Republika Hrvatska
Poslovni broj Gž-86/2025-2
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Nataši Peršić Brleković, u pravnoj stvari tužitelja KG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Lubina i Čutura j.t.d. u Splitu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko-upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pn-369/2024 od 20. kolovoza 2025., 17. studenog 2025.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja te se ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pn-369/2024 od 20. kolovoza 2025. i predmet vraća istom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbačena je tužba tužitelja.
2. Protiv tog rješenja žalbu pravovremeno podnosi tužitelj pozivajući se na sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje ZPP) s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Iz stanja spisa predmeta proizlazi da je tužitelj 21.1.2024. podnio tužbu protiv tužene radi naknade štete u iznosu 345,29 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 5.5.2011. do isplate, po osnovu naknade štete zbog povrede prava osobnosti koju je pretrpio jer je 4.5.2011. neosnovano proveo u zatvoru, a naknadno je oslobođen od optužbe za kazneno djelo, te je u tužbi naveo da se prije podnošenja tužbe obratio Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske sa zahtjevom za nagodbom u vezi naknade štete, na koji zahtjev mu je Ministarstvo pravosuđa i uprave odgovorilo pod brojem predmeta UP/I-702-03/20-01/52. Iz odgovora na tužbu tužene proizlazi nespornim da se tužitelj obratio Ministarstvu pravosuđa RH pozivom na odredbe Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 110/97 – 115/06).
5. U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud navodi da nije sporno da se tužitelj prije podnošenja tužbe nije obratio sa zahtjevom za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu prema odredbi članka čl. 186.a stavak 1. ZPP-a, ali kako je odredbama Glave XXX. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02 i 115/06. – dalje ZKP/97) propisan postupak prije podnošenja tužbe, tužitelj je bio dužan podnijeti zahtjev za postizanje nagodbe nadležnom Ministarstvu pravosuđa i uprave, a nije bio dužan podnijeti zahtjev za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu pa je stoga odlučeno kao u izreci.
6. U donošenju pobijane odluke nije počinjena niti jedna od bitnih procesnih povreda iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u svezi članka 381. stavak 1. ZPP-a.
6.1. Međutim, osnovani su žalbeni navodi tužitelja da je u donošenju pobijanog rješenja počinjena apsolutno bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a budući da izreka proturječi razlozima odluke, da odluka nema razloga o odlučnim činjenicama odnosno da postoji proturječnost između onoga što se u rješenju navodi te sadržaja isprava radi čega rješenje trpi takve nedostatke da ga nije moguće ispitati.
7. Naime, nije sporno da se tužitelj prije podnošenja tužbe nije obratio sa zahtjevom za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu te da je prema odredbi čl. 186.a st. 7. ZPP-a propisano da se odredbe st. 1. do 6. tog članka ne primjenjuju u slučajevima kada je posebnim zakonom propisan postupak podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora nekom drugom tijelu. Da je odredbom čl. 477. st. 2. u vezi čl. 476. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02., 143/02. i 115/06., dalje: ZKP/97) propisano da se prije podnošenja tužbe za naknadu štete zbog neopravdane osude, oštećenik dužan obratiti svojim zahtjevom Ministarstvu pravosuđa radi postignuća nagodbe o postojanju štete, te vrsti i visini naknade. Članci 477. i 476. ZKP-a/97 nalaze se u Glavi XXX. tog zakona. Da je stupanjem na snagu Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08.), u njegovim prijelaznim i završnim odredbama u čl. 573. propisano da stupanjem na snagu toga zakona prestaje važiti odredbe ZKP/97 osim, između ostaloga, Glave XXX. toga Zakona, koje će se primjenjivati do donošenja posebnog zakona. Posebni zakon koji bi propisivao Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba, a što je upravo i
naslov Glave XXX. ZKP-a/97, nije donesen. Stoga su i nadalje na snazi odredbe Glave
XXX. ZKP-a/97 u svezi postupka za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava
neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba.
8. Slijedom navedenog, ispravno je pravno shvaćanje prvostupanjskog sud da je tužitelj prije podnošenja tužbe sudu bio dužan podnijeti zahtjev za postizanje nagodbe nadležnom Ministarstvu pravosuđa i uprave, a da nije bio dužan podnijeti zahtjev za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu sukladno odredbi čl.186.a ZPP- a.
9. Međutim, kako je prvostupanjski sud propustio iznijeti razloge o odlučnoj činjenici u vezi obraćanja tužitelja Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske sa zahtjevom za nagodbom u vezi naknade štete kao procesne pretpostavke za podnošenje predmetne tužbe sudu, to je primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP- a valjalo ukinuti pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Rijeci 17. studenog 2025.
Sutkinja
Nataša Peršić Brleković