Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: K-3/2023-378

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Bjelovaru, u vijeću sastavljenom od sutkinje Maje Sikora kao predsjednice vijeća, te sudaca porotnika Anđele Rubetić i Žarka Deželića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Matee Cebović, u kaznenom predmetu protiv optuženog SA, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 4. u vezi st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11., 144/12. – u daljnjem tekstu: Kazneni zakon), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru broj K-DO-68/14-94 od 11. srpnja 2014., sada optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru broj KO-DO-52/2020, nakon održane i zaključene usmene i javne rasprave 11. studenog 2025., u nazočnosti optuženog SA, branitelja optuženog po službenoj dužnosti odvjetnika Damira Vukmanovića, zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Bjelovaru RA i opunomoćenika oštećene MA odvjetnika Vjekoslava Rimca, dana 14. studenog 2025. objavio je i

p r e s u d i o j e

optuženi SA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin S i DA rođ. R, rođen **.**.1984. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, tehničar cestovnog prometa i instruktor vožnje "B" kategorije, nezaposlen, neoženjen, bez djece, pismen, sa završenom srednjom školom IV. stupanj, bez imovine, vojsku služio u Koprivnici i Pločama, kazneno osuđivan prema podacima Kaznene evidencije presudom Općinskog suda u Zagrebu Ko-151/09 od 27. travnja 2009., pravomoćnom 19. svibnja 2009. zbog kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz čl. 99. st. 1. Kaznenog zakona/97, na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, presudom Općinskog suda u Kutini K-124/09 od 12. svibnja 2010., pravomoćnom 27. lipnja 2010., zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave iz čl. 311. Kaznenog zakona /97, na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci uz rok kušnje u trajanju od dvije godine, presudom Općinskog suda u Daruvaru broj K-189/10 od 2. kolovoza 2010., pravomoćnom 20. kolovoza 2010., zbog kaznenog djela izigravanja zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude iz čl. 308. st. 1. Kaznenog zakona/97, na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca uz rok kušnje u trajanju od jedne godine, presudom Općinskog suda u Osijeku broj K-143/12 od 9. veljače 2012., pravomoćnom 24. veljače 2012., zbog kaznenog djela izigravanja zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude iz čl. 308. st. 2. Kaznenog zakona/97, na kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci uz rok kušnje u trajanju od tri godine, presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici broj K-207/11 od 22. rujna 2011., pravomoćnom 15. listopada 2012., zbog kaznenog djela izigravanja zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude iz čl. 308. st. 2. Kaznenog zakona/97, na kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca, zamijenjenu radom za opće dobro na slobodi u trajanju 40 dana, a rješenjem Kv-108/14 od 30. rujna 2015. razmjerno neizvršenom radu za opće dobro određeno je izvršavanje kazne zatvora u trajanju od 17 dana, presudom suda u Njemačkoj AG Stuttgart broj 32 Cs 31 Js 29545/18 3028 VRs od 9. srpnja 2018. , pravomoćnom 28. kolovoza 2018., zbog kaznenog djela nanošenja teške tjelesne povrede, nagrđenja ili teške invalidnosti u pokušaju, na novčanu kaznu, presudom suda u Njemačkoj AG Mannheim broj 30 Cs 315 Js 37416/17 od 6. travnja 2018. , pravomoćnom 13. rujna 2018., zbog kaznenog djela prijevare u vezi sa javnim primanjima, primanjima temeljem socijalnog osiguranja i obiteljskim primanjima, na novčanu kaznu, presudom suda u Njemačkoj AG Hann.Münden 4 Cs 782 Js 42120/18 od 13. lipnja 2019., pravomoćnom 11. srpnja 2019., zbog kaznenog djela vožnje pod utjecajem alkohola ili narkotika, na novčanu kaznu, uz sigurnosnu mjeru prestanka važenja vozačke dozvole do 10. listopada 2019., presudom suda u Njemačkoj AG Dachau, 5 Cs 51 Js 45883/20 od 12. ožujka 2021., pravomoćnom 7. travnja 2021., zbog kaznenog djela vožnje bez vozačke dozvole ili tijekom zabrane vožnje, na novčanu kaznu, presudom suda u Njemačkoj AG Laufen, 3 Cs 380 Js 11972/23 od 22. ožujka 2023., pravomoćnom 31. svibnja 2023., zbog kaznenog djela vožnje bez vozačke dozvole ili tijekom zabrane vožnje, na novčanu kaznu, prekršajno kažnjavan prema podacima Prekršajne evidencije, proveo vrijeme u istražnom zatvoru na temelju rješenja Županijskog suda u Bjelovaru broj Kv I-61/2020-4 od 23. prosinca 2020., od 25. ožujka 2021. do 26. srpnja 2021., kada je istražni zatvor ukinut rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru broj K-14/2019-105, vodi se drugi kazneni postupak kod Općinskog suda u Bjelovaru u kaznenom predmetu K-100/2024, zbog kaznenog djela iz čl. 179.a Kaznenog zakona i u kaznenom predmetu K-466/2021, zbog kaznenog djela iz čl. 139. Kaznenog zakona, brani se sa slobode,

k r i v j e

I. što je dana 12. listopada 2013. oko 22,00 sati u Doljanima, u ulici Rujanskih žrtava upravljao motociklom marke Yamaha, bez registarskih oznaka, iz smjera Daruvara u pravcu Sirača, protivno odredbi čl. 199. st. 2. i čl. 53. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pod utjecajem alkohola sa koncentracijom apsolutnog alkohola u krvi od najmanje 1,89 g /kg uslijed čega je bio apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju te nedopuštenom brzinom od 79 km/h, svjestan da takvom vožnjom ugrožava druge sudionike u cestovnom prometu i pristajući na nastupanje štetnih posljedica uzrokovanih takvom vožnjom, a u nastavku vožnje dolaskom do kbr. 22., uslijed visoke alkoholiziranosti i brzine kojom se kretao kroz naseljeno mjesto gdje je brzina kretanja ograničena na 50 km/h, izgubio vlast nad upravljivošću motociklom tako da je došlo do destabilizacije i prevrtanja njegovog motocikla na kolnik, a kako se istom prometnom trakom i u istom smjeru iza njega kretao VA koji je upravljao motociklom marke Honda, registarske oznake [registarska oznaka], prevozeći na stražnjem sjedištu putnika ZA, VA, u trenutku destabilizacije njegovog motocikla kako bi izbjegao nalet na njega i njegov motocikl, sa svojim motociklom naglo skrenuo u lijevo što je dovelo do destabilizacije i prevrtanja njegovog motocikla na desnu bočnu stranu, a što je imalo za posljedicu da su VA i GA pali sa motocikla, nakon čega je VA proklizao tijelom do betonskog prilaznog mosta s metalnom konstrukcijom gdje je glavom udario u metalne cijevi desnog ruba mosta kolnog ulaza kbr. 28, pri čemu je zadobio krvni podljev mekog oglavka, ranu razderotinu kože glave, prijelome baze lubanje i 1. vratnog kralješka, s nagnječenjem mozga i prijelom desne nadlaktične kosti, a uslijed zadobivenog prijeloma baze lubanje i 1. vratnog kralješka s nagnječenjem mozga nastupila je smrt VA na mjestu prometne nesreće, dok je putnik GA prilikom pada s motocikla zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu natučenja desne strane trupa, prijeloma desnog poprečnog nastavka 3. slabinskog kralješka, natučenje i manji razdor desnog bubrega i krv u mokraći,

II. dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ljudi, pa je zbog toga prouzročio smrt jedne osobe,

čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu – označeno u čl. 227. st. 4. u vezi st. 1. Kaznenog zakona.

III. Na temelju čl. 227. st. 4. Kaznenog zakona optuženi SA se za prethodno navedeno kazneno djelo

osuđuje

na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 6 (šest) mjeseci.

IV. Na temelju čl. 54. Kaznenog zakona u izrečenu kaznu zatvora optuženom SA se uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru počev od uhićenja 25. ožujka 2021. sve do 26. srpnja 2021.

V. Na temelju čl. 72. st. 1. i st. 3. Kaznenog zakona optuženom SA se izriče sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom za sve kategorije vozila u trajanju koje je 3 (tri) godine dulje od izrečene kazne zatvora.

VI. Na temelju čl. 148. st. 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13, 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24. dalje: Zakon o kaznenom postupku) oslobađa se optuženi SA obveze plaćanja ovome sudu troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 6. Zakona o kaznenom postupku, te nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti iz čl. 145. st. 2. toč. 7. i st. 4. Zakona o kaznenom postupku , tako da isti padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1.Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru podiglo je kod Općinskog suda u Bjelovaru optužnicu broj K-DO-68/14-94 od 11. srpnja 2014., protiv optuženog SA, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 4. u svezi st. 1. Kaznenog zakona. Navedena optužnica potvrđena je rješenjem optužnog vijeća Općinskog suda u Bjelovaru Kov - 160/2014-8 od 9. listopada 2014. Rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru broj Kv- 45/2019-3 od 4. ožujka 2019. Općinski sud u Bjelovaru proglasio se stvarno nenadležnim za postupanje u ovom kaznenom predmetu , te je navedeno rješenje potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru broj Kž-73/2019-4 od 16. svibnja 2019. i navedeni kazneni predmet ustupljen je Županijskom sudu u Bjelovaru kao stvarno i mjesno nadležnom sudu za suđenje u prvom stupnju. Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru ostalo je kod prethodno navedene podignute optužnice, s tim što je sada oznaka iste KO-DO-52/2020, a optužnicu je Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru izmijenilo u činjeničnom opisu kaznenog djela na raspravi održanoj 26. srpnja 2021. (str. 673 – 674) i na raspravi održanoj 24. travnja 2025. (str.1259).

1.1.Presuda ovog suda K-14/2019-114 od 27. srpnja 2021. ukinuta je rješenjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske poslovni broj: I Kž-10/2022-16 od 19. siječnja 2023. te predmet upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. U daljnjem tijeku postupka nakon provedenog dokaznog postupka, sud je po službenoj dužnosti izmijenio činjenični opis kaznenog djela, na način kako je to sada činjenično i pravno opisano i u izreci ove presude.

2. U očitovanju u odnosu na navode optužbe, optuženi SA izjavio je da se ne smatra krivim za kazneno djelo za koje se tereti.

3. Tijekom dokaznog postupka ispitani su vještaci Prim. dr. sc. Marija Kudumija Slijepčević i ČA, dr. med., a uz suglasnost stranaka pročitani su podaci o dojavi, zapisnik o očevidu, pročitana je i razgledana fotodokumentacija očevida zajedno sa situacijskim planom prometne nesreće, prijava povreda za VA, SA, ZA, podaci Opće Županijske bolnice Pakrac, zapisnik o obdukciji uz nalaz i mišljenje liječnika obducenta vještaka dr. Jasne Begić te nalaz i mišljenje istog vještaka na raspravi, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za SA te zapisnik o vještačenju uz nalaz i mišljenje vještaka toksikologa uz dopunu nalaza i mišljenja na raspravi vještaka dr. Ranke Ferček u odnosu na analizu alkohola u krvi i mokraći uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti za SA i VA, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za ZA, dokumentacija i zapisnik o izvanrednom tehničkom pregledu vozila marke Honda uz fotodokumentaciju , potvrda o privremenom oduzimanju reg. pločica, zapisnik o vraćanju privremeno oduzetih predmeta SA i JA, dokumentacija o pregledu motornog vozila marke Yamaha, potvrde o visini dohotka, potvrda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, potvrda Centra za socijalnu skrb, potvrda Zemljišnoknjižnog odjela, podaci Policijske postaje Garešnica o vlasništvu motornih vozila, nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka Zlatka Jareša u pisanom obliku te izmjene i dopune istog, oštećenog kao svjedoka ZA, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta, cjelokupna medicinska dokumentacija za optuženog, podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, iskaz oštećene kao svjedoka MA i ZA, iskaz svjedoka FA, NA i ĆA ispitanih 27. rujna 2018., te na raspravi 26. srpnja 2021., pročitana je i razgledana fotodokumentacija očevida, iskaz oštećene kao svjedoka MA, iskaz oštećenog ZA, cjelokupna dokumentacija oštećenog ZA, potvrda o visini dohotka, nalaz i mišljenje vještaka od 26. srpnja 2021. dr. Jasne Begić i dr. Ranke Ferček, iskaz svjedoka HA, uvjerenje o usavršavanju, svjedodžba, svjedodžba o završnom radu, dokumentacija o pregledu motornog vozila, potvrda o visini dohotka (strana 855-860), nalaz i mišljenje vještaka Pere Todorovića sa dopunama, cjelokupna medicinska dokumentacija pribavljena od strane optuženog i od strane svih medicinskih ustanova za optuženog, podaci HZMO-a, podaci JRO MUP RH, podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, uvjerenje o vlasništvu motornih vozila, podaci izabranih liječnika optuženika, dokumentacija obrane (strana 1193-1195, 1199-1204), očitovanja i dopune nalaza i mišljenje vještaka Zlatka Jareša i Pere Todorovića na primjedbe obrane, dokumentacija obrane (strana 1209-1233), očitovanja vještaka Pere Todorovića i Zlatka Jareša na primjedbe obrane, dokumentacija obrane (strana 1263), potvrda o visini dohotka (strana 1313-1316), podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prikupljani tijekom postupka, dokumentacija obrane (strana 1337-1347, 1476, 1486), potvrda o visini dohotka, razgledan je CD medij-zdravstveni karton optuženog. Pročitani su podaci kaznene evidencije i prekršajne evidencije za optuženika te podaci o vođenju drugih postupaka, a na kraju dokaznog postupka optuženi SA iznio je svoju obranu (str.1609-1610).

3.1. Odbijeni su dokazni prijedlozi obrane za provođenje rekonstrukcije događaja i dopunu prometno-tehničkog vještačenja, te prijedlog za provođenje novog prometno- tehničkog vještačenja po drugim vještacima, prijedlog za pribavljanje daljnje dokumentacije potrebne za prometno-tehničko vještačenje, prijedlog za dopunu vještačenja po vještacima psihijatrijske i toksikološke struke, prijedlog za pregledavanje i razgledanje predmeta od strane vještaka Davora Ferenca, podredno vještaka Zlatka Jareša i Pere Todorovića, a koji predmeti su dostavljeni u sudnicu i to prednjeg blatobrana crvene boje i poklopca sjedala, za koje obrana tvrdi da su sastavni dijelovi motocikla, koji je sudjelovao u predmetnoj prometnoj nesreći i kojim je upravljao optuženik, sve kao nevažni prijedlozi, s obzirom na provedene dokaze i činjenice utvrđene na temelju tih dokaza.

4. Nije bilo sporno tijekom postupka da je optuženi SA dana 12. listopada 2013. oko 22,00 sati u Doljanima, upravljao motociklom marke Yamaha, bez registarskih oznaka, iz smjera Daruvara u pravcu Sirača te da je prethodno konzumirao alkohol. Nije bilo sporno da se kritične zgode, u istom smjeru kao i optuženik, u određenom trenutku, iza optuženika kretao oštećeni VA, koji je upravljao motociklom marke Honda registarske oznake [registarska oznaka], prevozeći na stražnjem sjedištu putnika ZA.

5. Sporno je bilo je li optuženi SA kritične zgode postupao na način kako ga se tereti optužnicom i je li počinio kazneno djelo za koje bi bio kazneno odgovoran.

6. Optuženi SA prilikom prvog ispitivanja nije iznosio svoju obranu i branio se šutnjom.

6.1. Na raspravi održanoj kod ovog suda 26. srpnja 2021. optuženi SA iznosio je obranu (str. 676 – 678) i u svojoj je obrani naveo da toga dana kada je došlo do prometne nesreće njega su drugi nagovorili da ide na tu zabavu, iako nije htio ići, te je na putu do Daruvara doživio neugodno iskustvo jer mu je negdje u Blagorodovcu izašao na cestu u zavoju pas i nakon toga nastavio je dalje vožnju kako bi otišao na tu zabavu. Na imanju gdje se održavala zabava nešto su popili i jeli, a onda su nakon toga trebali ići u smjeru Sirača, tamo je trebala biti druga zabava, na koju on nije htio ići. Motoristi su se skupili, VA je bio voditelj, a cijelo vrijeme te fešte stalno je osjećao da u tom danu nešto ne štima. Došlo je do pljuska, te inače ne voli motor izvesti van na kišu i ne vozi po kiši niti je namjeravao motorom ići u Sirač, već je htio ići svojoj kući. Tada mu nešto nije bilo u redu sa svjetlom na motoru, ali je to uspio popraviti. Na kraju su ga nagovorili da ide na tu feštu, imao je neregistriran motor i imao je alkohola, zbog toga se bojao da bi ga mogla zaustaviti policija, pa je odlučio ipak ići sa drugima prema Siraču. On nije bio ni u kakvoj koloni, otišao je sam, došao do mjesta događaja na kojem dijelu je zavoj i nizbrd ica, a bila je magla i sporo se kretao. Po izlasku iz zavoja je i dalje usporavao zbog vremenskih prilika, jer je bila magla, a u jednom trenutku uočio je dugo svjetlo iza sebe, tada je iza njega išao VA. Došlo je do destabilizacije motora koji je pao, bio je svjestan da bi iza njega mogli biti drugi vozači koji su krenuli u istom pravcu kao i on, pri izlasku iz zavoja nije prelazio na lijevu prometnu traku, već kada je došlo do destab ilizacije u tom trenutku bio je na desnoj prometnoj traci uz sami rub središnje linije koja odvaja prometne trake, motor je pustio upravo iz razloga da ne bi ugrozio druge vozače iza sebe , te je pao na lijevu prometnu traku, na lijevi bok, a on sam pao je uz lijevi rub prometne trake. Motor je odstrugao nekih 2 metra. Nakon toga VA na svom motoru produžuje i dalje struže, nakon nekog vremena više se ničega ne sjeća. Izgubio je svijest uslijed udarca u desnu stranu glave otraga, ali ne zna koliko je to dugo trajalo. Njemu je nakon nesreće prvi prišao HA, tada je doznao za VA da leži u kanalu, otrčao je do tog mjesta, ostao je plakati u kanalu, pitao je jesu li zvali hitnu pomoć, rekli su da mu on više ne može pomoći. VA mu je bio prijatelj kojeg je tada upoznavao. To mu je bio prvi slučaj da u životu vidi mrtvog čovjeka i uslijed prometne nesreće ima trajne smetnje u vratu i psiha mu nije dobra. Što se tiče pneumatika i istrošenosti profila, njegove gume bile su relativno istrošene, ali uz zadovoljavajuća vozna svojstva, dok su gume na motoru oštećenog bile ravnije u središnjem dijelu, a tako izgleda guma ako ista proklizava, ako se radi paljenje, ako se radi o vozaču koji slabo savladava zavoje ili koji divlja u vožnji, koji vozi pravocrtno, a ne kroz zavoje. Od sedme godine vozi motor, prvo je imao elektromotor, inače je tehničar cestovnog prometa, instruktor vožnje B kategorije, a od 2004. upravlja kamionom šleperom od 40 tona. Hobi mu je bio letenje zračnom jedrilicom, a radi i modifikacije na motociklima. Optuženi dalje navodi kako je netočno da je došlo do kontakta između motocikala kada su oni bili već prevrnuti, jer zašto bi on inače osjetio kontakt, poznaje svoj motocikl i sigurno ga ništa nije zanijelo samo od sebe. Taj kontakt bio je dok su motocikli bili u uspravnom položaju, u kretanju. Oštećeni je imao širu putanju zavoja od njega jer se kretao znatno većom brzinom od njega, možda je oštećeni njega htio sustići i nešto mu reći, to pretpostavlja, a što se tiče destabilizacije, osjetio je trzaj na zadnjem kraju svog motocikla u momentu kada mu prilazi sa stražnje strane snop svjetala koja su bila puno jača od njegovih, taj snop svjetala uočio je sa svoje desne strane. Blago se okrenuo unazad i imao odsjaj u viziru i na takav način je uočio ta svjetla, znači ne u retrovizoru. Kada je izašao iz tog zavoja i dolazi na ravni dio ceste, onda je osjetio to poguravanje, valjda se oštećeni vozio iza njega. Smatra da je kritične zgode postupao "školski", poduzeo je sve što je trebao, magla je bila i vožnju je sve više usporavao. Bez obzira na utjecaj alkohola ili određene smetnje, mentalne ili kakve druge, postoje ljudi koji u dijelu sekunde mogu donijeti ispravnu odluku u vožnji. Alkohol nije u vezi s ovom prometnom nesrećom, jer se kretao normalnom brzinom, u doba dana kada nema nikakvog prometa. Što se tiče brzine kretanja ona nije u vezi sa destabilizacijom njegovog motora, brzina kretanja nije bila velika, zavoj nije preoštar, na cesti nije bilo leda. Prije ove nesreće svaki dan je vozio motor, a onda poslije nesreće je sve rjeđe vozio, dok unazad 4 godine uopće ne vozi motor. Psihičko stanje mu se pogoršalo unutar godinu dana nakon prometne nesreće, pojačao je konzumaciju alkohola, nije mogao spavati, imao je razne smetnje, strah od drugih.

6.2. Na raspravi održanoj 11. studenog 2025. (str.1609-1610) optuženik je ponovio svoju raniju obranu te istu dopunio, navodeći da je na predmetnom dijelu ceste bio je blagi pad, kosina, mrak te mjestimična magla i blato na cesti, a u predmetnom događaju on nije pao sam od sebe. Točno je da je imao istrošen pneumatik. Neposredno prije predmetne prometne nesreće, za vrijeme vožnje motocikla, on je okrenuo svoju glavu u stranu, zabljesnulo ga je svijetlo sa motocikla iza pa dolazi do klizanja njegovog motocikla i motocikl je odlazio u desno. Kako ga je svijetlo iza motocikla zabljesnuo trebalo mu je vremena za prilagodbu oka, moguće da ga je to svijetlo zabljesnulo, jer se motor oštećenog objesio od tereta suvozača ZA. Nakon prometne nesreće nedostaje mu dvije do tri sekunde filma, onda kada je udario glavom. Vidio je da čovjek leži. Kritične zgode nisu bili na utrkama i nije bila grupna vožnja, iako je inače nekada znao brzo voziti, ali ne u grupnim vožnjama, već uvijek kada je bio sam. U događaju je pao na leđa, a po podlozi je klizao pet metara. Ova prometna nesreća ga je pogodila u toj mjeri da je godinu dana imao duševne tegobe, kao što je oplakao i na mjestu događaja. Na pitanje svog branitelja optuženik navodi, što se tiče alkohola, kritične zgode mogao je voziti i nije se morao dati u nagib, jer na tom dijelu ceste nije bio zavoj, već ravni dio ceste, a vozio je brzinom 50 km/h, do maksimalno 60 km/h i bio je u deceleraciji, u usporavanju. Kada se pita zašto ga je svjetlo zaslijepilo, a svjetlo je vidio u desnoj strani, razlog može biti što je ZA bio suvozač na tom motociklu, moguća je bila nepodešenost brzine i nepodešenost ovjesa. Moguće da je došlo do kontakta tijekom vožnje u odnosu na zadnju gumu, a da je njega oštećeni dotaknuo svojim tijelom u vožnji, to bi sigurno osjetio. Što se tiče istrošenosti pneumatika, isto ovisi o stilu vožnje vozača pa istrošenost pneumatika po sredini znači da je oštećeni bio vozač autoceste, pri vožnji je ulazio u nagib 10-15 stupnjeva i radi se o pravocrtnoj vožnji, a moguće da oštećeni nije ni volio vožnju po zavojima. Kod takve istrošenosti guma, to motocikl u vožnji pri savladavaju zavoja može osjetiti. Ukoliko postoji taj određeni put između ravnog dijela, to je vidljivo na skici na strani 1338 i kod naglog skretanja može doći do destabilizacije takvog motocikla. S obzirom da je ZA bio suvozač, optuženik tu vožnju naziva tandem vožnjom, jer se suvozač mora stopiti sa vozačem u takvoj vožnji i svoje ponašanje mora prilagoditi vozaču i pratiti nagibe vozača. ZA nije ništa vidio i to je njemu bilo odmah sumnjivo, a dužan je gledati ispred sebe, preko ramena vozača, a ne gledati u kacigu vozača. ZA se našao na motoru oštećenog tako što je došao sa quadom na kojemu je pukao lanac. Njegovo iskustvo u vožnji na motociklu je upitno, jer se dovezao na quadu koji je za djecu. Vjerojatno on nikada nije niti vozio motocikl, njegovo ponašanje dotične večeri je upitno što se tiče vožnje motociklom. Optuženik želi još istaknuti da je upitno kako je oštećeni zadobio frontalnim udar i kako je završio na mjestu događaja. Oštećeni je imao dodatni teret na motociklu, s obzirom da se vozio ZA i ta frontalna ozljeda bi govorila da je oštećeni "otišao" preko guvernala, moguće je da je i snažno kočio, moguće da je u nešto i udario. Na kraju kada branitelj pita zašto govori da nije kriv, može samo reći da nije on bio otraga i na njegovom vozilu nije bilo suvozača, poklopac sjedala mu je bio zatvoren, moguće da je došlo do klizanja po mokrom, po zavoju, a i ranije mu se to znalo događati. Na ovom dijelu ceste nije bilo klizanja po ravnom dijelu ceste, ali je osjetio destabilizaciju zadnjeg kraja, proklizao je i jednostavno pao na leđa i otišao u kanal, odnosno, tijelo se zaustavilo, a motocikl je otišao u kanal. Tvrdi da su vještaci zamijenili blatobrane i zato je na raspravu i donio blatobran. Cijeli događaj je na njega jako teško djelovao, jer je zbog istog jako plakao, kao nikad u životu, njemu je to bio veliki šok, do tada nikada nije vidio mrtvog čovjeka i nije vjerovao da se to dogodio, da je netko poginuo. Od šoka misli da je vrijeđao jednog policijskog službenika, kao da je on kriv zbog toga i događaj mu je promijenio stvarnost te mu više ništa nije isto u životu.

7. Tijekom dokaznog postupka ispitani su svjedoci FA, IA, OA i HA, te oštećeni kao svjedoci ŠA i GA.

8. Svjedok FA ispitana 27. rujna 2018. kod Općinskog suda u Bjelovaru (str. 302-303), iskazala je da se 12. listopada 2013. održavao moto party u Daruvaru i oko 22,00 sata motoristi su krenuli za Sirač, pa je ona tako bila suvozač na motoru kojim je upravljao njezin suprug KA, krenuli su u smjeru Sirača i nisu vozili ni za kojim od motorista, a vozili su se sporo zbog magle i kiše koja je prethodno padala. Sami događaj i nastanak prometne nesreće nisu vidjeli. Svjedok FA svoj je iskaz djelomično izmijenila na raspravi 26. srpnja 2021. (str. 669 – 670), navodeći da ih je u jednom trenutku pretekao oštećeni VA , a da je nakon toga optuženi SA pretekao nju i njenog supruga, a potom i VA, te nakon što ih je optuženik pretekao, nakon nekih prijeđenih 1 km, došli su do mjesta nesreće. Svjedok FA nakon što joj je predočen raniji iskaz , navela je da nije sigurna je li ih upravo optuženik pretekao u vožnji, već pretpostavlja da je to bio on, a ne zna ni je li ih za vrijeme vožnje prema Siraču pretekao upravo VA , već su na mjesto nesreće došli nakon VA.

9. Nadalje, svjedok KA u svom iskazu kod Općinskog suda u Bjelovaru 27. rujna 2018. (str. 303-304), iskazao je da su optuženi SA i oštećeni VA, kao i ostali motociklisti ako ih je bilo, krenuli prije njega i supruge FA pa kako su krenuli prije njih, oni ih na cesti dok su se kretali motociklom, nisu vidjeli zbog mraka i magle, a dolaskom na mjesto događaja, već je došlo do prometne nesreće. Prije toga, za vrijeme kretanja prema Siraču, njega je pretekao oštećeni VA. Na raspravi 26. srpnja 2021. (str. 670 – 671) svjedok OA iskazao je kao i u prethodnom iskazu, da ga je u jednom trenutku pretekao VA, a nakon dvije minute došli su do mjesta događaja i tada je već došlo do prometne nesreće. Što se tiče brzine kretanja OA iskazuje da se kretao brzinom 30 km/h, a moguće da je brzina bila i 50 km/h, kako je ranije iskazao. Što se tiče kolone, iza OA bio je automobil, a motoristi koji su vozili u istom pravcu kao i on, otišli su ranije prije njega i osim VA, koji ga je u jednom trenutku pretekao, drugih motociklista do mjesta nesreće ispred njega nije bilo, te nakon što je njega VA pretekao, on dalje nije mogao pratiti njegovo kretanje ispred, jer je ispred bio zavoj.

10. Nadalje svjedok IA, ispitan kod Općinskog suda u Bjelovaru 27. rujna 2018. (str. 304-305), iskazao je da nema saznanja u svezi prometne nesreće jer nije za motociklistima te večeri išao u smjeru Sirača, već je bio na zabavi na kojoj je bio i optuženi SA, koji je otišao u smjeru Daruvara, dok su svi ostali krenuli u suprotnom smjeru, prema Siraču pa ne zna gdje i kako ih je optuženi stigao i kuda se kretao. Ispitan na raspravi 26. srpnja 2021. (str. 671) svjedok IA iskazao je kao u ranijem iskazu.

11. Svjedok HA, ispitan na raspravi 26. srpnja 2021. (str. 672-673), iskazao je da je kritične zgode on bio prvi u koloni koja se kretala od Daruvara prema Siraču i upravljao je quadom te vozio polako i ne zna što se događalo u koloni iza njega, no kako je GA stao quad, GA je nastavio vožnju kao suvozač Vavre, a on je stajao s quadom sa strane i čuo zvuk motora po kojem je zaključio da dolaze motoristi te ih je htio pričekati, pa je ponovno uključio motor i krenuo dalje u pravcu Sirača, vozio se nekih 1,5 km polako, možda 20 km/h, no kako od tih motorista nitko nije nailazio, odlučio se vratiti nazad, međutim, došao je do mjesta gdje je došlo do prometne nesreće. Kritične zgode nije padala kiša, ali je bilo maglovito i bila je noć te ne zna na koji način je došlo do prometne nesreće.

12. Kako je utvrđeno, niti jedan od prethodno navedenih svjedoka nema neposrednih saznanja o samoj prometnoj nesreći jer nisu vidjeli nastanak iste. Ovo vijeće prihvaća iskaze ispitanih svjedoka u dijelu kada iskazuju o svojim posrednim saznanjima o okolnostima predmetnog događaja, te o neposrednim saznanjima o načinu kretanja motociklista kritične zgode prije nastanka prometne nesreće, u kojoj su sudjelovali optuženi SA i oštećeni VA, sa suvozačem ZA te o okolnostima nakon prometne nesreće, pa tako iz iskaza svjedoka KA sud zaključuje da su se KA i suvozač FA kretali iz smjera Daruvara u pravcu Sirača, te neposredno ispred njih nije bilo vozila, dok je iza njih išao jedan automobil, a motociklisti koji su vozili u istom smjeru, otišli su ranije prije njih, te je KA u jednom trenutku pretekao oštećeni VA, čije kretanje nakon toga on dalje nije mogao pratiti, jer je ispred bio zavoj. Iskaz svjedoka FA sud ne prihvaća u dijelu u kojem je odstupila od svog ranijeg iskaza i u kojem je u suprotnosti s iskazom svjedoka KA, na čijem motociklu je FA bila suvozač i to kada iskazuje da ih je u jednom trenutku pretekao, osim oštećenog VA, još i optuženi SA, jer je iskazom svjedoka KA utvrđeno da ga je tijekom vožnje prema Siraču pretekao samo oštećeni VA. Svjedokinja FA, kada joj je predočen raniji iskaz, navela je kako nije sigurna, već samo pretpostavlja da ih je i optuženi pretekao. Niti iz jednog iskaza svjedoka ne proizlazi da bi oštećeni VA u vožnji motociklom kritične zgode i u jednom trenutku započeo pretjecanje optuženog SA na motociklu.

13. Ispitani oštećenici kao svjedoci također nemaju neposrednih saznanja o razlogu i načinu nastanka prometne nesreće, pa tako oštećena kao svjedok ŠA, supruga pok. oštećenog VA, iskazala je (str. 277, 507), da o nastanku prometne nesreće nema neposrednih saznanja, već zna da je njezin suprug pokojni oštećeni VA bio iskusan i siguran motorist, sa njim se inače vozila i koristili su svu potrebnu opremu za vožnju pa tako i kacige, a njegov motocikl bio je registriran i ispravan. Sud prihvaća iskaz oštećene MA što se tiče okolnosti o kojima ista ima posrednih saznanja, dok neposrednih saznanja o samom događaju ona nema.

14. Oštećeni kao svjedok GA iskazivao je u više navrata (str. 164 – 166, 278, 507 – 508) i iz njegovog je iskaza utvrđeno da je 12. listopada 2013. tijekom popodneva i večeri bio na zabavi u Daruvaru, na okupljanju većeg broja motociklista, među kojima su bili i oštećeni VA i optuženi SA, s kojima se družio tog dana i prije 22,00 sata krenuo je s grupom motociklista prema Siraču, najprije dva motociklista, za njima i optuženi SA, na svom motociklu Yamaha R1, a iza optuženog SA, na motociklu su se kretali VA i on kao njegov putnik, te su se iza njih kretali drugi motocikli, ali na većoj razdaljini. Na cesti prema Siraču u mjestu Doljani bili su loši uvjeti za vožnju, noć, magla, cesta skliska i mokra i unatoč postojanju javne rasvjete vidljivost je bila vrlo slaba, a on kao suvozač VA nije uopće gledao prema naprijed, što se gotovo niti ne može, jer mu je pogled za vrijeme vožnje usmjeren na njegova leđa i stražnji dio kacige , tako da nije tada vidio motocikl optuženog ispred njih, već mu je samo poznato da je optuženi još u Daruvaru krenuo neposredno ispred njih u pravcu Sirača. U jednom trenutku oštećeni VA počeo je intenzivno kočiti i motocikl se nagnuo na desnu stranu , tako da je neko vrijeme desni dio oklopa i "klipsera" strugao po cesti po desnoj prometnoj traci, a oštećeni VA i on su se tako još jedno vrijeme držali, on je držao oštećenog VA rukama oko pojasa i kada se on odjednom pustio , tada je i GA njega pustio, dok je motocikl otišao naprijed, a oštećeni VA i on udarili su tijelima u betonski most uz desnu stranu ceste, pri čemu je oštećeni VA udario glavom u metalni dio mosta i ostao nepomično ležati , dok je GA leđima udario u most i pao u desni putni jarak. Za vrijeme čitave vožnje oštećeni VA motociklom je upravljao na uobičajeni način vožnje, a tek je naknadno vidio da je ispred njih optuženi SA pao s motorom, pa je zaključio da je oštećeni VA morao poduzeti naglo kočenje kako bi izbjegao nalet na motocikl optuženog. Oštećeni GA ispitan je kao svjedok i na raspravi kod Općinskog suda u Bjelovaru, kada je opisao način kretanja motocikla kojim je upravljao oštećeni VA (str. 278-280) te je ispitan neposredno i na raspravi održanoj kod ovog suda 21. lipnja 2021. i u bitnome ustraje kod ranijih iskaza, te je iskazao da kao suvozač nije ništa vidio i ne može tvrditi što se dogodilo , što se tiče nastanka prometne nesreće, već zna da su kliznuli, motor je pao na bok i ne zna zbog čega se motocikl destabilizirao, no zna da je došlo do kočenja, ali ne zna što je uzrok tome i ne zna je li došlo do kontakta između vozila. Sud prihvaća iskaz oštećenog ZA kada iskazuje o svojim neposrednim saznanjima o nastanku prometne nesreće, osobito kada potvrđuje da je u jednom trenutku oštećeni VA počeo kočiti te je oštećeni pustio motocikl, a tada je i GA pustio oštećenog VA, tako da je motocikl otišao naprijed, a kako je naknadno vidio da je ispred njih optuženi SA pao s motorom, zaključio je da je oštećeni VA morao poduzeti naglo kočenje kako bi izbjegao nalet na motocikl optuženog.

15. Ranije tijekom postupka obrana je predložila ispitivanje u svojstvu svjedoka LA, no obrana nije dostavila točne osobne podatke za predloženog svjedoka, a kako je utvrđeno iz iskaza svjedoka ZA, da je u koloni u smjeru Sirača, osim njega i oštećenog VA, bilo osam motocikala, dok su neki išli automobilom, između ostalih, LA, te kako su već ispitani određeni svjedoci koji su kritične zgode upravljali motociklima u smjeru Sirača i nitko od tih svjedoka nije vidio sami nastanak prometne nesreće, po ocjeni suda, ispitivanjem da ljnjih svjedoka ne bi se utvrdile neke nove odlučne činjenice, pa je dokazni prijedlog obrane za ispitivanjem daljnjih svjedoka, a što se odnosi na ranije predloženu LA, odbijen kao nevažan.

16. Tijekom dokaznog postupka provedeno je prometno-tehničko vještačenje po vještaku prometne struke Zlatku Jarešu te je prema nalazu i mišljenju vještaka utvrđeno da je 12. listopada 2013. oko 22,00 sati došlo do prometne nesreće u mjestu Doljani, Ulica rujanskih žrtava, ispred kućnog broja 28, pri čemu je došlo do prevrtanja i slijetanja sa ceste u desni putni kanal motocikla marke Yamaha YZFR-1 bez registarske oznake, kojim je kroz mjesto Doljani iz smjera Daruvara u smjeru Sirača upravljao optuženi SA i prevrtanja i slijetanja sa ceste na lijevu bankinu motocikla marke Honda VRT-1000, kojim je iza optuženika u istom smjeru upravljao pokojni VA, a na stražnjem sjedištu se kao putnik prevozio GA.

16.1. Prometno-tehnički vještak Zlatko Jareš, na mjestu događaja, po nalogu državnog odvjetnika, izvršio je premjeravanje zavoja i mjesta prometne nesreće i mjerenja vršio od početne točke mjerenja, s obzirom da u zapisniku o očevidu i situacijskom planu nije evidentiran zavoj, a prema podacima u spisu do prometne nesreće je došlo nakon izlaska optuženika motociklom iz desnog zavoja. Vještak je utvrdio da je gledano iz smjera kretanja motocikala, prije mjesta prometne nesreće kolnik u prijevoju, a zatim u blagom padu i desnom zavoju, dok je na samom mjestu prometne nesreće kolnik ravan i u usponu, a nakon toga u prijevoju pa tako desni zavoj započinje na oko 155 m prije PTM, a završava na oko 75 m prije PTM, što znači da je dužine oko 80 m, do završetka zavoja, cesta u blagom padu, a na 40 m prije PTM, cesta je u usponu od oko 3 %, uz poprečni pozitivni nagib zavoja oko 3 % i radijus zakrivljenosti zavoja oko 163 m. Vještak dalje utvrđuje da su na mjestu prometne nesreće pronađeni trag struganja motocikla Yamaha na mokroj asfaltnoj površini u dužini 61,10 m , koji se nastavlja tragom rovanja na desnoj travnatoj bankini u dužini 8,10 m, trag struganja motocikla Honda na mokroj asfaltnoj površini u dužini 68,60 m, koji se nastavlja tragom rovanja na lijevoj travnatoj bankini do ispod središnjeg dijela prevrnutog motocikla u dužini 3,75 m, trag rovanja tijela pokojnog VA na desnoj bankini, neposredno ispred mosta kolnog ulaza broj 28 u dužini 7,30 m i tragovi krvi na kolnom ulazu kbr. 28. U zapisniku o očevidu nije navedeno da se trag strugan ja motocikla Yamaha i trag struganja motocikla Honda na jednom mjestu dodiruju, međutim, vještak Zlatko Jareš utvrđuje da je u situacijskom planu, koji je sačinjen u mjerilu, taj položaj ucrtan te je mjerenjem utvrđeno da se tragovi dodiruju na oko 41,20 m iza PTM i u lijevo od desnog ruba kolnika na oko 0,90 m i iz tog vještak zaključuje da je na tom mjestu najvjerojatnije došlo do međusobnog kontakta između motocikala, što dodatno potvrđuju tragovi struganja na vanjskom dijelu stražnjeg pneumatika i oštećenja stražnjeg dijela motocikla Yamaha, te tragovi struganja na vanjskom dijelu prednjeg pneumatika motocikla Honda, što je vidljivo na fotografijama na strani 5. nalaza i mišljenja vještaka, a vještak zaključuje da je na temelju položaja dodira tragova motocikla Yamaha i Honda te na temelju oštećenja i tragova struganja na pneumaticima na mjestu dodira tragova struganja, došlo do kontakta prednjeg kotača motocikla Honda sa stražnjim krajem motocikla Yamaha, u trenutku kada su motocikli već bili prevrnuti.

16.2. Što se tiče mehanizma i mjesta nastanka prometne nesreće, vještak Zlatko Jareš utvrđuje da se optuženi motociklom Yamaha kretao desnom stranom kolnika , bliže sredini, kroz mjesto Doljani iz smjera Daruvara u smjeru Sirača i nakon izlaska iz desnog zavoja i dolaskom na ravni dio kolnika, došlo je do destabilizacije motocikla i do prevrtanja na desnu bočnu stranu te do klizanja motocikla desnom bočnom stranom po kolniku, približno ravno po desnoj prometnoj traci u smjeru prethodnog kretanja i u trenutku prevrtanja motocikla na kolnik, došlo je do odvajanja vozača od motocikla te do klizanja prema naprijed i u desno, a iza motocikla Yamaha desnom stranom kolnika, bliže sredini, u istom smjeru, motociklom Honda kretao se pokojni oštećeni VA te se na stražnjem sjedištu motocikla kao putnik prevozio GA i nakon što je došlo do destabilizacije i prevrtanja motocikla Yamaha, vozač Honde je reagirao najvjerojatnije naglim skretanjem upravljača i motocikla u lijevo , u cilju izbjegavanja naleta na motocikl Yamaha te je također došlo do destabilizacije motocikla Honda i do prevrtanja na desnu bočnu stranu te do klizanja motocikla desnom bočnom stranom po kolniku, po desnoj prometnoj traci , u smjeru prethodnog kretanja i polukružno prema desnom rubu kolnika, a u trenutku prevrtanja motocikla na kolnik došlo je do odvajanja vozača i putnika od motocikla te do klizanja prema naprijed i u desno, pri čemu je vozač motocikla Honda, oštećeni VA, nakon klizanja kolnikom i desnom bankinom, glavom prema naprijed udario zaštitnom kacigom, odnosno, glavom u metalne cijevi desnog ruba mosta kolnog ulaza broj 28, nakon čega se tijelo zarotiralo i palo iza navedenog mosta u putni kanal , uzdužnom osi paralelno sa uzdužnom osi kolnika, nogama okrenutim u smjeru prethodnog kretanja. Kako je do destabilizacije i prevrtanja motocikla Honda došlo nešto kasnije nego do destabilizacije i prevrtanja motocikla Yamaha, motocikl Honda je u jednom trenutku u fazi klizanja oba motocikla, sustigao motocikl Yamaha i došlo je do primarnog kontakta prednjim kotačem motocikla Honda i stražnjim krajem i kotačem motocikla Yamaha, a nakon primarnog kontakta motocikl Yamaha nastavio se klizati prema naprijed i u desno po kolniku i desnoj bankini, gdje se nakon ulaza u zemljani desni rub mosta kolnog ulaza, zarotirao stražnjim krajem u smjeru kretanja kazaljke na satu i zaustavio se na navedenom mostu na desnoj bočnoj strani, popriječen u odnosu na uzdužnu os kolnika, prednjim krajem usmjeren u desno u odnosu na prethodni smjer kretanja, dok se nakon primarnog kontakta motocikl Honda nastavio kretati prema naprijed i u lijevo po kolniku i lijevoj bankini, uz rotiranje oko poprječne osi, gdje se zaustavio na lijevoj bankini, na desnoj bočnoj strani, uzdužnom osi paralelno sa uzdužnom osi kolnika, prednjim krajem okrenut u suprotnom smjeru od smjera prethodnog kretanja.

16.3. Što se tiče dinamike prometne nesreće, vještak Zlatko Jareš, na temelju evidentiranih tragova te položaja motocikala nakon prometne nesreće, utvrdio je da se u trenutku započetog prevrtanja na desnu bočnu stranu motocikl Yamaha kretao brzinom od oko 81 km/h, dok se u trenutku započetog prevrtanja na desnu bočnu stranu motocikl Honda kretao brzinom od oko 85 km/h, a kako na mjestu prometne nesreće nisu evidentirani tragovi kočenja niti jednog motocikla, to vještak zaključuje da niti jedan motocikl neposredno prije započetog prevrtanja na desnu bočnu stranu nije bio usporavan intenzivnim kočenjem, a u trenutku započetog prevrtanja motocikla Yamaha na desnu bočnu stranu, oko 1,92 s prije trenutka primarnog kontakta sa motociklom Honda, od mjesta primarnog kontakta motocikl Honda bio je udaljen 44,73 m, a motocikl Yamaha je bio udaljen oko 39,19 m, pa je međusobna udaljenost između prednjeg kraja motocikla Honda i stražnjeg kraja motocikla Yamaha u trenutku započetog prevrtanja motocikla Yamaha bila oko 5,54 m i uz brzine motocikla Yamaha u tom trenutku od oko 81 km/h i motocikla Honda oko 85 km/h, proizlazi da je motocikl Honda bio u sustizanju motocikla Yamaha te je do početka destabilizacije motocikla Yamaha došlo na oko 15-20 m prije započetog prevrtanja pa je najvjerojatnije u tom trenutku oštećeni VA reagirao na opasnost usporavanjem motocikla te je tada razmak između motocikla bio veći, ali ga tehničkim putem nije moguće utvrditi. Tehnički primjerena ili adekvatna brzina kretanja u naseljenim mjestima u noćnim uvjetima vožnje za kretanje motocikla Yamaha i Honda, uz noć i maglu, te mokar kolnik i javnu rasvjetu u funkciji, da bi bilo moguće uočiti svjetlosno neoznačenu prepreku ispred sebe, na udaljenosti ne većoj od 30 m, bila bi 57 km/h.

16.4. Nadalje, vještak utvrđuje da je do prometne nesreće došlo neposredno iza početne točke mjerenja, odnosno iza kbr. 22 i zavoj završava nešto više od 75 m prije samog mjesta prometne nesreće, a kako se prijevoj nalazi prije početka desnog zavoja, gledano iz smjera kretanja oba motocikla, to znači da se prijevoj nalazi i na znatnoj većoj udaljenosti od samog mjesta prometne nesreće pa vještak smatra da prijevoj nema značaja za nastanak same prometne nesreće, a kako je utvrdio da se navedeni zavoj, koji je inače pregledan, nalazi prije samog mjesta prometne nesreće i završava na oko 75 m prije početne točke mjerenja, odnosno, prije samog mjesta nastanka prometne nesreće, prema vještaku, zavoj nije imao utjecaja na smanjenje preglednosti, odnosno na pravovremenu uočljivost vozača motocikla Honda, koji se kretao iza motocikla Yamaha. Vještak Zlatko Jareš u nalazu i mišljenju utvrđuje da razmak između motocikla Honda i motocikla Yamaha nije bio dovoljan neposredno prije same prometne nesreće, jer se vozač motocikla Honda pri brzini kojom se kretao, trebao kretati iza motocikla ispred sebe na razmaku od najmanje 23,5 m. U tom slučaju bi kočenjem, a eventualno i obilaženjem, odnosno, pretjecanjem motocikla Yamaha, naravno ukoliko se iz suprotnog smjera ne bi kretalo drugo vozilo, mogao izbjeći prometnu nesreću, a neposredno prije prometne nesreće, odnosno u trenutku započetog prevrtanja motocikla Yamaha, motocikl Honda je prednjim krajem od stražnjeg kraja motocikla Yamaha bio udaljen oko 5,54 m, što je nedovoljan razmak. Tehnički primjerena brzina kretanja motociklom Yamaha i Honda u navedenim uvjetima vožnje, da bi se vozač sa motociklom mogao zaustaviti pravovremeno ispred svjetlosno neoznačene prepreke na kolniku, bila bi 57 km/h, međutim, kako je na licu mjesta ograničenje brzine 50 km/h, vještak smatra da bi upravo to bila tehnički primjerena ili adekvatno dozvoljena brzina kretanja.

16.5. Vještak utvrđuje da je vozač motocikla Honda na opasnost moguće reagirao neposredno prije samog prevrtanja motocikla Honda naglim skretanjem, odnosno, trzanjem u lijevo ili čak namjernim prevrtanjem motocikla na bočnu stranu, kako ne bi došlo do naleta motocikla Honda na motocikl Yamaha i vozača. U spisu nema podataka je li na opasnost, odnosno na uočavanje motocikla Yamaha ispred sebe, reagirao kočenjem, odnosno, usporavanjem motocikla, tako da bi u tom slučaju u trenutku reagiranja na opasnost i razmak između navedena dva motocikla bio nešto veći nego li je utvrđeno, ali bi i brzina motocikla Honda u tom slučaju reagiranja na opasnost bila nešto veća, a moguće da je uslijed kočenja motocikla Honda i eventualnog poduzimanja još nekih radnji od strane vozača, došlo do destabilizacije samog motocikla i do prevrtanja istog. Nadalje, prema vještaku, da se vozač motocikla Yamaha kretao manjom, odnosno, adekvatno ili tehnički primjerenom brzinom, odnosno, da se kretao brzinom ograničenja na tom dijelu ceste od 50 km/h, do prometne nesreće, odnosno, do prevrtanja motocikla ne bi došlo. Prema raspoloživim podacima, na motociklu nije postojao, odnosno, nije evidentiran nikakav tehnički kvar ili nedostatak, osim istrošenosti pneumatika, koji bi doveo do destabilizacije i prevrtanja motocikla Yamaha, s tim što na ravnom dijelu ceste istrošeni pneumatici nisu mogli dovesti do destabilizacije i prevrtanja motocikla, već imaju jedino utjecaja kod upravljanja motociklom kroz zavoje ili u slučaju reagiranja vozača na opasnost kočenjem, no, prometna nesreća dogodila se na ravnom dijelu ceste i nema nikakvih pokazatelja da je vozač motocikla Yamaha reagirao na bilo kakvu opasnost kočenjem.

16.6. Prema vještaku Zlatku Jarešu, tako je utvrđeno da je uzrok nastanka prometne nesreće u subjektivnoj sferi optuženika kao vozača, a do početka destabilizacije motocikla optuženog došlo je na 15 do 20 metara prije započetog prevrtanja pa je najvjerojatnije oštećeni VA još u tom trenutku reagirao na opasnost usporavanjem motocikla te je do destabilizacije i prevrtanja motocikla oštećenog došlo zbog toga što je oštećeni najvjerojatnije nakon započete destabilizacije motocikla optuženog, radi izbjegavanja naleta na vozača i motocikl, na opasnost reagirao usporavanjem i naglim skretanjem motocikla ulijevo.

17. Provedenim prometno-tehničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za prometne nezgode i procjenu motornih vozila Peri Todoroviću (str.863 -875), utvrđeno je da je motocikl optuženika izgubio bočnu stabilnost, što je rezultiralo prevrtanjem i padom desnim bokom na asfalt desne prometne trake kojom se kretao, a motocikl oštećenika je kasnije također izgubio ravnotežu i prevrnuo se na desni bok , na asfalt desne prometne trake kojom se kretao i nakon početnog klizanja na asfaltu, motocikli su se sudarili, a sudar je uslijedio kada su oba motocikla već bila prevrnuta i desnim bokom klizala po asfaltu, pri čemu je brzina kretanja motocikla optuženika u trenutku sudara iznosila 61 km/h, a motocikla oštećenika 78 km/h te se na mjestu prevrtanja na kolnik motocikl optuženika kretao brzinom od 79 km/h, a motocikl oštećenog brzinom od 84 km/h, na razmaku od šest metara iza motocikla optuženika u trenutku prevrtanja, pri čemu je motocikl oštećenika bio u sustizanju motocikla optuženika te je tehnički minimalno preporučeni razmak u naseljenom mjestu (brzina ograničenja 50 km/h) 25 metara. Kao prosječno uvježban, odmoran i za vožnju psiho -fizički spreman vozač, uz nužno potrebnu pažnju u prometu, optuženik bi pri brzini kojom se kretao , uspio održati stabilnost motocikla na ravnoj cesti, na koji način bi izbjegao destabilizaciju te prevrtanje i pad motocikla. Prevrtanje na desni bok uslijedilo je na oko 85 m iza zavoja, a kako je optuženi motociklom, uz brzinu od 79 km/h, prošao po desnom zavoju, destabilizaciju i prevrtanje motocikla na ravnoj cesti ne može se dovoditi u uzročnu vezu s brzinom motocikla, vidljivosti i stanjem kolnika te kako u spisu nema parametara tehničke prirode koji bi se mogli dovesti u uzročnu vezu s destabilizacijom, prevrtanje motocikla je posljedica subjektivnih momenata kod optuženika pri upravljanju motociklom. Prevrtanje motocikla optuženika za oštećenika je bila tehnički nepredvidiva pojava, a da se tada kretao na minimalno preporučenom razmaku iza motocikla optuženika (25 m), pravodobnim, oštrijim , ne i intenzivnim kočenjem, oštećenik bi pri brzini kojom se kretao njegov motocikl (84 km/h), uspio izbjeći nesreću, a pri brzini ograničenja od 50 km/h nesreću bi izbjegao kočenjem na ležeran način i pri brzini ograničenja, oštećenik bi izbjegao i nalet tijelom na most kbr. 28, ali i nalet ZA tijelom na isti most . Iskaz svjedoka ZA koji potvrđuje da je u jednom trenutku oštećenik počeo intenzivno kočiti, tako da se motocikl nagnuo na desnu stranu te je desnim oklopom klizao po cesti, a oštećenik i on su se odvojili od motocikla, koji je „otišao“ naprijed, prema vještaku, tehničkim putem se ne može isključiti, stoga što na kolniku nisu konstatirani tragovi kočenja niti jednog motocikla, a moguće je da je oštećenik poduzeo neadekvatno , ali kratko kočenje, a takvom radnjom je oštećenik mogao destabilizirati motocikl i prouzročiti njegovo prevrtanje i pad na podlogu.

17.1. Na raspravi je vještak Pero Todorović (str.1067-1071) utvrdio da provedba rekonstrukcije događaja ne bi dala dodatne materijalne podatke na temelju kojih bi došlo do korekcije u nalazu i mišljenju. Isto tako niti pregled motocikala koji su sudjelovali u prometnoj nesreći ne bi rezultirao promjenom u nalazu i mišljenju. Vještak je utvrdio mjesto spajanja tragova klizanja motocikala, prema situacijskom planu te bi i pri rekonstrukciji događaja mjesto spajanja ovih tragova moglo biti određeno isključivo prema stanju ucrtanom u situacijskom planu. Kako su nastala mehanička oštećenja motocikla, zbog kojih je motocikl potpuno uništen, nije moguće napraviti selekciju koja su oštećenja nastala u primarnoj fazi, a koja kasnije , u sekundarnoj fazi prometne nesreće pa se pregledom motocikala ne bi došlo do novih podataka koji bi eventualno utjecali na korekciju nalaza i mišljenja.

17.2. Prema vremensko-prostornoj analizi vještaka Pere Todorovića, motocikl optuženika je pao na podlogu 1,52 sekunde prije samog kontakta motocikala, na mjestu spajanja tragova klizanja, dok je motocikl oštećenika pao 0,45 sekundi prije mjesta spajanja tragova klizanja i motocikl optuženika je vremenski pao na podlogu ranije nego motocikl oštećenika. Na prednjoj gumi motocikla oštećenika i stražnjoj gumi motocikla optuženika konstatirani su tragovi brisotina na gumama i oštećenja na samom repu motocikla optuženika te nije poznato kojim dijelovima su motocikli međusobno kontaktirali i ne može se isključiti mogućnost da je kontakt uspostavljen između prednje gume motocikla oštećenika i stražnje gume motocikla optuženika, no u tom trenutku su oba motocikla bila u fazi klizanja podlogom te se strogo tehnički gledano isključuje mogućnost da je kontakt između predmetnih motocikala nastao u trenutku dok su bili u uspravnom položaju i ispred konstatiranih tragova klizanja po asfaltu, jer kako je motocikl oštećenika bio u sustizanju, da je došlo do ovog kontakta u njihovom uspravnom položaju, tada bi na lijevom kraku prednje vilice motocikla oštećenika i lijevom oklopu bilo dodatnih tragova koji nisu konstatirani u predmetnom spisu. Vještak ovaj zaključak izvodi iz činjenice da su oba motocikla bila u pokretu pa tehnički nije moguće da isključivo i jedino na gumama motocikala nastaju tragovi međusobnog kontakta i da je došlo do kontakta motocikala u uspravnom položaju, tada bi motocikl oštećenika s desne strane optuženika prošao kolnikom i ako bi ovaj kontakt rezultirao i padom motocikla oštećenika, tada bi se tragovi njegovog klizanja po asfaltu morali nalaziti s desne strane tragova klizanja motocikla optuženika, no očevidom je utvrđeno da se tragovi klizanja motocikla oštećenika nalaze s lijeve strane tragova klizanja motocikla optuženika, što isključuje mogućnost da je kontakt među motociklima uspostavljen dok su bili u pokretu, u vožnji i u uspravnom položaju. U svezi utvrđenja da nisu konstatirani tragovi kočenja, ali i mišljenja da je oštećenik mogao poduzeti neadekvatno i kratkotrajno kočenje, kojim je destabilizirao svoj motocikl, to znači da ako je oštećenik poduzimao kratkotrajno kočenje ili eventualno presnažan zahvat upravljačem motocikla, prema vještaku to može značiti da je ove radnje oštećenik poduzeo zbog motocikla optuženika koji je već bio na podlozi . Prema vještaku Peri Todoroviću, tehničkim putem se ne može isključiti da se jedna od navedenih radnji oštećenika dogodila iz „čista mira“, što bi onda bilo u uzročnoj vezi sa subjektivnim parametrima kod oštećenika pri upravljanju motociklom.

17.3. Prema vještaku Peri Todoroviću, u slučaju suvozača na motociklu, ponašanje suvozača može utjecati na stabilnost i ravnotežu motocikla na kolniku i ukoliko suvozač ne prati naginjanje tijela vozača, može doprinijeti i dovesti do destabilizacije motocikla . S tim u vezi svjedok GA iskazuje da je oštećenik vozio motocikl na uobičajeni način i da je u jednom trenutku počeo kočiti, a vještak je naveo kako nije moguće utvrditi je li oštećenik ako je kočio, počeo s kočenjem prije ili kasnije od pada motocikla optuženika, no trenutak reakcije oštećenog, kojom je destabilizirao motocikl na udaljenosti nepunih šest metara iza motocikla optuženika , koincidira s padom motocikla optuženika na podlogu, odnosno, oštećenik je reagirao upravo u trenutku kada je motocikl optuženika desnim bokom pao na asfaltnu podlogu. Uzimajući u obzir iskaz svjedoka ZA i nalaz i mišljenje vještaka Pere Todorovića, po stavu suda, prethodno opisane radnje oštećenik nije poduzimao iz „čista mira“, već je oštećenik poduzimao kratkotrajno kočenje ili eventualno presnažan zahvat upravljačem motocikla, što prema vještaku može značiti da je ove radnje oštećenik poduzeo zbog motocikla optuženika koji je već bio na podlozi, reagirajući upravo radi izbjegavanja naleta na optuženika i motocikl optuženog, što je dovelo do destabilizacije i prevrtanja motocikla oštećenog. Oba motocikla su se kretala brzinom znatno većom od dopuštene brzine ograničenja 50 km/h, ali brzine kretanja nisu razlog destabilizacije motocikala, no da su se motocikli kretali brzinom ograničenja, tada bi i jedan i drugi sudionik uspjeli izbjeći prometnu nesreću.

18. Vještak Zlatko Jareš suglasio se u potpunosti sa utvrđenjima vještaka Pere Todorovića (str.1114).

19. Povodom prigovora obrane na provedena prometno-tehnička vještačenja u vidu „Tehničkog mišljenja“ stalnog sudskog vještaka prometne struke Davora Ferenca, angažiranog od strane optuženika (str.1192-1195), prema kojem upravljanje optuženika motociklom kritične zgode nije u uzročnoj vezi s nastalom posljedicom prometne nesreće, očitovali su se vještaci Zlatko Jareš (str.1222-1223) i vještak Pero Todorović (str.1224-1226), ostajući kod svojih nalaza i mišljenja, pri čemu osporavaju konstataciju vještaka Davora Ferenca da je „praktično na istom mjestu i u isto vrijeme došlo do pada dva motocikla na kolnik“, jer ista tehnički nije prihvatljiva, s obzirom da motocikli nisu pali u isto vrijeme i u istom mjestu, a neprihvatljiv je i navod da je motocikl oštećenika naletio na stražnju stranu motocikla optuženika pa je guranjem stražnje pogonske osovine motocikla optuženika u lijevu stranu prouzročen pad motocikla na desni bok, no da je to tako, prema vještaku Peri Todoroviću, motocikl oštećenika bi prednjim blatobranom morao kontaktirati s ispušnim loncem motocikla optuženika i pri brzini kojom se kretao, motocikl oštećenika bi bio destabiliziran, pao bi na podlogu neposredno blizu mjesta pada motocikla optuženika i ne bi pao na podlogu desnim, već lijevim bokom, tako da zaključak Davora Ferenca o mogućem uzroku prometne nesreće (nalet motocikla oštećenika na stražnji dio motocikla optuženika), vještak Pero Todorović smatra tehnički neutemeljenim.

19.1. Na očitovanja vještaka Zlatka Jareša i Pere Todorovića, obrana je dostavila Komentar u smislu prigovora na vještačenje (str.1231-1233). Na prigovore obrane vještaci Zlatko Jareš i Pero Todorović očitovali su se na raspravi (str.1234 -1244). Vještak Pero Todorović, ostajući kod nalaza i mišljenja, navodi da je između motocikala postojao samo jedan fizički kontakt i u trenutku sudara motocikli su bili u prevrnutom položaju na podlozi. Što se tiče oštećenja na motociklu optuženika, pregledom nije moguće utvrditi kada su oštećenja nastala, odnosno, jesu li oštećenja postojala od ranije. Isto tako, vještak Zlatko Jareš zaključuje da tragovi i vidljiva oštećenja na motociklima ne ukazuju da je došlo do bilo kakvog međusobnog kontakta jednog i drugog motocikla u vrijeme dok su bili u vožnji, odnosno, prije započetog prevrtanja motocikala na desnu bočnu stranu, pri čemu se rekonstrukcijom događaja ne bi dobili neki novi podaci.

20. Obrana je predložila ispitivanje Davora Ferenca (str.1243) te dopunu i provođenje novog prometno-tehničkog vještačenja uz rekonstrukciju događaja, pregled motocikala i razgledavanje blatobrana kojeg je optuženik donio u sudnicu na raspravu i pribavljanje spisa povodom zahtjeva za naknadu štete i spisa Općinskog suda u Bjelovaru P-741/2014, u kojem je određen prekid postupka do okončanja ovog kaznenog postupka, a tijekom postupka od strane samog optuženika predloženo je i ispitivanje policijskih službenika, a svi ovi dokazni prijedlozi obrane, odbijeni su kao nevažni, s obzirom na sve provedene dokaze te se istima ne bi utvrdile odlučne činjenice koje do sada nisu utvrđene.

21. Vještak Pero Todorović je nalaz i mišljenje sačinio u pisanom obliku te isti dopunio i obrazložio neposredno i usmeno na raspravi, a vještačenje je proveo na temelju raspoložive dokumentacije u spisu, uzimajući u obzir i pribavljene podatke vještaka Zlatka Jareša, o prijevoju i zavoju. S obzirom da je vještak Pero Todorović izvršio prometno- tehničko vještačenje i u potpunosti odgovorio na sva pitanja, tako što je izvršio analizu raspoloživih tragova i oštećenja vozila, utvrdio mehanizam i mjesto nastanka prometne nesreće, dinamiku prometne nesreće i vremensko-prostornu analizu, uzrok nastanka i mogućnost izbjegavanja prometne nesreće, vijeće prihvaća u cijelosti nalaz i mišljenje vještaka Pere Todorovića, kao objektivan, nepristran i sukladan pravilima struke, znanosti i vještine. Razlika u nalazu vještaka Pere Todorovića, u odnosu na prethodno navedeni nalaz vještaka Zlatka Jareša, odnosi se na brzine kretanja motocikla optuženika i motocikla oštećenika u trenutku prevrtanja na kolnik i u trenutku sudara pa tako utvrđena brzina kretanja optuženika na motociklu u trenutku prevrtanja na kolnik, po vještaku Peri Todoroviću iznosi 79 km/h, dok je vještak Zlatko Jareš utvrdio brzinu kretanja od oko 81 km/h, pri čemu se vještak Zlatko Jareš, suglasio u odnosu na ostala utvrđenja vještaka Pere Todorović, što se odnosi prvenstveno na utvrđenje da je do kontakta motocikala optuženog i oštećenog došlo kada su motocikli bili prevrnuti na boku, a ne u vožnji u uspravnom položaju i da se destabilizaciju i prevrtanje motocikla optuženika na ravnoj cesti ne može dovoditi u uzročnu vezu s brzinom motocikla kojim je upravljao optuženik, već je destabilizacija i prevrtanje motocikla posljedica subjektivnih momenata kod optuženika u upravljanju motociklom. Vještak Pero Todorović, suglasno kao i vještak Zlatko Jareš, utvrđuje mogućnost destabilizacije motocikla oštećenika time što je oštećenik poduzeo radnju kočenja ili presnažnog zahvata upravljačem motocikla upravo zbog motocikla optuženika koji je već bio na podlozi, reagirajući na taj način radi izbjegavanja naleta na optuženika i motocikl optuženog.

22. Nakon provedenih vještačenja, sukladno činjenicama utvrđenima provedenim vještačenjima te uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka Pere Todorovića o brzini kretanja optuženika, optužbu je izmijenio državni odvjetnik, navođenjem brzine kretanja motocikla optuženog, umjesto brzine od „oko 81 km/h“, sada na „79 km/h“, a tako utvrđena manja brzina kretanja motocikla kojim je upravljao optuženik kritične zgode, povoljnija je za optuženika.

23. Vještak Zlatko Jareš nalaz i mišljenje sačinio je u pisanom obliku te isti dopunio i obrazložio neposredno i usmeno na raspravi, a vještačenje je proveo na temelju raspoložive dokumentacije u spisu, te pribavljanjem podataka o prijevoju i zavoju. S obzirom da je vještak Zlatko Jareš izvršio prometno-tehničko vještačenje i u potpunosti odgovorio na sva pitanja, tako što je izvršio analizu tragova i oštećenja vozila, utvrdio mehanizam i mjesto nastanka prometne nesreće, dinamiku prometne nesreće i vremensko-prostornu analizu, uzrok nastanka i mogućnost izbjegavanja prometne nesreće, vijeće prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Zlatka Jareša kao objektivan, nepristran i sukladan pravilima struke, znanosti i vještine, osim u dijelu koji se odnosi na brzine kretanja motocikla optuženika i motocikla oštećenika u trenutku prevrtanja i u trenutku sudara, osobito odlučnu činjenicu brzine kretanja optuženika, jer prema vještaku Zlatku Jarešu utvrđena brzina kretanja motocikla optuženika iznosi oko 81 km/h, dok je brzina kretanja motocikla optuženog 79 km/h, utvrđena po vještaku Peri Todoroviću, za optuženika povoljnija i upravo se ta brzina sada navodi u činjeničnom opisu kaznenog djela iz optužnice.

24. S obzirom da se prema vještaku Peri Todoroviću, uz optuženikovo upravljanje motociklom, uz brzinu od 79 km/h, destabilizacija i prevrtanje motocikla na ravnoj cesti ne može izravno dovoditi u uzročnu vezu s brzinom motocikla, sud zaključuje da je prevrtanje motocikla optuženika posljedica subjektivnih momenata kod optuženika pri upravljanju motociklom i da je prevrtanje motocikla optuženika za oštećenika bila tehnički nepredvidiva pojava.

24.1. Dovodeći u vezu nalaz i mišljenje vještaka Zlatka Jareša i vještaka Pere Todorovića sa iskazom svjedoka ZA, koji je iskazao da je u jednom trenutku oštećenik počeo kočiti, tako da se motocikl nagnuo na desnu stranu te je desnim oklopom klizao po cesti, a oštećenik i on su se odvojili od motocikla, koji je „otišao“ naprijed, a prema vještacima je moguće da je oštećenik poduzeo neadekvatno, ali kratko kočenje, kojom radnjom je destabilizirao motocikl te je došlo do prevrtanja i pada na podlogu, a ako je oštećenik poduzimao kratkotrajno kočenje ili eventualno presnažan zahvat upravljačem motocikla, to može značiti da je ove radnje oštećenik poduzeo upravo zbog motocikla optuženika koji je već bio na podlozi, pri čemu trenutak reakcije oštećenog, kojom je destabilizirao motocikl, na udaljenosti nepunih šest metara iza motocikla optuženika, koincidira upravo s padom motocikla optuženika na podlogu. Iz navedenog proizlazi da je oštećenik VA reagirao na opasnost u trenutku kada je motocikl optuženika desnim bokom pao na asfaltnu podlogu te je do destabilizacije i prevrtanja motocikla oštećenog došlo upravo zbog toga što je oštećeni, nakon započete destabilizacije motocikla optuženog, radi izbjegavanja naleta na optuženika i motocikl, na opasnost reagirao naglim skretanjem motocikla ulijevo.

25. Kako je dakle, optuženik izgubio vlast nad upravljivošću motociklom, tako da je došlo do destabilizacije i prevrtanja motocikla optuženika na kolnik, kada se u istom smjeru kolnikom iza optuženika kretao oštećenik na svom motociklu, u trenutku destabilizacije motocikla optuženika, kako bi izbjegao nalet na optuženika i njegov motocikl, oštećenik je naglo svojim motociklom skrenuo u lijevo, što je dovelo do destabilizacije i prevrtanja motocikla oštećenika na desnu bočnu stranu, tako da su oštećenik i suvozač GA pali sa motocikla te je oštećeni VA proklizao tijelom do betonskog prilaznog mosta s metalnom konstrukcijom, gdje je glavom udario u metalne cijevi desnog ruba mosta kolnog ulaza kbr.28.

26. Kada se nalaz i mišljenje vještaka Zlatka Jareša i vještaka Pere Todorovića dovede u vezu sa iskazom oštećenog svjedoka ZA, prema kojem je ispred njih optuženi pao s motorom, a da je on zaključio da je oštećeni VA morao poduzeti kočenje kako bi izbjegao nalet na optuženikov motocikl, može se zaključiti da je optuženik kritične zgode kao sudionik u cestovnom prometu stvorio opasnost za vozila koja su se kretala istom cestom, u konkretnom slučaju za oštećenog VA s putnikom ZA na motociklu Honda, koji se kretao iza optuženog, a sam optuženi bio je svjestan da se istom cestom kritične zgode kreću i druga vozila, pri čemu optuženik i ne osporava da je upravljajući motociklom u jednom trenutku uočio iza sebe motocikl oštećenog VA, odnosno, kako navodi, zabljesnulo ga je svjetlo motocikla iza njega. Više vozila se kretalo u pravcu Sirača i tim osobama koje su se kretale tim vozilima odredište je tu večer bilo u Siraču te na ovom ravnom dijelu ceste optuženi očito nije trebao poduzimati neke radnje u prometu, u smislu skretanja ili zaustavljanja niti je kočenjem reagirao na ikakvu opasnost, a s druge strane, oštećeni VA uopće nije mogao očekivati takvu radnju u prometu od strane optuženika kao drugog sudionika u prometu i takva prometna situacija za oštećenika je bila nepredvidiva pojava pa je optuženik takvom svojom vožnjom kritične zgode, izgubivši vlast nad upravljivošću motociklom tako da je došlo do destabilizacije i prevrtanja motocikla optuženika, stvorio opasnost na cesti za oštećenog koji se kretao upravo iza njega te je oštećenik reagirao naglim skretanjem u lijevo, što je dovelo do destabilizacije i prevrtanja motocikla oštećenika.

27. Doprinos nastanku ove prometne nesreće postoji na strani oštećenika, jer da se oštećenik tada kretao na minimalno preporučenom razmaku iza motocikla optuženika (25 m), pravodobnim, oštrijim, ne i intenzivnim kočenjem bi pri brzini kojom se kretao njegov motocikl (84 km/h), uspio izbjeći nesreću, a pri brzini ograničenja od 50 km/h oštećenik bi izbjegao prometnu nesreću i nalet tijelom na most kbr. 28, ali i nalet ZA tijelom na isti most.

28. S obzirom na provedena prometno-tehnička vještačenja te iskaze ispitanih svjedoka, kao i postojeću materijalnu dokumentaciju u spisu, sud prihvaća obranu optuženika samo u dijelu koji se odnosi na nesporno utvrđene činjenice i na postojanje doprinosa oštećenika za nastanak ove prometne nesreće, dok se obrana ne prihvaća kada optuženik tvrdi da je došlo do kontakta motocikla oštećenog VA i njegovog motocikla još tijekom vožnje i da je uslijed tog kontakta došlo do destabilizacije i prevrtanja na kolnik motocikla optuženika pa da je uzrok prometne nesreće način vožnje oštećenika i ponašanje suvozača oštećenika, jer su vještak Zlatko Jareš, kao i vještak Pero Todorović, utvrdili da je do kontakta motocikala optuženog i oštećenog došlo nakon destabilizacije i prevrtanja oba motocikla, u fazi klizanja, kada je motocikl oštećenog sustigao motocikl optuženog , a ne dok su motocikli bili u vožnji i u uspravnom položaju.

29. Prema zapisniku o obdukciji od 15. listopada 2013. (str. 42-44) utvrđeno je da je izvršen pregled i obdukcija tijela pokojnog VA rođenog **.**.1969. , koji je smrtno stradao 12. listopada 2013. u prometnoj nesreći u Doljanima kod Daruvara, pa je obdukcijom liječnik obducent dr. Jasna Begić utvrdila da je pokojni oštećeni VA smrtno stradao kao vozač motora na mjestu nesreće, te su vanjskim pregledom i obdukcijom nađene promjene opisane u zapisniku o sekciji i nabrojene u patološkim analoškim dijagnozama i to krvni podljev mekog oglavka, rana razderotina kože glave, prijelomi baze lubanje i prvog vratnog kralješka s nagnječenjem mozga i prijelom desne nadlaktične kosti, a uslijed zadobivenih prijeloma baze lubanje i prvog vratnog kralješka s nagnječenjem mozga nastupila je smrt VA na mjestu prometne nesreće i smrt je nasilna.

29.1. Na raspravi održanoj 26. srpnja 2021. stalni sudski vještak liječnik obducent dr. Jasna Begić (str. 664 – 665) usmeno je i neposredno obrazložila nalaz i mišljenje iz zapisnika o obdukciji, te navela da su prijelomi baze lubanje i prvog vratnog kralješka s nagnječenjem mozga jedinstvena ozljeda koja je nastala istim mehanizmom i ozljeda je takve naravi da liječnička intervencija ne bi mogla spasiti život ozl ijeđenom, a nastala je kao posljedica stradavanja oštećenog VA kao vozača motora .

29.2. Na nalaz i mišljenje vještaka liječnika obducenta dr. Jasne Begić, ujedno stalnog sudskog vještaka medicinske struke, stranke nisu stavljale primjedbe, te i ovo vijeće prihvaća nalaz i mišljenje vještaka kao objektivan, nepristran i dat sukladno pravilima struke, znanosti i vještine te je isti sud pročitao uz suglasnost stranaka.

30. Tijekom dokaznog postupka provedeno je sudsko-medicinsko vještačenje ozljeda koje je 12. listopada 2013. zadobio oštećeni M kao putnik na motociklu marke Honda reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao VA pa je prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka specijalista sudske medicine dr. ČA (str. 527 – 528), utvrđeno da su prema medicinskoj dokumentaciji tijekom liječenja utvrđene ozljede oštećenog ZA i postavljene dijagnoze natučenje desne strane trupa, prijelom desnog poprečnog nastavka 3. slabinskog kralješka, oguljotine kože desne podlaktice i šake, oguljotine kože desnog koljena, razdor desnog bubrega i krv u mokraći, a koje ozljede prema vremenu i mehanizmu nastanka treba shvatiti kao cjelinu i označiti osobito teškom tjelesnom ozljedom, pri čemu su utvrđene ozljede nastale djelovanjem izrazito jake sile u području desne strane trupa, udarcem nekog tupotvrdog sredstva u desnu stražnju bočnu stranu tijela oštećenog ili udarcem desne stražnje bočne strane tijela oštećenog u neku tupotvrdu prepreku i navedeno se u pravilu viđa nastalo kod osoba stradalih u prometnim nesrećama što može biti i kod suvozača motocikla prilikom slijetanja motocikla s kolnika. Nakon što je pribavljena medicinska dokumentacija Opće županijske bolnice u Pakracu (str. 646-656) i medicinska dokumentacija oštećenog ZA (str. 608-628) vještak dr. ČA dopunio je i dijelom izmijenio svoj pisani nalaz i mišljenje na raspravi 26. srpnja 2021., kada je utvrdio na temelju naknadno dostavljene dokumentacije, da je oštećeni GA u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio prilikom pada s motocikla tešku tjelesnu ozljedu u vidu natučenja desne strane trupa, prijeloma desnog poprečnog nastavka 3. slabinskog kralješka, natučenje i manji razdor desnog bubrega i krv u mokraći, a navedene ozljede čine cjelinu i predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu te potječu iz predmetne prometne nesreće.

31. Nakon provedenog prometno-tehničkog vještačenja po vještaku Peri Todoroviću, nalogom je pozvan sudsko-medicinski vještak ČA da se očituje o ozljeđivanju oštećenika pa prema nalazu i mišljenju vještaka ČA (str.1088 -1090), u odnosu na ozljede oštećenog VA, utvrđene provedenom obdukcijom, prema vještaku ČA, ozljede prema vremenu i mehanizmu nastanka čine cjelinu i osobito tešku tjelesnu ozljedu, a ozljeda glave je bila takvih karakteristika i intenziteta da je dovela do smrtnog ishoda i nastala je udarcem lijeve strane glave oštećenog u tupotvrdu prepreku u prostoru (betonski most s desne strane kolnika kod kbr. 28), dok je ozljeda nadlaktice mogla nastati prigodom pada na desni bok dočekivanjem / udarcem o kolnik, ali isto tako i udarcem u neku tupotvrdu prepreku u prostoru (betonski most). U odnosu na oštećenog ZA, vještak utvrđuje da prema vremenu i mehanizmu nastanka, prethodno navedene ozljede treba shvatiti kao cjelinu i označiti teškom tjelesnom ozljedom i nastale su djelovanjem izrazito jake sile u području desne strane trupa, a uvažavajući nalaz i mišljenje vještaka Pere Todorovića, navedene ozljede nastale su padom i struganjem desnom stranom tijela po podlozi te udarcem desne stražnje bočne strane tijela u tupotvrdu prepreku u prostoru (betonski most s desne strane kolnika kbr.28) te se utvrđene ozljede oba oštećenika uklapaju u dinamiku odigravanja prometne nesreće, kako proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka Pere Todorovića, odnosno, predstavljaju tzv. tercijarne ozljede, nastale padom i udarcem tijela oštećenika u tupotvrdu podlogu (kolnik)/tupotvrdu prepreku u prostoru (betonski most s desne strane kolnika kod kbr.28).

31.1. Vještak ČA svoj nalaz i mišljenje usmeno je obrazložio (str-1137-1138), navodeći da je kod ZA u Općoj županijskoj bolnici Pakrac utvrđeno da je isti zadobio razdor desnog bubrega, krvarenje u mokraću, prijelom poprečnog nastavka trećeg slabinskog kralješka, a sve ove ozljede i dijagnoze objektivno su medicinski utvrđene i uklapaju se u mehanizam ozljeđivanja kritične zgode, no nije moguće da ovakve ozljede postoje od ranije budući bi ovakve ozljede rezultirale narušenjem zdravlja i životnom ugrozom te nije za očekivati da bi osoba s takvim ozljedama bila aktivna i kretala se izvan okvira zdravstvenih ustanova pa tako ni vozila se na motoru.

31.2. Vještak ČA ostao je kod nalaza i mišljenja i na raspravi 11. studenog 2025. (str.1605), pri čemu je nakon pregleda cjelokupne medicinske dokumentacije optuženog i osobnog zdravstvenog kartona optuženog (str.1597), vještak utvrdio da je sa strane fizičkog somatskog zdravlja, optuženik raspravno sposoban i nema podataka o eventualnim tjelesnim oštećenjima prije inkriminiranog događaja koja bi bila od značaja na okolnost fizičke mogućnosti optuženog za upravljanje motociklom. U odnosu na izostanke optuženika sa rasprava, vještak je utvrdio da su optuženiku uz povremene bolove u vratu i nadlakticama te križima utvrđene izvjesne početne degenerativne promjene, no osim navedenog, samo se nastanak traumatskog događaja 16. listopada 2024. - strano metalno tijelo u oku, uklapa u vrijeme tijekom kojeg bi optuženi opravdano bio izostao s neke od zakazanih rasprava sa strane somatskog zdravlja.

31.3. Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka dr. ČA, jer je isti proveo vještačenje na temelju pribavljene opsežne medicinske dokumentacije za optuženog SA, oštećenog VA i ZA te je svoj pisani nalaz i mišljenje usmeno i neposredno na raspravi obrazložio, a niti stranke nisu stavljale primjedbe na provedeno sudsko-medicinsko vještačenje. Istim vještačenjem je utvrđeno da je oštećeni GA kao putnik na motociklu kojim je upravljao oštećeni VA, prilikom pada s motocikla, u prometnoj nesreći kritične zgode zadobio ozljede koje u svojoj ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu, dok ozljeđivanje i smrtni ishod za oštećenog VA stoji u uzročno-posljedičnoj vezi sa stradavanjem u predmetnoj prometnoj nesreći.

32. Provedenim toksikološkim vještačenjem kod Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" Zagreb, Službe kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja (str. 62-74) u odnosu na optuženog SA utvrđena je analizom krvi i mokraće koncentracija alkohola u krvi 1,51 g/kg i u mokraći 2,23 g/kg , te je u trenutku prometne nesreće optuženi SA bio u tolikoj mjeri pod utjecajem alkohola da su njegove vozačke sposobnosti zbog toga bile bitno smanjene, s obzirom da je koncentracija u krvi bila najmanje 1,89 g/kg. U odnosu na oštećenog VA analizom krvi i mokraće utvrđena je koncentracija u krvi 1,49 g/kg i u mokraći 1,51 g/kg te je s obzirom na mogućnost stvaranja etanola uslijed postmortalnih degradacijskih promjena, u trenutku smrti koncentracija apsolutnog alkohola u krvi kod oštećenog VA iznosila više od 0,51 g/kg.

32.1. Na raspravi održanoj 26. srpnja 2021. vještak dr. med. Ranka Ferček dopunila je navedeni nalaz i mišljenje, ispred prethodno navedene ustanove, određene za provođenje vještačenja (str. 665 – 669) te je u odnosu na toksikološko vještačenje optuženog na raspravi utvrdila da osobe koje voze pod koncentracijom apsolutnog alkohola od 1,89 g/kg, koliko je optuženi imao u trenutku prometne nesreće, dovodi do bitnih promjena u vozačkim sposobnostima, alkohol djeluje depresorno usporavajući motoriku, senzoriku i psihomotoriku, što znači da utječe na sposobnosti vida, zapažanja, kognitivne obrade primljenih podataka, te motoričko izvođenje samih odluka za neku promjenu u vožnji te već kod nižih koncentracija alkohola dolazi do suženja vidnog polja odnosno vidnog puta, akomodacija na svjetlo i tamu je bitno poremećena zbog titranja očne jabučice, slike su nejasne, te se znatno poremećuje zapažanje predmeta, pogotovo predmeta u pokretu, u vožnji dolazi do tipičnih grešaka u vožnji, tako što na primjer osoba ne može motorički izvesti ispravno kutni okret u vožnji u zavoju i pri tome ili reže zavoj ili nastavlja ravno. Nadalje, takva osoba ne može zapaziti koja je udaljenost od nekog objekta, crte, linije, te ne može ocijeniti brzinu kojom se vozi, dakle, poremećene su objektivne manevarske mogućnosti, kognitivna obrada primljenih impulsa, smanjuje se i sposobnost slušne percepcije, a pri tom je vozač neadekvatnog ponašanja, s obzirom na stvarnu situaciju na prometnici, jer je sklon pretjerano neopravdanom samopouzdanju i samouvjerenosti u sebe kao vozača pa su osobe pri ovoj koncentraciji apsolutno nesposobne za ispravnu i sigurnu vožnju motornim vozilom, a vjerojatnost nastanka prometne nesreće sa smrtnim ishodom statistički je oko 20 puta veća nego da je osoba u trijeznom stanju te je alkohol sam za sebe bitan faktor za promjenu vozačkih sposobnosti samog vozača, pri čemu su vozači u alkoholiziranom stanju skloni zanemarivati prometne znakove i omalovažavati oznake na cesti. Vještak zaključuje da je optuženi u trenutku vađenja uzorka bio u fazi eliminacije, a isto tako u trenutku prometne nesreće optuženi je bio u fazi eliminacije alkohola iz organizma, pa se izračunom uz korištenje metode retrogradnog proračuna za koncentraciju u samom trenutku prometne nesreće došlo do 1,89 g/kg i to je sa 100 %-tnom sigurnošću najmanja koncentracija koju je optuženi imao , a s obzirom na protek vremena mogao je imati i nešto više od izračunate.

32.2. U odnosu na toksikološko vještačenje oštećenog VA vještak Ranka Ferček utvrđuje da je koncentracija apsolutnog alkohola u krvi oštećenog VA bila više od 0,51 g/kg te je alkoholiziranost oštećenog bila u kategoriji pripitog stanja od 0,50 do 1,50 g/kg, a kako je tijekom analize, budući se radi o mrtvom tijelu, čija je obdukcija bila tri dana kasnije i na kromatogramima analize utvrđene su i diskretne degradacijske promjene, nije se bilo moguće egzaktno očitovati o stvarnoj konkretnoj brojci alkoholiziranosti, s obzirom da je u urinu bilo alkohola i s obzirom da je u odnosu na koncentraciju alkohola u urinu relativna koncentracija bila također između 0,51 i 1,50, vještak je naveo najnižu sigurnu koncentraciju koju je osoba sa sigurnošću imala u krvi, međutim, ne može se očitovati o najvišoj u okviru navedene kategorizacije. Vještak utvrđuje kako se ne može isključiti da je koncentracija apsolutnog alkohola kod preminulog u trenutku smrti iznosila 1,0 g /kg niti se može isključiti da je koncentracija alkohola iznosila 1,31 g/kg ili više, no sa sigurnošću nije iznosila više od 1,49 g/kg, tako da je vještak naveo upravo takvu mogućnost da je koncentracija mogla iznositi i više od 0,51 i osoba pri toj alkoholiziranost je relativno nesposobna za sigurnu vožnju.

32.3. Vijeće prihvaća nalaz i mišljenje vještaka liječnika toksikologa dr. Ranke Ferček kao objektivan, nepristran i dat sukladno pravilima struke, znanosti i vještine, pri čemu je pisani nalaz obrazložen usmeno i neposredno na raspravi. Istim vještačenjem je utvrđeno da je optuženik u trenutku prometne nesreće bio pod utjecajem alkohola sa koncentracijom apsolutnog alkohola u krvi od najmanje 1,89 g/kg, uslijed čega je bio apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju. Prema provedenom toksikološkom vještačenju, kada se isto dovede u vezu s provedenim prometno-tehničkim vještačenjem vještaka Zlatka Jareša i vještaka Pere Todorovića, sud zaključuje da je optuženik upravljao motociklom pod utjecajem alkohola sa koncentracijom apsolutnog alkohola u krvi od najmanje 1,89 g /kg, uslijed čega je bio apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju i s tim u vezi nedopuštenom brzinom od 79 km/h, kojom se kretao kroz naseljeno mjesto gdje je brzina kretanja ograničena na 50 km/h, a time je optuženik upravljajući motociklom nedopuštenom brzinom kretanja u stanju visoke alkoholiziranosti izgubio vlast nad upravljivošću motociklom, tako da je došlo do destabilizacije i prevrtanja njegovog motocikla na kolnik, a kako se istom prometnom trakom i u istom smjeru iza njega kretao VA, koji je upravljao motociklom marke Honda, registarske oznake [registarska oznaka], prevozeći na stražnjem sjedištu putnika ZA, oštećeni VA, u trenutku destabilizacije njegovog motocikla, kako bi izbjegao nalet na opttuženika i njegov motocikl, sa svojim motociklom naglo je skrenuo u lijevo, što je dovelo do destabilizacije i prevrtanja njegovog motocikla na desnu bočnu stranu, a što je imalo za posljedicu da su oštećeni VA i GA pali sa motocikla, nakon čega je oštećeni VA proklizao tijelom do betonskog prilaznog mosta s metalnom konstrukcijom, gdje je glavom udario u metalne cijevi desnog ruba mosta kolnog ulaza kbr. 28.

33. Ne prihvaća se obrana optuženog kada navodi da alkoholiziranost nije u uzročnoj vezi s nastalom prometnom nesrećom, jer suprotno proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka toksikologa Ranke Ferček, prema kojoj se može zaključiti da je optuženik kao vozač motocikla kritične zgode bio neadekvatnog ponašanja, upravo zbog svoje alkoholiziranosti, očito zanemarujući prometni znak ograničenja brzine kretanja u naseljenom mjestu od 50 km/h pa je vozeći nedopuštenom brzinom od 79 km/h, uz koncentraciju alkohola u krvi od 1,89 g/kg bio apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju, s obzirom na stvarnu situaciju na prometnici, a upravo dovodeći u vezu kretanje optuženika motociklom nedopuštenom brzinom u stanju visoke alkoholiziranosti, takvom vožnjom je optuženik ugrozio druge sudionike u cestovnom prometu i izazvao opasnost za život ljudi. Provedeno toksikološko vještačenje sud prihvaća u cijelosti te nije bilo potrebe dopunjavati isto, kao niti provoditi novo toksikološko vještačenje prema prijedlogu obrane, jer se time ne bi utvrdile neke nove činjenice.

33.1. Sud ne prihvaća obranu optuženog SA kada osporava počinjenje ovog kaznenog djela, jer je suprotno utvrđeno provedenim dokazima, osobito prometno - tehničkim vještačenjima, sudsko-medicinskim vještačenjem, toksikološkim vještačenjem, kojim provedenim dokazima, kada se dovedu u međusobnu vezu, sud zaključuje da je optuženi, upravljajući kritične zgode motociklom pod utjecajem alkohola, sa koncentracijom apsolutnog alkohola u krvi od najmanje 1,89 g /kg, bio apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju te se pri tome kretao i nedopuštenom brzinom od 79 km/h, a upravo upravljanje optuženika motociklom kritične zgode takvom nedopuštenom brzinom u povezanosti je sa njegovom visokom alkoholiziranošću i s tim u vezi njegovom apsolutnom nesposobnošću za sigurnu vožnju.

34. Provedenim psihijatrijskim vještačenjem optuženog po vještaku psihijatru dr. Mariji Kudumija Slijepčević, utvrđeno je na strani optuženog SA postojanje dijagnoza akutnog psihotičnog poremećaja sličnog shizofreniji, štetne uporabe alkohola, poremećaja prilagodbe, disocijalnog poremećaja osobnosti, emocionalnog nestabilnog poremećaja osobnosti te drugih specifičnih poremećaja ličnosti, pri čemu u strukturi ličnosti optuženog dominiraju crte disocijalnog poremećaja, uz elemente i emocionalno nestabilnog, kao narcističnog te je riječ o trajno i duboko ukorijenjenim obrascima ponašanja koji počinje u djetinjstvu i adolescenciji i nastavlja se u odrasloj dobi, pa tako optuženik izbjegava socijalne norme, odluke donosi u trenutku, bez promišljanja ili razmatranja posljedica po sebe ili druge, naginje neodgovornosti, indiferentan je, emocionalno labilan, s izljevima ljutnje i posljedičnim nasilnim ponašanjem, promjenjivog raspoloženja, impulzivan, niskih kapaciteta za odnose, niskog praga tolerancije na frustracije, nema osjećaj štetnih posljedica svojih djela, te iako nisu ispunjeni kriteriji za postavljanje dijagnoze ovisnosti o alkoholu, način konzumiranja alkohola odgovara takozvanoj štetnoj uporabi alkohola, a ukoliko optuženik nastavi s konzumiranjem alkohola kako opisuje, može se očekivati razvoj ovisnosti o alkoholu. U vrijeme kaznenog djela sposobnosti shvaćanja vlastitog postupanja i vladanja svojom voljom bile su smanjene ali ne bitno, te nisu ispunjene pretpostavke za primjenu mjera sigurnosti, a optuženi je raspravno sposoban.

34.1. Ista vještakinja ostala je kod svih ranijih navoda i nakon pregleda naknadno dostavljene dokumentacije te pregleda optuženika (str.914, 924, 950-960) te u dopuni vještačenja od 29. veljače 2024., vještakinja zaključuje da je optuženik prosječno inteligentan muškarac, bez simptoma teže duševne bolesti u užem smislu (psihoze), dok struktura ličnosti odgovara mješovitom poremećaju disocijalno emotivno nestabilnog tipa. U usmenoj dopuni nalaza i mišljenja kod suda (str.1134-1136) vještakinja ostaje kod nalaza i mišljenja i pritom utvrđuje da kod optuženika nije uočila dijagnozu posttraumatskog stresnog poremećaja koji bi se odnosio na predmetnu prometnu nesreću i posljedice iste, a u recentnoj dokumentaciji za optuženika i dalje se spominje štetna uporaba alkohola. Vještakinja je kod nalaza i mišljenja ostala i pisanim putem podneskom od 5. lipnja 2025. (str.1320) te podneskom od 17. listopada 2025 (str.1574), kao i na raspravi 11. studenog 2025. (str.1605).

34.2. Vještak prim. Dr. Marija Kudumija Slijepčević nalaz i mišljenje izradila je u pisanom obliku, na temelju vlastitih pregleda optuženika, medicinske dokumentacije i dokumentacije ovog spisa (str. 267, 288), a potom iste dopunila usmeno i neposredno na raspravi kod ovog suda te u potpunosti postupila po nalogu suda kojim je određeno provođenje psihijatrijskog vještačenja optuženika. Provedenim psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno je da je optuženik u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno. S obzirom da je vještakinja odgovorila na sva pitanja, a osobito utvrdila pitanje ubrojivosti optuženika u vrijeme počinjenja kaznenog djela, s obzirom na dokumentaciju kojom je raspolagala pri izradi pisanog nalaza i mišljenja, a i kasnije i u dopunama vještačenja, nakon što je naknadno pribavljena medicinska dokumentacija za optuženika i sud smatra da se provođenjem novog psihijatrijskog vještačenja, kako to predlaže obrana, ne bi utvrdile neke nove odlučne činjenice, radi čega je taj prijedlog obrane odbijen kao nevažan.

35. Člankom 199. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" Republike Hrvatske 67/08., 48/10., 74/11., 80/13.) koji je bio na snazi u vrijeme događaja 12. listopada 2013., određeno je da vozač vozila kategorije A1, A2, A, B, BE, F, G i AM ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, a člankom 53. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.

36. Na temelju provedenih dokaza i činjenica utvrđenih tim dokazima , sud smatra dokazanim i utvrđenim da je optuženi SA postupao na način kako se navodi sada u izreci presude, time što je dana 12. listopada 2013. oko 22,00 sati u Doljanima, u ulici Rujanskih žrtava upravljao motociklom marke Yamaha, bez registarskih oznaka, iz smjera Daruvara u pravcu Sirača i to protivno odredbi čl. 199. st. 2. i čl. 53. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer je bio pod utjecajem alkohola sa koncentracijom apsolutnog alkohola u krvi od najmanje 1,89 g /kg, uslijed čega je bio apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju i pritom upravljajući nedopuštenom brzinom od 79 km/h. Tijekom takve vožnje dolaskom do kbr. 22., uslijed visoke alkoholiziranosti i brzine kojom se kretao kroz naseljeno mjesto gdje je brzina kretanja ograničena na 50 km/h, optuženi je izgubio vlast nad upravljivošću motociklom, tako da je došlo do destabilizacije i prevrtanja njegovog motocikla na kolnik, a kako se istom prometnom trakom i u istom smjeru iza njega kretao VA, koji je upravljao motociklom marke Honda, registarske oznake [registarska oznaka], prevozeći na stražnjem sjedištu putnika ZA, oštećeni VA, u trenutku destabilizacije njegovog motocikla, kako bi izbjegao nalet na njega i njegov motocikl, svojim motociklom je naglo skrenuo u lijevo, što je dovelo do destabilizacije i prevrtanja njegovog motocikla na desnu bočnu stranu, a što je imalo za posljedicu da su oštećeni VA i GA pali sa motocikla, nakon čega je oštećeni VA proklizao tijelom do betonskog prilaznog mosta s metalnom konstrukcijom gdje je glavom udario u metalne cijevi desnog ruba mosta kolnog ulaza kbr. 28.

36.1. Kako je utvrđeno provedenom obdukcijom i vještačenjem po staln im sudskim vještacima medicinske struke Jasni Begić i vještaku ČA, oštećeni VA u prometnoj nesreći zadobio je prethodno u obrazloženju presude opisane ozljede, a uslijed zadobivenog prijeloma baze lubanje i 1. vratnog kralješka s nagnječenjem mozga nastupila je smrt VA na mjestu prometne nesreće, dok je sudsko-medicinskim vještačenjem po vještaku dr. ČA, utvrđeno da je putnik GA prilikom pada s motocikla zadobio prethodno opisanu tešku tjelesnu ozljedu, pri čemu navedene ozljede oštećenika stoje u uzročno- posljedičnoj vezi s nastalom prometnom nesrećom, a time i sa postupanjem optuženog, u smislu kršenja propisa o sigurnosti prometa i time izazivanja opasnosti za život ljudi.

37. Prethodno opisanim postupanjem je optuženi SA kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ljudi pa je zbog toga prouzročio smrt jedne osobe.

38. Optuženi SA je, što se tiče subjektivnog odnosa prema kaznenom djelu, postupao sa neizravnom namjerom kao oblikom krivnje, odnosno, optuženi je bio svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela pa je na to pristao. Optuženi je bio svjestan da kao sudionik u cestovnom prometu takvom prethodno opisanom vožnjom i kršenjem propisa o sigurnosti prometa, ugrožava druge sudionike u cestovnom prometu i izaziva opasnost za život ljudi, te je pristao na nastupanje štetnih posljedica koje mogu proizaći iz takve vožnje, pa je upravo kršenje propisa o sigurnosti prometa bilo u uzročnoj vezi sa nastalom posljedicom, jer je optuženi upravo kršenjem propisa o sigurnosti prometa i to i odredaba čl. 199. st. 2. i čl. 53. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izazvao opasnost za život ljudi i prouzročio smrt jedne osobe. U vrijeme počinjenja kaznenog djela optuženi je bio smanjeno ubrojiv, jer su njegove sposobnosti shvaćanja značenja vlastitog postupanja i upravljanja vlastitom voljom bile smanjene, ali ne bitno. Takvim postupanjem je optuženik u potpunosti ostvario sva objektivna i subjektivna zakonska obilježja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu, označeno u čl. 227. st. 4. u vezi st. 1. Kaznenog zakona, za koje kazneno djelo je optuženi SA proglašen krivim, te se na temelju čl. 227. st. 4. Kaznenog zakona za prethodno navedeno kazneno djelo osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 6 (šest) mjeseci.

39. Prilikom odmjeravanja kaznenopravne sankcije, sud je u smislu čl. 47. Kaznenog zakona polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti) . Kao olakotne okolnosti vijeće je uzelo u obzir činjenica da je optuženik, u vrijeme počinjenja kaznenog djela u dobi od 29 godina bio osoba mlađe životne dobi i da je prometna nesreća i na njega utjecala jer nikada ranije nije vidio mrtvog čovjeka, što ga je teško pogodilo, tako da je nakon prometne nesreće plakao, zatim, činjenica da je optuženi prije prometne nesreće i smrtnog stradavanja oštećenog VA , istog upravo toga dana upoznavao te su toga dana zajedno kao motociklisti trebali sudjelovati i družiti se na moto skupu, činjenica da predmetna prometna nesreća pogađa i samog optuženika i time što je i sam optuženi zadobio tjelesne ozljede u prometnoj nesreći prema podacima prijave povreda (str. 38), a prema medicinskoj dokumentaciji u spisu i navodima optuženog, isti ima određene zdravstvene tegobe i zdravlje optuženika je narušeno te sada 12 godina nakon događaja, istome se prema vlastitoj izjavi cijeli život promijenio. Olakotna okolnost je činjenica, kako je utvrđeno provedenim psihijatrijskim vještačenjem, da je optuženi SA u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno. Kao olakotna okolnost uzeta je u obzir činjenica određenog doprinosa oštećenog VA nastanku predmetne prometne nesreće za koju je kazneno odgovoran optuženik, jer kako je utvrđeno analizom alkohola u krvi i mokraći i provedenim toksikološkim vještačenjem, oštećeni je kao sudionik u cestovnom prometu kršio propise o sigurnosti prometa jer je vozio pod utjecajem alkohola, uz koncentraciju višu od 0,51 g/kg apsolutnog alkohola, u pripitom stanju i uz takvu koncentraciju bio je relativno nesposoban za sigurnu vožnju te kako je utvrđeno prometno-tehničkim vještačenjem, destabilizaciju i prevrtanje motocikla oštećenog bilo je moguće izbjeći kretanjem manjom tehnički primjerenom brzinom, odnosno, brzinom dopuštenom za taj dio ceste ili držanjem potrebnog rastojanja iza motocikla optuženog pa ni posljedice i ishod prometne nesreće ne bi bili isti, a ni teži.

40. Nadalje, od otegotnih okolnosti, vijeće je uzelo u obzir činjenicu da optuženik svojim držanjem pred sudom nije nimalo pridonio bržem provođenju i okončanju ovog kaznenog postupka, u kojem je optužnica podignuta 11. srpnja 2014., dakle, prije više od 11 godina, a koji kazneni postupak se vodi zbog događaja i počinjenja kaznenog djela od 12. listopada 2013., jer je radi osiguranja nazočnosti optuženika na raspravi, protiv optuženog bio određen i istražni zatvor i izdan europski uhidbeni nalog , upravo zbog njegove nedostupnosti, ali je u više navrata dolazilo i zbog odgode rasprave, zbog nedolazaka optuženika i time njegovog ponašanja u ovom kaznenom postupku, pri čemu sudsko-medicinskim vještačenjem nije utvrđeno da bi za sve te izostanke optuženika postojao opravdani razlog, zatim je optuženik odugovlačio postupak i podnošenjem u dva navrata zahtjeva za izuzeće sutkinje, koji zahtjevi su odbijeni kao neosnovani, a isto tako, u više navrata je optuženik tražio Hitni pregled u Neuropsihijatrijskoj bolnici Popovača upravo radi izbjegavanja dolazaka na rasprave bez stvarne potrebe za liječenjem (str.1307, 1312). Kao otegotna okolnost uzeta je u obzir činjenica prekršajne kažnjavanosti, jer je optuženik, prema izvatku iz Prekršajne evidencije od 25. rujna 2025. (str.1520), nakon počinjenja kaznenog djela, u dva navrata kažnjen zbog prekršaja propisanih Zakonom o sigurnosti prometa na cestama novčanim kaznama, uz zabranu upravljanja motornim vozilom B kategorije, a posebno je uzeta u obzir i činjenica višestruke kaznene osuđivanosti optuženog prema podacima kaznene evidencije (str. 1516 – 1518), kako je navedeno i u izreci ove presude, prema kojim podacima proizlazi da je optuženik dugi niz godina u sukobu sa zakonom te je već i kazneno osuđivan zbog raznih kaznenih djela u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu, a kazneno je osuđivan i nakon počinjenja predmetnog kaznenog djela pa tako i zbog vožnje pod utjecajem alkohola ili narkotika, uz prestanak važenja vozačke dozvole. Osim navedenog, kao otegotna okolnost uzeta je i činjenica da je optuženi nekritičan prema konzumaciji alkohola, pri čemu se provedenim psihijatrijskim vještačenjem utvrđuje da na strani optuženog i dalje postoji štetna uporaba alkohola, koja se uz nastavak takvog ponašanja optuženika i konzumaciju alkohola može pretvoriti u ovisnost o alkoholu, a osim utvrđenih poremećaja, kako je ranije obrazloženo, psihijatrijskim vještačenjem je utvrđeno i da optuženik izbjegava socijalne norme, odluke donosi u trenutku, bez promišljanja ili razmatranja posljedica po sebe ili druge, naginje neodgovornosti, indiferentan je, emocionalno labilan, s izljevima ljutnje i posljedičnim nasilnim ponašanjem, promjenjivog raspoloženja, impulzivan, niskih kapaciteta za odnose, niskog praga tolerancije na frustracije i nema osjećaj štetnih posljedica svojih djela. Otegotna okolnost je i činjenica prouzročenih posljedica prometne nesreće i počinjenja kaznenog djela, tako što je, osim smrti pok. oštećenog VA, još jedna osoba, oštećeni GA, zadobio teške tjelesne ozljede. Isto tako, optuženi do sada štetu prouzročenu ovom prometnom nesrećom, u kojoj je pokojni VA smrtno stradao, nije niti pokušao naknaditi oštećenoj JA, supruzi pok. VA niti je prema istoj pokazao iskreno suosjećanje. Kao otegotna okolnost uzeta je u obzir činjenica da su kritične zgode bili loši uvjeti u prometu jer je bila noć, a neposredno prije događaja padala je kiša i bila je magla te mokar kolnik, a unatoč takvim uvjetima na cesti, uz prethodno opisano kršenje propisa o sigurnosti prometa, optuženik je upravljao motociklom, koji je bio neregistriran, bez registarskih oznaka.

41. Uzimajući u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti, te društvenu opasnost kod ovog kaznenog djela koja se ogleda u visini propisane kazne za to kazneno djelo, ali i posljedicama koje mogu proizaći iz istog u smislu smrtnog stradavanja i teškog tjelesnog ozljeđivanja drugih osoba, vijeće smatra da će se izrečenom kaznom zatvora u cijelosti na odgovarajući način postići svrha kažnjavanja, na način da će se na optuženog u dovoljnoj mjeri utjecati da više ne vrši takva ili slična kaznena djela, da shvati nedopuštenost svog ponašanja i da ubuduće kao sudionik u prometu na cestama ne krši prometne propise i ne izaziva prometne nesreće, kao i da će se utjecati i na druge eventualne počinitelje takvih kaznenih djela, a pritom se svrha kažnjavanja može postići na primjeren i odgovarajući način jedino kaznom zatvora, a ne i nekom drugom blažom kaznenopravnom sankcijom.

42. U vrijeme počinjenja kaznenog djela na snazi je bio Kazneni zakon ("Narodne novine" 125/2011., 144/2012.), nakon čega je Kazneni zakon izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona ("Narodne novine" 56/2015., 61/2015., 101/2017., 118/2018., 126/2019., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24.), a pritom je Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona („Narodne novine 118/2018.) , izmijenjen čl. 227. st. 4. Kaznenog zakona i za navedeno kazneno djelo iz čl. 227. st. 4. Kaznenog zakona propisana je kazna zatvora u trajanju od tri do petnaest godina. Sukladno odredbama čl. 3. Kaznenog zakona, primjenjujući načelo blažeg zakona i vremensko važenje kaznenog zakonodavstva, prema počinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kada je kazneno djelo počinjeno, a ako se zakon nakon počinjenja kaznenog djela, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se zakon koji je najblaži za počinitelja. Prema sada važećem čl. 227. st. 4. Kaznenog zakona, kazna zatvora zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 4. Kaznenog zakona, propisana je u trajanju od tri do petnaest godina, dok je Kaznenim zakonom koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela, bila propisana kazna zatvora od tri do dvanaest godina. S obzirom na visinu propisanog maksimuma kazne zatvora prema novom sada važećem Kaznenom zakonu, proizlazi da je Kazneni zakon ("Narodne novine" 125/2011., 144/2012.), koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela, za optuženika bio blaži, pa se isti i primjenjuje u konkretnom slučaju.

43. Na temelju čl. 54. Kaznenog zakona u izrečenu kaznu zatvora optuženom SA se uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od dana uhićenja 25. ožujka 2021. sve do 26. srpnja 2021. Prema podacima u spisu, nakon određivanja istražnog zatvora i izdavanja Europskog uhidbenog naloga, optuženi SA je uhićen 25. ožujka 2021., nakon čega je 14. svibnja 2021. prepraćen u Zatvor u Bjelovaru, gdje je proveo vrijeme u istražnom zatvoru sve do dana 26. srpnja 2021. , kada je ukinut istražni zatvor i optuženi pušten na slobodu, pa kako je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo, navedeno vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od dana uhićenja do puštanja na slobodu, uračunava se optuženiku u kaznu zatvora.

44. Na temelju čl. 72. st. 1. i st. 3. Kaznenog zakona optuženom SA se izriče sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom za sve kategorije vozila u trajanju koje je 3 (tri) godine dulje od izrečene kazne zatvora, sve s obzirom da je optuženik počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, a kako je provedenim psihijatrijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prim. dr. Mariji Kudumija Slijepčević utvrđeno , na strani optuženog SA [adresa] postoji dijagnoza akutnog psihotičnog poremećaja sličnog shizofreniji, štetne uporabe alkohola, poremećaja prilagodbe, disocijalnog poremećaja osobnosti, emocionalnog nestabilnog poremećaja osobnosti te drugih specifičnih poremećaja ličnosti, pri čemu u strukturi ličnosti optuženog dominiraju crte disocijalnog poremećaja uz elemente i emocionalno nestabilnog kao narcističnog i optuženik je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno te iako nisu ispunjeni kriteriji za postavljanje dijagnoze ovisnosti o alkoholu, način konzumiranja alkohola odgovara takozvanoj štetnoj uporabi alkohola, a ukoliko optuženik nastavi s konzumiranjem alkohola kako opisuje, za očekivati je i razvoj ovisnosti. U smislu čl. 66. Kaznenog zakona svrha sigurnosnih mjera je otklanjanje okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela, a prema čl. 67. Kaznenog zakona sigurnosna mjera mora biti u razmjeru s težinom počinjenog kaznenog djela i kaznenih djela koja se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti. Uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka psihijatra prim. dr. Marije Kudumija Slijepčević, te obranu samog optuženika, u kojoj ne osporava da je prije predmetne prometne nesreće konzumirao alkohol te ne osporava ni inače konzumaciju alkohola, a kako je utvrđeno da je optuženi izazvao prometnu nesreću i počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa, upravljajući motociklom upravo nedopuštenom brzinom kretanja od 79 km/h i pod utjecajem alkohola i to u koncentraciji 1,89 g/kg apsolutnog alkohola te je bio apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju i proglašen je krivim za to kazneno djelo, to postoji opasnost da će optuženik i u budućnosti upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa, pri čemu se ova zabrana odnosi na sve kategorije vozila. Kako je optuženik za navedeno kazneno djelo osuđen na kaznu zatvora, sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrečena mu je u trajanju koje je tri godine du lje od izrečene kazne zatvora. Vijeće je odlučujući o sigurnosnoj mjeri, uzelo u obzir sve utvrđene olakotne, ali i otegotne okolnosti, osobito da je prema podacima prekršajne evidencije optuženik i nakon ovog kaznenog djela, prekršajno kažnjavan za prometne propise, predviđene Zakonom o sigurnosti prometa na cestama te prema podacima Kaznene evidencije više puta kazneno osuđivan zbog kaznenih djela, između ostalog i nakon počinjenja kaznenog djela, a koja kaznena djela se odnose na ugrožavanje sigurnosti prometa i to kaznenog djela vožnje pod utjecajem alkohola ili narkotika te mu je bila oduzeta vozačka dozvola, a uzeta je u obzir i okolnost da je u obrani optuženik istaknuo da od 2004. upravlja kamionom šleperom, da je prema svjedodžbi (str.748) po zanimanju vozač motornog vozila te prema svjedodžbi o završnome radu (str.749), tehničar cestovnog prometa i prema uvjerenju o usavršavanju od 11. svibnja 2015. (str.743), nakon stečene srednje stručne spreme, instruktor vožnje B kategorije pa je optuženi očito stalni sudionik u cestovnom prometu, neovisno o činjenici što trenutno nije zaposlen u struci. Optuženik tvrdi da više ne vozi motocikl, no i na pregled kod vještaka psihijatra došao je motorom (str.956). Osim toga, u predmetnoj prometnoj nesreći jedna osoba je smrtno stradala te je još jedna osoba zadobila i teške tjelesne ozljede, pa je optuženiku svakako bilo nužno i potrebno izreći predmetnu sigurnosnu mjeru.

45. Odluka o troškovima kaznenog postupka temelji se na odredbama Zakona o kaznenom postupku, citiranim u izreci ove presude, pri čemu su tijekom postupka nastali znatni troškovi kaznenog postupka i to troškovi obdukcije, troškovi toksikološkog vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „ CA“ Službe kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja, troškovi provedenog prometno-tehničkog vještačenja po vještaku Zlatku Jarešu i vještaku Peri Todoroviću, troškovi provedenog sudsko-medicinskog vještačenja po vještaku dr. ČA i toksikološkog vještačenja po vještaku dr. med. Ranki Ferček, troškovi psihijatrijskog vještačenja po vještaku prim. dr. Mariji Kudumija Slijepčević, troškovi nastali u svezi izvršenja Europskog uhidbenog naloga, te troškovi ispitanih svjedoka FA, OA, IA i HA i troškovi postavljenih branitelja po službenoj dužnosti. Kako je utvrđeno, optuženi SA sada je osoba srednje životne dobi i narušenog zdravstvenog stanja, a uz izdržavanje kazne zatvora koje mu slijedi po ovoj presudi, upitno je kada bi optuženik mogao pronaći zaposlenje u struci ili izvan struke i svojim radom ostvariti redovna i stalna sredstva potrebna za život, iz kojih bi mogao podmiriti i nastale troškove kaznenog postupka, pri čemu je optuženik i u vrijeme događaja bio prijavljen u evidenciji nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bez prava na novčanu naknadu (str. 113), a određeno vrijeme je bez iskazanog dohotka (str.855-860, 1313- 1316), ali i korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu u iznosu tadašnjih 800,00 kuna mjesečno, počevši od 20. kolovoza 2021. (str.810) i određeno vrijeme je bio prijavljen na osiguranje kod poslodavca Nova Toma Grupa d.o.o. Novska do 3. srpnja 2024. (str.896, 1220, 1321) te je sada bez redovitih stalnih prihoda i nema imovine te živi sam. Prema ocjeni ovog vijeća, s obzirom na sve troškove nastale provođenjem radnji u postupku i utvrđene osobne i imovinske prilike, optuženik neće moći podmiriti troškove ovog kaznenog postupka bez ugrožavanja vlastite egzistencije i upitno je bi li se i kada troškovi kaznenog postupka mogli naplatiti prisilnim putem, radi čega je odlučeno da troškovi kaznenog postupka u cijelosti padaju na teret proračunskih sredstava.

Bjelovar, 14. studenog 2025.

Predsjednica vijeća

Maja Sikora

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana po primitku pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi u 5 (pet) primjeraka putem ovoga suda, a o istoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte