REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: PN-2911/2022-25
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Mariji Šipek, u pravnoj stvari tužitelja IM (nominativ DM) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Igor Radelić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Zagrebu, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 2. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 17. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
I Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1.847,60 eura sa zateznim kamatama od 5. listopada 2022. do isplate.
II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 750,00 eura sa zateznim kamatama od 17. studenog 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužitelj u tužbi podnesenoj 15. studenog 2022. navodi da je 3. listopada 2022. na autocesti A3, dionica prometni čvor Buzin-prometni čvor Kosnica, općina Zagreb-Velika Gorica na 31 km+100 m dogodila prometna nesreća u kojoj je tužitelj upravljajući svojim osobnim vozilom udario u metalni predmet koji se nalazio na autocesti te je tom prilikom nastala imovinska šteta na vozilu u njegovom vlasništvu u iznosu od 1.847,60 eura. Ističe da je tuženik osiguravatelj Hrvatskih autocesta d.o.o. koje su odgovorne za održavanje navedene autoceste. Tužbenim zahtjevom traži donošenje presude kojom će se naložiti tuženiku isplatiti mu iznos od 1.847,60 eura sa zateznim kamatama od 5. listopada 2022. do isplate te traži naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate.
2. U odgovoru na tužbu tuženik čini nespornom pasivnu legitimaciju (okolnost da su Hrvatske autoceste d.o.o. bile osigurane kod tuženika na temelju ugovora o osiguranju od izvanugovorne odgovornosti). Čini nespornim i nastanak štetnog događaja. Nesporna je i visina tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.847,60 eura. Međutim, tuženik osporava odgovornost, odnosno krivnju svog osiguranika za nastanak štetnog događaja. Navedeno stoga što tvrdi da je osiguranik tuženika izvršio ophodnju na 31 km+200 m u 16,35 sati odnosno 45 minuta prije naleta vozila tužitelja na predmet nepoznatog vlasnika. Ističe da je osiguranik tuženika u cijelosti postupio s odredbama Zakona o cestama kao i Pravilnika o ophodnji te da osiguranik tuženika objektivno nije u mogućnosti unatoč svim provedenim mjerama štetni događaj predvidjeti, izbjeći i otkloniti njegove štetne posljedice s obzirom na to da je izvjesno da je navedeni predmet (komad otpalog kočionog diska s teretnog vozila) na autocestu dospio u razdoblju između jedne od ophodnja na što osiguranik tuženika ne može utjecati. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti te traži naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate.
3. Sud je u postupku izveo dokaz čitanjem pisane dokumentacije koja se nalazi u spisu, dokaz saslušanjem tužitelja, svjedokinje SM te svjedoka JM, ĐM te OM i dokaz prometnim vještačenjem.
4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
5.1. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja odnosno da je tužitelj svojim vozilom 3. listopada 2022. u 17,20 sati udario u metalni predmet
– komad otpalog kočionog diska s teretnog vozila koji se nalazio na autocesti A3- dionica prometni čvor Buzin - prometni čvor Kosnica, općina Zagreb-Velika Gorica na 31 km+100 m.
5.2. Nije sporno da je zbog toga na vozilu u vlasništvu tužitelja nastala imovinska šteta u iznosu 1.847,60 eura. Čitanjem računa na listu 5 i 10 spisa utvrđeno je da je tužitelj platio popravak svog vozila u ukupnom iznosu od 1.847,60 eura 5. listopada 2022.
5.3. Nadalje, nije sporna pasivna legitimacija tuženika. Sporno je postoji li odgovornost odnosno krivnja osiguranika tuženika za štetu jer tuženik tvrdi da je njegov osiguranik izvršio ophodnju na 31 km+200 m u 16,35 sati odnosno 45 minuta prije naleta vozila tužitelja na predmet nepoznatog vlasnika.
6.1. Tuženik odgovara za štetu po načelu presumirane krivnje.
6.2. Čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 38/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO) propisano je da tko drugome uzrokuje štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez svoje krivnje. Tuženik ne tvrdi da bi postojala odgovornost za štetni događaj na strani tužitelja niti to bilo čime dokazuje. Tužitelj je u postupku predlagao izvođenje dokaza prometnim vještačenjem na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja, no kako nije uplatio predujam za izvođenje tog dokaza (tužitelj je odbio platiti te troškove, kako je navedeno na ročištu 2. listopada 2025.), sud je odustao od izvođenja tog dokaza sukladno čl. 153. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 55/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, dalje ZPP). Međutim, izvođenje tog dokaza je nepotrebno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Navedeno stoga što tuženik ne osporava nastanak štetnog događaja te tuženik niti ne tvrdi da postoji odgovornost za nastanak štetnog događaja na strani tužitelja. Uostalom, na tuženiku je teret dokaza da na postoji njegova krivnja, a ne na tužitelju.
7. Sukladno čl. 81. st. 3. alineja 4. Zakona o cestama (Narodne novine 84/2011, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, dalje ZC) Hrvatske autoceste d.o.o. obavljaju poslova održavanja iz članka 26. tog Zakona autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama. Čl. 26. st. 1. ZC propisano je su poslovi održavanja javnih cesta u smislu tog Zakona:
– planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima,
– redovito i izvanredno održavanje javnih cesta,
– ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta,
– stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta,
– ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta,
– osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste,
– ophodnja
8. Čl. 3. st. 1. Pravilnika o ophodnji javnih cesta (NN 74/14, 7/21, dalje Pravilnik) propisano je da se ophodnja javnih cesta uspostavlja se i obavlja najmanje tri puta dnevno na autocestama s PGDP > 10.000, a dva puta dnevno na ostalim autocestama. Čl. 12. st. 2. Pravilnika propisano je da se ophodnja autoceste smatra obavljenom ako je ophodarska dionica iz članka 9. stavak 1. alineja 2. tog Pravilnika, prijeđena u oba smjera najmanje jednom u dvanaest sati, odnosno najmanje tri puta u dvadesetčetiri sata na autocestama s PGDP (prometno opterećenje) > 10.000, a sukladno članku 10. Pravilnika. Tuženik ne tvrdi niti ne dokazuje je li predmetna dionica autoceste prometno opterećena s više ili manje od 10.000.
9. Čitanjem putnog radnog lista (list 23 spisa) utvrđeno je da je ophodnja dionice na kojoj je došlo do štetnog događaja u 17,20 sati na dan štetnog događaja u razdoblju od 7,00 do 19,00 sati obavljena sveukupno 3 puta i to u razdoblju od 7,10 do 11,00 sati, od 12,00 do 16,00 sati te od 16,25 do 18,40 sati.
10. Iz iskaza OM (ophodara koji je vršio ophodnju da dan štetnog događaja kako to proizlazi iz putnog radnog lista i ophodarskog dnevnika, 28 spisa), list 106 spisa, proizlazi da se on ne sjeća poslova ophodnje 3. listopada 2022. niti se sjeća predmetnog štetnog događaja.
11. Uzimajući u obzir činjenicu da je uzrok štetnog događaja komad otpalog kočionog diska s teretnog vozila, da je ophodarska služba obavila svoj posao time što je unutar 12 sati ophodnju izvršila u tri navrata i nije uočila taj predmet na cesti (kako to proizlazi iz ophodarskog dnevnika, list 28 spisa), čime je osiguranik tuženika ispunio svoju zakonsku obvezu ophodarske službe na autocesti), zaključak je ovog suda na nema krivnje osiguranika tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja jer nije bilo propusta u održavanju prometnice. Ovakvo shvaćanje zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev 850/2018-6 od 6. listopada 2021. (u kojoj reafirmira shvaćanje tog suda iz odluka Rev 1350/15-2 od 11. srpnja 2018., Rev-1199/95- 2 od 7. listopada 1998., Rev-1350/86 od 23. listopada 1986.).
12. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci. Sud kao neodlučne nije posebno cijenio iskaze saslušanog tužitelja i svjedoka jer iz istih ne proizlazi niti jedna sporna okolnost odlučna za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.
13. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, priloženom troškovniku te vrijednosti predmeta spora (1.847,60 eura).
14. Tuženiku je priznat trošak pristupa na ročišta 20.03.2024., 03.09.2024. i 02.10.2025. za svako po 100 bodova (Tbr. 9/1). Navedeno sveukupno iznosi 300 bodova što pomnoženo s vrijednošću jednog boda u iznosu od 2,00 eura iznosi 750,00 eura. Prihvaćen je i zahtjev tuženika za isplatu zateznih kamata na troškove postupka od dana donošenja ove odluke do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP) po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO.
15. Tuženiku nije priznat trošak pristojbe na odgovor na tužbu jer obveza plaćanja iste dospijeva po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici (čl. 4. Zakona o sudskim pristojbama, NN 118/18,51/23).
U Zagrebu 17. studenog 2025.
Sutkinja:
Marija Šipek
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:
- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno
- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.
Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda županijskom sudu.
