REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Stalna služba u Benkovcu

Benkovac, Ul. Stjepana Radića 10

Posl.br. P-377/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, po sucu toga suda Luki Smoljanu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja i protutuženika KA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] ([adresa]), [adresa], zastupanog po punomoćniku mr. sc. Zrinku Zriliću, odvjetniku iz Zadra, protiv 1. tuženika – 1. protutužitelja IA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženika – 2. protutužitelja GA, OIB: [osobni identifikacijski broj], oba na adresi [adresa], zastupani po punomoćniku Marinu Birkiću, odvjetniku iz Zadra, radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 30. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 14. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. a) Utvrđuje se da je tužitelj stekao suvlasništvo za 1/3 dijela nekretnina u k. o. [katastarska općina] i to:

- k. čest. [katastarska čestica] (odgovara k. čest. [katastarska čestica] n. i.), zk. ul. [broj ZK uloška]

- k. čest. [katastarska čestica] (odgovara k. čest. [katastarska čestica] n. i.), zk. ul. [broj ZK uloška]

- k. čest. [katastarska čestica] (odgovara k. čest. [katastarska čestica] n. i.), zk. ul. [broj ZK uloška]

što je tuženik ad. 2. GA dužan priznati i trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti u zemljišnim knjigama upiše kao suvlasnik za 1/3 dijela na prethodno navedenim nekretninama uz istovremeno brisanje istog suvlasničkog dijela s imena tuženika ad. 2. GA, u roku 15 dana.

b) Utvrđuje se da je tužitelj stekao suvlasništvo za 1/3 dijela nekretnina u k. o. [katastarska općina] i to:

- k. čest. [katastarska čestica] i k. čest. [katastarska čestica] (odgovaraju k. čest. [katastarska čestica] n. i.), zk. ul. [broj ZK uloška]

- k. čest. [katastarska čestica] (odgovara k. čest. [katastarska čestica] n. i.), zk. ul. [broj ZK uloška]

- k. čest. [katastarska čestica] (odgovara k. čest. [katastarska čestica] n. i.), zk. ul. [broj ZK uloška]

- k. čest. [katastarska čestica] (odgovara k. čest. [katastarska čestica] n. i.), zk. ul. [broj ZK uloška]

što je tuženik ad. 1. IA dužan priznati i trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti u zemljišnim knjigama upiše kao suvlasnik za 1/3 dijela na prethodno navedenim nekretninama uz istovremeno brisanje istog suvlasničkog dijela s imena tuženika ad. 1. IA, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku ad. 1. IA tužitelju u suposjed predati nekretnine u k. o. [katastarska općina] i to:

- k. čest. [katastarska čestica] i k. čest. [katastarska čestica] (odgovaraju k. čest. [katastarska čestica] n. i.), zk. ul. [broj ZK uloška]

- k. čest. [katastarska čestica] (odgovara k. čest. [katastarska čestica] n. i.), zk. ul. [broj ZK uloška]

- k. čest. [katastarska čestica] (odgovara k. čest. [katastarska čestica] n. i.), zk. ul. [broj ZK uloška]

- k. čest. [katastarska čestica] (odgovara k. čest. [katastarska čestica] n. i.), zk. ul. [broj ZK uloška]

u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženiku ad. 2. GA tužitelju u suposjed predati nekretnine u k. o. [katastarska općina] i to:

- k. čest. [katastarska čestica] (odgovara k. čest. [katastarska čestica] n. i.)

- k. čest. [katastarska čestica] (odgovara k. čest. [katastarska čestica] n. i.)

- k. čest. [katastarska čestica] (odgovara k. čest. [katastarska čestica] n. i.)

u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

IV. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik za cijelo fizičkog dijela nekretnina č. zgr. [katastarska čestica], k. čest. [katastarska čestica] i k. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u Skici sudskog očevida od dana 12. siječnja 2023. god., izrađenoj po Geo Lesi j.d.o.o. Zadar odnosno stalnom sudskom vještaku Draženu Torbarini, označen slovima A-B-C-D-E-F-G-J-A s površinom od 2046 m2, a koji fizički dio odgovara fizičkom dijelu nove k. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u navedenoj skici označen istim slovima s površinom od 2046 m2.

V. Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

''1. Utvrđuje se da su tuženici – protutužitelji IA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i GA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekli valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na nekretnini oznake – čestica broj 1629/8 k. o. [katastarska općina], označeno slovima A – B – E – F – G – L – K – J – A, površine 1036 m2, svatko ponaosob za 4/18 dijela, što je tužitelj – protutuženik dužan priznati i trpjeti da tuženici – protutužitelji IA pok. LA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i GA pok. LA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], po pravomoćnosti ove presude pravo vlasništva na nekretnini oznake – čestica broj 1629/8 k. o. [katastarska općina], označeno slovima A – B – E – F – G – L – K – J – A, površine 1036 m2, upiše u zemljišnim knjigama Općinskoga suda u Zadru, u svoju korist, svatko ponaosob za 4/18 dijela.

2. Utvrđuje se da su tuženici – protutužitelji IA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i GA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekli pravo vlasništva na nekretnini oznake – čestica broj 1629/8 k. o. [katastarska općina], označeno slovima A – B – E – F – G – L – K – J – A, površine 1036 m2, svatko ponaosob za 1/9 dijela, što je tužitelj – protutuženik dužan priznati i trpjeti da tuženici – protutužitelji IA pok. LA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i GA pok. LA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], po pravomoćnosti ove presude pravo vlasništva na nekretnini oznake – čestica broj 1629/8 k. o. [katastarska općina], označeno slovima A – B – E – F – G – L – K – J – A, površine 1036 m2, upiše u zemljišnim knjigama Općinskoga suda u Zadru, u svoju korist, svatko ponaosob za 1/9 dijela.

3. Nalaže se tužitelju – protutuženiku AA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3019 Astoria, NY, da tuženicima – protutužiteljima naknadi prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do isplate, sve po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.''

VI. Nalaže se tuženicima - protutužiteljima IA i GA, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju - protuženiku KA, troškove postupka u iznosu od 8.206,93 eura (slovima: osamtisućadvjestošest eura i devedesettri centa).

VII. Odbija se zahtjev tužitelja - protutuženika KA, da mu tuženici – protutužitelji naknade troškove postupka za daljnjih 288,30 eura (slovima: dvjestoosamdesetosam eura i trideset centi).

Obrazloženje

1.1. Tužitelj BA, u tužbi, navodi kako je vlasnik za cijelo k. č. br. [katastarska čestica] zv. ''Vlake'', k. č. br. [katastarska čestica] zv. ''Musap stan'', k. č. br. [katastarska čestica] zv. ''Musap stan'', k. č. br. [katastarska čestica] zv. ''Musap stan'', sve k. o. [katastarska općina], koje je naslijedio od oca ŽA p. K a potom i majke CA, te diobom sa sunasljednicima ČA i ŠA, dok se djeca ŽA iz prvog braka, prednik tuženika pok. LA i NA, nisu prihvatili nasljedstva iza ŽA. Tužiteljeva majka prepustila je nekretnine na korištenje LA, do opoziva, a kasnije isto tako tužitelj, tuženicima. No, tuženici su bez znanja tužitelja, u parničnom postupku koji se vodio pod posl.br. P-901/2006, ishodili presudu, a potom upis prava vlasništva istih; zatim izvršili diobu, te parcelaciju, k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisavši na koncu pravo vlasništva kako slijedi: tuženik ad.1. IA na k. č. br. [katastarska čestica], a tuženik ad.2. GA k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], odbijajući predati ih u posjed tužitelju. Traži od suda, utvrditi da je nasljeđivanjem i diobom stekao pravo vlasništva utuženih čestica za cijelo, te naložiti tuženicima predati mu ih u posjed.

1.2. Rješenjem posl.br. P-352/2016-7 od 9. kolovoza 2019. utvrđeno je da je nastupio prekid postupka zbog smrti tužitelja BA p. ŽA, a postupak je preuzeo njegov sin PA koji u nastavku postupka dopunjava navode, ističući kako je njegov djed ŽA od supruge RA naslijedio 1/3 dijela utuženih nekretnine, a po 1/3 su naslijedila i njihova djeca NA i LA. Dio ŽA (1/3) nakon njegove i smrti njegove druge supruge CA, pripala je tužiteljevu ocu BA, pa su utužene nekretnine suvlasništvo tužitelja, kao nasljednika BA, tuženika kao nasljednika LA, te NA. Tuženik ad.1. pismom od 15. travnja 2004. molio je tužiteljeva oca da njemu i tuženiku ad.2. pokloni utužene nekretnine, smatrajući ih njegovim vlasništvom za cijelo, čemu tužiteljev otac nije udovoljio, nakon čega su pokrenuli parnični postupak pod posl.br. P-901/2006 u kojem su, kako proizlazi iz obrazloženja presude, tvrdili da djeca iz drugog braka ŽA ne polažu pravo na te nekretnine i da ih je on darovao SA.

1.3. Podneskom (l.s.88) tužitelj pojašnjava kako su ŽA naslijedili supruga ĐA za 2/5 dijela, te djeca HA, FA i BA za po 1/5 dijela; da je CA svoj dio za života darovala BA, no on je iza njene smrti, u ostavinu vratio 2/8 dijela, pa su je na tom ''vraćenom dijelu'' naslijedili OA, ŠA i BA, dok je HA svoj dio ustupila BA, kao i iza očeve smrti. BA sklopio je diobene sporazume sa ČA i ŠA, temeljem kojih su mu pripale utužene nekretnine, dok uređenim tužbenim zahtjevom traži od suda utvrditi da je stekao suvlasništvo 1/3 dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz navođenje oznake nekretnina i po novoj izmjeri, te naložiti tuženicima trpjeti upis u zemljišnu knjigu (toč.1.) i predati mu ih u suposjed. Postavlja i eventualni tužbeni zahtjev u odnosu na točku 1., kojim traži utvrđenje da je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva istih za 1/3 dijela, uz nalog tuženicima trpjeti upis njegova prava u zemljišnu knjigu.

2.1. Tuženici se protive tužbenom zahtjevu, a dopunu tužbenog zahtjeva, označavanjem čestica i po novoj izmjeri, smatraju preinakom. Ne spore da su predmetne nekretnine bile vlasništvo Dile Musap; da su ih naslijedili suprug ŽA, djeca LA i NA za po 1/3 dijela; da je ŽA potom sklopio brak s CA, bakom tužitelja, te da je predmet nasljeđivanja iza ŽA bila 1/3 dijela utuženih nekretnina. Međutim, ističu, ako postoji suvlasnička zajednica tužitelja i tuženika na utuženim nekretninama, onda da postoji i na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisanoj vlasništvom tužitelja, budući je ista također predstavljala izvorno vlasništvo RA, te je prednik tužitelja mogao polagati pravo vlasništva za 1/3 dijela.

2.2. Podneskom (l.s.119) postavljaju protutužbeni zahtjev kojim traže od suda utvrditi da su stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], svaki za po 4/18 dijela, te pravo vlasništva iste, svaki za po 1/9 dijela uz dužnost tužitelja trpjeti upis njihova prava u zemljišnoj knjizi. Pojašnjavaju da je bila vlasništvo Dile Musap, potom ŽA, UA i LA za po 1/3 dijela, da im je UA darovala svoj dio iza Dile Musap, a LA su naslijedili zajedno s majkom ĆA koja im je svoj dio darovala.

3. Tužitelj-protutuženik u nastavku postupka navodi kako je utužene nekretnine ŽA koristio i obrađivao do kraja života, bio evidentiran posjednikom u katastru, te su obuhvaćene rješenjem o nasljeđivanju iza njegove smrti posl.br. O-225/62 od 29. svibnja 1962., kao imovina prepisana iz popisa za domaćinstvo br. 95, koje se vodilo na njegovo ime, među ostalim k. č. br. [katastarska čestica] od kojih su nastale sve utužene osim k. č. br. [katastarska čestica]. Osporava protutužbeni zahtjev u pogledu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], navodeći da se radi o dijelu dvorišta (ostatak se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica]), tužiteljeve kuće koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], te da k. č. br. [katastarska čestica] zgr, k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] čine ograđenu cjelina, po novoj izmjeri oznake su k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kuću je 1920. izgradio otac RA, od kojeg ju je ona stekla; suprug VA u kući je živio cijeli život, a LA i NA odselili su se iz kuće krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća, uz nepisani ali realizirani dogovor da imanje pripadne VA i njegovim nasljednicima iz drugog braka. VA je vlasnički posjed držao do smrti 1962., a potom njegovi nasljednici. Tužiteljev je otac često dolazio u Hrvatsku, boravio u kući, radio i brinuo o njoj, a nakon što nije uspio realizirati obnovu iza rata, 2005/2006 izgradio je novu kuću na mjestu stare, suhozid zamijenio betonskim zidovima, postavio novu kapiju itd. LA i NA (sad UA) nikad nisu tvrdili ni pokazali da se smatraju vlasnicima kuće i okućnice, vlasnikom su smatrali oca VA, a nakon njegove smrti tužiteljeva oca. Uz ranije tužbene zahtjeve tužitelj postavlja i tužbeni zahtjev pod točkom 3. kojim traži utvrđenje da je vlasnik za cijelo k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje odgovaraju k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, te postavlja eventualni tužbeni zahtjev da je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva istih.

4. Sud je u postupku izveo dokaze čitanjem: rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Zadru posl.br. O-225/62 od 29. svibnja 1962. iza ŽA p. K (l.s.5), rješenja o nasljeđivanju ovog suda posl.br. O-556/92 od 24. ožujka 20024. iza CA (l.s. 6-7), posjedovnog lista 14 k. o. [katastarska općina] (l.s. 8), Sporazuma o diobi suvlasničke zajednice između BA i ŠA od 6. kolovoza 2012. (l.s. 11-14), Sporazuma sklopljenog 3. kolovoza 2009. između BA i OA (l.s. 15), presude ovog suda posl.br. P-901/2006 od 30. studenog 2006. (l.s. 16-19), Diobenog ugovora sklopljenog 10. veljače 2006. između IA i GA (l.s. 20- 22), rješenja o promjeni podataka u katastarskom operatu od 26. travnja 2007. (l.s. 23, 24), izvadaka iz zemljišne knjige (l.s. 25-28, 132, 159, 166-168), rješenja o nasljeđivanju ovog suda posl.br. O-1575/2017, UPP/OS-136/2017 od 20. studenog 2017. iza BA p. ŽA (l.s. 44,45), pismo IA, BA, od 15. travnja 2004. (l.s. 46,47), izjave JA od 8. lipnja 1984. (l.s. 95), Ugovora o darovanju između MA i BA od 8. kolovoza 1983. (l.s. 102), krsnog lista za LA (l.s.107), smrtnih listova za EA (Dila Musap, nap. suda) i LA (l.s. 108-110), Tabularne izjave UA (l.s. 111), rješenja o nasljeđivanju ovog suda posl.br. O-639/02 od 26. veljače 2003. iza LA (l.s. 112-114), Sporazuma o reguliranju međusobnih prava i obveza sklopljenog 14. veljače 2022. između UA, te tuženika-protutužitelja (l.s.122-124), Ugovora o darovanju sklopljenog 14. veljače 2022. između ĆA i tuženika-protutužitelja (l.s. 126-128), izjave TA od 16. kolovoza 2021. (l.s. 139), zaključka Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove od 14. veljače 2005. (l.s. 144), rješenja Uprave za obnovu od 16. ožujka 2009. (l.s. 145,146), popisnog lista 464 k. o. [katastarska općina] (l.s.155), popisa štete na građevinskim objektima od 5. rujna 1993. (l.s.160), presude ovog suda posl.br. P1/07 od 22. srpnja 2011. (l.s. 161-165), popisa parcela za domaćinstvo br. 95 od 20. travnja 1957. (l.s. 169,170), prijepisa Pl 14 (l.s. 183,184), Pl 5206 (l.s.187), Pl 4672 (l.s.188) sve k. o. [katastarska općina], preslike zapisnika o preoblikovanju zemljišne knjige s prilozima (l.s. 192-275), spisa predmeta ovog suda posl.br. P- 901/2006 (u prilogu) uvidom u presliku katastarskog plana za k. o. [katastarska općina] (l.s. 9, 140- 142, 157), fotografije predane po tužitelju (l.s. 143, 148-156, 158), saslušanjem svjedoka DA, ZA, KO, IO, GO, TA (l.s.279-285), saslušanjem stranaka (l.s.291-296), na k. č. br. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] proveden je uviđaj uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine ing.geod. iz GEO Lesi j.d.o.o., koji je dostavi skicu sudskog očevida (l.s. 311).

5.1. U ovoj pravnoj stvari je donesena prvostupanjska presuda i rješenje pod posl. br. P-925/2022 od 21. lipnja 2023. kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja – protutuženika, a odbijen protutužbeni zahtjev tuženika – protutužitelja, s time da je ista presuda i odluka o trošku ukinuta rješenjem Županijskog suda u Sisku posl. br. Gž- 332/2023 od 8. veljače 2024. s obrazloženjem da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08-ispr., 57/11, 148/11- proč. tekst., 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP).

5.2. Nadalje, u drugostupanjskom rješenju je navedeno i da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno s uputom da će prvostupanjski sud u ponovljenom postupku ispraviti sve na što je ukazano tim rješenjem, prije svega pozvati će tužitelja na ispravak tužbenog, a tuženike na ispravak protutužbenog zahtjeva, ocijeniti provedene dokaze u njihovoj sveukupnosti, pa i pismo 1. tuženika stricu BA, prvotno tužitelju sa iskazima 1. i 2. tuženika, a u odnosu na čest. 1629/8, te će donijeti novu odluku za koju će dati valjane razloge o odlučnim činjenicama.

6. U ponovnom postupku sud nije prihvatio prijedlog tužitelja – protutuženika da se ponovno održi pripremno ročište u ovoj pravnoj stvari, odnosno provede novi prethodni postupak s obzirom da za isto nisu ispunjeni uvjeti iz članka 377. stavka 1. ZPP-a, a s tim u vezi je i odbijen prijedlog tuženika – protutužitelja da se ponovno saslušavaju stranke budući da je taj prijedlog stavljen jedino pod uvjetom da sud zakaže pripremno ročište (l.s. 402).

7.1. Tužitelj – protutuženik je podneskom od 20. ožujka 2024. ispravio tužbeni zahtjev sukladno uputi iz drugostupanjskog rješenja, dok su tuženici – protutužitelji podneskom od 24. travnja 2024. ostali kod postavljenog protutužbenog zahtjeva, pri čemu su pojasnili kako su razdvojili protutužbeni zahtjev za utvrđenje valjane pravne osnove i utvrđenja prava vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da traže utvrđenje da su vlasnici nekretnina označenih u protutužbenom zahtjevu za 2/3 odnosno 12/18 (zbroj suvlasničkih udjela iz točke I. i II. protutužbenoga zahtjeva iznosi 12/18 dijela ukupno – 4/18 +4/18+1/9+1/9 = 12/18, odnosno 2/3 dijela).

7.2. Sud je na ročištu za glavnu raspravu koja je održana 30. rujna 2025. dopustio preinaku tužbenog zahtjeva sukladno podnesku od 20. ožujka 2024. na temelju članka 190. stavka 3. ZPP-a s obzirom da je isto svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama te se na taj način postupilo sukladno uputi iz drugostupanjskog rješenja.

8. Nisu uzete u obzir isprave koje je tužitelj – protutuženik priložio uz podnesak od 20. ožujka 2024. jer se radi o dokazima koji nisu predloženi, niti dostavljeni prije zaključenja prethodnog postupka (članak 299. ZPP-a), a mogli su biti jer se radi o podacima iz katastra koji datiraju iz 2007. i 2012.

9.1. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je dakle zahtjev tužitelja kojim traži da se presudom utvrdi da je tužitelj stekao suvlasništvo u 1/3 dijela na kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] te da su tuženici dužni trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude upiše u zemljišnim knjigama uz istovremeno brisanje tog suvlasničkog dijela s imena tuženika, da se tuženicima –protutužiteljima naloži da tužitelju predmetne nekretnine predaju u suposjed, kao i da se utvrdi da je tužitelj vlasnik za cijelo čest. zgr. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazanog na skici vještaka Dražena Torbarine točkama A-B-C-D-E-F-G-J-A površine 2046 m2 koji odgovara novoj čestici broj 6704 k. o. [katastarska općina].

9.2. Tuženici su tijekom postupka postavili protutužbeni zahtjev kojim traže da se utvrdi da su tuženici stekli valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] svaki za 4/18 dijela, što je tužitelj dužan priznati i trpjeti da se tuženici upišu u zemljišnim knjigama, kao i da se utvrdi da su stekli pravo vlasništva navedene nekretnine svaki za 1/9 dijela, a tužitelj je dužan trpjeti upis toga prava u zemljišnim knjigama.

10. Tužbeni zahtjevi su osnovani, dok je protutužbeni zahtjev neosnovan.

11.1. Iz dokumentacije u spisu proizlazi:

- da su ostavinom ŽA, djeda tužitelja, umrlog 1962., pored ostalih, utvrđene k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane posjedom ostavitelja, br. domaćinstva 95 (l.s.169) , a nasljednicima proglašeni supruga ĐA za 2/5, djeca HA, FA, BA, otac tužitelja, za po 1/5 dijela, dok djeca LA i NA nisu ništa tražili iz ostavine (l.s.5);

- da je CA dio naslijeđen od supruga, 1983., darovala BA, među ostalim i k. č. br. [katastarska čestica] (l.s. 102);

- da je JA kći ŽA, dio naslijeđen od oca, 1984., darovala BA (l.s.95);

- da su ostavinom CA, bake tužitelja, utvrđene k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 2/8 dijela, budući je, što proizlazi iz obrazloženja rješenja BA vratio u ostavinu taj dio, te su nasljednicima tih 2/8 proglašeni su OA i ŠA za po ¼ dijela, a BA, uslijed ustupa JA, za ukupno 2/4 dijela (l.s.6,7);

- da su sporazumom BA i OA od **.**.2004., LO pripale ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica], a sve ostale iz rješenja o nasljeđivanju iza CA, pripale su BA (l.s.15);

- da su sporazumom BA i ŠA, 2012., BA pripale k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 11-13);

- da su k. č. br. [katastarska čestica] Vlaka te k. č. br. [katastarska čestica] Musap stan, 2009., bile upisane posjedom BA u [adresa] k. o. [katastarska općina], dok ostale utužene čestice nisu (l.s.8), budući je, u međuvremenu izvršen prijenos posjeda temeljem rješenja Z-75/07 na ime IA i GA, očito nakon pravomoćnosti presude posl.br. P-901/06 (l.s.23);

- da je nasljednikom BA, temeljem oporuke proglašen PA (l.s. 44,45).

11.2. Nadalje, proizlazi i:

- da su ostavinom LA, oca tuženika, umrlog 2002. utvrđene nekretnine u k. o. [katastarska općina], u knjižnom i izvanknjižnom vlasništvu, ali ne i u k. o. [katastarska općina], a nasljednicima proglašeni, tuženici, te majka ĆA za po 1/3 dijela (l.s.112,113);

- da je IA 2004., uputio pismo ocu tužitelja, BA iz kojeg nedvojbeno proizlazi da sve nekretnine koje su upisane posjedom BA, uključivo i kuću, smatra njegovim vlasništvom, te moli BA da njemu i bratu GA daruje k. č. br. [katastarska čestica], na kojima bi njihova djeca sagradila kuću, te k. č. br. [katastarska čestica], sadašnji vinograd (l.s.46,47);

- da je presudom ovog suda posl.br. P-901/06 od 30. studenog 2006. utvrđeno kako su IA i GA (ovdje tuženici), dosjelošću stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], time da iz obrazloženja presude proizlazi da su tužbu temeljili na tvrdnji kako je pok. ŽA ove nekretnine darovao njihovu ocu LA prije više od četrdeset godina, od kad ih je sam obrađivao, zasadivši vinograd, koji oni sad obrađuju (l.s. 16-19);

- da su IA i GA **.**.2006. sklopili diobeni ugovor, prema kojem IA pripada k. č. br. [katastarska čestica] za cijelo te k. č. br. [katastarska čestica] za 2/3 dijela, a GA k. č. br. [katastarska čestica] za cijelo, te k. č. br. [katastarska čestica] (obje zapadni dio) za po 1/3 dijela;

- da su ugovorom od **.**.2022. UA te IA i GA, razvrgnuli suvlasničku zajednicu na način da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo pripada GA i IA, a k. č. br. [katastarska čestica] UA (l.s.122);

- da je ugovorom od **.**.2022. ĆA, darovala GA i IA k. č. br. [katastarska čestica] dvorište i zgrada, i to ''udio koji bi je po zakonu pripao nasljeđivanjem supruga LA, odnosno dio k. č. br. [katastarska čestica] nove izmjere (l.s.126).

11.3. Iz iskaza svjedoka DA (l.s 280) u bitnom proizlazi da ga je tužiteljev otac, dva puta angažirao na radovima obnove kuće s okućnicom koju je kuću je nakon smrti ŽA koristio uglavnom tužiteljev otac s obitelji, dok još nije otišao u Ameriku; a da je LA s obitelji živio na Stanovima i nije se slagao s ocem. Nadalje, da su zemlje ''Vlaka'' (k. č. br. [katastarska čestica]) i ''Musapstan'' (k. č. br. [katastarska čestica], te k. č. br. [katastarska čestica] i od nje nastale 2852/4, 2852/5, 2852/6) na kojima su sad masline i vinograd pripale dijelom ŽA kad je oženio RA a dijelom AO; da je ŽA imao stari vinograd, ali ne na utuženim česticama, dok je vinograd na utuženim posadio LA. Zemlju je obrađivala ĐA s [adresa] djecom iz drugog braka, dakle i BA dok nije otišao u Ameriku , a LA je radio stari vinograd dok se nije svadio s ocem i otišao raditi u tvornicu. Iza ŽA zemlja je pripala djeci, ne zna je li nekom određeno i je li među njima bio kakav dogovor.

11.4. Iz iskaza svjedoka ZA (l.s.281) proizlazi da je nakon rata LA posadio vinograd i masline na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; a prije rata su bile oranice i pašnjak, dok su stari vinograd imali dalje u pravcu zapada. Kuća je u ratu izgorjela, te je tužiteljev otac, angažirao svjedoka i njegova oca za radove na obnovi i uređenju. U kući je, do rata, živjela uglavnom sama MA, nije mu poznato da su se LA i UA brinuli o kući; nema saznanja o diobi. Nije mu poznato da je tužiteljev otac obrađivao utužene čestice, već samo pok. LA i sinovi IA i GA, ali tek nakon rata, do rata ih je obrađivala MA, kao i stari vinograd.

11.5. Iz iskaza svjedoka KO (l.s.282) proizlazi da je za tužiteljeva oca postavljao limariju na kući, da nitko drugi nije dolazi ni obilazio radove, ne zna čija je kuća ali ju je obnavljao tužiteljev otac.

11.6. Iz iskaza svjedoka IO (l.s.283) proizlazi da su utužene nekretnine cijeli život obrađivali LA i ĆA, da je na dijelu istih vinograd, nešto voćki i maslina, a okolo su nešto sadili; prije je tu bio stari vinograd, ali su ga obnovili, sadnjom novih panja, umjesto propalih. Od oca i pok. LA više je puta, prije rata, čuo kako je LA pripala ta zemlja da se ne bi bratu petljao u kuću, no LA nije govorio da je o tom postigao dogovor s nekim. Nije poznavao MA ni njenu djecu.

11.7. Iz iskaza svjedoka GO (l.s. 284) proizlazi kako je LA uvijek govorio da obrađuje zemlju i da će mu ostati, a kuća će ostati tužiteljevu ocu BA, i da je to bio dogovor njega i BA, no od BA to nikad nije čuo. Sporne je zemlje obrađivao LA od 1975. ili 1976., MA nije, kao ni BA koji je bio u Americi. Postojao je stari vinograd te su vjerojatno iščupali stare panjeve i posadili nove, koji su sad stari možda 20-ak godina.

11.8. Iz iskaza svjedoka TA (l.s.285) proizlazi da je kuća u ratu izgorjela, ostali su samo zidovi, a obnavljao ju je tužiteljev otac. Kuću je, od kad ima saznanja tj. od kad je doselio u Crno (1973.), pa do smrti koristila MA, a potom je bila prazna osim kad bi BA došao iz Amerike. S BA nikad nije razgovarao o diobi u obitelji BA, ni o zemljištu, ali je čuo LA da govori kako će uzeti zemlju a njima ostaviti kuću. Na izričit upit kazao je da nije čuo kako to LA govori, već je to čuo od svojih roditelja. Iskazao je kako LA obnavljao vinograd nakon rata.

11.9. Tužitelj-protutuženi je iskazao (l.s.291) kako je utužene nekretnine naslijedio od oca, a on od svog; da se otac dogovorio s bratom ČA i sestrama da mu daju svoj dio; s bratom LA bio je u dobrim odnosima, no nikad se nije dogovarao o imovini. Račune za kuću plaćao je otac, sad plaća on; otac je financirao uređenje podizanje kata, novi krov; nitko se za života djeda i oca nije pojavljivao i tvrdio da je vlasnik kuće, nikad nije bilo problema, niti su do ove parnice dovodili u pitanje vlasništvo kuće. Otac mu je pričao kako je LA, na traženje, dopustio obrađivanje zemlje koja je predmet postupka. Od oca je čuo i kako je djed s djecom iz prvog braka, prije nego su otišli iz kuće, a otišli su malo poslije II svj. rata, dogovorio da njemu (djedu) ostaje kuća. Rekao je i kako su tuženici njegovu ocu napisali pismo, vezano za zemlju, no nije rezultirao dogovorom jer se jedan od njih ružno prema njemu ponio.

11.10. Tuženik-protutužitelj IA iskazao je (l.s.293) da su sadašnje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dogovorom njegova oca LA i tužiteljeva oca BA te Petrove majke MA, trebale pripasti njegovu ocu, a on se neće miješati u kuću, tako je njegov otac uvijek govorio, a na svoje je uši, 1994., nakon ekshumacije MA, čuo da je to govorio i tužiteljev otac. Taj dogovor je bio sedamdesetih godina, jer je njegov otac počeo saditi novi vinograd 1971., što ne bi činio bez dogovora. Iskazao je da te nekretnine nisu sadržane u rješenju o nasljeđivanju iza njegova oca jer su bile općenarodna imovina, da ne zna na kom su bile upisane u katastru, da ne zna kako to da su druge nekretnine, isto izvanknjižno vlasništvo, obuhvaćene rješenjem o nasljeđivanju iza njegova oca, te da se pričalo da će biti obnova zemljišne knjige, pa su se nadali da će u obnovi to riješiti (utužene čestice, nap.suda). Iako je obnova bila 2005/2006., pokrenuli su 2006. parnični postupak jer su htjeli što prije riješiti. Upitan o razlici u navodima u pogledu stjecanja ovih nekretnina u postupku iz 2006. u odnosu na ovaj postupak, kazao je kako je otac govorio da mu je to djed ostavio da se ne dira u kuću, a upitan zašto je maloprije rekao da su se o tom dogovorili njegov otac i stric, kazao je da su oni o tom razgovarali. Rekao je i kako je postojao dogovor između djeda, njegova oca, njegova strica i stričeve majke MA da njegovu ocu idu zemlje koje je radio, a kuća stricu, i to još od 1968., ali nije znao objasniti zašto je onda kasnije trebalo o tom dogovarati, kazavši i da je djed ove nekretnine darovao njegovu ocu za života, ali da su, unatoč tom, djedovom ostavinom utvrđene vjerojatno zato što je to bila općenarodna imovina. Upitan o sadržaju pisma kojeg je stricu pisao 2004. iskazao je da je od strica tražio da im pokloni utužene nekretnine, jer tad nisu znali njihova prava, nisu znali da im pripadaju 2/3, jer iako je čuo razgovor nakon ekshumacije, stric je nakon očeve smrti rekao da je to njegovo i da ih tamo ne želi više vidjeti. Rekao je i kako mu je otac izričito kazao da su te zemlje njegove i zato ga nitko nije smetao u obrađivanju, ali nije znao objasniti zašto u pismu stricu nije napisao da su to nekretnine njegova oca. Nadalje, rekao je da od sadnje vinograda, sedamdesetih godina, vinograd nije radio ni stric, koji je bio u Americi, ni stričeva majka koja je bila stara i koja nije radila ni stari vinograd, koji se nalazi pored novog. Nikad od oca nije čuo da se smatra suvlasnikom kuće.

11.11. Tuženik-protutužitelj GA iskazao je (l.s.295), da je njegov otac na utuženim zemljama radio od kad zna sebe, da je radio vinograd za MA, te joj davao dio uroda i pomagao joj oko kuće. Na mjestu tog vinograda sad su njegove masline. Iz priče je čuo da je bio dogovor oca LA, tetke UA, strica BA i stričeve majke MA, da će kuća s okućnicom pripasti stricu, a on neće dirati u zemlje. Taj je dogovor bio 1994., što zaključuje jer ga je otac ga tad nagovarao da ide raditi u polje; upitan kako je tom dogovoru mogla sudjelovati MA (preminula 1992., nap. suda), iskazao je da su to dogovorili prije, ali ne zna kad, te se ispravio da su 1994. o tom razgovarali, iako je prethodno izričito odgovorio da je dogovor bio 1994. U tužbi 2006. su naveli da je djed to darovao njegovu ocu, te ne vidi razlog da se zbog ranijeg darovanja, ne bi nakon djedove smrti dogovarali o diobi istih čestica. I prije 1994. je znao da su te zemlje samo njegova oca, ali ne zna od kad. Ne zna zašto je brat tražio od strica ove zemlje na poklon. Ponovio je kao i tužitelj ad.1. da je otac izričito rekao kako su njegove i da ga zato nitko nije smetao u obrađivanju. Ne zna je li mu otac bio upisan posjednikom ovih čestica, misli da je bio stric BA; zna da je otac s djedom za života pričao o kući ali ne zna što. Otac je ključeve kuće imao do 1991. i tu je držao alat, možda i poslije ali ne zna. Još je rekao da je BA prije obnove kuće prvo izgradio zid, tako da nije mogao ući iako je želio, tad je još njegov otac bio živ, no nisu ga tužili zbog toga.

12.1. Među strankama nije sporno da su predmetne nekretnine bile vlasništvo (izvanknjižno) BO, rođ. TA prve supruge ŽA koji je bio otac prvotnog tužitelja - ŽO, a djed tužitelja - protutuženika KA, kao i da je u braku ŽA i BO rođeno dvoje djece i to sin LA i kći UA, da su tuženici - protutužitelji sinovi LA, kao i da je BO umrla prije ŽA, te su predmetne nekretnine naslijedili ŽA i djeca (LA i UA) svaki u 1/3 dijela.

12.2. Nadalje, nesporno proizlazi da se ŽA nakon smrti prve supruge BO, ponovo oženio s ĐA i da je tom braku rođeno četvero djece i to sinovi ŽO i OA te kćeri ŠA i JA, a tužitelj - protutuženik je sin ŽO, s time da je ŽA umro 1952. i da su ga naslijedili supruga ĐA u 2/5 dijela, te djeca ŽO, JA i ŠA svaki u 1/5 dijela, dok je sin OA svoj nasljedni dio ustupio majci MA. Iz rješenja o nasljeđivanju proizlazi da su predmet ostavine bile i dio čest. 2852 i 2854 (iz kojih su nastale predmetne nekretnine k. čest. [katastarska čestica]), dok čest. 1495, 1629/8 i 1629/25 nisu bile predmet ostavine iza ŽA. Iz rješenja o nasljeđivanju proizlazi i da LA i UA, [adresa] djeca iz prvog braka, nisu ništa tražili iz ostavine iz oca ŽA, a spisu prileži sporazum o diobi nekretnina koje je prvotni tužitelj BA sklopio sa sestrom ŠA **.**.2012. (l.s. 11 i 12) i bratom ČA **.**.2009. (l.s. 15).

13. Međutim, sporno je da li je ŽA za života svoj suvlasnički dio darovao sinu LA, kako su prvotno tvrdili tuženici, odnosno da li su sporazumom sklopljenim sedamdesetih godina prošlog stoljeća između ŽA sa sinom LA i kćerkom UA, iste pripale LA i NA, dok su kuća i dvorište pripali ŽA, a kako su kasnije tvrdili tuženici.

14.1. Sud ne nalazi dokazanim navode da je ŽA za života svoj suvlasnički dio darovao sinu LA, kao ni da je sporazumom sklopljenim sedamdesetih godina prošlog stoljeća između ŽA sa sinom LA i kćerkom NA, nekretnine pod toč. I. izreke presude pripale u cijelosti LA i NA.

14.2. Naime, tuženici su iznijeli više varijanti navodnog stjecanja utuženih zemljišta koje nisu međusobno konzistentne te dovode u sumnju iznesene navode, pa su tako u parničnom postupku koji su vodili pod posl.br. P-901/2006 kao temelj stjecanja istih naveli darovanje LA od oca ŽA, dok su u stranačkim iskazima u ovom predmetu to izmijenili u sporazume prednika, pri čemu su stranački iskazi tuženika različiti u pogledu vremena sklapanja sporazuma i osoba koje su ga navodno sklopile.

14.3. Nadalje, takvi navodi i iskazi tuženika su protivni rješenjima o nasljeđivanju priloženim u spisu s obzirom da su LA pripale darovanjem oca, ili da su pripale LA i NA sporazumom s ocem ŽA, onda sigurno ne bi bile utvrđene [adresa] ostavinom, ali bi bile utvrđene Paškovom, makar kao izvanknjižno vlasništvo kao što su utvrđene pojedine nekretnine u k. o. [katastarska općina].

14.4. Nelogičnim i neuvjerljivim sud ocjenjuje iskaz tuženika IA da nisu utvrđene ostavinom LA, jer su bile upisane općenarodnom imovinom, a s druge strane da su ostavinom ŽA utvrđene, vjerojatno zato što su bile upisane općenarodnom imovinom, što je još jedna proturječnost u njegovu iskazu, dok je neuvjerljiv i dio iskaza iz kojeg proizlazi da su smatrali kako će to riješiti u postupku obnove zemljišne knjige (pa nisu previše marili što nije u rješenju o nasljeđivanju, nap. suda), jer se pričalo kako će biti obnova, da bi potom 2006. pokrenuli parnični postupak iako je već počela obnova.

15.1. Iskaze i navode tuženika treba dovesti u vezi i sa sadržajem pisma kojeg je tuženik IA 2004., dvije godine nakon smrti oca, uputio stricu BA (ocu tužitelja), i u kojem moli da njemu i bratu daruje utužene nekretnine.

15.2. Sadržaj predmetnog pisma nedvojbeno osporava navode tuženika da su LA pripale darovanjem oca, ili da su pripale LA i NA sporazumom s ocem ŽA, odnosno da su od oca, kako su izričito rekli, više puta čuli da su to njegove zemlje, te da ih je otac obrađivao i posjedovao kao vlasnik budući da iz pisma nedvojbeno proizlazi kako ih tuženik IA smatra isključivo Petrovim vlasništvom, kao i kuću, odnosno svu imovinu koja je u posjedovnom listu bila upisana na BA.

16.1. Imajući u vidu izneseno, sud nije prihvatio iskaze svjedoka IO, GO i TA, iz kojih proizlazi kako je LA trebala pripasti zemlja a BA kuća, koji su rekli da su o tom čuli od LA, s time da je TA prvo rekao kako je to čuo od LA, a potom se ispravio da je čuo od svojih roditelja.

16.2. Naime, nije izgledno da su svjedoci o tome čuli od LA, jer očito nisu ni njegova djeca uzimajući u obzir prethodno izneseno, već se nameće zaključak, da su tuženici tek nakon očeve smrti saznali da im 'pripada 2/3 dijela' (koliko su naslijedili njihov otac i njegova sestra NA, nap. suda), a ne da su od oca čuli kako su utužene čestice njegove u cijelosti po bilo kojoj osnovi (darovanje od oca ili kakvim sporazumom).

16.3. U tom smislu, ističe se da tuženik IA na pitanje zašto je pisao predmetno pismo, kazao je da tada nisu znali da im pripada 2/3 dijela (djedove ostavine).

17.1. Dakle, sud utvrđuje da je tužiteljev otac BA, nasljeđivanjem oca i majke, te diobom sa sunasljednicima stekao 1/3 dijela sadašnjih k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da ta 1/3 dijela pok. ŽA ni na koji način i ni u kojem dijelu nije pripala LA, a niti NA koji nisu naslijedili oca ŽA jer iz ostavine nisu tražili dio.

17.2. Budući je tužitelj u cijelosti naslijedio oca BA, to je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži utvrđenje da je stekao pravo vlasništva 1/3 dijela na kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (uz navođenje čestica i po novoj oznaci) prihvaćen na temelju odredbe članka 128. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV).

18.1. S tim u vezi prihvaćen je i tužbeni zahtjev za predaju predmetnih nekretnina u suposjed tužitelju na temelju članka 162. ZV, pri čemu je 1. tuženiku IA naloženo da preda u suposjed nekretnine na kojima je upisani zemljišnoknjižno vlasnik, a 2. tuženiku GA nekretnine na kojima je on upisani zemljišnoknjižno vlasnik, što odgovara i Diobenom ugovora sklopljenom između tuženika (l.s. 20-22) u kojem je navedeno koje nekretnine idu u odvojeni posjed pojedinog tuženika.

18.2. U odnosu na navode tuženika (l.s. 372 i 423) da su tijekom postupka jasno istakli da se nalaze u posjedu nekretnina oznake 2852/1, 2854/2, 2854/3 i 1629/12, sve k. o. [katastarska općina], dok da nisu u posjedu drugih nekretnina, treba navesti kako sud neovisno o navodima tuženika ipak utvrđuje da se sve nekretnine iz točke II. i III. izreke ove presude nalaze u posjedu tuženika.

18.3. Naime, iz zapisnika iz obnove (l.s. 235-236) je razvidno da kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je prema Popisnom listu (l.s. 238) kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere u posjedu 1. tuženika IA, kao i da iz zapisnika iz obnove (l.s. 215-216) proizlazi kako kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je prema Popisnom listu (l.s. 218) kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere u posjedu 1. tuženika IA, te konačno iz zapisnika iz obnove (l.s. 225-226) proizlazi kako kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je prema Popisnom listu (l.s. 228) kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere u posjedu 1. tuženika IA.

18.4. Također, postojanje prekarijskog odnosa koji je naveden u tužbi (l.s. 2) i prema kojem je pok. CA zbog svoje bolesti i starosti, kao i činjenice da su njena djeca bila izvan Hrvatske, prepustila predmetne nekretnine pok. LA na obradu i korištenje do opoziva, a otac tužitelja je nakon smrti LA dozvolio tuženicima da u istom svojstvu kao i njihov prednik mogu nastaviti s korištenjem predmetnih nekretnina, nije zapreka za prihvaćanje tužbenog zahtjeva za predaju u suposjed.

18.5. Osnovna osobina prekarijskog odnosa je njegova opozivost u bilo kojem trenutku, pri čemu opoziv ne mora biti dan u pisanoj formi i podnošenje tužbe za predaju u posjed smatra se opozivom prekarija.

19.1. Tužitelj s tužbenim zahtjevom o kojem je odlučeno pod toč. IV. izreke ove presude, traži utvrđenje prava vlasništva na č. zgr. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u Skici sudskog očevida od dana 12. siječnja 2023. god., izrađenoj po Geo Lesi j.d.o.o. [adresa] odnosno stalnom sudskom vještaku Draženu Torbarini, označen slovima A-B-C-D-E-F-G-J-A s površinom od 2046 m2, a koji fizički dio odgovara fizičkom dijelu nove k. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u navedenoj skici označen istim slovima s površinom od 2046 m2.

19.2. Dakle, radi se o deklaratornom tužbenom zahtjevu protiv ovdje označenih tuženika koji nisu zemljišnoknjižni vlasnici, već su na č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisani CO i TA, svaki za 1/2 dijela (l.s. 159), na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je upisana Republika Hrvatska za cijelo (l.s. 166-168), dok je na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan tužitelj za cijelo (l.s. 132).

19.3. Prema shvaćanju ovoga suda tužitelj ima pravni interes iz članka 187. stavka 2. ZPP-a da sud utvrdi kako je isti vlasnik predmetnih nekretnina prema tuženicima iako isti nisu zemljišnoknjižni vlasnici predmetnih nekretnina s obzirom je postavljanjem protutužbenog zahtjeva u ovom postupku, došlo do potrebe da se razriješe pravni odnosi između stranaka u odnosu na cjelokupno dvorište i kuću, a ne samo dio dvorišta.

19.4. Predmetnim tužbenim zahtjevom se na traži upis u zemljišne knjige, niti bi takva presuda bila provediva, a ova presuda ne djeluje prema osobama koje nisu sudjelovale u ovom postupku.

20. Prema postavljenom protutužbenom zahtjevu sporna je čestica 1629/8 za koju tuženici tvrde da je ostala u suvlasništvu ŽA, LA i NA svakog u 1/3 dijela, ali tuženici tužitelju ne osporavaju pravo na kući (č. zgr. [katastarska čestica]) i dijelu dvorišta (k. čest. [katastarska čestica]), pri čemu je tijekom postupka na temelju iskaza svjedoka i stranaka utvrđeno kako je kuća tijekom Domovinskog rata uništena i da ju je svojim sredstvima obnovio i dogradio prvotni tužitelj BA, čemu se tuženici, a ni njihovi prednici nisu protivili. Iz spisa proizlazi da je prvotni tužitelj BA vlasništvo kat. čest. [katastarska čestica] stekao temeljem presude u postupku koji se vodio kod Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1/07 protiv Republike Hrvatske, koja presuda prileže spisu (l.s 161 - 165).

21.1. Neposrednim opažanjem suda tijekom uviđaja utvrđeno je da k. č. br. [katastarska čestica] i dio k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, koje je vještak u skici prikazao likom i točkama A-B-C- D-E-F-J-A (l.s.311) predstavljaju obiteljsku kuću s ograđenim dvorištem, time da je kuća dvojna, no istočni dio nije predmetom ovog postupka, već je vlasništvo TA. Kat. čest. [katastarska čestica] predstavlja dio dvorišta koje se nalazi između kuće izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] ZGR i k. č. br. [katastarska čestica]. Okućnica je ograđena betonskim zidovima od kojih samo onaj položen na pravu D-C pripada susjednoj nekretnini. Prema nalazu vještaka kuća s okućnicom položena k. č. br. [katastarska čestica] i dijelu k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, odgovara čestici nove izmjere k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

21.2. Dakle, predmetne nekretnine iz toč. IV. izreke presude predstavljaju jedinstvenu i ograđenu cjelinu koja je u novoj izmjeri za k. o. [katastarska općina] dobila oznaku kat. čest. [katastarska čestica], što uključuje i spornu kat. čest. [katastarska čestica] na kojoj se konkretno između ostalog nalazi i betonirani prilaz kući, negdašnja štala, kao i crna jama kuće.

22.1. Sud utvrđuje da je postojao usmeni ali izvršeni dogovor između ŽA sa sinom LA i kćerkom NA, odnosno djecom iz prvog braka da kuća pripada ŽA te njegovim nasljednicima iz drugog braka nakon njegove smrti, što je razvidno i iz činjenice da tuženici – protutužitelji ne osporavaju tužitelju vlasništvo kuće, ali da dogovor o kući po ocjeni ovoga sud uključuje i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

22.2. Naime, nelogična i neživotna je opcija da dogovor o kući ne obuhvaća i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja sa kućom, kao što je prethodno navedeno, predstavlja jedinstvenu i ograđenu cjelinu, te se na istoj nalazi betonirani prilaz kući, negdašnja štala i crna jama kuće.

23.1. LA (otac tuženih) i njegova sestra I, [adresa] djeca iz prvog braka, odselili su iz predmetne kuće krajem 40-tih godina prošlog stoljeća, te sud uvjerljivim ocjenjuje iskaz tužitelja da je od oca čuo kako se njegov djed (ŽA) dogovorio s djecom iz prvog braka da njemu (djedu) ostaje kuća.

23.2. Iz iskaza svjedoka i stranaka proizlazi da je nakon [adresa] smrti kuću i dvorište nastavila koristiti njegova druga supruga ĐA, a nakon toga otac tužitelja kada je dolazio iz Amerike koji je vlasništvo kuće i dvorišta stekao dogovorima unutar obitelji (djece ŽA iz drugog braka), te u konačnici nasljeđivanjem tužitelj, što potvrđuju priložene isprave.

23.3. Iz rezultata postupka proizlazi da se ni tuženici ni njihov otac nisu brinuli za kuću niti isticali svoja prava na kući, kao i da nikada nisu sporili tužitelju ni njegovu ocu posjedovanje, korištenje ni ograđivanje, a prema sadržaju pisma kojeg je tuženik IA 2004., uputio stricu BA (ocu tužitelja) razvidno je da kuću, smatra njegovim vlasništvom.

23.4. U odnosu na odluku suda ne utječe činjenica što kat. čest. [katastarska čestica] nisu bile navedene kao ostavina u rješenjima o nasljeđivanju iza ŽA, te MA s obzirom na prethodno utvrđene činjenice, pri čemu se svi izvedeni dokazi dovode u vezu s drugim dokazima, kao i rezultatima cjelokupnog postupka, a ne ocjenjuju izolirano.

23.5. Što se tiče kat. čest. [katastarska čestica] treba istaknuti da je pravni interes objašnjen pod točkom 19.3. obrazloženja u odnosu na tuženike, te da ova presuda ne djeluje prema Republici Hrvatskoj, niti se traži promjena upisa u zemljišnim knjigama, ali unatoč tome se napominje da iz svega prethodno utvrđenog jasno proizlazi da se tuženik osobno i po prednicima nalazio u samostalnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine daleko više od četrdeset godina, i to prije 17. studenog 1999. (čl. 159. st. 4. ZV).

24. Dakle, na temelju odredbe članka 128. stavka 1. ZV prihvaćen je i tužbeni zahtjev u pogledu k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je protutužbeni zahtjev IA i GA, radi utvrđenja da su što nasljeđivanjem, što pravnim poslom stekli svaki po 1/3 dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odbijen kao neosnovan.

25.1. Odluka o troškovima postupka je donesena na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a, te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23 i 107/25, dalje: OT), s time da je sud ostao u granicama postavljenog zahtjeva za naknadom troška budući je punomoćnik tužitelja na glavnoj raspravi održanoj 30. rujna 2025. naveo kako ostaje kod već popisanog troška s time da istome dodaje iznos od 625,00 eura za sastav podneska od 20. ožujka 2024., kao i 625,00 eura za zastupanje na ročištu za glavnu raspravu od 30. rujna 2025.

25.2. Dakle, tužitelju, zastupanom po odvjetniku, su priznati troškovi za sastav tužbe 250 bodova (Tbr. 7. toč. 1. OT), te 4x250 bodova za zastupanje na ročištima 12.5.2022., 5.7.2022., 18.10.2022., 2.11.2022.. (Tbr. 9. toč. 1. OT), 3x250 bodova za sastav podnesaka od 13.8.2021., 15.10.2021., 25.4.2021. (Tbr. 8. toč. 1. OT), što zbrojeno, pomnoženo s traženom vrijednosti boda od (1,33 eura) iznosi 2.660,00 eura. Zatim, priznato mu je 250 bodova za sastav podneska od 10.3.2023. (Tbr. 8. toč. 1. OT) i 250 bodova za zastupanje na ročištu 26.4.2023. (Tbr. 9. toč. 1 OT), kao i 100 bodova za trošak sastava podneska od 15.3.2023. (Tbr. 8. toč. 3. OT), što zbrojeno i pomnoženo s traženom vrijednošću boda (1,99 €) iznosi 1.194,00 eura, odnosno ukupno 3.854,00 eura (2.660,00 + 1.194,00), te uvećano za PDV iznosi ukupno 4,817,50 eura. Nadalje, tužitelju je priznat trošak uviđaja od 464,53 eura, trošak sudskog tumača od 79,63 eura za tumačenje tijekom saslušanja tužitelja (prema priloženom računu), trošak avionske karte radi pristupa tužitelja na ročište na kojem je saslušan, u iznosu od 971,21 eura (985,00 USD), te trošak sudske pristojbe u iznosu od 624,06 eura, kao i trošak za sastav podnesaka od 20.3.2024. u iznosu od 625,00 eura (Tbr. 8. toč. 1. i 6. OT), te 625,00 eura za zastupanje na ročištu od 30.9.2025. (Tbr. 9. toč. 1 OT), čime ukupan tužitelju priznati trošak iznosi 8.206,93 eura, koji je trošak naloženo tuženicima naknaditi mu, kao pod točkom VI. izreke.

25.3. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 15.3.2023. u zatraženom iznosu od 497,50 eura, već iznos od 248,75 eura (navedeno pod toč. 25.1. obrazloženja presude), budući je odredbom Tbr. 8. st. 1. OT propisano da stranci pripada trošak četiri obrazložena podneska tijekom prvostupanjskog postupka, što je već priznato, dok prema Tbr. 8. st. 3. OT za sastavljanje obrazloženih podnesaka izvan Tbr. 8. toč. 1. odvjetniku pripada 50 % nagrade iz Tbr. 7. toč. 1., 4., 7. i 8., ali ne više od 100 bodova. Također, nije mu priznato ni više zatraženih 39,55 eura na ime sudske pristojbe, jer pristojba za tužbu iznosi 312,03 eura, dok 100,00 HRK pristojbe za rješenje o pristojbi ne pada na teret tuženika, a pristojba za presudu iznosi 312,03 eura, radi čega je odbijen zahtjev tužitelja za daljnjih 288,30 eura.

26. Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Benkovac, 14. studenog 2025.

Sudac

Luka Smoljan

Uputa o pravnom lijeku:

1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1. Tužitelju - protuženiku po punomoćniku

2. Tuženicima – protutužiteljima po punomoćniku