Baza je ažurirana 22.08.2025.
zaključno sa NN 85/25
EU 2024/2679
1
Poslovni broj: Kž-22/2020-3
Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Kž-22/2020-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Pera Miloglava kao predsjednika vijeća, te sudaca Nikše Lučića i Zorana Čengije kao članova vijeća, uz sudjelovanje Nike Tomaš kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika R. S., zbog kaznenih djela iz članka 229. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18 – dalje u tekstu: KZ/11) odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem K-1769/2018-58 od 9. prosinca 2019., u sjednici vijeća održanoj 6. listopada 2023.,
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se žalba optuženog R. S., preinačuje se pobijana presuda u pravnoj oznaci djela, a uslijed toga i u odluci o kazni tako da se utvrđuje da je optuženi R. S. radnjama opisanim u točkama 1., 2. i 3. izreke presude počinio jedno produljeno kazneno djelo protiv imovine, teškom krađom opisano u članku 229. stavak 1. točka 1. u vezi s člankom 228. stavka 1. u vezi s člankom 52. KZ/11, te se na temelju odredbe članka 229. stavak 1. KZ/11 Robert Sertić osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 10 (deset) mjeseci.
II. U nepobijanom i nepreinačenom dijelu, prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.
Obrazloženje
1.Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu proglasio je krivim optuženog R. S. zbog počinjenja tri kaznena djela protiv imovine iz članka 229. stavka 1. točka 1. KZ/11 a sve u vezi članka 51. KZ/11, te mu je na temelju članka 229. stavak 1. KZ/11 za kazneno djelo iz točke 1. utvrdio kaznu zatvora od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca, dok mu je za kaznena djela iz točaka 2. i 3. utvrdio kaznu zatvora u trajanju od po 10 (deset) mjeseci za svako djelo iz članka 229. stavak 1. KZ/11 da bi ga potom primjenom članka 51. KZ/11 osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine
1.1 Na temelju članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17; dalje u tekstu ZKP) optuženi je obvezan na isplatu imovinskopravnog zahtjeva oštećenom I. S. u iznosu od 4.918,99 kuna, te oštećenoj udruzi Z. iz S., iznos od 2.013,86 kuna, u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.
1.2. Na temelju članka 77. stavka 1. KZ-a u svezi s člankom 560. ZKP-a utvrđeno je da novčani iznos od 5.500,00 kuna predstavlja imovinsku korist koju je optuženi R. S. ostvario kaznenim djelom iz članka 229. stavka 1. KZ-a, opisanim pod točkom 1. izreke, te da novčani iznos od 5.500,00 kuna predstavlja imovinu Republike Hrvatske te je naloženo optuženom R. S., da iznos od 5.500,00 kuna uplati u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.
1.3. Na temelju članka 148. stavka 1. i 6. ZKP/08 optuženi je u cijelosti oslobođen obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točki 1. do 6. ZKP-a te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja po službenoj dužnosti.
2. Protiv navedene presude žalbe je podnijeli optuženik putem branitelja M. P., odvjetnika iz Z. zbog povrede Kaznenog zakona i zbog odluke o kazni.
2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.
3. U smislu odredbe članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku na dužno razgledavanje.
4. Žalba optuženika je osnovana.
4.1. U pravu je optuženik kad u svojoj žalbi navodi kako je osudom za tri kaznena djela iz članka 229. stavka 1. KZ/11 u stjecaju došlo do povrede kaznenog zakona na štetu okrivljenika. Naime, inkriminiranim postupcima iz točka I., II. i III. presude ostvareno je jedno produljeno kazneno djelo protiv imovine- teška krađa- opisano po članku 229. stavka 1. to i kažnjivo po članku 229. stavak 1. KZ/11 jer prema članku 52. stavak 1. KZ/11 produljeno kazneno djelo je počinjeno kada počinitelj s namjerom izvrši više odvojenih radnji koje u prirodnom smislu ostvaruju bića istog ili istovrsnih kaznenih djela, ako one s obzirom na njihovu vremensku i prostornu povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu. U konkretnom slučaju postoji uska prostorna povezanost jer su sve tri radnje kaznenog djela izvršene na širem zagrebačkom području tako da u prostornom smislu predstavljaju jedinstvenu cjelinu. Kada se uz to ima u vidu da su te radnje počinjene u razmaku od 11. do 30. svibnja 2017., izvjesno je kako postoji i vremenski kontinuitet kao drugi uvjet koji mora postojati kod produljenog kaznenog djela. Nadalje, sve inkriminirane radnje ostvarene su na bitno istovjetan način svladavanjem većih prepreka da se dođe do stvari iz zatvorene zgrade, te tuđe pokretne stvari oduzmu drugom s ciljem protupravnog prisvajanja.
4.2. Konačno, kod okrivljenika je postojala jedinstvena namjera koja je obuhvaćala njegovo ukupno djelovanje i ukupnu posljedicu. Dakle, postojala je tražena produljena psihička veza koja je u subjektivnom smislu tvorila jedinstvo pojedinačnih radnji. Prema tome, očito je da se u navedenim slučajevima radi o istom načinu počinjenja djela, vremenskoj i prostornoj povezanosti kao i jedinstvenoj namjeri, dakle radi se o jednom produljenom kaznenom djelu. Iz tih razloga prihvaćena je žalba okrivljenog R. S. i preinačena je prvostupanjska presuda na način da su djela za koja je proglašen krivim pravno kvalificirana kao jedno produljeno kazneno djelo protiv imovine, teškom krađom opisano u članku 229. stavak 1. točka 1. u vezi s člankom 228. stavka 1. u vezi s člankom 52. KZ/11.
5. U odnosu na žalbu zbog odluke o kazni s pravom ističe optuženik da je ranije izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 2 godine prestroga. Uzimajući po prvostupanjskom sudu utvrđene kako olakotne, tako i otegotne okolnosti, po mišljenju ovog drugostupanjskog suda, valjalo je preinačiti jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i osuditi optuženika na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 10 (deset) mjeseci.
5.1. Takva vrsta i mjera kazne i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda dostatna je da može utjecati na optuženika i na sve ostale da ne čine kaznena djela i da shvate da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno, te da takva kazna sadrži odgovarajuću količinu moralne osude za zlo koje je optuženik počinjenjem kaznenog djela nanio društvu u cjelini (članak 41. i članak 47. KZ/11). Zbog navedenog stav je ovog drugostupanjskog suda da se izvršenjem izrečene kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 10 (deset) mjeseci može postići svrhu kažnjavanja iz članka 41. KZ/11 u smislu izražavanja društvene osude zbog počinjenih kaznenih djela, jačanje povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava i utjecati na okrivljenika i sve druge da ne čine kazneno djelo.
6. Ispitujući pobijanu presudu, a sukladno članku 476. stavak 1. točka 2. ZKP/08 nisu utvrđene povrede zakona na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti pa je valjalo na temelju članka 486. ZKP/08 odlučiti kao u izreci.
7. Kako je sud našao da je žalba optuženika osnovana, na temelju članka 486. stavak 1. ZKP/08. je prihvaćena žalba optuženika i presudom je preinačena pobijana presuda u pravnoj oznaci djela, te zbog odluke o kazni.
8. Županijski sud u Dubrovniku, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženice, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
Dubrovnik, 6. listopada 2023.
Predsjednik vijeća:
Pero Miloglav,v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.