REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž Ovr-479/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Nataši Babić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja H-Abduco d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB 13667298928, kojeg zastupa punomoćnik Miroslav Lovrić, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, radi naplate novčane tražbine, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Đakovu poslovni broj Ovr-1095/2025-2 od 31. listopada 2025., 17. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba ovrhovoditelja, ukida se rješenje Općinskog suda u Đakovu poslovni broj Ovr-1095/2025-2 od 31. listopada 2025., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za ovrhu od 28. listopada 2025., kao neosnovan.
2. Protiv prvostupanjskog rješenja ovrhovoditelj je podnio pravovremenu žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje preinači ili ukine u smislu žalbenih navoda. Potražuje naknadu troška uvećano za zakonske zatezne kamate.
3. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.
4. Prvostupanjski je sud odbio prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja od 28. listopada 2025. kao neosnovan, s obrazloženjem, u bitnome, da ovrhovoditelj ne posjeduje valjanu ovršnu ispravu kojom bi bilo naloženo založnom dužniku da trpi namirenje iz vrijednosti zaloga ili da je dužan podmiriti vjerovnikovu tražbinu.
5. Takvu odluku prvostupanjskog suda osnovano ovrhovoditelj osporava u žalbi.
6. Naime, 15. svibnja 1998. Slavonska banka d.d., koja se pripojila društvu Hypo- Alpe-Adria bank d.d. (sada Addiko bank d.d.), podnijela je prijedlog za ovrhu na temelju pravomoćnog i ovršenog rješenja poslovni broj I-264/93 od 11. lipnja 1993. Prvostupanjski je sud 29. svibnja 1998. donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr- 851/1998, koji se kasnije vodio pod poslovnim brojem Ovr-247/2017. Prvostupanjski je sud 2. listopada 2017. donio rješenje kojim se obustavlja ovršni postupak između ostalog i na nekretnini koja je predmet ovog ovršnog postupka, koja je tada bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (sada zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]). Iz obrazloženja predmetnog rješenja je utvrđeno kako je ovrhovoditelj Hypo-Alpe-Adria bank d.d. tijekom predmetnog ovršnog postupka ustupio tražbinu ovdje ovrhovoditelju, slijedom čega je prvostupanjski sud utvrdio kako nema više pravnog interesa za daljnju provedbu predmetne ovrhe, a novi vjerovnik, ovdje ovrhovoditelj, kojemu je tražbina ustupljena ima mogućnost podnošenja novog prijedloga za ovrhu, na temelju pravomoćnog i ovršenog rješenja poslovni broj I-264/1993 od 11. lipnja 1993.
7. Osnovano se žalitelj poziva na ostvareni žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava. Naime, predmetno rješenje kojim je zasnovano založno pravo u korist prednika ovrhovoditelja radi osiguranja njegove tražbine je doneseno po prvostupanjskom sudu prije nego što je na snagu stupio Ovršni zakon („Narodne novine“ broj 57/1996.) te je doneseno u vrijeme kada je na snazi bio Zakon o izvršnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991. i 91/1992.). Glava 22. Zakona o izvršnom postupku propisuje zasnivanje založnog prava na nepokretnim i pokretnim stvarima na temelju sporazuma stranaka te određuje postupak zasnivanja dobrovoljnog založnog prava. Članak 251.b Zakona o izvršnom postupku propisuje kako vjerovnik i dužnik mogu suglasno tražiti od suda da odredi i provede uknjižbu založnog prava na nekretnini dužnika radi osiguranja novčanog potraživanja vjerovnika osiguranjem založnog prava na nepokretnoj stvari dužnika. Članak 251.c propisuje kako će na prijedlog stranaka sud odrediti ročište na kojem će zapisnikom utvrditi sporazum stranaka o postojanju potraživanja, vremenu njegovog dospijeća i njihovu suglasnost da se uknjižbom založnog prava na nekretnini dužnika odnosno da se popisom založnog prava na pokretnim stvarima dužnika osigurava novčano potraživanje, a potpisani zapisnik o sporazumu stranaka ima snagu sudske nagodbe. Članak 251.d propisuje kako će na temelju sporazuma sud rješenjem odrediti uknjižbu i poduzeti sve što je potrebno radi provedbe uknjižbe založnog prava na nekretnini dužnika. Nadalje, članak 251.f propisuje da će na prijedlog vjerovnika sud rješenjem, kad utvrdi da je sporazum stranaka iz člana 251.c tog Zakona postao izvršan (članak 19.) odrediti i provesti izvršenje na nepokretnoj odnosno pokretnoj stvari dužnika, radi namirenja osiguranoga novčanog potraživanja vjerovnika prema odredbama o izvršenju na nekretnini te takvo rješenje ima važnost rješenja o izvršenju. Iz predmetnih odredbi proizlazi da je rješenje poslovni broj I-264/1993 od 11. lipnja 1993. izvršno, odnosno ima snagu ovršne isprave i založno pravo na ovršnoj nekretnini upisano je na temelju tog rješenja u korist pravnog prednika ovrhovoditelja.
8. Člankom 297. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2024., 81/2015. i 94/2017. - dalje: ZVDSP) propisano je da je založno pravo ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) koje ovlašćuje svog nositelja (založnoga vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti (stavak 1.), te da ono što je određeno za založno pravo, primjenjivati će se na odgovarajući način i na prijenos vlasništva radi osiguranja, kao i na svako drugo osiguravanje namirenja tražbine stvarima ili pravima dužnika ili treće osobe, ako zakonom nije što drugo određeno (stavak 2.).
9. Imajuću u vidu da je u konkretnom slučaju uknjižba založnog prava u korist prednika ovrhovoditelja provedena 17. lipnja 1993., dakle prije uknjižbe prava vlasništva ovršenice, tada je ovršenica dužna trpjeti namirenje ovrhovoditelja iz vrijednosti predmetne nekretnine, koju je stekla opterećenu založnim pravom u korist ovrhovoditelja.
10. Kako zbog pogrešne primjene materijalnog prava činjenično stanje u pogledu drugih pretpostavki za donošenje rješenja o ovrsi nije utvrđivano, to je po članku 380. stavku 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011.-pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.), u vezi s člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024.) žalba ovrhovoditelja uvažena i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
U Puli-Pola 17. studenoga 2025.
Sutkinja:
Nataša Babić