REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
10 000 ZAGREB
Poslovni broj: R1-458/2020-8
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja VAP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po predlagatelju VA, odvjetniku u [adresa], protiv protustranke MARJAN VAP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasništva, bez održavanja ročišta, 17. studenoga 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva od 9. rujna 2020., kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je 09.09.2020. podnio ovom sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasništva prodajom nekretnine na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa (kupovnine) razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilna dioba.
2. Predlagatelj navodi da je predmet razvrgnuća nekretnina – sagrađena na dijelu čk.br. 210, [adresa] – ZK tijelo II, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a da se suvlasnički dijelovi predlagatelja i protustranke odnose na stan na prvom katu ulične zgrade, tj. da je predmet razvrgnuća u naravi stan koji "predstavlja zasebnu cjelinu te egzistira kao samostalna stvar u pravnom prometu".
3. Prijedlog za razvrgnuće suvlasništva je neosnovan.
4. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.47.st.1. (Narodne novine broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 81/2015 i 94/2017 – ZVDSP) propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.
5. Iz navedenih odredbi zakona proizlazi da predlagatelj (aktivno legitimirani pravni subjekt u postupku) i protustranka (pasivno legitimirani pravni subjekt u postupku) moraju biti suvlasnici nekretnine koja je predmet diobe, tj. razvrgnuća suvlasništva. Naime, suvlasnik je taj koji, na temelju čl.47.st.1. ZVDSP, ima pravo na razvrgnuće suvlasništva. Argumentum a contrario osoba koja nije suvlasnik nema pravo na razvrgnuće suvlasništva. Iz navedenog proizlazi i da postupak razvrgnuća suvlasništva može pokrenuti i voditi samo suvlasnik protiv pravnog subjekta koji je također suvlasnik iste nekretnine (knjižni ili izvanknjižni). Dakle, dioba suvlasničke zajednice može se provoditi samo među suvlasnicima. Sud smatra da su svi suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina. Posljedično, prijedlogom za razvrgnuće moraju biti obuhvaćeni svi (upisani) suvlasnici.
6. Iz zemljišnoknjižnog izvatka (list 4. – 6. spisa) proizlazi da uz osobu koja je u prijedlogu za razvrgnuće naznačena kao protustranka – PA, postoji još suvlasnika nekretnine koja je predmet razvrgnuća. Doduše, predlagatelj tvrdi da je predmet razvrgnuća "stan na 1. katu ulične zgrade", koji "predstavlja zasebnu cjelinu te egzistira kao samostalna stvar u pravnom prometu". Međutim, predlagatelj nije dostavio sudu dokaz da ostali suvlasnici koji su navedeni u zemljišnoknjižnom izvatku (za ZK tijelo II) nisu ujedno suvlasnici i tog stana, niti je dostavio dokaz da je navedeni stan upisan u zemljišnoj knjizi kao posebni dio nekretnine (etažno vlasništvo) u korist predlagatelja i protustranke uslijed čega bi se isti doista mogao smatrati zasebnom nekretninom u pravnom prometu, kao što to predlagatelj u prijedlogu tvrdi. Kraj takvog stanja stvari sud ocjenjuje da su prijedlogom za razvrgnuće suvlasništva, iz ranije navedenih razloga, morali biti obuhvaćeni svi suvlasnici upisani u zemljišnu knjigu (za ZK tijelo II).
7. S obzirom da predlagatelj u prijedlogu za razvrgnuće suvlasništva nije naveo sve suvlasnike nekretnine koja je predmet razvrgnuća, sud je na temelju čl.47.st.1. ZVDSP – a odbio prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva, kao neosnovan.
7.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, 17. studenoga 2025.
SUDAC:
Andrija Krivak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).
DOSTAVITI:
1. Predlagatelju, po punomoćniku, na broj: 86-20-MIR
2. Protustranci
3. U spis