REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj: Gž-1344/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Heleni Poropat, sucu pojedincu, u postupku predlagatelja BD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici iz ZOU Saše Poldana i dr. odvjetnici iz Rijeke, protiv protustranke BDU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Linda Kocijančić, odvjetnica iz Zagreba, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj R1-24/2023-32 od 10. srpnja 2025., dana 17. studenog 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja BD te se rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj R1-24/2023-32 od 10. srpnja 2025. potvrđuje.
II. Odbija se zahtjev predlagatelja za naknadu troškova ovog žalbenog postupka u cijelosti kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odlučeno je da se postupak obustavlja.
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom to rješenje pobija predlagatelj, kako navodi iz svih žalbenih razloga. U žalbi ističe da je prvostupanjski sud odlučio protivno odredbi čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine broj: 59/2023. – dalje: ZIP) u svezi s odredbom članka 153. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP). Osporava zaključak suda da je zbog njegove pasivnosti sud bio onemogućen u izvođenju dokaza uviđajem i mjerničnim i građevinskim vještačenjem, budući je redovito obavještavao sud kako su stranke u pregovorima radi mirnog rješenja spora. Ne plaćanje predujma za provođenje navedenog dokaza ne predstavlja zakonsku obvezu za obustavu postupka, već eventualnu mogućnost suda da ne provede konkretni dokazni prijedlog. Ukazuje na odredbu čl. 14. st.3. ZIP-a prema kojoj će sud tijekom cijelog postupka nastojati da se stranke sporazumiju o načinu uređenja odnosa među njima. Slijedom iznijetog predlaže usvajanje žalbe, ukidanje pobijanog rješenja i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Potražuje trošak za sastav žalbe u iznosu od 312,50 eura.
3. Protustranka nije dostavila odgovor na žalbu.
4. Žalba predlagatelja BD nije osnovana.
5. Sud prvog stupnja donio je pobijano rješenje s obrazloženjem da je po suglasnom prijedlogu stranaka radi pokušaja mirnog rješenja spora odgodio ročišta zakazana 5. lipnja i 1. listopada 2024., da je raspravnim rješenjem poslovni broj: R1-24/2023-24 od 14. ožujka 2025. naloženo predlagatelju polaganje predujma od 1.000,00 eura za provođenje mjerničnog i građevinskog vještačenja u roku od 30 dana, koji rok je po traženju predlagatelja produžen za daljnji rok od 15 dana, te kako ni tada predujam nje uplaćen to je zakazano ročište za 10. lipnja 2025. na kojem je odbijen prijedlog stranaka za odgodu tog ročišta i predlagatelj je ponovno pozvan rješenjem na uplatu predujma u roku od 8 dana uz upozorenje da će se za slučaj neplaćanja predujma postupak obustaviti. Obzirom da predlagatelj nije postupio po nalogu suda u određenom roku a ni do donošenja pobijanog rješenja, postupak je obustavljen jer zbog pasivnosti predlagatelja onemogućeno je izvođenje dokaza uviđajem i mjerničnim i građevinskim vještačenjem, koje dokaze je bilo neophodno izvesti kako bi se donijela odluka u ovom predmetu.
6. Prema odredbi iz članka 119. stavak 1. ZIP-a postupci koji su bili pokrenuti, a nisu dovršeni do stupanja na snagu tog Zakona dovršit će se prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi, odnosno koji su se primjenjivali do stupanja na snagu tog Zakona.
7. Iz stanja spisa proizlazi da je postupak pokrenut podnošenjem prijedloga 30. siječnja 2023., dakle, prije stupanja na snagu ZIP-a. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da se na konkretnu pravnu situaciju imaju primijeniti odredbe Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934., koji se primjenjivao na temelju odredbe iz članka 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/91). Stoga se žalitelj neosnovano poziva na odredbe ZIP-a.
8. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih razloga kao i onih na koje se pazi po službenoj dužnosti ocjena je ovog suda da pri donošenju predmetne odluke sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba postupka zbog koje bi rješenje valjalo ukinuti ili preinačiti, nije nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje a niti je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
9. Ovaj postupak je pokrenut radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine stranaka civilnom diobom i to na: k. č. br. [katastarska čestica] – kuća, bazen, dvorište površine 557 m2 upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] – oranica površine 3579 m2, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] – oranica površine 847 m2 upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Protustranka se protivila razvrgnuću suvlasničke zajednice stranaka na predmetnim nekretninama civilnom diobom. U slučaju da je njihovu suvlasničku zajednicu potrebno razvrgnuti predlaže da se to učini isplatom.
10. Nakon toga, kako je sud prvog stupnja utvrdio, stranke su suglasno u dva navrata tražile odgodu ročišta a sve radi pokušaja mirnog rješenja spora, kojim prijedlozima je sud udovoljio. Kako ni nakon toga stranke nisu obavijestile sud o ishodu pokušaja mirnog rješenja spora, to je nakon pola godine od prvog zakazanog ročišta, zakazao ročište za 14. ožujka 2025., koje su stranke pokušale sporazumno odgoditi, ne dajući valjani razlog zbog čega se u 6 mjeseci nisu mogli dogovoriti o načinu diobe njihove suvlasničke zajednice. Zbog toga je, po ocjeni ovog suda pravilno sud prvog stupnja odbio odgoditi ročište i osnovano je tada pozvao predlagatelja na platež predujma radi izvođenja dokaza uviđajem te mjerničnim i građevinskim vještačenjem. Provođenje tog dokaza je bilo potrebno kako bi se izvršila identifikacija nekretnina, utvrdila njihova vrijednost i izvidile mogućnosti diobe. Bez provođenja tog dokaza, a kako se stranke nisu suglasile o načinu diobe, sud prvog stupnja nije mogao donijeti odluku o razvrgnuću suvlasničke zajednice stranaka.
11. Sud prvog stupnja je predlagatelju odredio rok od 30 dana za plaćanje predujma u iznosu od 1.000,00 eura i tada ga je upozorio o posljedicama neplaćanja.
12. Predlagatelj je zatražio produljenje tog roka a sud prvog stupnja mu je u tome udovoljio te je produljio rok na daljnjih 15 dana.
13. Obzirom da ni protekom tog roka predlagatelj nije izvršio uplatu predujma te kako su stranke ponovno sporazumno tražili odgađanje novo zakazanog ročišta od 10. lipnja 2026. radi pokušaja rješavanja spora između stranaka mirnim putem, sud tom prijedlogu nije udovoljio, već je održao to ročište te je ponovno predlagatelju odredio rok od 8 dana za uplatu predujma uz upozorenje ako to ne učini da će se postupak obustaviti.
14. Odredbom čl. 153. ZPP na koju se poziva protustranka propisano je sud će odustati od izvođenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude položen u roku što ga sud odredi. U tom će slučaju sud, s obzirom na sve okolnosti, po svojem uvjerenju cijeniti od kakve je važnosti što stranka nije u roku položila iznos potreban za podmirenje troškova.
15. Ovaj sud je mišljenja da je sud prvog stupnja u više navrata omogućio strankama da spor riješe na miran način pa je tako od prvog njihovog prijedloga za odgađanje ročišta u tu svrhu (22. svibnja 2024.) pa do donošenja pobijanog rješenja prošlo više od godine dana. Stranke nisu dokazale da postoji opravdan razlog da mirno rješenje sporna nisu mogle postići za to vrijeme, a niti je predlagatelj koji je pozvan na platež predujma postupio po traženju suda i istog uplatio u određenom mu roku, koji je produžavan po traženju predlagatelja. Predlagatelj je bio upozoren o posljedicama neplaćanja.
16. Stoga žalitelj neosnovano ukazuje da strankama nije omogućeno da se sporazumiju o načinu uređenja odnosa među njima. Kako je navedeno, sud im je to omogućio ali one ne mogu odugovlačiti postupak bez valjanog razloga.
17. Slijedom navedenog valjalo je žalbu predlagatelja odbiti kao neosnovanu i pobijanu odluku potvrditi na temelju odredbe iz članka 380. stavak 2. ZPP.
18. Obzirom predlagatelj nije uspio sa svojim pravnim lijekom to mu je odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova ovog žalbenog postupka (čl. 166. st.1. u svezi s čl. 154. st.1. ZPP-a).
U Puli 17. studenog 2025.
Sudac:
Helena Poropat
