenjuje na temelju čl.2. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj: 59/2023 – ZIP), propisuje da podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve ono što je potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti. Podnesci osobito trebaju sadržavati: oznaku suda, ime, prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju, osobni identifikacijski broj (OIB) stranke koja podnosi podnesak, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja.
3. Sud smatra da zahtjev iz čl.67.st.1. ZMPP – a podrazumijeva da je predlagatelj, uz prijedlog za priznanje strane sudske odluke, dužan dostaviti sudu i dokaz o pravomoćnosti te odluke po pravu države u kojoj je donesena (čl.67.st.1. ZMPP), a kako bi se moglo utvrditi od kojeg trenutka je nastupio pravni učinak strane sudske odluke čije se priznanje traži.
4. Uvidom u prijedlog predlagatelja od 18.05.2021. utvrđeno je da istom nije priložen dokaz o pravomoćnosti strane sudske odluke čije se priznanje traži.
5. Rješenjem od 07.02.2022. sud je predlagatelju, sukladno čl.109.st.4. ZPP – a, naložio, u roku 30 dana od primitka rješenja, dopuniti podnesak od 18.05.2021. na način da podnese sudu dokaz o pravomoćnosti strane sudske odluke čije priznanje traži. Predlagatelj je rješenje suda od 07.02.2022. primio 01.03.2022. te se podneskom od 11.03.2022. obratio sudu. Međutim, predlagatelj nije postupio sukladno rješenju suda.
6. S obzirom da predlagatelj nije u roku koji mu je odredio sud postupio sukladno rješenju suda – nije dopunio podnesak (prijedlog od 18.05.2021.) na način da dostavi dokaz o pravomoćnosto strane sudske odluke čije priznanje traži kako bi se u vezi istog moglo postupiti, sud je na temelju čl.109.st.4. ZPP – a, a u vezi s čl.2. ZIP – a, utvrdio da je podnesak (prijedlog za priznanje strane sudske odluke od 18.05.2021.) povučen.
6.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.
7. S obzirom da je predlagatelj pravno neuka osoba za napomenuti je da je predlagatelj u prijedlogu za priznanje strane sudske odluke dužan navesti podatke o točnoj adresi protustranke, njenom OIB [osobni identifikacijski broj] u (ako ga ima) ili datumu rođenja. Naime, prijedlog za priznanje strane sudske odluke sud je dužan dostaviti protustranci na odgovor i omogućiti joj da u odgovoru iznese prigovore na prijedlog predlagatelja (u slučaju da se prijedlogu protivi). Prijedlog za priznanje strane sudske odluke sud neće dostavljati protustranci na odgovor samo u slučaju da su predlagatelj i protustranka suglasno podnijeli prijedlog. Međutim, rješenje kojim je prihvaćen prijedlog predlagatelja za priznanje strane sudske odluke mora se dostaviti protustranci kako bi protustranka mogla podnijeti žalbu protiv navedenog rješenja u slučaju da smatra da rješenje suda nije zakonito i / ili pravilno. Tek nakon proteka roka za žalbu (i u slučaju da žalba nije podnesena) rješenje o priznanju strane sudske odluke može postati pravomoćno i stvarati pravne učinke.
7.1. Predlagatelj je u prijedlogu dužan navesti razlog zbog kojeg traži priznanje strane sudske odluke kako bi sud mogao utvrditi ima li predlagatelj pravni interes za pokretanje i vođenje postupka za priznanje strane sudske odluke. U tom smislu uz prijedlog za priznanje strane sudske odluke predlagatelj je dužan sudu dostaviti dokaz da je državljanin Republike Hrvatske ili učiniti vjerojatnim da sudska odluka čije se priznanje traži utječe na njegov pravni položaj u Republici Hrvatskoj (sukladno hrvatskom pravu), tj. na njegovo osobno stanje (osobno ime, bračno stanje / životno partnerstvo, roditeljsku skrb, majčinstvo / očinstvo, skrbništvo za punoljetne osobe, poslovnu sposobnost i dr.) ili na ostvarivanje drugih prava ili zaštitu interesa (stjecanje prava vlasništva ili drugog stvarnog ili obveznog prava, osiguranje ili naplatu tražbine, nasljeđivanje, stjecanje prava vlasništva i dr.) ili drugi pravni interes zbog kojeg traži priznanje strane sudske odluke. U slučaju da nije učinio vjerojatnim postojanje pravnog interesa za vođenje postupka radi priznanja strane sudske odluke, sud će njegov prijedlog odbaciti.
7.2. Predlagatelj je u prijedlogu za priznanje strane sudske odluke, ako isti nema prebivalište ili boravište u [adresa] niti punomoćnika u Republici Hrvatskoj, dužan navesti i podatke o punomoćniku za primanje pismena (ime i prezime i adresu prebivališta u [adresa]). Punomoćnik za primanje pismena ne zastupa stranku u postupku i ne može podnositi podneske sudu (prijedloge, žalbe i dr.) u ime i za račun stranke, niti može zastupati stranku na ročištu pred sudom. Punomoćnik za primanje pismena ne mora biti odvjetnik već bilo koja punoljetna i poslovno sposobna osoba u koju predlagatelj ima povjerenje i s kojom može nesmetano komunicirati, tj. koja će ga obavještavati o pismenima koja mu sud šalje, budući da se dostavom sudskog pismena punomoćniku za primanje pismena smatra da je sudsko pismeno dostavljeno samoj stranci.
7.3. Predlagatelj je u prijedlogu za priznanje strane sudske odluke dužan navesti i podatak o tome koji jezik razumije protustranka jer u slučaju da protustranka ne razumije hrvatski jezik, tj. jezik na kojem je sastavljen prijedlog za priznanje strane sudske odluke (i na kojem će se provoditi izvanparnični postupak priznanja strane sudske odluke pred hrvatskim sudom), sud će pozvati predlagatelja da na svoj trošak prevede prijedlog za priznanje strane sudske odluke i rješenje suda (kojim se poziva protustranka odgovoriti na prijedlog predlagatelja) na jezik koji protustranka razumije, a kako bi ista mogla sudjelovati u predmetnom postupku.
7.4. Predlagatelj je dužan sudu, uz prijedlog za priznanje strane sudske odluke, dostaviti izvornik ili ovjerenu presliku strane sudske odluke kao i prijevod strane sudske odluke čije priznanje traži na hrvatski jezik po ovlaštenom sudskom tumaču u Republici Hrvatskoj te potvrdu o pravomoćnosti navedene odluke, tj. dokaz da je odluka čije priznanje traži od točno određenog dana počela stvarati pravne učinke.
8. Utvrđenje ovog suda da je prijedlog za priznanje strane sudske odluke u ovoj pravnoj stvari povučen ne priječi predlagatelja u podnošenju novog prijedloga na ovaj poslovni broj predmeta u kojem se nalaze izvornici isprava koje je predlagatelj već dostavio sudu.
U Zagrebu, 18. studenoga 2025.
SUDAC:
Andrija Krivak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).
DOSTAVITI:
1. Predlagatelju, putem GK RH u Los Angelesu, uz dopis Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i putem e- maila: [adresa elektroničke pošte] com
2. U spis