REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž 522/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sutkinji toga suda Renati Marić, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. ČK, od Č, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1947., a umrle **.**.2022. rješavajući žalbu nasljednika JK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i zainteresiranih osoba: 1. MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. CK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 4. IK OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; zastupani po punomoćniku Tomislavu Bilobrku, odvjetniku u Umagu, protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie poslovni broj O-47/2024-31 od 18. ožujka 2025. dana 17. studenoga 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba nasljednika JK i zainteresiranih osoba se odbija kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie poslovni broj O-47/2024-31 od 18. ožujka 2025. u osporenim točkama I i II izreke.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie poslovni broj O-47/2024-31 od 18. ožujka 2025. riješeno je:

"I. Neće se provoditi ostavinska rasprava iza pok. ČK, od Č, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1947., a umrle **.**.2022.

II. Upućuje se zakonski nasljednik VK da dokaže u parnici ništetnost Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 13. svibnja 2021. potvrđen kod javnog bilježnika Željka Krajine u [adresa], pod br. OV-3447/2021 od 13. svibnja 2021. te da nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] voćnjak površine 831 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] Šerajo, oranica površine 1836 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te k. č. [katastarska čestica] voćnjak površine 836 m2 i k. č. [katastarska čestica] voćnjak površine 836 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] m2 k. o. [katastarska općina] nisu predmetom Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 13. svibnja 2021. potvrđenog kod javnog bilježnika Željka Krajine u [adresa], pod br. OV- 3447/2021 od 13. svibnja 2021. te da ulaze u sastav ostavine.

III. Upućuje se zakonski nasljednik ĆK da dokaže u parnici da pravo na korištenje grobnog mjesta na neodređeno vrijeme, na groblju [adresa], grob za 2 osobe, polje SR i pravo po osnovi novčanog potraživanja na ime neisplaćene mirovine za studeni 2022. kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nisu predmetom Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 13. svibnja 2021. potvrđenog kod javnog bilježnika Željka Krajine u [adresa], pod br. OV-3447/2021 od 13. svibnja 2021. te da ulaze u sastav ostavine."

2. Protiv istog rješenja žalbu podnose nasljednik VK i zainteresirane osobe MK, HK, CK i IK (u nastavku: žalitelji) protiv točke I. i II. izreke pobijanog rješenja zbog bitne povrede odredaba ostavinskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

2.1. U žalbi navode da je sud u točki 7. obrazloženja pogrešno utvrdio činjenicu da ostaviteljica nije ostavila ostavinu. Jedina imovina koja se navodi u Ugovoru jest ona navedena u stavku 2. tog članka (stan -13. suvl.dio u zgradi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i ona navedena u stavku 3. tog članka (tekući račun u banci). Iz navedenog slijedi da je ostaviteljica tim ugovorom raspolagala sa dijelom svoje imovine i to onom imovinom koja je tim ugovorom točno određena. Nadalje, sud uopće nije definirao o kakvom sporu se radi i između koga. Predlažu drugostupanjskom sudu da u cijelosti ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

2.2. U odgovoru na žalbu nasljednik LK osporava navode iz žalbe te ukazuje žaliteljima da ukoliko smatraju da su im povrijeđena određena prava, zaštitu istih mogu ostvarivati u parnici. Predlaže odbijanje iste žalbe.

3. Žalba nasljednika i zainteresiranih osoba nije osnovna.

4. Drugostupanjski sud ispitao je pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2., točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/2,114/22,155/23; dalje: ZPP) i pravilnu primjenu materijalnog prava te je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede niti da je počinjenja bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2. točka 11. ZPP- a, činjenično stanje je pravilno utvrđeno i materijalno pravo je pravilno primijenjeno.

5. Pregledom obrazloženja rješenja utvrđeno je:

- da je u ostavinskom postupku iza pok. ČK utvrđeno je da je ostaviteljica bila jedanput u braku sa suprugom GK, koji je umro prije nje. Nakon toga je bila u izvanbračnoj zajednici s NK, koji je umro prije nje. Iz braka potekla su djeca KK i VK. Ostaviteljica ima dijete ĆK od oca J;

- da je ostaviteljica je sa unukom TK zaključila Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 13. svibnja 2021. potvrđen kod javnog bilježnika Željka Krajine u [adresa], pod br. OV-3447/2021 od 13. svibnja 2021., kojim se obvezala TK kao davatelju uzdržavanja, dati svu svoju imovinu koju ima u trenutku smrti u nasljeđe i vlasnost;

- da su se u ostavinski postupak, u svojstvu zainteresiranih osoba, uključili su se CK, IK te ŠK i EK;

- da su zainteresirane osobe su istaknule da je ostaviteljica s CK i IK zaključila Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 23. kolovoza 2019., a kojim se obvezala prenijeti pravo vlasništva nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] voćnjak površine 831 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- da su ŠK i EK naveli su da su s ostaviteljicom zaključili pravne poslove kojim se ostaviteljica obvezala prenijeti im u vlasništvo nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] Šerajo, oranica površine 1836 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te k. č. [katastarska čestica] voćnjak površine 836 m2 i k. č. [katastarska čestica] voćnjak površine 836 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] m2 k. o. [katastarska općina];

- da zainteresirane osobe smatraju da predmetne nekretnine trebaju biti sastavni dio ostavine i prijeći na zakonske nasljednike, te su na ročištu za ostavinsku raspravu od 23. listopada 2024. zainteresirane osobe istaknule su ništetnost Ugovora o doživotnom uzdržavanju jer da prema njihovim saznanjima ostaviteljica u vrijeme zaključenja Ugovora nije bila sposobna shvatiti značaj ugovora niti izraziti svoju volju;

- da se nasljednik VK usuglasio se s navodima zainteresiranih osoba (str.71).

6. Prvostupanjski sud smatra da u konkretnom slučaju iza ostaviteljice nisu ostale nekretnine niti pokretnine i prava jer je ostaviteljica svom svojom imovinom raspolagala za života i to Ugovorom o doživotnom uzdržavanju. Predmetni Ugovor o doživotnom uzdržavanju je javna isprava, stoga je sud na temelju čl. 224. st. 2. Zakona o nasljeđivanju uputio zakonske nasljednike ĐK i ĆK da svoje navode dokažu u parnici.

7. Rješenje suda u cijelosti je u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju ((NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15,14/19 – u daljnjem tekstu ZN ). Sud je, na temelju okolnosti utvrđenih u ostavinskom postupku, pravilno zaključio da iza pok. ČK nije ostalo ništa što bi činilo ostavinu te je stoga odlučio da se ostavinska rasprava neće provoditi, a potom je uputio zakonske nasljednike da ospore pravni učinak Ugovora o doživotnom uzdržavanju u parnici.

8. Zakon o nasljeđivanju predviđa da, ako sud utvrdi da pokojnik nije ostavio ostavinu ili je ostavio samo pokretnine te nitko od pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva postupak, ostavinska rasprava se neće provoditi (čl. 215., st. 1. i 2. Zakon o nasljeđivanju). U ovom slučaju ostaviteljica je „svu svoju imovinu koju ima u trenutku smrti dala u nasljeđe i vlasnost“ ugovorom o doživotnom uzdržavanju, pa na dan smrti nije imala niti nekretnine niti pokretnine koje bi činile ostavinu.

8.1. Iako sud nije provodio ostavinsku raspravu, između zainteresiranih osoba i zakonskih nasljednika postojale su sporne činjenice o tome koje su nekretnine i prava obuhvaćene ugovorom. U takvom slučaju Zakon o nasljeđivanju dopušta da sud na temelju javnih ili javno ovjerenih isprava donese rješenje o nasljeđivanju prema pretpostavci istinitosti sadržaja te isprave, ali onoga tko tvrdi suprotno uputi da to dokaže u parnici (čl. 224. st.1. i 2. Zakon o nasljeđivanju). Sud je upravo tako postupio: rješenjem je obustavio ostavinsku raspravu te nasljednike uputio da ospore ništetnost Ugovora o doživotnom uzdržavanju u parnici, odnosno da u parnici utvrde činjenice o kojima ovisi sastav ostavine.

8.2. Zaključno, sud je pravilno primijenio odredbe ZN: nije proveo ostavinsku raspravu jer nije postojao sadržaj ostavine (čl.215.st.1. i 2. ZN), a sporna činjenica o sastavu ostavine riješena je na temelju javne isprave, uz uputu na parnicu suprotstavljenim strankama (čl. 224. st. 2.). Stoga je rješenje doneseno u skladu sa zakonom.

9. Osim toga, Ugovor kojim je primatelj uzdržavanja izjavio da “ostavlja davatelju svu svoju imovinu koju ima u trenutku smrti u nasljeđe i vlasnost” ispunjava oblikovne i bitne sadržajne zahtjeve propisane Zakonom o obveznim odnosima. Naime, prema članku 579. stavcima 1. i 3. (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23 – dalje ZOO):

– stavak 1. propisuje da primatelj uzdržavanja može ugovoriti da daje “svu ili dio svoje imovine”, pri čemu je prijenos odgođen do njegove smrti;

– stavak 3. dalje određuje da, “ako nije drukčije ugovoreno, ugovorom o doživotnom uzdržavanju obuhvaćene su i sve pripadnosti stvari ili prava koji su predmet toga ugovora” (čl. 579., st. 1. i 3., Zakon o obveznim odnosima). Drugim riječima, zakon ne zahtijeva detaljan popis svake pojedinačne nekretnine ili prava već dopušta opći opis imovine (“svu svoju imovinu”) koji obuhvaća i sastavnice i buduće prilike.

9.1. Nasljednici imaju pravo u parničnom postupku dokazivati da predmetne sporne nekretnine ulaze u sastav ostavine.

10. Kako žalitelji svojim žalbenim navodima nisu doveli u pitanje pravilnost i zakonitost osporenog rješenja, ovaj sud je temeljem odredbe čl. 380. točka 2. Zakona o parničnom postupku odlučio kao u izreci.

U Požegi 17. studenoga 2025.

Sutkinja

Renata Marić