REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

STALNA SLUŽBA U IMOTSKOM

Psp-19/2022-37

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Makarskoj – Stalna služba u Imotskom, po sucu Bori Misiru, u građanskopravnoj stvari tužitelja IO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], Kojeg zastupa pun. Ivan Delipetar, odvjetnik iz Imotskog, protiv tuženika: 1. IOŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 2. EO. I (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]. EOŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], a koje zastupaju punomoćnici Marko Perkušić i Mirko Perkušić, odvjetnici iz Imotskog, nakon što je dana 3. listopada 2025. god. zaključio glavnu raspravu, dana 17. studenog 2025. god.

r i j e š i o  j e

Odbija se tužiteljev zahtjev, koji glasi:

"Utvrđuje se da su tuženici zajednički i dogovorno zasmeli posljednji tužiteljev mirni posjed prava služnosti kolskog prolaza preko č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužnog dobra u širini od preko 4 m u dužini od oko 70 m u korist č. zem. [katastarska čestica] kao povlasnog dobra kao i same č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da su do dana 04. lipnja 2022.g.:

- sa istočne strane pristupa označenog kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sagradili betonski zid visine od 0.20 m do 0.5 m širine od oko 20 cm dužine od oko 30 m čime je sa istočne stane predmeni pristup sužen za navedenu širinu betonskog zida, odnosno za širinu od 0,20 m;

- sa zapadne strane u južnom dijelu predmetne nekretnine postavili betonsku kocku sa ivičnjacima na širinu od 2,85 m, te time suzili prolaz na navedenu širinu;

- u sjevernom dijelu južne strane salili potporno betonski zid visine od preko 2 m točno na širinu od 2,85 m od istočno salivenog betonskog zida visine od oko 0,5 m, te time suzili predmetni prolaz na navedenu širinu upravo između točaka A1 i B4 skice mjernika vještaka Perice Puljića od 19. 10. 2022.g.

- na sjevernijem dijelu pristupa odložili veliko kamenje na č. zem. [katastarska čestica] i dijelom č. zem. [katastarska čestica] upravo unutar točaka 6-7-8-9 predmetne skice kojim su suzili predmetni prolaz;

- uspon pristupa, odnosno predmetne nekretnine devastirali na način da su južni dio vodoravno nivelirali, tako da na ostatku pristupa ostao veliki visinski lom, dakle uništili postupnost uspona koja je do tada omogućavala normalan pristup nekretnini tužitelja, što je sada bitno otežano;

pa se nalaže tuženicima u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe solidarno uspostava dosadašnjeg stanja posjeda prava služnosti kolskog prolaza preko predmetne nekretnine i predmetnog posjeda na način da uklone betonski zid sa istočne strane predmetne nekretnine u dužini od oko 30 m, uklone ili izmjeste zapadno položen betonski zid visine od oko 2 m sa č. zem. [katastarska čestica] unutar točaka D3-C6-B4-A5- D3, odnosno dijela osjenčenog na predmetnoj skici žutom bojom i opisanog crvenom linijom te taj dio nekretnine dovedu u prvobitno stanje podobno za kolsku komunikaciju;

-dopuste kolsko prometovanje tužitelju preko betonske kocke i rubnjaka na predmetnoj nekretnini označeno kao č. zem. [katastarska čestica], sve to k. o. [katastarska općina], uklone ostavljeno kamenje sa č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], (unutar točaka 6-7-8-9 predmetne skice kojim su suzili predmetni prolaz) naspu i izniveliraju lom uspona kod točaka A5- B4 predmetne skice na način da se isti pravolinijski uspinje do sjevernog ruba zahvata, kao u da uklone betonske rubnjake između točaka A5 i B4 predmetne skice, a koja skica čini sastavni dio ovog rješenja; te im se i za ubuduće zabranjuje ovakvo ili slično smetanje predmetnog posjeda tužitelja."

Dužan je tužitelj, u roku od 15 dana, na ime troškova postupka, isplatiti tuženicima 1.462,50 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, teče počev od dana donošenja odluke (17.11.2025. god.) pa do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi – u bitnome – naveo da je vlasnik i posjednik nekretnine istovjetne kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi građevinski teren - ograda, a da su još njegovi prednici do te nekretnine kolno pristupali koristeći dio kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Utoliko da su još njegovi prednici, a i on sada bili posjednici prava stvarne služnosti na opisanom poslužnom dobru.

1.1.Širina pak prostora na kojem je izvršavan posjed promatranog prava da je iznosila preko četiri metra, a mjestimice i preko šest metara uz jednoličan i blag uspon tako da se na povlasno dobro moglo komotno pristupati svim vrstama vozila i strojeva.

1.2.Netom opisano stanje da sada ne postoji na poslužnoj nekretnini. Naime, tuženici da su to stanje promijenili baš na način opisan u izreci ove odluke.

1.3.Naglasio je da je on/tužitelj promjenu stanja uočio 4. lipnja 2022. god., baš onda kada da je došao na povlasno dobro radi branja višanja.

1.4.Uz izloženi skup činjenica važnih za donošenje odluke u ovoj parnici, iznio je stajalište o razlozima poduzimanja učina tuženika i naveo da su opisane akte tuženici zajednički i dogovorno poduzeli kako u svrhu obezvrjeđivanja njegove/tužiteljeve nekretnine, tako i u svrhu prisvajanja promatranog poslužnog dobra za njihove potrebe i komoditet.

1.5.Na ukupnosti izloženog u tužbi je postavio te u tijeku postupka (nakon pribavljanja svih potrebitih identifikacijskih podataka promatranih nekretnina) precizirao tužbeno zahtijevanje i iskazao ga u sadržaju opisanom u izreci ove odluke.

2. Tuženici su – prvenstveno – predložili da sud promatranu tužbu odbaci.

2.1.Da razlog za takvu odluku postoji, prvenstveno, zato jer da je tužba nepravodobno podnesena.

2.2.Daljnji je razlog – naveli su tuženici – u tome jer da je nekretnina koju tužba sagledava kao poslužno dobro nekretnina u funkciji puta, dakle u statusu javnog dobra i da utoliko na toj nekretnini nije mogla postojati niti sada postoji vlast kojoj je moguće pružati/pružiti parničnu pravnu zaštitu pa da utoliko o tužiteljevim zahtijevanjima nije moguće u ovoj parnici raspravljati niti odlučivati.

3. Podredno su – neistovjetno u tom smislu navodeći – predložili da sud tužiteljev zahtjev odbije.

3.1.Naime, tuženik ad/1 SO je, prihvaćajući njegov status graditelja uparničenog zida, predložio da sud, s obzirom da je on gradnju zida poduzeo na temeljima ranije postojećeg zida i da utoliko nije izmijenio stanje na označenom poslužnom dobru, tužiteljev zahtjev odbije.

3.2.Vezano za ostale uparničene radove, dakle, za radove odlaganja kamenja na poslužno dobro i gradnje podzide na tom dobru, naveo je da te radove on nije poduzeo, nego da ih je poduzeo EO pok. E.

3.3.U odnosu na postavljanje kocke sa ivičnjacima naveo je da ti radovi nisu poduzeti na prostoru označenog poslužnog dobra (on je kazao javnog dobra – puta).

3.4.Pak, tuženici ad/2 EO i ad/3 SOŠ, osporili su ostvarenje ma kakvih njihovih učina na promatranom poslužnom dobru i predložili da zbog tog (a i onih razloga koje je ponaosob iznio prvotuženik) razloga, sud odbije spram njih postavljeno tužiteljevo zahtijevanje.

4. U dokaznom postupku pregledani su fotosnimci koje je tužitelj priložio uz tužbu (listovi 5 – 10 i 27 – 35), pregledan je i pročitan Izvod iz katastarskog plana vezano za kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pročitani su z.k. izvadci za uparničene kat. č. zem., dvaputno je obavljena radnja uviđaja na lokalitetu položenosti uparničenih nekretnina, pročitan je i pregledan uradak (nalaz i mišljenje, skica i fotosnimci) vještaka Perice Puljića od 19. listopada 2022. god., pročitane su dopune tog uratka od 19. siječnja 2023. god., 6. ožujka 2024. god. i 7. svibnja 2024. god., pročitana su vještakova Izvješća o upisanim posjednicima u katastru nekretnina na promatranim kat. č. zem., pročitani su Parcelacijski elaborat i Prijavni list koje je pod brojevima 42/2016 izradio ovlašteni inženjer geodezije LO, pročitan je prijepis posjedovnog lista 2558 za k. o. [katastarska općina], pročitani su z.k. izvadci za kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvršen je uvid u zemljišnu knjigu u svrhu utvrđenja važnih podataka za uparničene nekretnine, u statusima svjedoka saslušani su LOŠ, TO, TOŠ, POŠ, PO, FO pok. EOŠ, ĐO pok. Mirka, FOŠ, EO pok. S, ČO pok. L i NO pok. L te su izvedeni dokazi saslušanjima parničnih stranaka.

5. Nakon analize i ocjene stranačkih raspolaganja i rezultata dokaza koji su izvedeni u postupku – zbog niže izloženih razloga – zauzeta su stajališta, ponajprije stajalište da je pravno dopušteno u ovoj parnici raspravljati o ne/udjeli zahtijevane pravne zaštite te, naposljetku, da zahtjev koji je tužitelj postavio u parnici nema kvalitetu pravno osnovanog zahtijevanja.

6. Nije jedna, nego je niz poduzetih radnji, radnji poduzetih na različitim mjestima promatranog lokaliteta i u različito vrijeme poduzimanja (pa i po različitim izvođačima) rezultiralo onakvim stanjem kakvo je ostvareno na onom dijelu uparničenog lokaliteta položenog na i uz promatranu komunikaciju.

6.1.U slijedu poduzimanja tih radnji, pak, po prirodi stvari, svaka naredno poduzeta radnja mogla je izmijeniti ono stanje nastalo na promatranom lokalitetu pa i na uparničenoj komunikaciji nakon prethodno poduzete radnje (to je toliko jasno da nije niti potrebno primjerice navoditi zašto je to tome tako).

6.2.Stoga je razumljiv tužiteljev stav, naglašavamo, stav nekog kome nisu bile poznate pojedinosti što će se, gdje, kada i po kome na promatranom lokalitetu raditi, da i onda kada je, kako je baš on u stranačkom iskazu posvjedočio, zatekao stanje na lokalitetu kakvo nije konverniralo njegovim interesima zauzeo pasivan stav u smislu pravne zaštite od već ostvarenih učina. Napokon, njegov tada zauzeti stav je ne samo razumljiv i razložan nego je i jedino u takvim okolnostima prihvatljiv jer bi već tada zatražena zaštita, s obzirom baš na spomenutu nedovršenost radnog pothvata koji je prvotuženik u njegovom stranačkom iskazu nazvao uređenjem prostora sjevernije od kuća tuženika, pothvata koji je podrazumijevao i faktično uređenje suodnosa nekretnine tuženika i uparničene nekretnine, imala karakter traženja zaštite od hipotetičke ugroze.

6.3.Pak, aktivnosti u cilju mijenjanja stanja na promatranom lokalitetu, kako je baš prvotuženik u stranačkom iskazu o tome posvjedočio, prestale su u ljeto 2022. god.

6.4.Dakle, tek u "ljeto", a utoliko, očito, i duboko u drugoj polovici lipnja, definirano je stanje na uparničenom lokalitetu pa i na promatranoj komunikaciji nastalo poduzimanjem građevnih zahvata na tom/tim zemljištu/zemljištima.

6.5.Tužitelj je pak tužbu kojom je inicirana ova parnica podnio 17. lipnja 2022. god., dakle još prije definiranosti promatranog stanja pa je ova parnica u tom smislu obilježena "nepravodobno podnijetom tužbom", no ne nepravodobno podnijetom u smislu koji su izložili tuženici, nego u smislu "prijevremenosti" sanirane i u faktičnom i u pravnom smislu prestankom izvođenja radova pa dosljedno ukupnosti izloženog suodnos vremena između poduzimanja radnji na formatiranju sagledavane komunikacije i vremena podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari ne predstavlja zapreku za raspravljanje i odlučivanje u stranačkoj parnici.

7. Mada su stranačke tvrdnje i posvjedočenja svjedoka u ovoj parnici u pogledu ne/ostvarenja/postojanja niza činjenica bila u oštroj suprotnosti, u pogledu jedne okolnosti ostvarena je potpuna suglasnost posvjedočenja.

7.1.Posvjedočili su, naime, baš svjedoci koji su na tu okolnost saslušani u parnici (kažemo: svi, pa ih ne treba posebice označavati), a posvjedočile su i o tome same stranke, da barem u posljednjih pedesetak godina baš nitko izuzev tužiteljevih prednika te samog tužitelja nije poduzimao provoz promatranom komunikacijom/ulicom, a svjedočeći o tužiteljevom komuniciranju posvjedočili su kao što je i on sam posvjedočio, dakle posvjedočili da je on provoz osobnim vozilom vršio po nekoliko puta godišnje, a samo jedanput da je, i to uz angažiranje svjedoka FO pok. EOŠ, poduzeo provoz kamionom promatranim komunikacijskim prostorom.

7.2.S obzirom pak na ta i takva posvjedočenja naprosto je moralo slijediti utvrđenje da uparničena "ulica" ma kada u faktičnom smislu nije predstavljala, kako su to u izjavi volja tvrdili tuženici, prostor nerazvrstane ceste, dakle javnog dobra u općoj uporabi.

7.3.Čitanjem pak Jedinstvene baze podataka o nerazvrstanim cestama/Popisa nerazvrstanih cesta u okviru Grada Imotskog, dakle u okviru jedinice lokalne samouprave na čijem području je položena promatrana nekretnina "ulica", inače nekretnina (vidjeti z.k. izvatke za kat. č. zem. koji ju/dijelovi kojih je tvore) upisana u zemljišnu knjigu kao vlasništvo Republike Hrvatske, utvrđeno je da u toj mjerodavnoj evidenciji nerazvrstanih cesta nije zabilježena cestovna komunikacija koju bi tvorile one kat. č. zem./dijelovi koji tvore uparničenu nekretninu – ulicu, dakle kat. č. zem. koje je vještak Perica Puljić, bez primjedbi stranaka, identificirao kao dijelove kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7.4.Utvrđeno je utoliko da promatrana ulica, po tužitelju označeno poslužno dobro njegove povlasne nekretnine istovjetne kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nije stekla pravni status nerazvrstane ceste, dakle dobra prethodno opisane kvalitete i da se utoliko radi o nekretnini na kojoj su se uz druge kvalitativno/kvantitativno šire ovlasti, izvršavati i ograničene vlasti, dakle vlasti kakva je vlast posjednika prava služnosti prolaza i provoza/staze i kolnika. Opisane ograničene vlasti/vlasti u smislu posjeda prava služnosti prolaza i provoza zemljištem promatrane ulice – već smo to kazali – izvršavali su kroz razdoblje barem prethodnih pedesetak godina koje su prethodile uparničenim učinima tužiteljevi prednici i on osobno pa je utoliko na tom prostoru u vrijeme poduzimanja uparničenih učina (uz i šira ovlaštenja, o kojima zbog vrste parnice ovdje neće biti riječi) ovopostupni tužitelj imao prethodno opisivanu vlast, dakle vlast koju štiti pravo.

8. Proizlazi prema ukupnosti kazanog u odjeljcima u kojima se problematiziralo ne/postojanje procesnih pretpostavki za ovu i ovakvu parnicu, da je netko treći (tužitelj je kazao: tuženici) na nekretnini koju je tužitelj u prethodno opisanom smislu posjedovao izvršio akte koji barem naizgled predstavljaju negiranje te tužiteljeve vlasti te da je tužitelj pravodobno zatražio pravnu zaštitu prema onima za koje je držao da su poduzimatelji tih akata.

8.1.Utoliko je u postupku i utvrđeno da su stvorene pretpostavke za raspravljanje u cilju meritornog presuđenja u ovoj parnici pa je utoliko, u daljnjem i provedeno dokazivanje u svrhu utvrđenja jeli na nekretnini nesporno poduzeti (u izreci ove odluke opisane) akti predstavljaju radnje smetanja tužitelja u posjedu prava stvarne služnosti na promatranoj nekretnini/ulici/komunikaciji te napokon – ali ujedno i prvenstveno – jesu li te akte poduzeli baš ovopostupni tuženici.

9. Posjed na stvari/nekretnini, bilo vlasnički posjed, bilo puka faktična vlast koja se štiti pravom, može se povrijediti/uznemiriti/oduzeti ma kakvim i ma kolikim zadiranjem trećeg/ih u predmet posjeda i pravno osnovano štititi zbog takve povrede. No, ukoliko se radi o posjedu koji se manifestira u izvršavanju samo funkcijski jednovrsne vlasti kakav je posjed prava stvarne služnosti (pa i posjed služnosti provoza), tome to nije tako. Naime, smetanje takve vlasti po trećem postoji samo onda kada su njegovim aktima izvršene takve promjene koje onemogućavaju vršenje do tada/do poduzetih akata manifestacija ograničene vlasti na poslužnom dobru i samo kao smetanje takvog obilježja uživa sudbenu zaštitu.

9.1.Netom izloženo valjalo je naročito imati na umu pri prosudbi jeli radnje, dakako ukoliko su poduzete na promatranom poslužnom dobru (sada promatranu "ulicu" tako bez zadrške nazivamo), predstavljaju radnje takvog smetanja tužiteljeve vlasti na promatranoj nekretnini zbog kojeg mu valja dosuditi zahtijevanu pravnu zaštitu.

10. Uz prolaznu, već smo to i ranije kazali i kazali da su o tome posvjedočila sva dokazna sredstva korištena u parnici, uparničenom ulicom tužitelj je prije poduzimanja uparničenih učina poduzetih na toj ulici i uz tu ulicu sporadično vršio provoznu komunikaciju osobnim vozilom, a jedanput i takvu/provoznu komunikaciju teretnim vozilom.

10.1.Komunikacija, inače jednotračna komunikacija, posvjedočeno je i o tome, vršena je po makadamskoj podlozi i uz/niz putni uspon o stupnjevitosti kojeg u postupku nisu ponuđeni egzaktni podatci.

10.2.Komunikacijski prostor, o tome nije bilo spora, sa sjeverne strane bio je ograđen i sada postojećim suhozidom, a suhozid je taj prostor ograđivao i sa južne strane, dakle ograđivao prema, nesporno, nekretninama tuženika.

10.3.Pak, vezano za samu širinu te ulice/komunikacije nisu ponuđeni podatci koje bi valjalo sagledavati kao egzaktne podatke.

11. Nakon izvođenja uparničenih radova, komunikacija se, opet kao jednotračna, i dalje vrši na makadamskoj podlozi i uz/niz putni uspon sa značajnom konfiguracijskom razlikom položenosti početnog i završnog komunikacijskog dijela.

11.1.Sada je komunikacijski prostor sa sjeverne strane ograđen istim onim ranije postojećim suhozidom, dok sa južne strane, prema nekretninama tuženika, ulicu ograđuje uparničeni armirano-betonski zid.

11.2.Vrši se po komunikaciji sada kao i ranije nejednako širokom putu, putu kojem je širina u početnom/istočnom dijelu široka 2,85 m, a na završnom uparničenom komunikacijskom dijelu/zapadnom 4,53 m.

12. Kada se kompariraju ranije i sada postojeće pretpostavke za provozno komuniciranje promatranom ulicom (pretpostavke koje smo prethodno izložili) vidjeti je da postoje promjene za koje po tužitelju nisu ponuđeni dokazi da bi ih baš tuženici učinili (promjena u smislu izgradnje betonske podzide i ostavljanja kamenja na komunikaciji) nego je baš posvjedočeno, bez dokaza o suprotnom, da ih je poduzeo u postupku saslušani svjedok EO pok. S.

12.1.Utoliko je u skladu s izloženim izostalo deklariranje (dakako, u formatu deklaratorne preambule) da bi ovopostupni tuženici smetali tužitelja na način izložen u tom dijelu preambule, a u skladu s tim i odbijen onaj dio tužiteljevog kondemnatornog zahtijevanja povezan sa sada promatranim dijelom iste preambule.

13. Kako pak preciznije utvrđenje rezultata komparacije ranije i sadašnje konfiguriranosti uparničene nekretnine (jednostavnije kazano, utvrđenje visinske razlike između polazišta komunikacije na istoku i završetka te komunikacije na zapadu, u izostanku polaznog podatka za komparaciju/ranijih konfiguracijskih podataka/ nije moglo biti nedvojbeno utvrđeno), nije bilo moguće izvesti pouzdani zaključak o promjeni stanja na komunikaciji u tom smislu, a utoliko niti o tome tko bi tu promjenu izvršio, naprosto je moralo uslijediti donošenje onakve odluke kakva je donesena pod 12.1. ove odluke.

14. Promjena očitovana u činjenici što je na promatranoj komunikaciji, postavljanjem betonskih ivičnjaka, učinjena razdjelnica između asfaltiranog i makadamskog dijela promatrane provozne komunikacije, po logici stvari, naprosto mora koristiti, a ne štetiti interesima ovlaštenika na komuniciranje tom komunikacijom. Stoga, ako i jeste, u skladu sa stajalištem izloženim u odjeljku 9. ovog obrazloženja, taj učin, ma tko da ga je poduzeo, predstavljao akt smetanja posjeda na nekretnini, isti akt nema obilježja smetanja posjeda prava stvarne služnosti pa je u skladu s tim u odnosu na taj dio utuženja uslijedila onakva odluka kakva je opisana u odlomcima 12. i 13. ove odluke.

15. Prethodno smo kazali, a sada ponavljamo, da je komparacijom ranijeg i sadašnjeg stanja na uparničenoj komunikaciji, među inim, utvrđeno da na južnoj strani te ulice, umjesto tamo ranije postojećeg suhozida, sada postoji armirano-betonski zid. Preostalo je stoga, naposljetku – a mi kažemo: samo tekstualno naposljetku, a u suštini prvenstveno, sagledavati jeli gradnjom tog zida, zida koji je, po njegovom iskazivanju i iskazivanju svjedoka upućenih u okolnosti gradnje zida, izgradio baš prvotuženik iz ove parnice, tužitelj zasmeten u vršenju vlasti koja se sagledava u ovom postupku.

16. Ponavljamo već kazano, provoznu komunikaciju promatranom ulicom tužitelj je vršio prvenstveno osobnim vozilom, a jedanput je provoznu komunikaciju vršio teretnim vozilom.

16.1.Barem je za sudionike u ovom postupku notorno da širina osobnog vozila iznosi najviše dva metra, a pak, na osnovi iskazivanja svjedoka FO pok. EOŠ utvrđeno je da je komunikaciju teretnim vozilom/kamionom taj svjedok izvršio vozilom širine cca 2,20 – 2,30 m.

16.2.Na osnovi nalaza i mišljenja vještaka Perice Puljića – već smo to kazali – širina promatranog dijela komunikacije u najužem dijelu jeste 2,85 m. 16.3. Čl. 8. Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cesti (NN 85/16 -5/25), pak, propisana je mjera 2,55 m kao najveća širina vozila koje sudjeluje u prometu.

17. Proizlazi utoliko da sada promatranom komunikacijom, s obzirom na njenu trenutačnu širinu, dakako, u okolnostima kada se cijela njena površina koristi za prometovanje, može odvijati komunikacija, ne samo onim vozilima kojima se do sada provozna komunikacija obavljala (a što je relevantno za odlučivanje u ovoj parnici), nego i komunikacija baš svim vozilima koja imaju pravo sudjelovanja u prometu na cestama (što je za ovaj postupak samo neizravno bitno).

17.1.Dakle, proizlazi da je u okolnostima "čiste" površine tla promatrane jednotračne ulice, tla kojeg je baš tužitelj, kao ovlaštenik posjeda prava stvarne služnosti provoza, u smislu st.1. čl. 181. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 – 94/17), dužan održavati, komunikaciju vozilima moguće obavljati baš vozilima i na način na koji je ta komunikacija i ranije obavljana.

17.2.Proizlazi utoliko da niti gradnjom promatranog armirano-betonskog zida, bez obzira jeli time ranije postojeća komunikacijska površina promatrane ulice u dimenziji širine istovjetna sadašnjem stanju ulice, tužitelj nije onemogućen u vršenju vlasti na promatranom poslužnom dobru kakvu je vršio do akta poduzete gradnje.

17.3.Stoga tužitelju ne pripada pravo na zahtijevanu pravnu zaštitu (dakako, to ne znači da takvo pravo ne pripada titularu te nekretnine u smislu kazanog u odlomku. 9. ovog obrazloženja) bez obzira na to tko je, jeli prvotuženik kako je on tvrdio ili su to svi tuženici (kako je tužitelj tvrdio) poduzimatelji akta gradnje učinke kojeg smo netom prije analizirali.

17.4.U skladu s tim i trenutačno promatrani dio tužiteljevog zahtjeva odbijen je kao pravno neosnovano zahtijevanje.

18. Naposljetku je – niti ne čineći ocjenu preostalih rezultata dokaza izvedenih u ovom postupku zato jer ti rezultati, inače rezultati analiziranih dokaznih sredstava, ne sadržavaju argumentaciju uporabljivu pri utvrđenju/donošenju zaključaka o važnim činjenicama ove parnice – o ne/udjeli tužitelju zahtijevane pravne zaštite, dosljedno ukupnosti izloženog, odlučeno kao u izreci.

19. Budući su tuženici u potpunosti uspjeli u parnici, tužitelja je valjalo, u skladu s određenjima čl. 154. st. 1 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91 – 155/23) obvezati da im naknadi sve one izdatke koje su oni razložno učinili u ovoj parnici.

20. Tuženici su u parnici poduzeli dvanaest radnji u postupku po punomoćniku u osobi odvjetnika (sastav odgovora na tužbu od 8.7.2022. god., zastupanje na ročištima 11.7., 29.8., 26.9. sve 2022. god., 5.4. i 26.4. 2024. god. i 11.4., 12.5., 5.6., 11.9. i 3.10. 2025. god. te sastav podneska od 10.7.2025. god.) pa su poduzimanjem tih radnji, radnji koje je ovaj sud za razliku od radnji koje su tuženici poduzeli podnošenjem podnesaka od 26.6.2025. (dva podneska) te neosnovanim traženjem naknade za zastupanje na neodržanom ročištu 10.9.2025. god., cijeni razložno učinjenima, učinili izdatke, koje je, u smislu st. 2. Tar. broja 7. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23 – 107/25; dalje Tarifa/e), valjalo honorirati, kako slijedi:

- četiri prvooznačene razložno učinjene radnje zajedničkim honorarom od 250 bodova,

- svaku dalje poduzetu radnju (osam poduzetih radnji) sa po 50 bodova, dakle, tuženicima priznati honorar skopčan sa zastupanjem u ovoj parnici u bodovnom iskazu 650 bodova, odnosno, novčani ekvivalent tom bodovnom honoraru. Utoliko je, s obzirom na ukupno priznati broj bodova odvjetničkog honorara (650), vrijednost boda honorara dva/2 eura (tar.br. 54 Tarife) te PDV na odvjetničke usluge (25%), tuženicima na ime izdataka učinjenih radi zastupanja u ovoj parnici priznat ukupan iznos 1.462,50 eura.

21. Budući je izdatak koji su tuženici imali vezano za zastupanje istodobno i jedini izdatak koji su oni imali radi vođenja ove parnice, njima je baš netom označeni iznos (1.462,50 eura) priznat kao razložno učinjeni izdatak kroz tijek ove parnice pa je u skladu s tim o dosudi/snošenju parničnih troškova i odlučeno kao u izreci.

U Imotskom 17. studenog 2025. god.

S U D A C:

BORO MISIR

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana Županijskom sudu, a putem ovog suda.