Poslovni broj: R1-90/2023-17

Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Jadranki Orlović, u izvanparničnom predmetu predlagatelja GĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Branku Seweru odvjetniku u Ludbregu, protiv protustranke NĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Jasmini Tot Solina, odvjetnici u Varaždinu, nakon 15. rujna 2025., održane rasprave na licu mjesta u prisutnosti punomoćnika stranaka i stranaka osobno, istoga dana,

r i j e š i o  j e

I. Uređuje se međa između nekretnina u vlasništvu predlagatelja GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], cijele čkbr. [katastarska čestica] Vinograd Graci u Krči sa 188 čhv (676 m2) i nekretnine u vlasništvu protustranke NĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], cijele čkbr. [katastarska čestica] Vinograd Graci u Krči sa 293 čhv (1054 m2) prema posljednjem stanju posjeda na način da linija međe prolazi pravcem označenim u skici geodetskog vještaka Bojana Škvorca od 15. rujna 2025. slovima A-B-C-D-E te su u tim točkama zabijani međašni znakovi u obliku drvenih kolaca.

II. Utvrđuje se da postoji sporna površina u skici geodetskog vještaka Bojana Škvorca od 15. rujna 2025. označena slovima i brojkama i to jedna sporna površina označena je kao A-A1-1-A, dok je druga sporna površina označena kao: A1 -B-C-D- E-3-2-A1 te nezadovoljna stranka ima pravo u roku od 6 mjeseci po pravomoćnosti ovog rješenja pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja vlasništva na spornim površinama.

III. Ukupni trošak ovog postupka iznosi 874,02 EUR (osamsto sedamdeset četiri eura i sedamdeset sedam centi), od čega na svaku stranku otpada 437,01 EUR. Nalaže se protustranci NĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], predlagatelju GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknaditi troškove izvanparničnog postupka u iznosu od 337,01 EUR (tristo trideset sedam eura i jedan cent), u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio prijedlog protiv protustranke radi uređenja međe između njihovih susjednih nekretnina koje su pobliže navedene u izreci pod točkom I. rješenja. U prijedlogu navodi da je vlasnik i posjednik preko pet godina nekretnine koja mu predstavlja dvorište , upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , cijele čkbr. [katastarska čestica] Vinograd Graci u Krčih sa 188 čhv ( 676 m2) dok je protustranka NĆ vlasnik i posjednik susjednih nekretnine u naravi vinograd , upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], cijele čkbr. [katastarska čestica] Vinograd Graci u Krči sa 293 čhv ( 1054 m2). Predlagatelj i protustranka su 15.5.2020. obilježile uz posredovanje i mjerenje ovlaštenog ing. Geodezije AĆ međe svojih nekretnina u vlasništvu i posjedu i postavljene su međašnje oznake u vidu stupova označenih u skici izmjer brojevima 9 , 10 , 11 , 12 i sa naznačenim kordinatama iskolčenih točaka. Podatci o nekretninama u zemljišnim knjigama odgovaraju podatcima iz katastra zemljišta i površinama u naravi. Međašnji znaci koji su bili postavljeni između nekretnina predlagatelja i protustranke su potajice izvađeni . Međa je vidljiva i po posjedovnom stanju. Protustranka je sada počela svojatati prava na nekretni predlagatelja , ulaziti u dvorište bez odobrenja sa radnim strojevima i uništavati cvijeće i ogradu. Protustranka si je sada počela svojatati vlasnička i posjedovna prava i na dijelu vlasništvo predlagatelja , radi čega predlagatelj predlaže da se između nekretnina predlagatelja i protustranke rekonstruira međa postavljanjem međašnjih oznaka kako su bile postavljene po skici izmjere kod obilježavanja međe i sudski uredi međa prema posljednjem mirnom posjedu. Posjed predlagatelja je bio zakonit , istinit i pošten, a uznemiren je sadašnjim nasrtajem i nasilnim uznemiravanjem protustranke na njegovo vlasništvo i posjed. Radi navedenog se predlaže da sud kako su se ostvarile zakonske pretpostavke iz čl. 103.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima obnovi među prema posjedu predlagatelja i prema obilježenoj međi prema skici izmjere.

2. Protustranka u odgovoru na prijedlog danom na ročištu održanom 10. veljače 2025. navodi da nije potrebno uređivati među, jer je već uređena na temelju elaborata koji je on naručio iz 2008. i 2013. godine te su postavljene međašne oznake u vidu betonskih stupova, a međa je uređena prema stanju u katastru i proteže se duž zelene linije obilježene u katastarskom planu koji predaje u spis predmeta. Punomoćnik predlagatelja je to osporio, naveo je da su međašni znaci bili postavljeni, ali su kolci izvađeni tako da ih sada nema, iako se zna gdje je međa, 15.5.2020. izvršeno je iskolčenje i označena je međa. S obzirom na to da međašnih oznaka nema, potrebno je provesti postupak uređenja međe, urediti odnosno rekonstruirati među kako se to prijedlogom predlaže. Misli da je međa bila uređena prema stanju u katastru, ali više nije jer nema međašnih oznaka.

3. Nakon što je utvrđeno da je međa između nekretnina stranaka sporna, u daljnjem tijeku postupka održan je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Bojana Škvorca.

4. Sud je utvrdio na licu mjesta, i to na očevidu održanom 15. rujna 2025. da nekretnina predlagatelja u naravi predstavlja dvorište na kojem se nalazi manja kuća, a iza dvorišta vrt i voćnjak koji se protežu do kraja nekretnine, a nekretnina protustranke u naravi predstavlja vinograd koji se proteže u dužini od oko 70 metara sve do kraja nekretnine iza koje se kao i kod nekretnine predlagatelja nalazi cesta. Cesta se nalazi i ispred nekretnina stranaka i s te ceste se dolazi na nekretnine stranaka te da nema međašnih oznaka.

5. Predlagatelj je tijekom očevida izjavio da se linija međe proteže prema stanju u katastru, a protustranka je to osporila, izjavila je da je vidljivo posljednje stanje posjeda i da među treba utvrditi prema stanju posjeda. Punomoćnica protustranke je navela da je granica posljednjeg mirnog posjeda protustranke vidljiva u ostacima temelja objekta na početku parcele te je uzdužno u tabanim tragovima puta uz rub vinograda time da se u tabani tragove odnose na tragove traktorskih guma, a dok je opće poznata činjenica da su vanjske dimenzije traktora ponešto šire od vanjske linije guma te se stoga tvrdi da je linija uživanja od strane protustranke 20 cm od utabane linije puta. Predlagatelj je potom izjavio da ne osporava navode punomoćnice protustranke i protustranke da je isti unazad pet godina koristio put koji je na terenu vidljiv preko utabanih tragova kotača za vožnju traktorom od ulice pa sve do kraja svoje nekretnine uz napomenu da je to činio protiv njegove volje.

6. Punomoćnik predlagatelja je nastavno tijekom očevida naveo da je posjed koji je sada vidljiv, vidljiv samo za potrebe ovog postupka, jer je protustranka prije tjedan dana pokosila travu. Posjed predlagatelja je vidljiv i jasan od uređenja međe koje su stranke provele prije pet godina i kada su iskolčile međašne oznake koje su identične katastarskim podacima i koje se poštivalo sve do trenutka kada su stranke poremetile međuljudske odnose. Posjed za koji protustranka tvrdi da je miran, a nije miran, to je vidljivo iz nekoliko kaznenih postupaka. Ako će sud urediti među prema posjedu koji doduše nije mjeren, onda predlaže da to učini prema vidljivom otkosu pa sav ovaj dio koji nije pokošen je u posjedu predlagatelja. Ako se uredi prema sadašnjem otkosu, predlagatelj će ući u vlasničku parnicu jer je prije pet godina uređena međa, posjed, izdefinirano vlasništvo koje je identično sa katastarskim pa nije niti trebalo biti usklađivano na neki drugi način i predstavlja isključivo vlasništvo i posjed predlagatelja, a kako je to naznačeno u prijedlogu.

7. Prema čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014) svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međe) obnovi ili ispravi među ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne. Nadalje, prema čl. 103. st. 2. ZV-a sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Odredbom čl. 103. st. 3. ZV-a propisano je da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2. tog članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocijeni. Odredbom čl. 103. st. 4. ZV propisano je da će istodobno s donošenjem odluke iz st. 2. i 3. ovoga članka, sud na licu mjesta označiti među međašnim znacima.

8. Sud nije prihvatio po predlagatelju dostavljenu skicu izmjere izrađenu od strane AĆ, dipl. ing. geod. iz mjeseca svibnja 2020. kao mjerodavnu za uređenje međe u ovom postupku, jer protustranka osporava da bi bio prisutan prilikom iskolčenja na koje ukazuje predlagatelj, a osobito da bi pristao na takvo uređenje međe i da je potpisao zapisnik te naveo da u svakom slučaju čak i da se utvrdi da je na tom zapisniku potpis protustranke, a cijeneći činjenicu da isti decidirano ističe da nije bio prisutan na iskolčenju i usuglasio se s istim, osporava i tu liniju iskolčenja iz 2020.

9. Geodetski vještak Bojan Škvorc je tijekom očevida nakon obilaska terena identificirao nekretnine stranaka, i to nekretninu predlagatelja koja u naravi predstavlja kuću za odmor sa dvorištem i voćnjakom i nekretninu protustranke koja u naravi predstavlja vinograd, potom je prema podacima službenog katastarskog plana na terenu obilježio međnu liniju prema službenom katastarskom planu, koja će u njegovoj skici izmjere biti obilježena brojkama 1-2-3-4. uz napomenu da ni u nijednoj nije zatečena mjerna oznaka.

10. Nakon što je stalni sudski vještak Bojan Škvorc pokazao strankama među prema katastarskom nacrtu punomoćnik predlagatelja i predlagatelj su izjavili da su suglasni s time da se međa utvrdi prema stanju u katastru, a punomoćnica protustranke i protustranka su se tome izričito protivili te predlažili da se međa uredi prema stanju posjeda.

11. S obzirom na to da protustranka nije pristao da se međa između predmetnih nekretnina uredi prema stanju u katastru i protivio prijedlogu predlagatelja da se međa uredi prema skici izmjere izrađenoj po AĆ, dipl. ing. geod. u mjesecu svibnju 2020. te da između stranaka kao susjeda čija međa je u pitanju nije bio moguć ni sporazum, sud je među utvrdio prema posljednjem mirnom posjedu, a koji je bio vidljiv na trenu.

12. Sud je tijekom očevida utvrdio da je među moguće utvrditi prema stanju posjeda, jer je granica posljednjeg mirnog posjeda protustranke vidljiva preko po predlagatelju postavljene žičane ograde, u ostacima temelja objekta na početku parcele, uzdužno u utabanim tragovima puta uz rub vinograda i položaja, a nakon toga od kraja vidljivog utabanog puta pa do kraja nekretnina stranaka, duž vanjske linije neodržavane površina s gustim raslinjem do betonskog stupa. Stoga je sud s obzirom na takvo stanje posjeda koje na očevidu između stranaka nije bilo sporno među uredio na način da se ista proteže od po predlagatelju postavljene žičane ograde koja, započinje od prvog stupa u neposrednoj blizini drveta akacije, a završava kod drugog stupa između kojih je ograda razapeta za koju među strankama nije sporno da ju je postavio predlagatelj, ostataka spremišta koje se nalazi ispred ograde s unutarnje strane za koje među strankama nije sporno da je prije više godina sagrađeno od strane obitelji protustranke i na temelju utabanih tragova kotača vozila u ovom slučaju traktora koji se protežu od početka nekretnine protustranke pa sve do gustog raslinja gdje utabani put završava, a nakon toga od kraja vidljivog utabanog puta pa do kraja nekretnina stranaka, na način da se međa proteže od kraja puta do vidljivog betonskog stupa i potom ravno do kraja nekretnina stranaka koje se nalaze kod javnog puta koji se i s te strane proteže uz nekretnine stranaka. S obzirom na to da opisao stanje posjeda postoji već dvije godine, a nitko od stranaka nije tržio posjedovnu zaštitu pokretanjem parnice za smetanje posjeda, sud zaključuje da je riječ o posljednjem mirnom posjedu.

13. Nakon što je utvrđen posljednji mirni posjed kao što je prethodno obrazloženo te do kuda prema tome doseže posjed predlagateljica i protustranke, stalni sudski vještak je u skladu s tim na licu mjesta postavljanjem međašnih oznaka obilježio među prema posljednjem mirnom posjedu označivši liniju međe slovima A - B-C-D-E, kao što to proizlazi iz njegovog Nalaza na str. 47-42 spisa uz napomenu da točka obilježena slovom E odgovara toč. 4 koja je pokazana prema katastarskom planu i koja među strankama nije sporna, a sud je među uredio prema posljednjem mirnom posjedu, pravcem koji je u skici geodetskog vještaka Bojana Škvorca označen slovima A-B-C-D-E, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ovog rješenja. Vještak je u skici označio i dvije sporne površinu, odnosno površine između linije međe utvrđene prema stanju posjeda i linije međe prema stanju u katastru,

14. S obzirom na to da prema čl. 103. st. 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa, odlučeno je kao u toč. III. izreke ovog rješenja.

15. Ovaj postupak pokrenut je prijedlogom za uređenje međe od 20. srpnja 2023. tj. u vrijeme kada je već stupio na snagu Zakon o izvanparničnom postupku (Narodne novine br. 59/2023., dalje u tekstu ZIP). Stoga je sud prilikom donošenja odluke o troškovima postupka primijenio mjerodavne odredbe tog zakona. Prema čl. 32. ZIP sud će o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima sud će o naknadi troškova odlučiti u odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti, stranka je dužna neovisno o ishodu postupka naknaditi drugoj strani troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se dogodio toj stranci, sud će o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa svih stranaka odlučiti razmjerno udjelima stranaka u predmetu postupka, a ako se takvi udjeli ne mogu utvrditi, troškovi se dijele na jednake dijelove, a u ostalim slučajevima svaka stranka snosi svoje troškove. Po stavu ovog suda glede odluke o troškovima postupka treba odlučiti primjenom odredbe čl. 32. st. 4. ZIP, jer se radi o zajedničkom interesu stranaka da se uredi međa između njihovih susjednih nekretnina, već se troškovi postupka kao što je prethodno rečeno dijele na jednake dijelove. Napominje se i da je takav stav o tom pitanju zauzeo i Županijski sud u Zadru u svojoj odluci poslovni broj: Gž-333/2025-2 od 29. travnja 2025. U skladu s tim predlagatelju je na ime troškova priznat zatraženi trošak očevida i geodetskog vještačenja od 674,48 eura, trošak sudske pristojba za prijedlog od 19,91 eura i trošak sudske pristojbe za odluku suda od 79,63 eura, ukupno 774,02 eura. Primjenom odredbe čl. 32. st. 4. ZIP te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/23 - dalje Tarifa) protustranci je na ime zastupanja po punomoćniku iz redova odvjetnika priznato 100,00 eura za zastupanje na ročištu 17.9.2024. (Tbr. 16. 1. Tarife). Kad se zbroje svi priznati troškovi stranaka, ukupan trošak postupka iznosi 874,02 eura, a od toga ukupnog iznosa nastalog troška, svaka stranka snosi ½ dijela nastalih troškova postupka, odnosno 437,01 euro. Slijedom svega navedenog budući da je iznos troškova priznatih predlagatelju 774,02 eura, iznos troškova priznatih protustranci je 100,00 eura, a na svaku stranku otpada 437,01 eura, protustranka je obvezana naknaditi predlagatelju za troškove postupka 337,01 eura, pa mu je taj iznos i dosuđen.

16. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Varaždin, 15. rujna 2025.

Sutkinja

Jadranka Orlović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi ovome sudu neposredno, preporučeno putem pošte ili u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1) Predlagatelju po punomoćniku Branku Seweru, odvjetniku u Ludbregu, uz Nalaz vještaka

2) Protustranci po punomoćnici Jasmini Tot Solina, odvjetnici u Varaždinu uz

Nalaz vještaka,