REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: R1-411/2022-14

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Zrinki Rogina, odvjetnici u Zagrebu, protiv protustranaka NĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Hrvoju Jakirčeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Matijević, Jakirčević i Malkoč d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi uređenja međe, bez održavanja ročišta, 17. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Obustavlja se postupak u ovoj pravnoj stvari pokrenut podnošenjem prijedloga za uređenje međe od 7. srpnja 2022.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 07.07.2022. podnio ovom sudu prijedlog za uređenje međe između nekretnine predlagatelja i protustranaka.

2. Predlagatelj u prijedlogu od 07.07.2022. (ispravljenom na ročištu od 23.11.2022.) i dalje u tijeku postupka, u bitnome navodi da je suvlasnik i suposjednik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 46 m[2] (upisane u posjedovni list 8204, k. o. [katastarska općina], Gradskog ureda za katastra i geodetske poslove Grada Zagreba), zajedno s VĐ iz [adresa], dok su protustranke suvlasnici i suposjednici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 1087 m[2] (upisane u posjedovni list 7832, k. o. [katastarska općina], Gradskog ureda za katastra i geodetske poslove Grada Zagreba). Predlagatelj nadalje navodi da je između navedenih dviju čestica zajednička međa duljine oko 20 m te da uz među postoji betonska ograda (koja u naravi označava granice čestica predlagatelja i protustranaka) koja je poravnata s okolnim terenom, ali da nema međašnih oznaka. Predlagatelj ističe da posjeduje zemljište i izvan navedene betonske ograde (daljnjih 70 m u smjeru jug), a koji posjed mu protustranke osporavaju jer iste navode da se njihova čestica prostire u predlagateljevu česticu za još punih 50 m[2] . Predlagatelj navodi da je međa između nekretnina predlagatelja i protustranaka u naravi vidljiva jer on svoju nekretninu redovito kosi, dok protustranke svoje nekretnine uz granicu s predlagateljevom ne koriste.

2.1. Predlagatelj predlaže sudu, uz prisustvo sudskog vještaka mjernika (geodeta), urediti među između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i istu označi međašnim znakovima.

3. Na ročištu od 23.11.2022. protustranke su osporile prijedlog predlagatelja u bitnome navodeći da nije naveo traži li u svom prijedlogu obnovu ili ispravak međe. Nadalje, protustranke ističu da je prijedlog nejasan i proturječan jer navodi da međašnih znakova nema, ali navodi i da betonska ograda (poravnata s okolnim terenom) predstavlja među iza koje on uživa susjednu nekretninu. Također, protustranke navode da predlagatelj u svom prijedlogu predlaže urediti među između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (i istu označi međašnim znakovima), unatoč tome što k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nije niti u vlasništvu niti u posjedu stranaka u postupku. U tom smislu protustranke ističu prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da predlagatelj nije dokazao da su on i protustranke susjedi. Protustranke ističu i da nisu ispunjene pretpostavke za uređenje međe iz čl.103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ni za obnovu ni za ispravak međe) jer je iz Geodetskog elaborata za k. č. br. [katastarska čestica], RN 101/2021, k. o. [katastarska općina] (koji predaju u spis) i koji je potvrđen od strane nadležnog tijela (gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreb) da odgovara svrsi (za koju je izrađen) i da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, proizlazi da je međa između nekretnina u vlasništvu protustranaka i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], utvrđena.

3.1. Protustranke predlažu sudu obustaviti postupak u ovoj pravnoj stvari jer među strankama postoje neriješeni imovinskopravni odnosi, a ne spor oko međe.

4. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.103.st.1. (Narodne novine broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 81/2015 i 94/2017 – ZVDSP) propisuje da svaki od susjeda, ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne, ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

5. Iz prijedloga predlagatelja, kako on to sâm navodi, proizlazi da između nekretnine predlagatelja (k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) i nekretnine protustranaka (k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) postoji zajednička međa duljine oko 20 m te da uz među postoji betonska ograda (koja u naravi označava granice čestica predlagatelja i protustranaka). Međutim, predlagatelj navodi da on posjeduje zemljište i izvan navedene betonske ograde (daljnjih 70 m u smjeru jug), a da mu navedeni posjed protustranke osporavaju jer iste navode da se njihova čestica prostire u predlagateljevu česticu za još punih 50 m[2] . Također, predlagatelj u daljnjem tijeku postupka navodi da je međa između nekretnina predlagatelja i protustranaka u naravi vidljiva jer on svoju nekretninu redovito kosi, dok protustranke svoje nekretnine uz granicu s predlagateljevom ne koriste. Potonje je u proturječju s prijedlogom predlagatelja kojim isti traži utvrđenje „stvarne međe sukladno nalazu i nacrtu postavljenog mjernog vještaka“.

5. Uzimajući u obzir navedene činjenične tvrdnje predlagatelja iznesene u prijedlogu od 07.07.2022. i na ročištu od 23.11.2022., sud ocjenjuje da su u pravu protustranke kada navode da se u ovoj pravnoj stvari uopće ne radi o postupku uređenja međe, već o neriješenim imovinskopravnim odnosima između suvlasnika susjednih nekretnina. Također, u pravu su protustranke kada navode da je međa između predmetnih nekretnina utvrđena. Naime, navedeno proizlazi iz javne isprave koju su priložile protustranke – Geodetski elaborat za k. č. br. [katastarska čestica], RN 101/2021, k. o. [katastarska općina] (list 24. – 41. spisa). Navedenu ispravu predlagatelj nije osporio niti je dostavio sudu drugi geodetski elaborat iz kojeg bi proizlazilo suprotno, a koji se obvezao dostaviti na ročištu od 23.11.2022.

6. Svrha (cilj) postupka uređenja međe (bilo da se radi o obnovi ili ispravljanju međe) je povući liniju – crtu (zamišljeni pravac) koji razdvaja (razgraničuje) dvije susjedne nekretnine, tj. razgraničiti dvije zemljišne čestice (nekretnine). Međom se označava dokle u prostoru seže vlasnikova pravna vlast, tj. njegova vlasnička ovlaštenja glede određene nekretnine. Ista se provodi u izvanparničnom nespornom postupku. Međutim, i izvan navedenog izvanparničnog postupka uređenja međe vlasnik nekretnine je ovlašten u parnici (parničnom postupku) dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se sukladno navedenom utvrđenju označi međa. Jedino ograničenje postoji kod vlasnika susjedne nekretnine koji je sudjelovao u izvanparničnom postupku uređenja međe (čl.103.st.6. ZVDSP).

6.1. Iz svrhe postupka uređenja međe proizlazi da se u navedenom izvanparničnom postupku ne mogu uređivati sporni imovinskopravni odnosi između susjeda, tj. vlasnika susjednih nekretnina.

7. U ovoj pravnoj stvari, kao što je ranije već navedeno, predlagatelj tvrdi da se vlasništvo (i s tim povezano pravo na posjed) njegove nekretnine proteže i izvan njemu poznate međe između dviju susjednih nekretnina (ističe da posjeduje zemljište i izvan navedene betonske ograde koja predstavlja među) iz čega sud zaključuje da se radi o spornim imovinskopravnim odnosima između stranaka u postupku.

8. Iz činjeničnih tvrdnji protustranaka proizlazi da iste nisu suglasne da se sporne bitne činjenice utvrđuju u ovom postupku. Naime, protustranke predlažu obustaviti postupak u ovoj pravnoj stvari.

9. S obzirom na navedeno sud ne može o zahtjevu predlagatelja odlučiti u ovom izvanparničnom postupku.

10. Uzimajući u obzir pravnu narav (prirodu) i ranije navedenu svrhu (cilj) izvanparničnog (nespornog) postupka uređenja međe, kao i činjenicu da ne postoji zapreka da se u parničnom postupku dokazuje vlasništvo i zahtijeva da se sukladno navedenom utvrđenju označi međa (čl.103.st.6. ZVDSP), sud je obustavio postupak u ovoj pravnoj stvari.

10.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 17. studenog 2025.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).

DOSTAVITI:

1. Predlagatelju, po punomoćniku

2. Protustrankama 1. i 2., po punomoćniku

3. U spis