Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Pn-1546/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja KF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku NF, sinu tužitelja, protiv tuženika Republika Hrvatska, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave zaključene dana 1.listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika dana 14.studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe plati tužitelju KF OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] na ime materijalne štete po predmetnim postupcima novčani iznos od 210.103,25 eura, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po čl.29 ZOO-a koja teče od podnesene tužbe.

"Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe plati tužitelju KF OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] na ime nematerijalne štete zbog povrede prava osobnosti i nanešene duševne boli i patnje i straha po predmetnim postupcima novčani iznos od 129.404,73 eura ( 975.000,00 kuna) zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po čl. 29 ZOO koja teče od podnesene tužbe.

Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe plati tužitelju KF OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] iznos utvrđen na ime nastanka buduće štete nastalih prilikom deložacije. Dužna je tuženica Republika Hrvatska naknaditi tužitelju parnični trošak u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe." kao neosnovan.

II. Dužan je tužitelj naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 5.106,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi podnesenoj Općinskom sudu u Šibeniku dana 26.rujna 2023. i tijekom postupka navodi da je tuženiku sukladno čl. 186.a ZPP-a podnio zahtjev za mirno rješenje spora dana 9.siječnja 2023. na koji tuženik nije odgovorio čime su se ispunile pretpostavke za podnošenje tužbe. Nadalje, navodi da je nezakonitim radom sudaca u predmetima pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske broj Rev-345/2021, Općinskim sudom u Šibeniku poslovni broj Ps-6/2016, Ovr- 547/2019, P-727/2020, P- 1203/2021, Županijskim sudom u Karlovcu poslovni broj Gž-120/2018 i Županijskim sudom u Puli poslovni broj Gž-235/2021 i Gž-155/2022 tužitelju uzrokovana materijalna i nematerijalna šteta. Tako navodi da su postupci usko vezani uz nekretnine vlasništvo PF inače rođaka tužitelja kojima je tužitelj povećao vrijednost radom i ulaganjem te u kojima živi sa suprugom 40 godina, da bi štetnim radom sudova i sudaca ostao bez ikakvih prava na predmetnim nekretninama i to prava na nasljedni dio, naknade za izvršena ulaganja, dosjelost, doživotnog plodouživanja i naknade pretrpljene štete te mu prijeti deložacija iz tih nekretnina. Nadalje, navodi da je u predmetu Ps-6/2016 Općinskog suda u Šibeniku sud arbitrarno postupio, protivno načelu kontradiktornosti i pravu na obrazloženu odluku, ne obrazlažući iskaze svjedoka i stranaka te istu nije utemeljio na materijalnom pravu protivno načelu prave sigurnosti i vladavine prava, čime su povrijeđene odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda članka 6.stavak 1., te članka 13; Ustava Republike Hrvatske odnosno članka 29 stavak 1. te članka 19; odredbe ZPP-a članaka 388.stavka 4) te čl. 246, te odredbe Zakona o obveznim odnosima članak 294. Nadalje, da je drugostupanjski sud također povrijedio navedene odredbe donoseći presudu Gž- 120/2018 te neurednim postupanjem povrijedio pravo tužitelja na djelotvorno pravno sredstvo, sudsku kontrolu zakonitosti prvostupanjske presude, pravo na pristup sudu i pravo da zakonom ustanovljeni sud odluči o njihovim pravima i obvezama pa je tako revizija (dostavljena Vrhovnom sudu nakon 20 mjeseci od izjavljivanja iste) obustavljena, a u međuvremenu je podnesen prijedlog za ponavljanje postupka kojeg je sud odbio, pa su dakle, svi navedeni suci postupali namjerno i krajnjom nepažnjom protivno poštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom, Konvencijom i zakonima kada su donijeli odluke kojima iskorištavaju svoj položaj i ovlasti, prekoračuju svoje ovlasti i ne obavljaju dužnosti čime su tužitelju prouzročili štetu, a drugoj stranci korist, dakle štetnim radnjama sudaca i sudova tužitelju je uzrokovana materijalna šteta ( umanjena imovina), izmakla korist ( onemogućavanje njenog povećanja), i neimovinska štete povrede časti i ugleda, dostojanstva, zdravlja, tu mu nanijeli fizičke i duševne boli, patnju i strah.

2.Nadalje, da je tužitelj podnio tužbu u predmetu P-727/2020 pred Općinskim sudom u Šibeniku, u kojem je sud arbitrarno postupao odredivši rokove za dostavu punomoći odvjetnici tuženika koji su bezuspješno protekli, a sud nije ukinuo radnje iste te je prihvatio talijansku punomoć bez provjerenog prijevoda i provjere autentičnosti te se oglušio na prijedlog tužitelja da donese presudu zbog ogluhe, te tim radnjama onemogućio tužitelju pravo na nepristran sud i donošenje poštene odluke o pravima i obvezama. Nadalje, da je u tom predmetu drugostupanjski sud rješenjem odbio privremenu mjeru rješenjem čime je onemogućio tužitelja u postupku eventualne naplate svoje tražbine od tuženika u inozemstvu.

3.Nadalje, da je u postupku ovrhe Ovr-547/2019 proizišle iz postupka Ps-6/2016 Općinskog suda u Šibeniku donijeto rješenje o ovrsi radi iseljenja tužitelja iz nekretnine u kojoj živi na koje ovršenici ulažu žalbu i prijedlog za odgodu ovrhe koji su odbijeni, a na koje rješenje se ovršenici žale, a koja žalba se ne dostavlja drugostupanjskom sudu već isti sud ponovno donosi rješenje kojim odbija odgodu ovrhe, a po žalbi na isto je postupak pred Županijskim sudom u Sisku u tijeku pod brojem Gž Ovr-306/2022. Nadalje, da je prvostupanjski sud uputio ovršenike na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zaključkom od 5.svibnja 2021. te u predmetu po toj tužbi poslovni broj P-1203/2021 sudac nije poduzeo niti jednu parničnu radnju, a novi sudac kojem je predmet dodijeljen u rad rješenjem prijeti odbačajem tužbe ukoliko tužitelj ne dostavi tužbu i svu dokumentaciju u ovjerenom prijevodu na talijanski jezik.

4.Dakle, da su nezakonitim i protupravnim postupanjem suci nanijeli tužitelju i njegovoj supruzi nematerijalnu štetu, nadalje, uskratili pravo da neovisni i nepristrani sud pravično u razumnom roku odluči o njegovim pravima što je kod oštećenog izazvalo bijes, frustraciju, razočaranje te poremećaj duševnog mira.

5.Konačno navodi da su tužitelj i njegova supruga osobe treće životne dobi sa tjelesnim i mentalnim oštećenjima, pa se poziva na mjerodavne odredbe Zakona o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Protokola uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom te Zakona o sudovima u bitnome navodeći da se prema njemu i njegovoj supruzi u više sudskih postupaka suci postupali nepravilno, nezakonito i protupravno te onemogućili pravo na nepristran sud, procesnu ravnopravnost te zabranjenim arbitrarnim postupanjima nanijeli tužitelju nepopravljivu štetu slijedom čega potražuje na ime naknade materijalne štete iznos od 210.103,25 eura te na ime nematerijalne štete iznos od 129.404,73 eura te buduću štetu koji iznos će biti utvrđen naknadno nakon deložacije.

6. Budući je tužba podnesena pred Općinskim sudom u Šibeniku koji je zatražio da u ovom predmetu postupa drugi sud ( obzirom tužitelj navodi da mu je nanesena šteta postupanjem sudaca tog suda), to je Vrhovni sud je rješenjem Gr1 106/2024-2 od 5.ožujka 2024. za postupanje u ovom predmetu odredio Općinski sud u Splitu.

7. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava istu u cijelosti.

8. Temeljem izvedenih dokaza u postupku, u odnosu na činjenično stanje utvrđeno je slijedeće:

- da se protiv tužitelja vodio postupak pred Općinskim sudom u Šibeniku pod poslovnim brojem Ps-6/2016 radi iseljenja u kojem je donijeta presuda od 9.lipnja 2017. kojom je usvojen tužbeni zahtjev te naloženo tužitelju iseliti iz nekretnine vlasništvo tamo tužitelja koja potvrđena presudom Županijskog suda Karlovcu poslovni broj Gž- 120/2018 od 15.svibnja 2019.

- nadalje, da je tužitelj podnio reviziju 6.rujna 2019. a koja je dostavljena Vrhovnom sudu uz dopis od 21.veljače 2020. odnosno nakon 6 mjeseci.

- nadalje, da je Vrhovni sud dopisom Rev-345/2025 od 27.travnja 2021. vratio spis prvostupanjskom sudu radi odlučivanja o prekidu sukladno čl. 429.stavak 4 ZPP-a obzirom je u predmetu podnesen i prijedlog za ponavljanje postupka 16.ožujka 2021.

- nadalje, da je prvostupanjski sud rješenjem Ps-6/2016 od 7.srpnja 2021. prekinuo postupka po izjavljenoj reviziji te nastavio postupak po prijedlogu za ponavljanje postupka ovdje tužitelja.

- nadalje, da je prvostupanjski sud rješenjem Ps-6/2016 od 12.siječnja 2022. odbio prijedlog za ponavljanje postupka kao neosnovan te je rješenjem od 18.ožujka 2022. odbio prijedlog za dopunu rješenja od 12.siječnja 2022.

- nadalje, da je tužitelj podnio tužbu pred Općinskim sudom u Šibeniku pod brojem P- 727/2020 dana 17. travnja 2020. radi isplate te je podneskom od 22.prosinca 2020. uredio tužbu, nadalje, da je pripremno ročište od 24.ožujka 2021. u tom predmetu odgođeno jer punomoćnik tuženika nije imao potrebnu punomoć te je određeno da će se ponovno pozvati tuženi uz uređenu tužbu dok će po prijedlogu za određivanje privremene mjere sud donijeti posebno rješenje, nadalje, da je održano ročište 26.listopada 2021. kojem su prisustvovali punomoćnik tužitelja i punomoćnik tuženika, a na kojem je zaključen prethodni postupak te određeno novo ročište za glavnu raspravu za dan 25.siječnja 2022. te je odlučeno pribaviti spise Ps-6/2016 te Ovr- 547/2019.

- nadalje, da je sud rješenjem P-727/2020 od 24.prosinca 2020. odbio prijedlog za donošenje privremene mjere, ukinuto rješenjem Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž Ovr-235/2021 od 5.ožujka 2021. po žalbi predlagatelja osiguranja.

- nadalje, da je Općinski sud u Šibeniku rješenjem P-727/2020 od 8. prosinca 2021. usvojio prijedlog za određivanje privremene mjere predlagatelja, da bi Županijski sud u Puli rješenjem poslovni broj Gž-155/2022 od 14.veljače 2022. preinačio prvostupanjsko rješenje te odbio prijedlog za određivanje privremene mjere.

- nadalje, da je u ovršnom postupku Ovr-547/2019 donijeto rješenje o ovrsi od 26.studenog 2019. kojim je određena ovrha na temelju ovršne isprave - pravomoćne i ovršne presude poslovni broj Ps-6/2016 koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž 120/2018; a protiv kojeg su ovršenici izjavili žalbu.

- nadalje, da je donijeto rješenje Ovr-547/2019 od 8.ožujka 2020. kojim je odbijen prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, a protiv kojeg su ovršenici izjavili žalbu.

- nadalje da je Županijski sud u Sisku rješenjem Gž Ovr-81/2020 od 12.listopada 2020. odbio žalbe ovršenika.

- nadalje, da je rješenjem Ovr-547/2019 odbačena žalba ovršenika (izjavljena protiv rješenja o kojem je odlučeno pravomoćno odlučeno) kao nedopuštena te je istima zapriječeno izricanjem novčane kazne ukazujući na zlouporabu prava.

- nadalje, da su zaključkom Ovr-547/2020 od 5.svibnja 2021. ovršenici upućeni na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

- nadalje, da je tužitelj podnio tužbu pred Općinskim sudom u Šibeniku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom koji postupak se vodi pod poslovnim brojem P-1203/2021.

8.1. U ovom postupku trebalo je utvrditi jesu li u spornom postupku suci nezakonitim ili nepravilnim radom tužitelju prouzročili štetu, a pravni odnos (izvanugovorne) odgovornosti za štetu podrazumijeva postojanje određenih pretpostavki (koje moraju biti kumulativno ispunjene): subjekte tog odnosa (odgovornu osobu i oštećenika), štetnu radnju, štetu, adekvatnu uzročnu vezu između štetne radnje i posljedice te protupravnost postupanja.

8.2. Nadalje, iz dostavljenih odluka u spisu razvidno je da u predmetu Ps-6/2016 pravomoćno odlučeno da je tužitelj dužan iseliti iz nekretnine. Razlog za pretpostavku zakonitosti pravomoćne odluke jest opća pravna sigurnost, stoga pravomoćnost znači da utvrđenje sadržaja prava ili pravnog odnosa u sudskoj odluci treba smatrati istinitim (prema pravnom načelu res judicata pro veritate habetur), dok bi preispitivanje zakonitosti pravomoćnih odluka u parnicama radi naknade štete zbog nezakonitog ili nepravilnog rada sudaca dovelo, protivno čl. 6. st. 3. Zakona o sudovima (Narodne novine, broj: 28/13, 33/15 i 82/15 – nastavno: ZS), do relativiziranja pravnih učinaka pravomoćnosti (tako ističe i Županijski sud u Zagrebu u presudi broj: 30 Gžn-252/12-2 od 14. travnja 2015.g.).

8.3. Nadalje, prema čl. 6. st. 2. ZS, odluku suda smije mijenjati i ukidati samo sud u čiju nadležnost spada predmet u postupku propisanom zakonom, time da je prema st. 3. istog članka svatko u Republici Hrvatskoj dužan poštivati pravomoćnu i ovršnu sudsku odluku i njoj se pokoriti.

8.4. Pored navedenog valja istaknuti da se pogrešna primjena postupovnih odredbi ili pogrešna primjena materijalnog prava ne može sama po sebi smatrati nezakonitim radom u smislu odredbe čl. 105. st. 1. ZS, već, da bi se radilo o nezakonitom radu, a imajući u vidu samostalnost i neovisnost sudstva općenito, ali i svakog suca u konkretnom postupku, mora biti riječ o izuzetno teškim povredama zakona koje su posljedica proizvoljnog tumačenja i samovoljne primjene mjerodavnog prava (istog je stava Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi broj: Rev-2075/12-2 od 11. veljače 2015.g.).

9. Zadatak ovog suda je bio da utvrdi činjenice koje bi upućivale na nezakonito i nepravilno postupanje sudova, te da li je tužitelju u slučaju takvog zaključka suda nastala imovinska odnosno neimovinska šteta.

10. U čl. 105. st. 1. Zakona o sudovima (N.N. 28/13, nastavno ZS) propisano je da Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti. Ta odredba odnosi se na suce koji obnašaju sudačku dužnost u sudovima koji su po Zakonu o sudovima dio ustrojstva sudbene vlasti. Naime, čl. 14. ZS predviđa da u Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi te Vrhovni sud Republike Hrvatske. Redovni sudovi su općinski sudovi i županijski sudovi, dok su specijalizirani sudovi trgovački sudovi, upravni sudovi, prekršajni sudovi, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

11. Stoga, eventualna šteta koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti prosuđuje se po čl. 105. st. 1. ZS, dok se ista odredba ne može primijeniti na suce Ustavnog suda RH.

12. Tužitelj se poziva na odredbe odredbe Zakona o sudovima, Konvencije, te ustavna prava, te odredbe Zakona o vlasništvu i Zakona o obveznim odnosima.

13. Sukladno čl. 1062. Zakona o obveznim odnosima ( "Narodne novine" broj 35/05, 41/08) pravna osoba odgovara za štetu koju njezino tijelo prouzroči trećoj osobi u obavljanju ili u vezi s obavljanjem svojih funkcija.

14. Međutim, osim gore citiranih posebnih propisa potrebno je da se ispune i opće pretpostavke za postojanje odgovornosti za štetu i to postojanje štetnika i oštećenika, štetne radnje, štete nastale na strani oštećenika, protupravnost, a pored toga potrebno je da je takvo postupanje bilo u uzročnoj vezi sa nastankom štete.

15. Da bi tuženica u konkretnom slučaju bila odgovorna za štetu, trebala bi biti prvenstveno ispunjena pretpostavka da su suci predmetnu štetu uzrokovali tužitelju nezakonitim ili nepravilnim radom. Nezakoniti rad je postupanje protivno zakonu ili drugom propisu ili propuštanje da se zakon ili drugi propis primjeni s voljom ili pristankom da se trećem nanese šteta, a nepravilan rad je činjenje ili nečinjenje suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti, s postojanjem volje ili pristanka da se time oštete prava i interesi trećeg.

16. Iz svih odluka koje su donesene u postupcima, a s kojima je tužitelj nezadovoljan vidljivo je da se iste temelje na zakonskim propisima koji se u tim slučajevima imaju primijeniti, pa nema protupravnosti kao uvjeta za odgovornost za štetu.

17.Slijedom izloženog proizlazi da ne postoji nezakoniti ili nepravilni rad sudaca kao pretpostavka izvan ugovorne odgovornosti države za štetu, odnosno da nema protupravnosti. Ako bi se i prihvatila tužiteljeva tvrdnja o postojanju nepravilnog i nezakonitog rada sudaca, nije utvrđeno postojanje uzročne veza između postupanja sudaca i štete, niti u dijelu imovinske niti u dijelu štete koja se ogleda u duševnim i fizičkim bolovima.

18. U konkretnom slučaju, nema osnove za zaključak da se radi o nezakonitom ili nepravilnom radu sudova, što znači da nema protupravnosti postupanja sudova koje bi, u slučaju eventualnog ispunjenja ostalih pretpostavki, legitimiralo tužitelja na naknadu štete primjenom čl. 105. st. 1. ZS.

19. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

20. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na odredbi čl. 154. ZPP-a, a tuženiku je prema vrijednosti predmeta spora (30.000,00 kuna) priznat trošak ovog postupka, i to trošak sastava odgovora na tužbu, te trošak pristupa na ročište od 1.listopada 2025. za svaku radnju po 1276 bodova, odnosno sveukupno 2553 boda, što umnoženo sa vrijednosti jednog boda od 2,00 eura (Tbr.54) iznosi 5.106,00 eura.

21. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 14.studenog 2025.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude.

Dna:

1. punomoćniku tužitelja

2. ODO