Poslovni broj: K-27/22-23

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

20000 Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu toga suda Mariu Bulumu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Antonie Zlošilo kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene JĐ po optužnici ODO u Dubrovniku poslovnog broja KO-DO-26/22 od 14. veljače 2022. zbog produljenog kaznenog djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja – neisplate plaće – djela opisanog i kažnjivog po čl. 132. st. 1. u svezi st. 6. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – u daljem tekstu KZ/11) i u svezi s čl. 52. istog Zakona. nakon održane javne rasprave 11. studenog 2025. koja je zaključena istoga dana i objavljena 14. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temeljem odredbe članka 544 st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 – u daljnjem tekstu ZKP/08) kazneni nalog ovoga suda poslovni broj K. 27/22 od 4. listopada 2023. stavlja se izvan snage.

II. Na temelju odredbe čl. 453. st. 1. t. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 – u daljnjem tekstu ZKP/08)

Optužena JĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer pok. J i IĐ, rođene I, rođena **.**.1983., u [adresa], Ukrajina, s prebivalištem na adresi [adresa], državljanka Ukrajine, hotelijerka, dobrog imovnog stanja, sa završenom VSS – King's college u Londonu, magistra hotelijerstva, strankinja na stalnom boravku u RH, živi u izvanbračnoj zajednici, majka jednog malodobnog djeteta, nalazi se na slobodi.

oslobađa se optužbe

da je od 1. srpnja 2015., do 6. lipnja 2017., kao stvarno odgovorna osoba trgovačkog društva "Soles" d.o.o. kojeg trgovačkog društva je vodila poslovanje, sa radnicima LĐ, ČĐ i CĐ, zasnovala radne odnose na određeno vrijeme, ugovorivši prilikom zasnivanja radnog odnosa da će se radnicima dio plaće isplaćivati na tekući račun u banci, a da će im se ostatak plaće, protivno članku 84. Zakona o radu isplaćivati u gotovini na ruke, a na koje iznose, protivno čl.4., 21, 22., 23 i 24.Zakona o doprinosima (Narodne novine broj 84/2008,124/2008, 94/2009, 18/2011, 22/2012, 144/2012, 148/2013, 41/2014, 143/2014, 115/2016), te čl. 24. st. 1. i čl. 25. stavku 5. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine 115/116) nije obračunavala i podmirivala zakonske obveze s osnova mirovinskog osiguranja, poreza i prireza, te obveznih doprinosa, pa je tako:

- Na gotovinsku isplatu dijela plaće LĐ od najmanje 1.500,00 kuna mjesečno, u vremenu od 21. srpnja 2016., do 31.listopada 2016 nije isplatila na ime doprinosa za mirovinsko osiguranje za I.stup i II.stup HZMO-u ukupno 1.715,37 kuna, na ime doprinosa za zdravstveno osiguranje i za slučaj ozljede na radu HZZO-u ukupno 1.329,41 kunu, na ime doprinosa za zapošljavanje Državnom proračunu Republike Hrvatske ukupno 145,81 kunu, na ime poreza i prireza na dohodak ukupno 861,38 kuna,

- na gotovinsku isplatu dijela plaće CĐ od najmanje 1.000,00 kuna mjesečno, u vremenu od 1.srpnja 2015. do 31.listopada 2015., i u vremenu od 1.travnja 2016., do 31.listopada 2016., nije isplatila na ime doprinosa za mirovinsko osiguranje za I.stup i II.stup HZMO-u ukupno 3.586,51 kuna, na ime doprinosa za zdravstveno osiguranje i za slučaj ozljede na radu HZZO-u ukupno 2.779,58 kuna, na ime doprinosa za zapošljavanje Državnom proračunu Republike Hrvatske ukupno 304,86 kuna, na ime poreza i prireza na dohodak ukupno 3.345,82 kuna,

- na gotovinsku isplatu dijela plaće ČĐ od najmanje 2.000,00 kuna mjesečno, u vremenu od 1. ožujka 2016., do 31.listopada 2016., i u vremenu od 1.ožujka 2017., do 6.lipnja 2017., nije isplatila na ime doprinosa za mirovinsko osiguranje za I.stup i II.stup HZMO-u ukupno 8.024,24 kuna, na ime doprinosa za zdravstveno osiguranje i za slučaj ozljede na radu HZZO-u ukupno 6.218,82 kuna, na ime doprinosa za zapošljavanje Državnom proračunu Republike Hrvatske ukupno 682,05 kuna, na ime poreza i prireza na dohodak ukupno 8. 097,00 kuna,

na koji način nije isplatila na ime doprinosa za mirovinsko osiguranje za I.stup i II.stup HZMO-u ukupno 13.326,12 kuna, na ime doprinosa za zdravstveno osiguranje i za slučaj ozljede na radu HZZO-u ukupno 10.327,81 kunu, na ime doprinosa za zapošljavanje Državnom proračunu Republike Hrvatske ukupno 1.132,72 kuna i na ime poreza i prireza na dohodak Općini Dubrovnik i Općini Župa Dubrovačka ukupno 12.304,20 kuna, a za koje iznose se nepripadno okoristila,

dakle, nije isplatila dio plaće više radnika, a pod plaćom se podrazumijeva osnovna plaća i sva druga davanja u novcu ili u naravi koju radnik prima po osnovi rada, u bruto iznosu što uključuje i doprinose iz plaće i na plaću po posebnom propisu,

pa da bi time ŠĐ počinila produljeno kazneno djelo protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja – neisplatu plaće, opisano i kažnjivo po čl. 132. st. 1. u svezi st. 6. i u svezi sa čl. 52. Kaznenog zakona.“

Na temelju odredbe čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.

Obrazloženje

1. ODO u Dubrovniku podiglo je pred ovim sudom 14. veljače 2022. optužnicu poslovnog broja KO-DO-26/22 protiv PĐ zbog produljenog kaznenog djela neisplate plaće iz čl. 132. st. 1. u svezi st. 6. KZ/11 i u svezi s čl. 52. istog Zakona.

2. Ovaj sud je 4. listopada 2023. izdao, sukladno prijedlogu ODO u Dubrovniku presudu s kaznenim nalogom na koju je optužena u zakonskom roku podnijela ovom sudu dopušteni prigovor uslijed čega je, po zaključenju rasprave odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.

3. Upitana tijekom rasprave pred ovim sudom kakav stav zauzima prema optužbi optužena JĐ se očitovala da se ne smatra krivom.

4. Optužena je u svojoj obrani u bitnome navela da se u cijelosti slaže sa svime što su iznijeli svjedoci obrane i njen izvanbračni suprug, da firma dobro posluje, da su samo prošle godine platili poreza 365.000,00 eura. Da joj je drago što je donesen propis o fiskalizaciji napojnica i da više nema gotovine u tom dijelu već da sve ide isključivo preko računa i da na taj način više ne može doći do zabune ili da netko uzme što mu ne pripada, a da drugi ostane bez onoga što je trebao dobiti. Što se tiče napojnica da je 3.600,00 eura godišnje neoporezivo, a sve preko toga da se plaća 20% poreza po osobi i da su se svi u hotelu usuglasili s time tako da se više nigdje ne uzima gotovina nego napojnice idu isključivo preko kartice. Da je ona isplaćivala plaće isključivo na račun i nikako drugačije. Ova tri radnika da su imali sezonski ugovor, dakle do 31. listopada 2016. i da su oni u 11. om mjesecu otišli. Da se sjeća da je prilikom čišćenja kuhinje, a da je sezona tada već bila gotova, zatekla ih da puše travu. Da je dogovor bio da ako sve prođe u sezoni dobro da se onda potpiše ugovor temeljem kojega bi dobivali plaću i preko zime, ali to kada ih je zatekla da puše travu da joj je bio razlog radi kojeg više nije htjela s njima potpisati novi ugovor o radu. Da tijekom sezone nije došla do saznanja da bi se netko žalio na ova tri zaposlenika, a ako se netko od gostiju i žalio, da se žalio konobarima, ali da njoj nitko to nije prenio jer bi bio problem završiti sezonu do kraja. Da oni nisu bili idealni zaposlenici, ali da ih je trpila koliko god se moglo samo da uspiju završiti sezonu i da se u takvoj situaciji zažmiri koliko god se može jer da su ostali u sezoni bez njih da bi vjerojatno morali zatvoriti restoran. Da se više ne sjeća kolike su bile njihove plaće, ali da procjenjuje da su bile prosječne plaće kao i kod drugih koji rade iste poslove u istom gradu. Što se tiče napojnica prilikom zapošljavanja odnosno razgovora vezano za posao da zaposlenici sami pitaju na koji način su regulirane napojnice i da onda ona svima, pa tako i ovoj trojici, objasni da se napojnice dijele na kraju mjeseca i da u tome svi sudjeluju i da je to nekima prihvatljivo, a nekima nije pa radi toga oni odu tražiti posao negdje drugdje. Budući da se radi o skupom restoranu i luksuznim sobama, da svi zaposlenici znaju da će te napojnice biti dobre i da će to biti dobar izvor prihoda svaki mjesec i oni koji pristanu raditi kod njih da to tako i bude.

Potom je pregledan i pročitan:

- zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičene ŠĐ s elektronskim zapisom i snimkom pred policijskim službenicima (list spisa 244-249, 253),

- izvadak iz kaznene evidencije za ŠĐ od 14. listopada 2021. (list spisa 335-336).

5. Tijekom dokaznog postupka ispitani su svjedoci JĐJ, OĐ, IĐJ te su uz suglasnost stranaka pregledani i pročitani:

- potpisna lista za obračun br. 5 plaća 04/2017 - Soles d.o.o. list spisa 72, 118),

- potpisna lista za obračun br. 6 plaća 05/2017 - Soles d.o.o. (list spisa 73, 119),

- ispis prijavno-odjavnih podataka za osiguranike prijavljene u trgovačkom društvu Soles d.o.o. od 19. srpnja 2017. (list spisa 74-78, 120-125),

- ugovor o radu sklopljen između trgovačkog društva Soles d.o.o. i ČĐ od 31.listopada 2016., (list spisa 130-132),

- obračunske platne liste za CĐ za razdoblje od srpnja 2015., do listopada 2015., i od travnja do listopada 2016., (list spisa 133-145),

- obračunske platne liste za LĐ za razdoblje od srpnja do listopada 2016., (list spisa 146-150),

- obračunske platne liste za ČĐ za razdoblje od ožujka do listopada 2016., i od ožujka do lipnja 2017., ) (list spisa 158-175),

- JOPPD obrasci Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Dubrovnik, Ispostava Dubrovnik za CĐ, LĐ i ČĐ (list spisa 176-191 i 197-208),

- zapisnik o ispitivanju svjedoka (oštećenika) DĐ od 17. ožujka 2021. (list spisa 260-263),

- zapisnik o ispitivanju svjedoka (oštećenika) CĐ od 14. travnja 2021. (list spisa 277-280),

- zapisnik o ispitivanju svjedoka (oštećenika) ČĐ od 14. travnja 2021. (list spisa 281-284),

- nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije Ivone

L (list spisa 296-329)

- Izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo Soles d.o.o. (list spisa 337- 339),

- pregled fiskaliziranih napojnica od 1. siječnja 2025. do 10. studenog 2025.

6. Svjedok JĐJ u bitnome je naveo da je od 2016. godine zaposlen u TD "Soles d.o.o.". Da je prvo radio kao konobar, a da sada radi kao recepcionar. Da je zaposlen na cijelu godinu i da cijelu godinu prima plaću. DĐ, ČĐ i CĐ da su radili tada kada se on zaposlio, a da su prestali raditi završetkom sezone 2016. DĐ da je radio kao pomoćni kuhar, ČĐ kao noćni recepcioner, a CĐ kao glavni kuhar. Njih trojica da su svakodnevno konzumirali marihuanu na poslu i da su svi to znali, ali da prvo vrijeme nisu o tome obavještavali vlasnike trgovačkog društva želeći da se sezona odradi, da se ne stvore problemi, međutim da je krajem sezone to već uzelo maha, da su vlasnici doznali za marihuanu te da su im dali otkaz. Što se tiče napojnica, da su se one skupljale na recepciji te da su to vlasnici mjesečno dijelili i da je tada to, ovisno o mjesecu, bilo oko 3.000,00 kuna. Da se danas to isplaćuje u sklopu plaće. Da njihov restoran ima četiri zvjezdice. Inače, da su napojnice donosili konobari, recepcionar i barmen. Da nikada nije dobivao plaću na način da ju je dobivao mimo računa, i koliko zna da u "Soles d.o.o." nitko nikad na taj način nije primao plaću. Da nije bio prisutan kada su ovih troje bivših zaposlenika dogovarali radne uvjete sa vlasnicima. Da mu nije ništa o tome poznato niti ga je gospođa Č o tome obavijestila. Da je gospođa IĐJ bila glavni recepcionar i da je ona na kraju mjeseca dijelila napojnice.

7. Svjedok OĐ u bitnome je naveo da je upoznat s radom firme i da su 2016. tamo radili DĐ, ČĐ i CĐ, da je ČĐ bio noćni recepcionar, a DĐ i CĐ da su radili u kuhinji. Da su sva trojica imali ugovore do 31. listopada 2016. i kada su im ti ugovori istekli da nisu s njima htjeli produžiti ugovore. Razlog tome da su bili problemi u kuhinji gdje ih je on jednom prilikom zatekao kako njih dvojica koji su radili u kuhinji puše marihuanu. Dakle, da ČĐ nije bio s njima. Da su sve obveze s osnove plaće njima isplaćene kada su prestali raditi. Da svi u hotelu dobivaju udio u napojnicama ovisno o tome na kojoj poziciji rade, a da su napojnice dosta velike. Da se ne može sjetiti kolike su bile prije desetak godina kada su oni radili, ali da danas one idu do 100.000,00 eura godišnje za cjelokupni hotel. Da su se tada napojnice prikupljale i onda su se na kraju mjeseca ti novci dijelili zaposlenicima. Kako je od nedavno regulativa promijenjena na način da sada napojnice moraju ići putem računa da su onda uveli da u svim cjenicima stoji da će napojnica biti zaračunata u iznosu od 10% cijene i onda će se to na taj način putem računa prikupljati. Da nikada nije postojala praksa da se osoblje zapošljava na način da dio plaće dobivaju preko računa, a dio plaće u gotovini. Da je siguran da su oni za 2016. dobili i sve napojnice koje su trebali dobiti, i da je siguran da su dobili i više nego što je trebalo, ali da se više ne sjeća iznosa niti se vodila ikakva evidencija o iznosima. Da će evidencija o napojnicama biti moguće od iduće godine jer je promijenjen način rada. Da on nije s njima pregovarao o njihovim radnim uvjetima, da misli da je to radila ŠĐ. Da je on uvijek bio upoznat s uvjetima rada svih zaposlenika pa tako i sa plaćama ovo troje zaposlenika, da je to kod njih uvijek bilo transparentno. Primjerice da njihov glavni konobar ima plaću od svega 1.000,00 eura, ali da on pristaje raditi za to radi toga što zna da će na kraju mjeseca dobiti još dio napojnica i da će mu u konačnici biti isplaćeno znatno više od tih 1.000,00 eura i da radi toga radi za njih. Da je tako i sa svim ostalim zaposlenicima u hotelu pa bi se po samom izlistu primanja činilo da su oni slabije plaćeni, ali da to zapravo nije točno.

8. Svjedokinja IĐJ u bitnome je navela da je zaposlena u "Soles d.o.o." od 2012. godine i da se objekt sastoji od hotela, restorana i spa. Da je zaposlena na cijelu godinu i da cijelu godinu prima plaću iako hotel radi sezonski. Godine 2015. – 2016. da je radila na recepciji hotela i da su joj poznati DĐ, ČĐ i CĐ koji da su također tu radili. Da su oni tada bili mladi, da su iskazivali određeno nezadovoljstvo, da su čak pušili drogu i oni koji su radili s njima da su im bili lojalni utoliko što to nisu prenijeli vlasnicima, ali da su ih oni u konačnici zatekli u tome tako da su njihovi ugovori istekli krajem sezone 2016. i da nisu dalje bili produljivani. Što se tiče napojnica, da njih donose konobari i recepcija i da su se one dijelile na kraju mjeseca, a da ih je tada ona dijelila. Da nisu svi dobivali isto od napojnica, da su više dobivali oni koji su bili više u kontaktu sa gostima kao npr. konobari, a kuhari da su dobivali nešto manje. Koliko se može sjetiti da je tada bilo oko 1.500,00 do 2.500,00 kuna mjesečno napojnica. Što se tiče primanja plaće, da ju je ona primala isključivo putem računa i ni na koji drugi način, a koliko zna, da su tako primali i svi drugi zaposlenici. Da njoj nije poznato na koji način su ovo troje bivših zaposlenika sa šeficom dogovorili uvjete plaća.

9. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka analizirajući i ocjenjujući sve provedene dokaze zasebno i u njihovoj ukupnosti te uzevši u obzir obranu optužene, dakle u svjetlu tako provedenog dokaznog postupka, sud smatra da djelo za koje se optužena optužuje po zakonu nije kazneno djelo.

10. Naime, optuženoj se u bitnome stavlja na teret da nebi postupila po odredbi čl. 84. Zakona o radu na način da je radnicima dio plaće isplaćivala na tekući račun u banci, a da im je ostatak plaće, protivno članku 84. Zakona o radu isplaćivala u gotovini na ruke, te da posljedično tome nisu obračunate i podmirene zakonske obveze s osnova mirovinskog osiguranja, poreza i prireza, te obveznih doprinosa,

11. U vrijeme koje se optužnoj stavlja na teret, dakle u razdoblju od 1. srpnja 2015., do 6. lipnja 2017. na snazi je bio Zakon o radu objavljen u „Narodnim novinama“ broj: 93/14 od 30. srpnja 2024, koji je stupio na snagu 7. kolovoza 2014 i koji se do završetka optuženog razdoblja nije mijenjao. U navedenom zakonu čl. 84. za kojega se optužnicom tvrdi da ga je optužena inkriminiranim postupanjem kršila glasi:

„ Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu

Članak 84.

(1) Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do

30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

(2) Radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona, može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

(3) Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora.

(4) Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

(6) Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost i prava državljana u obrani, može godišnji odmor u cijelosti iskoristiti u sljedećoj kalendarskoj godini.“

12. Dakle, iako ODO u Dubrovniku optuženu tereti da ona nije na zakonit način trojici zaposlenika trgovačkog društva kojemu je bila na čelu isplaćivala plaće i da posljedično tome nisu pravilno bile obračunate i podmirene zakonske obveze s osnova mirovinskog osiguranja, poreza i prireza, te obveznih doprinosa istovremeno ju se gore citiranom blanketnom normom Zakona o radu, za koju se optužena sukladno predmetnoj optužnici tereti da ju je prekršila, tereti za povredu prava na prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu, a što je sadržaj blanketne norme iz čl. 84. Zakona o radu, kako to navodi u predmetnoj optužnici ODO u Dubrovniku. Na navedenu okolnost ODO u Dubrovniku nije pribavio niti jedan dokaz, niti je na tu okolnost izveden ni jedan dokaz tijekom dokaznog postupka. Stoga je za zaključiti da se neisplata plaće, kazneno djelo opisano i kažnjivo po čl. 132. st. 1. KZ/11 nikako ne može opisati da je počinjeno niti počiniti povredom prava na prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu kako se to optuženoj stavlja na teret predmetnom optužnicom pa je zaključak suda da djelo za koje se optužena tereti po zakonu nije kazneno djelo, jer u optužnici nedostaje blanketna norma Zakona o radu koju bi optužena prekršila, a koja bi smisleno imala veze s isplatom odnosno neisplatom plaće pa je stoga sud odlučio kao u izreci ove presude.

13. Zaključno, sud je na temelju odredbe čl. 149. st. 3. ZKP/08 odlučio da troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 1. – 6. ZKP/08 te nužni izdatci optužene i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.

Dubrovnik, 14. studenog 2025.

Sudac:

Mario Bulum

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste putem ovog suda u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- Optuženoj JĐ,

- Branitelju Draganu Pištalu, odvjetniku u Dubrovniku,

- ODO u Dubrovniku na broj: Ko-DO-26/22.