REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž Zk-107/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Kristini Pavičić-Sirotić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice PL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Cvitković & Davide d.o.o., Zagreb, radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-41109/2025-4 od 30. rujna 2025., dana 17. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-41109/2025-4 od 30. rujna 2025.

II. Nalaže se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb brisanje zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog (točka I. izreke) te je određena zabilježba odbijenog prijedloga radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (točka II. izreke).

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija predlagateljica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te bitne povrede zemljišnoknjižnog postupka. Ističe da je sud pogrešno postupio kada je donio predmetno rješenje obzirom je ono rezultat pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a to stoga što se za predmetnu nekretninu pred prvostupanjskim sudom vodi postupak pod poslovnim brojem Z-14107/2024 povodom otvaranja dijela nove zemljišne knjige za zonu 2 k. o. [katastarska općina], odnosno osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige, u kojem je postupku ona nesporno upisana kao suvlasnica nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], kuća, [adresa], površine 66 m[2] i oranica površine 399 m , ukupne površine 465 m[2] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 223/465 dijela. Smatra da je prvostupanjski sud pogrešno postupio kada u predmetnom slučaju nije primijenio odredbu članka 209. stavka 5. Zakona o zemljišnim knjigama. Tvrdi da je uz prijedlog dostavila potvrđeni Geodetski elaborat broj V78/2025 od strane Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, klasa: 923-06/25-02/2732, urbroj:

251-12-02-25-5 od 13. lipnja 2025. koji sadrži i prijavni list za zemljišne knjige, te smatra da je u svom prijedlogu te prilozima priloženim ispravama, učinila vjerojatnim da joj pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise te kako su ispunjene sve pretpostavke za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka za predmetnu nekretninu.

Obzirom na navedeno, predlaže drugostupanjskom sudu da pobijano rješenje preinači na način da se usvoji prijedlog radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, a podredno da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba predlagateljice nije osnovana.

4. Pobijanim rješenjem prvostupanjski je sud odbio kao neosnovan predlagateljičin prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, kojim predlaže da se briše upis prava vlasništva na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], kuća, [adresa], površine 66 m[2] i oranica površine 399 m , ukupne površine 465 m[2] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to suvlasnički dio 223/465 u korist predlagateljice, i suvlasnički dio 242/465 u korist Republike Hrvatske, te dopusti uknjižba prava vlasništva na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], oranica, površine 207 m[2] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i otpis nekretnine u novi zemljišnoknjižni uložak u korist Republike Hrvatske, kao i da se dopusti uknjižba prava vlasništva na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], kuća, [adresa], površine 71 m[2] , garaža 41 m[2] , nadstrešnica 15 m , dvorište 131 m , ukupne površine 258 m , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], u korist predlagateljice.

4.1. Naime, sud je zaključio pregledom dokumentacije koja priležu predmetu da za isto nisu ispunjene pretpostavke iz članka 208. stavka 1. i 3. te članka 209. stavka 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/2019., 128/2022., 155/2023. i 127/2024. - dalje: ZZK) jer predlagateljica ne raspolaže ispravama koje čine vjerojatnim da upravo njoj pripada pravo vlasništva na onoj nekretnini koje se formira na temelju prijavnog lista za zemljišnu knjigu broj RN 22/25 kao k. č. br. [katastarska čestica] kuća, [adresa], površine 71 m[2] , nadstrešnica površine 15 m , pomoćna zgrada površine 41 m2 i dvorište površine 131 m , ukupne površine 258 m .

4.2. Pritom, sud je cijenio okolnost da je po prijedlogu predlagateljice izrađen geodetski elaborat za promjenu broja, oblika, površine i izgrađenosti k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižena kao suvlasništvo predlagateljice i Republike Hrvatske. Međutim, zaključuje da ta okolnost ne čini osnovanim prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, jer dio geodetskog elaborata za zemljišnu knjigu sa prijavnim listom RN 22/25 ne predstavlja ispravu koja u smislu prethodno navedenih zakonskih odredbi može učiniti vjerojatnim pravo vlasništva predlagateljice na novoformiranoj čestici. To stoga što se radi o tehničkoj ispravi na temelju koje se promjene provode u posjedovnici zemljišnoknjižnog uloška, a ne o ispravi koja može učiniti vjerojatnim da predlagateljici pripada isključivo pravo vlasništva na novoformiranoj čestici. Prilikom donošenja svoje odluke sud je uzeo u obzir i činjenicu da niti prema podacima katastarskog operata ne proizlazi da su u katastarskom operatu evidentirane dvije katastarske čestice od kojih bi jedna bila u posjedu predlagateljice, a druga u posjedu Republike Hrvatske, pa da bi se radilo o usklađenju zemljišnoknjižnog stanja sa stanjem u katastarskom operatu, jer je stanje u katastarskom operatu jednako stanju u zemljišnoj knjizi.

5. Odluka prvostupanjskog suda u bitnom dijelu pravilna je i zakonita, činjenice bitne za odluku pravilno su utvrđene a i materijalno je pravo pravilno primijenjeno.

5.1. Prvostupanjski sud prilikom donošenja predmetnog rješenja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP) na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe člankom 365. stavak 2. ZPP u vezi s odredbom članka 381. ZPP i odredbom članka 99. stavak 2. ZZK.

6. Pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi i koji se provodi kad postoji opravdani razlog, a na temelju članka 208. stavka 3. ZZK, opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano u zemljišnoj knjizi i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

6.1. Prema članku 209. stavku 1., 2. i 4. ZZK pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes, a u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, kako i u čiju korist trebali ispraviti, činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i slično), zatim uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška, a prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i slično).

7. Žalbenim navodima predlagateljica nije dovela u pitanje pravilnosti i zakonitost predmetnog rješenja, jer i po pravnom shvaćanju ovoga suda drugoga stupnja, ona ispravama koje je dostavila uz svoj prijedlog nije dokazala ispunjenje pretpostavki iz članka 208. stavka 1. ZZK, jer nije učinila vjerojatni da joj pripada pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], onoj koja će se formirati na temelju prijavnog lista za zemljišnu knjigu RN 22/25.

7.1. Nije sporna činjenica da je predlagateljica upisana kao suvlasnica matične k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], konačno ta činjenica proizlazi iz stanja predmeta. Međutim, kao što je prethodno rečeno, ta okolnost ne opravdava prijedlog predlagateljice za otvaranjem pojedinačnog ispravnog postupka kako ga ona predlaže provesti, na način da se k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], kuća, [adresa], površine 66 m[2] i oranica površine 399 m , ukupne površine 465 m[2] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je upisana kao suvlasništvo predlagateljice u 223/465 dijela, i Republike Hrvatske u 242/465 dijela, podijeliti na dvije zemljišnoknjižne čestice i to na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], oranica površine 207 m[2] , koja će ostati upisana kao isključivo vlasništvo Republike Hrvatske te da se formira „nova“ k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], površine 71 m[2] , garaža površine 41 m , nadstrešnica površine 15 m2 i dvorište površine 131 m , sveukupne površine 258 m , koja će se upisati kao isključivo vlasništvo predlagateljice, jer za isto nedostaju isprave koje se zahtijevaju odredbom članka 164. stavak 4. u vezi s člankom 11. stavak 4. ZZK.

7.2. Pozivanje predlagateljice na odredbu članka 209. stavak 6. ZZK, ne može je dovesti u povoljniju pravnu i procesnu situaciju u odnosu na istaknuti prijedlog, jer u okolnostima konkretnog slučaja, potvrđeni geodetski elaborat s prijavnim listom nisu isprave kojima se dokazuje pravo na ispravak zemljišnoknjižnog upisa, već se radi o javnim ispravama koje služe za provedbu upisa u zemljišne knjige. Konačno, i iz Potvrde koja prileži str. 14 spisa proizlazi da je za provođenje potvrđenog geodetskog elaborata sastavni dio koga je prijavni list, potrebno je sastaviti isprave pogodne za upis u zemljišne knjige, koje su u konkretnom slučaju su izostale.

8. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje, sve prema odredbi članka 380. točke 2. ZPP u vezi s člankom 99. stavkom 2. ZZK.

9. O brisanju zabilježbe odbijenog prijedloga odlučeno je prema odredbi članka 149. stavka 3. ZZK.

U Puli-Pola 17. studenoga 2025.

Sutkinja:

Kristina Pavičić-Sirotić