Posl. broj P-1451/2023.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sucu toga suda Katarini Heinrich, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja: ad 1. PBZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], ad 2. PB (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], obje zastupane po punomoćnici Ljubici Vuković, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika: ad 1. ČB iz [adresa], ad 2. ĆB rođ. ZB iz [adresa], ad 3. ZB iz [adresa], ad 4. IB rođ. ZB iz [adresa], ad 5. CB iz [adresa] i ad 6. HB iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave zaključene 16. listopada 2025. godine u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja UB, odvjetničke vježbenice kod odvjetnice Ljubice Vuković, te u odsutnosti uredno pozvanih tuženika, dana 14. studenog 2025. godine donio je i objavio

p r e s u d u

I. Utvrđuje se da su tužiteljice PBZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i PB (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], suvlasnice svaka za po ½ od 968/6776 dijela čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve upisane u ZU 978 k. o. [katastarska općina], pa se nalaže uknjižba brisanja prava vlasništva na 847/6776 dijela čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve upisane u ZU 978 k. o. [katastarska općina] sa imena upisane MB te 121/6776 dijela čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve upisane u ZU 978 k. o. [katastarska općina] sa imena upisane ČBZ kao knjižne i pravne prednice tuženika označenih pod 1/ ČB, 2/ ĆB rođ. MB, 3/ ZB, 4/ IB, 5/ [adresa]/ HB, a koji su tuženi pod 1/ ČB, 2/ ĆB rođ. HB, 3/ ZB, 4/ IB rođ. ZB, 5/ [adresa]/ HB isključivi nasljednici upisane MB upisane i kao ČBZ, uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve upisane u ZU 978 k. o. [katastarska općina] na ime tužiteljica i to pod 1/ PBZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) za ½ od 968/6776 dijela te pod 2/ PB (OIB: [osobni identifikacijski broj]) za ½ od 968/6776 dijela cjeline.

II. Dužni su tuženici, u roku od 15 dana, naknaditi tužiteljicama troškove parničnog postupka u iznosu od 2.081,18 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate, prema kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica], kolokvijalnog naziva Babin Laz i čest. zem. [katastarska čestica] sve upisane u ZU 978 k. o. [katastarska općina] upisana knjižna i pravna prednica tuženika od 1. do 6., i to kao MB za 121/6776 dijela cjeline te kao ČBZ za 847/6776 dijela cjeline, međutim njezino pravo ime da je ĐB, da su upisane MB, ĆBZ i ČBZ iste osobe, a da je njezino pravo ime ĐB razvidno iz Rješenja o nasljeđivanju donesenog iza smrti iste pod posl.br. UPP-283/2020 O-1600/2020 od dana 1. rujna 2020. godine iste , izjave „U [adresa], 15.12.1987.godine“, te Rješenja o nasljeđivanju iza pok. ŠB rođ. ČBZ donesenog od strane Javnog bilježnika Tea Karabotić-Milovca pod posl. br. O-627/22, UPP/OS-21/22. Nadalje, da je ĐB umrla, a da su istu temeljem Rješenja o nasljeđivanju donesenog od strane Javnog bilježnika Monike Abci Tadić posl.br. UPP-283/2020 O-1600/2020 od dana 1. rujna 2020. godine, naslijedili njezine kćeri, ŽB rođ. MB, ĆB rođ. MB, tužena pod 2., njezin sin ZB, tuženik pod 3., te njezini unuci, IB rođ. ZB, tužena pod 4., CB, tuženik pod 5., i HB, ovdje tužena pod 6. U međuvremenu da je preminula i ŽB rođ. HB, a istu je naslijedila njezina kćer ČB, tužena pod 1., međutim, da navedeni zemljišnoknjižni upis nije ispravan jer da je upisana suvlasnica ĐB rođ. ČBZ, upisana kao MB te kao ČBZ, svoje suvlasničke udjele na predmetnim nekretninama još za života darovala svojoj sestri, a baki ovdje tužiteljica, sada pok. ŠB rođ. ČBZ. Baka tužiteljica, ŠB rođ. ČBZ je preminula, a Rješenjem o nasljeđivanju donesenim od strane Javnog bilježnika Tea Karabotić- Milovca pod posl. br. O-627/22, UPP/OS-21/22 njezinim nasljednicama na predmetnim nekretninama proglašene su njezine unuke, PB i SB PBZ, ovdje tužiteljice i to svaka za po ½ dijela. U trenutku smrti bake tužiteljica, pok. ŠB rođ. ČBZ predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] kolokvijalnog naziva Babin Laz upisane u ZU 978 k. o. [katastarska općina] predstavljale su dio jedinstvene nekretnine, odnosno matične čestice označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 978 k. o. [katastarska općina], dakle, diobom matične čest. zem. [katastarska čestica] nastale su podčestice zem. 1307/1, 1307/2, 1307/3, 1307/4 i 1307/5 temeljem prijavnog lista klasa: 932-06/2022-02/388, URBROJ: 541-14/3-22-5 od dana 21.09.2022 zaprimljenim kod Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Supetar pod brojem Z-52976/2022. Ističe da iz svega navedenog proizlazi da su stvarne vlasnice i posjednice 121/6776 + 847/6776, a ukupno 968/6776 dijela predmetnih nekretnina upravo tužiteljice koje se nalaze u nesmetanom, neprekidnom, zakonitom, istinitom i poštenom suposjedu istih, osobno i preko svojih pravnih prednika duže od 35 godina, pa slijedom naprijed navedenog, predlaže kao u izreci presude.

2. Tuženici u odgovoru na tužbu istu u cijelosti osporavaju, prije svega sadržaj i vjerodostojnost Izjave od 15. prosinca 1987.g., jer da iz iste ne proizlazi na koje se nekretnine odnosi, te da su u navedenoj Izjavi predmetne nekretnine nazvane "babilaz" a ne "babin laz" kao to stoji u zk izvatku. Nadalje, da je navedena Izjava priložena u preslici a da je zbog proteka vremena nemoguće utvrditi je li izvornik iste identičan priloženoj preslici. Također ističu da pok. ĐB nije nikakvim valjanim pravnim poslom prenijela pravo vlasništva na svoju sestru ŠB, majku tužiteljica, a da je to mogla napraviti da je to željela, nadalje da predmetna Izjava ne može biti osnov stjecanja vlasništva, jer nema formu ugovora, oporuke ili bilo kakvog drugog pravnog posla. Osporava se i to da bi tužiteljice bile u zakonitom istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina jer da je tužiteljicama bilo poznato da suvlasnički udio KB nije nikada prešao u vlasništvo njene sestre i bake tužiteljica P.

3. U dokaznom postupku pregledana je dokumentacija u spisu i to: Izjava „U [adresa], 15.12.1987.godine“, povijesni zk izvadak, povijest promjena na katastarskim česticama klasa: 930-04/23-05/9, urbroj: 541-28-02-02/9- 23-2 od 31.01.2023., rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŠB rođ. ČBZ, posl. broj O – 627/22 od 5. travnja 2022.g., rješenje o nasljeđivanju iza pok. KB rođ. ČBZ, posl. broj O – 1600/2020. od 1. rujna 2020.g., izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju koji je svoj nalaz vještačenja dostavio dana 12. kolovoza 2025.g., izveden je dokaz saslušanjem svjedoka FB, EB, OB, RB, VB, te tužiteljica.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. U zemljišnoj knjizi kao vlasnici predmetnih nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve upisane u ZU 978 k. o. [katastarska općina] uknjiženi su: ČBZ, odnosno MB ( prednica tuženika ) za 847/6776+121/6776 dijela, dok su na preostalim suvlasničkim dijelovima uknjiženi OB, LB, GB, JB, NB, te FB.

6. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama izrađenim od strane Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Supetar klasa: 930-04/23-05/9, urbroj: 541-28-02-02/9-23-2 od 31.01.2023. proizlazi da je promjenom 46/ 2004.g., u posjedovnom listu br. 877, baka tužiteljica ŠB, upisana kao posjednica i suvlasnica nekretnina označenih kao čest. zem [katastarska čestica], a naknadnim cijepanjem broj 66/2022.g. od nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] su nastale podčestice zem. 1307/1, 1307/2, 1307/3, 1307/4 i 1307/5.

7. U Izjavi „U Starčevu, 15.12.1987.godine“, ovjerenoj od Skupštine općine Pančevo istog dana, vlastoručno potpisnoj od strane KB, ( prednice tuženika ) potpisnica potvrđuje da je sa svojom sestrom ŠB rođ. AB postigla sporazum da njen dio zemljišta kojega je dobila po agraru na dijelu čestica zvanih "babilaz" i njen dio zemljišta koji nasljeđuje poslije smrti njihove majke DB, bez ikakvih ograničenja prepušta sestri AB ( prednici tužitelja ), te ona može na osnovu te njene suglasnosti navedenu zemlju prepisati na svoje ime. Nadalje, da je kao protuuslugu, njena sestra AB njoj pomogla u materijalnim prilikama kada joj je to bilo najpotrebnije, te joj je na to ime dala 1.300.000 dinara u dva navrata i to u oktobru 1987.g. 900.000 dinara i novembru 1987.g. 400.000 dinara, sa kojim iznosom je zadovoljna i smatra da ju je (AB ) na taj način pravedno obeštetila za protuuslugu ustupanja njenog spomenutog dijela zemljišta u njeno ( Nilino ) trajno vlasništvo- Napominje kako nakon završenih sudskih postupaka oko podijele gore spomenutog nasljedstva pristaje da sestri AB potpiše valjane isprave kako bi ona istu zemlju mogla prenijeti na svoje ime.

7.1. Iz citirane Izjave nespornim proizlazi da je prednica tuženika MB, bez obzira na to što su u Izjavi označene kao "babilaz" umjesto ispravno " babin laz", obzirom na to da se razlika u nazivu zemljišta sastoji od izostanka slova "n", te je sasvim jasno da se radi o identičnom nazivu nekretnina, ( čemu tuženici prigovaraju u svom odgovoru na tužbu, ), predmetne nekretnine prepustila svojoj sestri ŠB, baki tužiteljica za određenu novčanu protuvrijednost od 1.300.000 dinara, (što bi navedenoj izjavi sadržajno moglo dati i značaj kupoprodajnog ugovora ).

8. Rješenjem o nasljeđivanju posl. broj O – 672/22. od 5. travnja 2022. godine donesenom u ostavinskom postupku iza smrti ostaviteljice ŠB r. DB, u toč. II. istog, nasljednicama ostaviteljice za nekretnine označene kao " Č" i dio zemljišta koje je naslijedila MB rođ. TB iza smrti DB, prema kazivanju stranaka čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisano na ime ZBZ i ĆBZ / temeljem izjave u [adresa] 15.12.1987.g /, proglašene su tužiteljice PBZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], i PB (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa].

9. Na okolnost posjeda predmetnih nekretnina izveden je dokaz saslušanjem svjedoka. Svjedokinja FB, iz [adresa], stara 72 godine, u srodstvu sa strankama, navela je da je otac tužiteljica, pok. BB njen brat, dok joj je pok. ŠB rođ. ZBZ majka. Njena majka je imala sestru ĐB koje su tuženici pravni slijednici. Njena i njena sestra MB su bile blizanke. Upitana u kakvim su odnosima bili sa tuženicima navodi da su do Domovinskog rata bili u dobrim odnosima, dolazili su na Brač a oni su ih posjećivali u Srbiji, međutim nakon 1990. godine kontakt je prekinut, oni su prestali dolaziti u Hrvatsku i do danas nitko od njih nije došao, s tim da se njena majka ŠB sa svojom sestrom ĐB nekada čula telefonski. Navodi da je uknjižena kao suvlasnica jedne od nekretnina. Upitana je li joj poznato nešto o tome na koji način su tužiteljice stekle vlasništvo na suvlasničkom dijelu tuženika navodi da joj je majka pričala kako joj je njena sestra pok. ĐB udana ĆBZ još prije rata odnosno krajem 80-.ih godina prodala svoje nekretnine. Upitana je li ikada vidjela tu ispravu navodi da je. Upitana je li joj poznato iz kojeg razloga je teta prodala njenoj majci svoj suvlasnički udio, navodi da su oni tamo loše živjeli, nisu više imali namjeru dolaziti na Brač, te im nekretnine nisu bile potrebne zbog čega ih je prodala njenoj majci. Na poseban upit pun. tužiteljica je li joj poznato na koji su način tužiteljice stekle predmetne nekretnine navodi da je iste trebao naslijediti sin pok. P odnosno njen brat BB, međutim on je umro pa su iste naslijedile tužiteljice. Na daljnje pitanje iste punomoćnice navodi da predmetne nekretnine u naravi predstavljaju maslinike, koje maslinike su obrađivali njen pok. brat BB i rođak PJ. Na daljnje pitanje navodi da je ĐB umrla mjesec dana nakon brata BB 2020. godine. Dodaje kako njena teta ĐB nikada nije osporavala da bi svoj suvlasnički udio prodala svojoj sestri ŠB. Ističe kako su njena majka pok. ŠB i njena sestra ĐB bile vrlo bliske, s time da su kontaktirale telefonski, a posebna veza je postojala jer su blizanke. Na daljnje pitanje navodi kako tuženici nisu nikada od tužiteljica potraživali niti polagali ikakva prava na dijelu koji je njihova prednica prodala svojoj sestri ŠB.

9.1. Svjedokinja EB, pok. ČJ, iz [adresa], stara 71 godinu, u srodstvu s strankama, navela je da je njen otac, pok. ČJ bio je brat pok. ŠB, prednice tužiteljica i pok. KB prednice tuženika. O predmetu ovog spora joj je sve dobro poznato jer se u njihovoj obitelji o svemu raspravljalo i sve se znalo tako da joj je poznato da je pok. ĐB, njena teta svoj suvlasnički udio na predmetnoj nekrentini prodala svojoj sestri pok. ŠB, njenoj teti. Također joj je poznato da je ĐB dosta teško živjela jer su imali 4,5 djece, a samo jednu plaću. Na Brač bi uglavnom dolazila u rujnu a tada bi joj brat i sestra uvijek financijski pomogli, a negdje krajem 80-ih prestala je dolaziti na Brač i od rata nikada nije ni došla. Dodaje kako je ranije svaku godinu odlazila u [adresa] kod tete ĆBZ koja je umrla pred 2,3 godine, a zadnji put ju je posjetila pet mjeseci prije njene smrti, i za vrijeme boravka kod nje ona nikada nije spominjala predmetne nekretnine niti je za nju bilo sporno da ih je prodala svojoj sestri. Posebno upitana navodi kako su tužiteljice predmetne nekretnine stekle na način da im ih je ostavila njihova baka ŠB.

9.2. Svjedok OB, pok. Ć, iz [adresa], star 81 godinu, u srodstvu sa strankama, naveo je da je njegova pok. majka ĆJ bila sestra pok. P, Z, brata ZJ i IJ. Poznato mu je već posljednjih 40-ak godina da je pok. MB svoj suvlasnički udio prodala svoj sestri ŠB, prednici tužiteljica. Predmetne nekretnine nalaze se na području Babin Laz, poviše uvale prema Splitskoj, ukupne površine cca 17.000m2. Predmetne nekretnine u naravi predstavljaju maslinik kojega su redovito obrađivali on, pok. BB i RB. Upitan je li ikada od tuženika ili njihove prednice MB čuo da bi osporavali da je MB prodala ŠB svoj udio na predmetnim nekretninama navodi da to nije nikada čuo. Dodaje kako je i on uknjižen kao suvlasnik jedne od predmetnih nekretnina. Posebno upitan navodi da mu je poznato da je MB umrla pred nekoliko godina, te da nije nikada potraživala išta na predmetnim nekrentinama niti je na njih dolazila.

9.3. Svjedok RB iz [adresa], star 73 godine, u srodstvu sa strankama, naveo je da je njegov otac pok. ČJ bio je brat KB, CJ, HJ, ŠB. Poznato mu je da su tužiteljice predmetne nekretnine naslijedile od pok. none ŠB, obzirom da je njihov otac BB umro prije svoje majke. Predmetne nekretnine u naravi predstavljaju maslinik u koji redovito odlazi i tamo radi već sigurno 40. godina. Poznato mu je da je teta ĐB svoj suvlasnički udio prodala svojoj sestri 80-ih godina, s tim da mu nisu poznati detalji toga ugovora. Poznato mu je da pok. ĐB nije bila zaposlena, suprug joj je radio u Vodovodu, imali su petero djece. Na poseban upit pun. tužiteljica je li ĐB ikada osporavala ovu kupoprodaju svjedok navodi da o tome nije razmišljao niti je išta čuo. Na daljnje pitanje navodi kako je pok. otac tužiteljica BB ponekad dolazio u maslinik pa bi zajedno brali masline.

9.4. Svjedok VB, iz [adresa], star 69 godina, daljnjih rođak stranaka, naveo je da je poznavao pok. ŠB jer je ona prva rodica njegovog oca UJ. Poznato mu je da je pok. ĐB svoj suvlasnički udio na predmetnim nekrentinama prodala svojoj sestri ŠB. Pok. ĐB je vidio na Braču prije 90-ih, odnosno dolazila je do tada svaku godinu u rujnu, a nakon rata je nije vidio. Upitan navodi da mu je poznato da je ŠB predmetne nekretnine kupila od svoje sestre ĆBZ za svoga sina pok. BB, koji je otac tužiteljica zbog čega su one sada vlasnice toga dijela. Posebno upitan navodi da je otac tužiteljica redovito odlazio na predmetni maslinik, čistio masline i brao, a pri tome mu nitko to pravo nije osporavao niti mu zabranjivao. Vlasnik je nekrentina koje se nalaze u neposrednoj blizini predmetnih nekrentina, tako da redovito prolazi uz predmetne nekretnine.

10. Svi svjedoci su iskazivali uvjerljivo i spontano, imaju neposrednih saznanja o predmetu spora, o odnosima unutar obitelji stranaka, u jednakom su rodbinskom srodstvu sa tužiteljima i tuženicima, zbog čega su im iskazi objektivni, logični i nepristrani, suglasno su iskazivali o svim okolnostima vezanim uz predmet ovog spora, zbog čega im je sud u cijelosti poklonio vjeru.

11. Prilikom terenskog očevida predmetne su čestice identificirane kao č. zem. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina], nalaze se u uvali Babin Laz, definirane su jasnim međnim oznakama, a predstavljaju kako slijedi:

- č. zem. [katastarska čestica] kao dio jedinstvene cjeline posjeda, površine prema upisu u katastru od 2222 m2, u naravi maslinik,

- č. zem. [katastarska čestica] kao dio jedinstvene cjeline posjeda, površine prema upisu u katastru od 7176 m2, u naravi maslinik te u manjem dijelu vinograd i oranica, na kojoj se čestici nalazi i gospodarska zgrada,

- č. zem. [katastarska čestica] kao dio jedinstvene cjeline posjeda, površine prema upisu u katastru od 2222 m2, u naravi maslinik,

- č. zem. [katastarska čestica] kao dio jedinstvene cjeline posjeda, površine prema upisu u katastru od 2221 m2, u naravi maslinik,

- č. zem. [katastarska čestica] kao dio jedinstvene cjeline posjeda, površine prema upisu u katastru od 1654 m2, u naravi maslinik,

- č. zem. [katastarska čestica], površine prema upisu u katastru od 1175 m2, u naravi put koji koristi više posjednika.

12. Članak 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten dosjelošću stječe vlasništvo protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a onaj samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten dosjelošću nad nekretninom stječe vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

13. Odredba članka 160. stavak 2. određuje da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici današnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici.

14. Člankom 18.ZV-a, propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Ako je u sporu o pravu na posjed pravomoćno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepošten od časa kad je primio tužbu; to na odgovarajući način vrijedi i kad je o pravu na posjed konačno odlučilo drugo nadležno tijelo ili sud u nekom drugom postupku. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

15. Pažljivom ocjenom rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, te ocjenom svakog dokaza zasebno, utvrđeno je da su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, jer su tužitelj učinili nespornim da su u zakonitom posjedu predmetnih nekretnina i to temeljem Izjave „U Starčevu, 15.12.1987.godine“, ovjerenoj od Skupštine općine Pančevo istog dana, vlastoručno potpisnoj od strane KB, ( prednice tuženika ) kojom potpisnica potvrđuje da je sa svojom sestrom ŠB rođ. AB postigla sporazum da njen dio zemljišta kojega je dobila po agraru na dijelu čestica zvanih "babilaz" i njen dio zemljišta koji nasljeđuje poslije smrti njihove majke DB, bez ikakvih ograničenja prepušta sestri AB ( prednici tužitelja ), te ona može na osnovu te njene suglasnosti navedenu zemlju prepisati na svoje ime. Dokazale su i to da su u poštenom posjedu predmetnih nekretnina obzirom na to da kao posjednice istih nisu znale niti su s obzirom na okolnosti imale dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed, što proizlazi i iz iskaza svih saslušanih svjedoka, i konačno dokazale su i istinitost svog posjeda obzirom na to da ga nisu pribavile ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, a u posjedu su najkasnije od 1990. godine, što znači više od 30 godina, obzirom na to da su i tuženici u svom očitovanju na tužbu potvrdili da od početka Domovinskog rata 1990. godine nisu dolazili u Hrvatsku. Slijedom svega navedenog tužbeni zahtjev tužiteljica u cijelosti je usvojen te je odlučeno kao u točki I. izreke presude.

16. Odluku o troškovima postupka sud je donio sukladno odredbi članka 154 stavka 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku te Tarife o nagradi i naknadama za rad odvjetnika, zbog čega je tužiteljicama odobren parnični trošak kako slijedi: sastav tužbe, pristup na ročišta 22.4.2024.g., 2.10.2024.g., 12.11.2024.g., 10.4.2025.g., te 16.10.2025.g., sve po 100 bodova, ukupno 600 bodova, što uz vrijednost boda u iznosu od 2,00 EUR iznosi 1.200,00 EUR, plus 325,00 EUR na ime 25% PDV-a, trošak očevida 450,00 EUR, te po 53,09 EUR za sudske pristojbe, ukupno 2.081,18 EUR, zbog čega je odlučeno kao u izreci presude pod točkom II.

U Supetru, dana 14. studenog 2025. godine

Sutkinja

Katarina Heinrich

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave presude. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Splitu. Odluka kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka čl. 354. st. 2. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud neće dostavljati presudu prema odredbama Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 25/13) o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).

Dostaviti

1. odvj. Ljubica Vuković, Split

2. pun. za primanje pismena tuženika ad 1. -6. odvj. Dean Rahan, Supetar