Poslovni broj: K-27/2024-59

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od suca Ivane Kanaet Samardžić kao predsjednika vijeća te sudaca porotnika Ire Dubaić i Živke Tepić Dimlić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Silvane Ćapeta kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv okrivljenog ŽA zbog kaznenog djela iz čl. 153. st 1. u svezi čl. 152. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, dalje: KZ/11), na temelju optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Splitu br. K-DO-7/2024 od 1. veljače 2024., nakon javne rasprave održane 12. studenog 2025. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Splitu, Nikše Wagnera, okrivljenog ŽA, braniteljice Doris Košta i zamjenice opunomoćenice oštećenice ŽAD, a presude objavljene 14. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENI: ŽA, OIB [osobni identifikacijski broj], sin Ž i L, djevojačko prezime E, rođen **.**.1978. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, trgovac po zanimanju, sa završenom trgovačkom srednjom školom, oženjen, otac dvoje djece, dobrog imovnog stanja, zaposlen kao kuhar na brodu, Summer Princess, s mjesečnim primanjima od 3.000,00 EUR, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivan,

k r i v  j e

I.što je 4./5. rujna 2017. u noćnim satima, u luci u Makarskoj, na brodu "Omladinac", dok se putnica na brodu LAD nalazila u zahodu, s leđa je uhvatio rukama onemogućivši njen otpor te uklonio s njenog spolovila donje rublje i usprkos njenom protivljenju i opiranju ugurao prste svoje ruke u njeno spolovilo,

dakle, uporabom sile s drugom osobom bez njenog pristanka izvršio sa spolnim odnošajem izjednačenu radnju,

II.čime je počinio jedno kazneno djelo protiv spolne slobode – silovanje – opisano i kažnjivo po članku 153. stavak 1. u svezi sa člankom 152. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, dalje: KZ/11).

III. Stoga se okrivljeni ŽA, na temelju čl. 153. st. 1. KZ/11,

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

IV. Okrivljenom ŽA se, na temelju čl. 56. KZ/11, izriče

UVJETNA OSUDA

na način da se okrivljeniku kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ako okrivljenik u roku provjeravanja od 4 (četiri) godine od pravomoćnosti presude ne počine neko novo kazneno djelo.

V. Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi s čl. 145. st. 1. i st. 2. Zakona o kaznenom postupku ( „Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda i 143/12 , 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25

– dalje: ZKP/08) okrivljeni ŽA dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka i to trošak sudskog tumača u iznosu od 1.299,45 eura, trošak kombiniranog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja okrivljenika u iznosu od 1.151,84 eura, trošak kombiniranog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja žrtve i dopunskog psihologijskog vještačenja žrtve u iznosu od 1.809,23 eura, podvozni trošak svjedoka u iznosu od 32,00 eura te paušalnu svotu od 150,00 eura, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1.Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu broj br. K-DO-7/2024 od 1. veljače 2024. protiv okrivljenog ŽA zbog kaznenog djela iz čl. 153. st 1. u svezi čl. 152. st.1. KZ/11.

2.Okrivljenik se na raspravi očitovao kako se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

3.U dokazne svrhe pregledana je kaznena prijava žrtve LAD na okolnost datuma podnošenja kaznene prijave 10. ožujka 2022. (list 3-13 spisa), pročitano je kombinirano psihologijsko-psihijatrijsko vještačenje okrivljenika ŽA od 31. ožujka 2023. izrađeno od strane psihologa mr. LA i psihijatra dr. Dolores Britvić (list 172-182 spisa), suglasnošću stranaka pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka EA u prostorijama PU Offenburg, Kriminalističkom odjelu Rastatt, SR Njemačka od 21. lipnja 2023. (list 242–248 spisa), pregledana je dokumentacija koju je dostavila obrana i to preslici Whatsapp poruka i fotografija (list 288-294 spisa), pročitano je kombinirano psihijatrijsko- psihologijsko vještačenje žrtve od 26. lipnja 2025. izrađeno od strane psihijatra dr. ĐA i psihologa EAD (list 547-567 spisa), pročitan je iskaz žrtve LAD sa rasprave od 1. srpnja 2025. (list 573-576 spisa), usmeno mišljenje stalnih sudskih vještaka dr. ĐA i psihologa EAD s rasprave od 1. srpnja 2025. (list 576 -578 spisa), pregledan je podnesak, očitovanje obrane – primjedbe od 17. rujna 2025. (list 611-613 spisa), pročitano je usmeno mišljenje stalnih sudskih vještaka dr. Dolores Britvić i dr. LA te vještaka dr. EAD s rasprave od 18. rujna 2025. (list 619-621 spisa), pročitan je iskaz svjedoka ČA i iskaz svjedoka GA s rasprave od 18. rujna 2025. (list 622-623 spisa), pročitana je dopuna psihologijskog vještačenja žrtve LAD od 3. rujna 2025. izrađena od strane stalnog sudskog vještaka EAD (list 627-645 spisa), pregledan je podnesak obrane od 7. studenog 2025. (list 684 spisa). Pregledani su izvaci iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika.

4.U prethodnom postupku okrivljenik je u svojoj obrani pred MUP-om naveo kako se pita da, ako je on to napravio, zašto ga oštećenica nije prijavila odmah ili za sedam dana kada je izašla s broda, pita se zašto je čekala pet godina za prijavu. Istakao je kako ima saznanja da je oštećenica u kontaktu s mornarom koji je tada bio na brodu, IA pa je njegova jedina pretpostavka da su se njih dvoje udružili radi imovine koju bi mu mogli oteti ili novca kojeg bi se mogli domoći. Istakao je kako je smiješno i nerealno da se oštećenica sjetila to prijaviti. Ako je bila svjesna da joj je on to napravio trebala je reći vodiču na brodu, istakao je kako nitko od 40 ljudi na brodu nije čuo njene pozive u pomoć, šank je kraj WC-a, mogla je prijaviti kad je došla u Australiju. Bilo je puno slučajeva da bi gošće prijavile zlostavu, vratio bi im se novac za krstarenje i još platio put za Australiju. Okrivljenik se pita zašto bi to napravio kad je mogao svaki tjedan imati dvije ili tri djevojke bez ikakve prisile i problema, ali on ni jednu nije takao. Brodari su mu rekli da ne diraju cure jer će ih prijaviti. Što će mu takve drolje i pijandure kad ima kući ženu manekenku. Istakao je da je na njega bačena sramota i ljaga, zašto bi on uništio svoj brak i dijete zbog ovakvih gluposti. Odgovarajući na pitanja naveo je kako je za kapetana ČA radio tri godine, a IA je bio kod njega i kući, kupao se u njegovom bazenu. Nije mu poznato da je oštećenica te prigode bila u WC-u i povraćala, nikome nije rekao da joj pomogne. Svi gosti su bili pijani i drogirani, sedam dana je na brodu bio „dar-mar“. Ne može se sjetiti putnika od prije pet godina, ali se sjeća posade. Gosti plove od subote do subote. Kada mu je predočeno da bi 5. rujna 2017. bio utorak, naveo je kako se čudi zašto ga oštećenica nije prijavila sutradan ili u narednim danima do subote. Još jednom je naveo kako nikada nije pomagao gošćama u wc-u jer nije on hitna pomoć. Svaku večer bi dolazio do šanka, kao i ostali, gdje su konobari davali piće. Nije ulazio u wc niti je koga dirao. Ispitan u ŽDO u Splitu okrivljenik je dodao kako se u tih sedam dana nitko nije žalio, sve je bilo super, svaka grupa ima svog vodiča australskog podrijetla kojemu se mogu požaliti. Brod se zvao Omladinac i osim kapetana ČA, od posade su bili mornari IA i „ ZA“ te 36 putnika. Ne sjeća se oštećenice LAD. Nakon prijave zamolio je svoju suprugu da oštećenicu pronađe na društvenim mrežama pa je onda prepoznao na slici. Sjeća se da je ta oštećenica već drugi dan plovidbe, treći i četvrti dan, spavala s mornarom IA, a deset ljudi je navijalo ispred sobe u kojoj su bili. Oštećenica je bila svih dana alkoholizirana kao i ostali. U puno slučajeva je pomogao gostima da ne upadnu u more i utope se. Odgovarajući na pitanja okrivljenik je naveo kako svaka grupa ima jednog vodiča koji brine o gostima i za njihovu sigurnost. To bude australski državljanin kojeg angažira agencija. On je bio kuhar na brodu. Svakog dana su pristajali u drugu luku, Hvar, Korčula…Na tom brodu imaju četiri zahoda jedan do drugoga, u blizini šanka gdje se ekipa provodi. Riječ je o malim, brodskim zahodima u koji teško stanu dvije osobe, jedva bi stale dvije osobe. Kako mu je rekao kapetan ČA, oštećenica je ostala u kontaktu s IA s kojim je na brodu vodila ljubav. Ne vidi nikakav motiv za prijavu osim da se od njega izvuče novac.

4.1.Na raspravi je okrivljenik naveo kako ostaje kod svojih ranijih obrana, a na pitanje predsjednika vijeća u kakvom je odnosu s u postupku ispitanim svjedokom IA naveo je da su uvijek bili u dobrim, kolegijalnim odnosima i da nisu nikada bili ni u kakvom sukobu. Nakon početka ovog postupka kontaktirao je jednom ili dvaput IA da vidi što se događa jer je znao da je i on ispitivan. Upitan o osobnim i obiteljskim prilikama okrivljenik je naveo da ima suprugu i dvoje male djece od 12 i 2 godine te ljeti odrađuje sezonu na brodu. Na daljnje pitanje naveo je kako ga oštećenica nikad nije kontaktirala niti je on nju kontaktirao.

5.Po ovako okončanom postupku sud je prosuđivao kako obranu okrivljenika, iskaz oštećenice LAD, iskaze ostalih ispitanih svjedoka, provedeno psihijatrijsko psihologijsko vještačenje oštećenice i okrivljenika, materijalnu dokumentaciju pregledanu tijekom postupka te je našao utvrđenim činjenično stanje upravo onakvim kako je i navedeno u izreci ove presude.

6.U postupku nije sporno da je okrivljenik ŽA bio kuhar na brodu Omladinac kao ni to da je oštećena LAD bila putnica na tom sedmodnevnom krstarenju.

6.1.Nije sporno da je 4./5. rujna 2017. u noćnim satima, u luci u Makarskoj, na brodu "Omladinac", oštećena LAD bila pod utjecajem alkohola, da je povraćala u zahodu u koji jedva stanu dvije osobe kao i to da joj je pomoć pružio mornar IA.

7.Ono što je bilo sporno je to je li utužene prigode okrivljenik ŽA ušao u zahod, s leđa uhvatio rukama oštećenicu onemogućivši njen otpor te uklonio s njenog spolovila donje rublje i usprkos njenom protivljenju i opiranju ugurao prste svoje ruke u njeno spolovilo, dakle, je li uporabom sile s drugom osobom bez njenog pristanka izvršio sa spolnim odnošajem izjednačenu radnju i time počinio kazneno djelo silovanja.

8.Sud je utvrdio da je okrivljenik počinio predmetno kazneno djelo cijeneći iskaz oštećenice koja, u prethodnom postupku i na raspravi, na jednak način, uvjerljivo, detaljno, životno i okolnosno opisuje predmetni događaj s pojedinostima koje mogu biti poznate samo osobi koja je isti događaj proživjela. U oba navrata oštećenica je uvjerljivo opisala način na koji je okrivljenik počinio kazneno djelo na njenu štetu. Nije sporno da oštećenica i okrivljenik na brodu tijekom krstarenja nisu bili ni u kakvom sukobu, oštećenica u postupku ne postavlja imovinsko pravni zahtjev, dakle, nema nikakav motiv za prijaviti okrivljenika kao počinitelja iz čega sud zaključuje da oštećenica nema nikakav interes neistinito teretiti okrivljenika te je sud iskazu oštećenice poklonio vjeru kao istinitom.

9.Oštećena LAD u prethodnom postupku iskazivala je kako se sjeća tog događaja, u rujnu, zadnje druge večeri, na krstarenju na brodu koje je trajalo 8 dana i 7 noćenja, posjećivali su otoke, bili su u Makarskoj. Te večeri su išli na parti u Makarsku. U nekom trenutku je napustila prednji dio broda i otišla na bok. Tamo je pila s IA, jednim od konobara koji je donio piće na brod. Bilo je to 4. rujna, predzadnja večer. Bili su s njima još jedan konobar i chef. Zamolila je za cigaretu i chef je držao cigaretu u svojoj ruci. Ponudio joj je cigaretu koju je držao u ruci, vrata od WC-a su bila otvorena, imao je ruku u WC-u i pokazivao joj je, davao joj je znakove da može dobiti cigaretu ako ode u WC s njim i ona je odbila taj prijedlog. To ga je uznemirilo. Bio je frustriran što ne želi otići za njim u toalet. Sa šanka su dobili još pića. U tom trenutku svi su već bili napustili bar, ostali su samo ona, IA, chef, još jedna djevojka Đ i još jedan član posade. Misli da joj je nešto stavljeno u piće jer odjednom se osjetila jako loše, bolesno i to jako brzo pa je otišla u drugi WC kako bi tamo povratila i chef je došao za njom unutra. Sada zna da se zove ŽA. Na pitanje kako je izgledao WC, je li to mali skučen prostor, ima li tuš-kabina, oštećenica je navela kako ima tuš-kabina unutra. Oštećenica je vidno potresena, uz suze iskazivala kako je njena glava bila iznad školjke, bila je na koljenima ispred školjke, okrivljenik je sjeo s njene lijeve strane, na sebi je imala haljinu, osjetila je njegove ruke ispod njene haljine, dok joj je odmicao donje rublje, gaćice, ugurao je svoje prste u njenu vaginu i ona je počela vikati i dozivati IA. Nije mogla tijelo pomaknuti, jedva je mogla pomicati noge, a pokušala je maknuti njegove ruke. Čula je da ljudi udaraju po vratima, samo su vikali na hrvatskom jeziku pa nije razumjela što su govorili. Samo se sjeća da nije mogla pomicati svoje tijelo. Između povraćanja dozivala je IA. Misli da je to sve potrajalo nekoliko minuta. Nakon toga samo je povraćala i povraćala. I na kraju je maknuo svoje ruke s nje, dignuo se, otključao je vrata i samo je izišao. Tada je IA ušao unutra i stavio je ispod tuša, ispirao je s glavom tuša od glave do pete i to dok je bila još u odjeći. IA ju je onda popeo na svoja ramena i odnio dolje. Povratila je po njemu. Onda ju je stavio na pod između svih prostorija. Č koja je bila vodič putovanja po imenu G je našla na podu i ponovno je odvela gore ispod tuša i otuširala je ponovno bez odjeće jer sve vrijeme dok je ležala na podu je povraćala i nakon toga ju je vratila u sobu. Idućeg jutra kad se probudila chef je već bio napustio brod. Bilo je čudno da je otišao budući da je ostala još jedna noć tijekom koje je on trebao kuhati na brodu. Prvi put kad je ispričala jednom liječniku što se dogodilo, u lipnju ili srpnju 2018. godine, dijagnosticiran joj je PTSP. Zna da je okrivljenik to već isplanirao jer je tu istu večer pokušao doći do nje u kupaoni. Misli da je negdje početkom 2020. ili 2021. obavijestila "Katarina Line", vlasnika broda i tvrtku "Boss About" o tome što se dogodilo i oni su joj rekli da joj ne mogu dati ime chefa. U to vrijeme poslala je i e- mail poruku ženskoj sobi. Od ženske sobe 2021. prima pomoć, savjete i podršku te je 7 godina na savjetovanju za PTSP. Vezano za utuženi dan, na pitanje koliko je bilo sati, doba dana, navela je kako je bilo mračno, svi su već bili otišli, bilo je možda devet ili deset sati navečer. Okrivljenik je sjedio pored nje. Glava joj je bila u školjci, ruke malo ispred na školjci, bila je na koljenima, klečala je koljenima na podu. Nije mogla vidjeti, okrivljenik je samo bio kraj nje. Prst u vaginu je stavio sa stražnje strane, to je trajalo nekoliko minuta. Na pitanje je li okrivljenik cijelo to vrijeme dok je tu bio upotrijebio bilo kakvu silu prema njoj, oštećenica je odgovorila kako je ona nogom pokušala odgurnuti njegovu ruku prema dolje. Nije imala puno snage pa ga nije uspjela zaustaviti. Na pitanje je li je možda udario, čupao za kosu, je li imala bilo kakve ogrebotine na tijelu, bilo kakve ranice ili ozljede u predjelu vagine, oštećenica je odgovorila da nije. Na pitanje u kojem trenutku je i od koga je saznala ime „chefa“, odgovorila je kako, nakon što joj je tvrtka odbila reći njegovo ime, bojala se kontaktirati IA jer se pribojavala da bi on o tome mogao obavijestiti ŽA, ali kako je IA zamolio za video-poziv putem Facebooka, nakon što mu je ispričala što joj se dogodilo, 2022. godine, IA joj je rekao da je te sezone radio s tri chefa te joj je dao svih troje chefova s kojim je radio te sezone. Prepoznala je ime ŽA i rekla IA da je to on. Na pitanje u kojem je odnosu bila s IA, oštećenica je odgovorila kako je on bio prijatelj s broda, njenih godina, vršnjak. Nakon događaja je preostalo još jedno noćenje i onda je otišla s broda. Možda je ostala još jedan dan pa otišla u neku drugu zemlju, ne može se sjetiti sada. Na pitanje je li taj dan ili tih dana ispričala ikome što se dogodilo, oštećenica je odgovorila da nije i da joj je bilo neugodno. Na pitanje zašto nije odmah izvršila prijavu policiji dok je još bila u Hrvatskoj, odgovorila je kako misli da joj je nešto stavljeno u piće pa joj je stoga trebalo neko vrijeme da bi se prisjetila svega onoga što joj se dogodilo. I kako je dalje razvijala PTSP sve više bi se sjetila dodatnih pojedinosti. A prvi put kad je nekome ispričala nešto o tome bilo je u studenom 2017. godine jednom prijatelju I, a i liječniku u lipnju ili srpnju 2018. godine. Na pitanje što je pila tu večer, oštećenica je navela da su bila flaširana alkoholna pića, unaprijed napravljen neki mix i hrvatske žestice, domaća rakija, popila je ništa više od uobičajenog, jednu malu količinu alkohola, možda tri žestice, droge nije uzimala. Na pitanje s kim je došla sada u Hrvatsku i kojim povodom, navela je kako je došla s majkom i u svrhu ovog svjedočenja. Na pitanje objašnjenja kada je prethodno rekla da je već postojala namjera ŽA da je odvede u WC, je li to bilo u onom slučaju kada je pitala od njega cigaretu ili druge prigode, odgovorila je kako je to bilo kada joj je igor ponudio cigaretu, držao ju je u ruci i ruka mu je bila ispružena unutar kupaone, to je bilo možda pola sata do sat vremena prije utuženog događaja. U Hrvatsku je došla s najboljom prijateljicom ĆA, boravila na brodu i dijelila sobu. Nakon ovog događaja iz [adresa] je otišla ili krajem rujna ili početkom listopada. Bila je i u Grčkoj, u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Belgiji. Posjeduje liječničku dokumentaciju od običnog liječnika, u kojem je izvješće o mentalnom zdravlju i navodi se što joj se dogodilo u Hrvatskoj i mišljenje liječnika koji misli da ima PTSP i preporuka da se obrati psihologu. Liječi se od PTSP-a od srpnja ili kolovoza 2018, uzimala je i terapiju. Na pitanje kako se osjećala 2017. godine nakon ovog događaja je li se družila, bila dobre volje, je li putovala, oštećenica je plačući odgovorila kako je nakon toga 2018. i 2019. imala jake suicidalne misli. Kada se iz [adresa] vratila u Australiju bilo joj je teško, ali kad je počela procesuirati tu traumu bilo joj je puno teže i to je bilo 2018. godine. Na pitanje je li nakon tog događaja izlazila vani, putovala, normalno živjela, oštećenica je potvrdno odgovorila. Kada su oštećenici predočene fotografije s njezine Facebook stranice, na Havajima, oštećenica je potvrdila kako su to fotografije s proslave njenog 21. rođendana u prosincu 2017. godine u njenoj kući u [adresa]. Na pitanje je li ove prigode imala zaključeno putno osiguranje i je li to putno osiguranje ima odredbu o naknadi štete uslijed silovanja ili sl. događanja, navela je kako uvijek putuje s putnim osiguranjem i mislim da ne, već da osiguranje pokriva liječnika u inozemstvu ili za gubitak prtljage. Vezano za sporni događaj navela je kako su dvije osobe udarale po vratima, obratile se chefu na hrvatskom jeziku. Na pitanje je li s IA imala intimne odnose, navela je kako ne želi odgovoriti na to pitanje. Vezano za film "Sigurno mjesto", odgovorila je kako je ona napisala scenarij za sveučilište. Na pitanje ima li ikakve direktne veze podnošenje prijave u Hrvatskoj i početak snimanja filma, oštećenica je odgovorila da to nema veze, tada je diplomirala na sveučilištu i samo sam brinula o posljedicama PTSP-a na seksualne žrtve. Njeno sveučilište je odlučilo da to bude taj film za diplomski rad. Na pitanje je li primala donacije preko te stranice na Instagramu za taj film, navela je da nije i da je to bio studentski film. Na pitanje je li tražila donacije za taj film, potvrdno je odgovorila i to da je to bilo dio tijeka produkcije, film je objavljen samo na sveučilištu. Na pitanje je li predmetni događaj prijavila sutradan kapetanu, oštećenica je navela da nije. IA nije vidjela, ali mu je rekla na Staru godinu da dolazi svjedočiti. Na pitanje smatra li da je chef osoba kojeg je ona označila agresivna osoba, navela je kako ju je silovao tako da je njen odgovor potvrdan. Na pitanje okrivljenika je li imala s nekim spolne odnose na brodu, oštećenica je iskazivala kako ne želi odgovoriti na to pitanje. Oštećenica je uz plač dodala kako je kada se to dogodilo imala tek 20 godina, sada imam 27 godina, ali to je i dalje svakodnevno uznemirava i utječe na nju.

9.1.Na raspravi je oštećenica iskazivala kako u cijelosti ostaje kod iskaza s dokaznog ročišta od 3. siječnja 2024. Na pitanje braniteljice navela je kako je njeno zanimanje fotografija, dizajniranje web stranica. Potvrdila je da je ona izradila scenarij za film „Sigurno mjesto“ kao studijski projekt 2021. kada je završila taj film. Na pitanje braniteljice što je tema filma, oštećenica je navela da je sinopsis takav da se radi o ženi koja je prošla kroz traumatično iskustvo, seksualno zlostavljanje i bilo kakvu vrstu nasilja nad ženama. Dodala je kako ima liječničku dokumentaciju od obiteljskog liječnika od lipnja 2018., a prije lipnja 2018. navodi da je znala odlaziti liječniku zbog bolesti prehlade i to onom liječniku koji bi bio dostupan. Na pitanje braniteljice je li kao maloljetnica bila izložena vršnjačkom nasilju i je li pomišljala o samoubojstvu navela je da je točno da je bila izložena vršnjačkom nasilju sa 13,14 godina i točno je da je bila depresivna. Predmetni događaj prijavila je u lipnju 2018. Najprije je kazala što se dogodilo krajem 2017. prijatelju s kojim zajedno radi i koji se zove MA, potom je prijavila liječniku, potom svojoj majci, a nakon toga različitim osobama. Na pitanje u kakvim je odnosima s IA, oštećenica je odgovorila da je on bio konobar na tom brodu. Na pitanje u kakvom su tada bili odnosu, ista je navela kako s IA nije bila ni u prijateljskom ni u ljubavnom odnosu. Oštećenici je predočen dio iskaza svjedoka IA kojeg je iznio na raspravi ovog suda od 2. prosinca 2024. i to četvrti pasus iskaza koji počinje riječima: „Na pitanje predsjednika vijeća navodim da sam ja s oštećenicom dok je bila gošća na brodu bio u intimnoj vezi, imali smo spolni odnos, ali mislim da je to bilo nakon ovog događaja s WC-om i povraćanjem, moguće zadnju večer.“ Oštećenica se očitovala kako to što je svjedok iskazivao nije točno i to riječima: „to je bilo prije nego što sam silovana i nije relevantno“, „to je bilo noć prije nego što sam silovana i to nije relevantno“. Iskazivala je kako je kontaktirala RA iz društva Katarina-line, poslala je istoj e-mail poruku navodeći da je silovana i tko joj je to napravio i da traži njegovo ime i taj mail je napisala 2021. Mail istog sadržaja poslala je i firmi posade broda koja se zove Bursa Boat istog dana. Na pitanje je li na brodu bila u kakvoj grupi, oštećenica je odgovorila da su bile samo ona i prijateljica koja se zove UA kao i da prijateljici nije odmah rekla što se dogodilo. Na pitanje je li s tom prijateljicom dalje putovala po [adresa] oštećenica je odgovorila da se našla s majkom u Grčkoj, a potom opet s ovom prijateljicom našla se u Njemačkoj te se s tom prijateljicom vratila sredinom listopada 2017. kući jer su imale još od ranije rezervirane povratne letove kao i da u tom periodu nije zatražila liječniku pomoć dok je bila u [adresa]. Vezano za stavljanje droge u piće navela je da ostaje kod svog iskaza i da i dalje misli da joj je tada ubačeno nešto u piće jer se nikada nije osjećala kao te večeri. Osjećala se kao da je u komi, mislima je bila u kupaonici, ali joj tijelo nije reagiralo. Na pitanje da objasni svoju tvrdnju da je počinitelj sutradan nestao s broda navela je da je on bio njihov kuhar i sljedećeg dana nije kuhao. Postojao je vodič turističke grupe i vodiča nije izvijestila o silovanju, ali ta gospođa je pronašla nakon tog događaja i pomogla joj je u tuširanju u njenoj sobi koja joj je rekla kako je pronašla na prostoru u sredini između svih kabina, s tim da je njoj IA rekao kako ju je upravo on doveo u taj prostor u sredini između kabina. Bila je svjesna da je IA uključio tuš i polijevao je vodom. Tijekom daljnjeg putovanja [adresa], s IA kontaktirala je putem Facebooka te su na taj način nakratko razgovarali. Na pitanje okrivljenika je li se susrela s IA prošle godine u Zadru navodi da se nije s njim nigdje susretala već mu je poslala jednu poruku na Facebook, a koju je dostavila kao presliku u spis. Na pitanje predsjednika vijeća navela je, nakon što joj je posebno objašnjeno, kako u ovom postupku ne postavlja imovinskopravni zahtjev koji bi mogla ostvarivati u parnici jer to nije nešto što je zanima. Dodala je kako je zainteresirana za kazneni progon počinitelja.

10.Tijekom postupka ispitana je posada broda, mornari, svjedok FA, zamolbenim putem i IA te kapetan broda ČA čijim iskazima sud poklanja vjeru kao uvjerljivima i argumentiranima, svjedoci su bili i danas su u dobrim odnosima s okrivljenikom, nemaju razloga teretiti ga pa ni svjedok IA za kojeg je okrivljenik u svojoj prvoj obrani u prethodnom postupku naveo kako je možda IA u dosluhu s oštećenicom da ga lažno terete i izvuku novac, ali je na raspravi naveo kako su uvijek bili u dobrim, kolegijalnim odnosima i da nisu nikada bili ni u kakvom sukobu što je potvrdio i svjedok IA te okrivljenik više tijekom postupka i nije iznosio sumnje niti prigovarao na vjerodostojnost iskaza ovog svjedoka.

10.1.Svjedok IA iskazivao je u prethodnom postupku i u dvije prigode na raspravi i to kako su išli raditi sezonu i na tom brodu okrivljeni ŽA je bio kuhar, ĐAD, mornar i mehaničar, a NA kapetan dok je on radio za šankom. Ture su bile od 7 dana i gosti bi tih 7 dana uglavnom bili mlađa populacija, pili su, možda su se i drogirali i moguće da jesu što je to i vidio. Gostima je to bio odmor, a njima posao. Sjeća se oštećene OA, ne sjeća se da je prijavila bilo kakve probleme. U prethodnom postupku svjedok je iskazivao kako mu je naknadno kapetan ČA javio vezano za predmetni postupak za silovanje te da ga je zvao i okrivljeni ŽA. Sjetio se kako ga je ŽA jedne večeri zamolio da iz wc-a u kojem je ležala oštećenica, doslovno omotana oko wc školjke, da joj pomogne kako bi došla do kabine. Bila je alkoholizirana kao i ostali gosti i nije primjetio ništa neobično. Odvukao je u hodnik gdje su se nalazile kabine i stavio je ispod klime.Pomogao mu je i mornar ĐAD. Negirao je da je s istom bio u intimnoj vezi ističući kako su se samo jednom poljubili zbog čega su ih drugi zadirkivali. U razgovoru s OA preko facebooka jedne prigode kada je pitala za ŽA, plakala, pitala ima li okrivljenik djecu, oštećenica je rekla i da takva osoba ne bi trebala biti na slobodi, da može ponoviti djelo, da je sve to dovelo nju i njenu majku u teško psihičko stanje i da želi njegovo kažnjavanje, nije spominjala novčanu odštetu. Nije primijetio da se okrivljenik upuštao u seksualne odnose s gošćama na brodu, nije s njima komunicirao, rijetko je izlazio.

10.2.Na raspravi je iskazivao kako je oštećenica LAD kao i ostali bila mrtva pijana, pozlilo joj je te večeri i otišla je wc, vrata su bila pritvorena. Oni ostali članovi posade su bili sa strane broda i pušili su. Tu je osim njega bio okrivljeni ŽA i ĐAD, te pošto je on najmlađi, oni su mu rekli da ode pomoći gošći. Ušao je u wc, OA je ležala omotana oko wc školjke. Polio ju je tušem da dođe sebi i ona je došla sebi, otvorila oči, nije mogla šetati jer je bila prepijana, pa su je ĐAD i on odnijeli u potpalublje gdje se nalaze kabine te je stavili u hodnik da spava na luft madracu. Ne sjeća se u tom trenutku gdje je bio okrivljenik. Dok su je nosili do tih skala oštećenica je njemu povratila po leđima. Na pitanje predsjednika vijeća, svjedok je naveo da je s oštećenicom dok je bila gošća na brodu bio u intimnoj vezi, imali su spolni odnos, ali misli da je to bilo nakon spornog događaja s wc-om i povraćanjem, moguće zadnju večer. Istakao je da se cijelo vrijeme puštala glazba i bila je pozitivna atmosfera, oštećenica nije uopće spominjala okrivljenog ŽA niti pozitivno niti negativno, nit je bilo kakvih pritužbi na bilo koga. Poslije Makarske su išli u luku Omiš pa Split, nije bilo nikakvih pritužbi. Nakon što je oštećenica otišla s broda čuli su se u par navrata preko porukica, ona nije ništa spominjala već kada je počeo ovaj kazneni postupak oštećenica ga je nazvala preko video poziva i spominjala okrivljenog i da se nešto dogodilo na brodu odnosno da je ona silovana od strane kuhara. I dalje nije spominjala ŽA. Kada je svjedoku predočen raniji iskaz iz prethodnog postupka, svjedok je naveo kako je sve točno iskazivao osim u djelu kada je negirao da bi imao seksualni odnos s oštećenicom. U to vrijeme kada je iskazivao pred ŽDO imao je djevojku i nije htio da ona to sazna tj. da sazna istinu, a to je da se on te prigode upustio u spolne odnose s oštećenicom. Svjedok je naveo kako je na brodu s grupama uvijek bio i vodič pa tako i tog tjedna, ne sjeća se tko je taj tjedan bio vodič. Vodič je bio osoba od povjerenja gostima, a koliko se ja sjeća vodič nije imao nikakvih primjedbi, bilo od strane gostiju jedino pritužbi vezano za komfor kabina. Što se tiče wc-a, bila su 4 u nizu i to 2 s tušem i školjkom, a 2 samo sa tušem. Te prigode kada je oštećenicu zatekao savijenu iza školjke bila je obučena, a nije išao za tim je li išta bilo pokidano ili sl. Misli da su nakon tog događaja još plovili 2 dana i nitko se od posade nije mijenjao. Nakon što je oštećenica otišla s broda, preko Facebooka su se čuli dok je ona još putovala [adresa], misli sa party vlakom, ali oštećenica mu ni tada nije iznosila bilo koje primjedbe. Na pitanje po čemu je te prigode kada je oštećenicu zatekao u wc-u vidio da je mrtva pijana, svjedok je naveo kako je to zaključio po njenom ponašanju, svi su bili pijani, zna što i koliko jer je točio za šankom. Sutradan mu se oštećenica ispričavala što je povratila po njemu, rekao joj je da mu se mora iskupiti zbog toga i da mora sa njim na piće i tada su se u salonu i poljubili, a ona ga je tada na engleski pitala želi li se sa njim maziti što je poslije proguglao jer tada nije znao što to znači. Sutradan u salonu u toj priči prvi je krenuo u komunikaciju s njom i rekao joj je da je prethodne večeri povratila po njemu. Nakon što je dobio poziv od policije nakon toga mu se i okrivljenik javio telefonom i taj bi razgovor ocijenio normalnim, okrivljenik mu je rekao što mu se događa i za što ga terete i normalno su razgovarali. U tom razgovoru okrivljenik mu nije ni prijetio niti ga je za bilo što optuživao ili mu nešto sugerirao. Svjedok je istakao da može ponoviti što je rekao pred tužiteljstvom i to da ne brani ni okrivljenika ni oštećenicu i tko je kriv neka odgovara. Nakon tog razgovora s okrivljenikom zvala ga je i oštećenica, a čuo se s ČA i Z.

10.3.Ispitan ponovno na raspravi svjedok IA odgovarao je na pitanja pa je tako naveo da mu se prije poziva suda javila oštećenica preko Facebooka s par poruka, a s njom se nije susreo osobno, ni u Zadru ni bilo gdje. Ostaje kod ranijeg iskaza kada je kazao da su bili u intimnom odnosu međutim vremenski ne može precizirati kojih bi to datuma bilo. Na pitanje braniteljice, a s obzirom na navode žrtve da bi ona vikala upomoć i da je čula njega kako lupa po vratima toaleta izvana i nešto govori, svjedok je naveo kako to nije istina. Još je dodao da je bio u šanku, a ogromni zvučnik s glasnom muzikom stoji kraj šanka i 30-ak ljudi je bilo na brodu. Na pitanje braniteljice naveo je kako nije nikada nazočio situaciji da bi vidio kako okrivljenik izlazi iz WC-a, a da bi unutra bila oštećena i povraćala. On i ĐAD su odveli oštećenicu u prolaz između kabina i tu je ostavili, a inače su bile česte situacije da gosti po WC-ovima povraćaju i to je bila svakodnevna situacija. Prvi put je saznao da bi se dogodio nekakav seksualni napad kada ga je kontaktirao policajac ili neka službena osoba, a nakon toga kapetan ČA. Pojasnio je da kada je razmijenio te poruke preko Facebooka, da bi ga oštećenica samo upitala je li to bio kuhar na brodu i poslala mu sliku okrivljenika, a što je on potvrdio. Još mu je rekla da je napravila neku zakladu ili video za zlostavljane žene kako se to nikome više ne bi dogodilo. Odgovorio joj je da tko je kriv neka odgovara, a on s tim nema ništa. Na pitanje braniteljice svjedok je naveo kako je okrivljenik 2017. izgledao slično kao i danas. Nisu imali nikakav ugovor u smislu da bi postojala zabrana stupanja u spolne odnose s putnicima. Na pitanje je li moguće je da su ostali članovi posade znali da je on bio u vezi s oštećenicom, svjedok je odgovorio kako s obzirom da se radi o malom prostoru od 40-ak m2 gosti bi dolazili u grupama, to je mali prostori i da se bilo što dogodi, sve se brzo sazna.

11.Svjedok FA u prethodnom postupku iskazivao je kako je radio kao pomoćni radnik na brodu Omladinac kao i da je ŽA također radio na brodu kao kuhar. Sjeća se da je 5. rujna 2017. brod uplovio u Makarsku, ali da tu nije bilo nikakvih posebnih događaja. Ostali članovi posade bili su ČA i IA. Ne sjeća se osobe imena LAD. Nije primijetio ništa neuobičajeno. Ne sjeća se da je bilo prijava za silovanje. Istakao je kako ga je jedne prigode 2022. godine nazvao IA izvještavajući ga vezano za postupak i davanje izjava. Odgovorio je kako utužene večeri u Makarskoj nije bilo poziva upomoć, vriska ili neobičnih zvukova, on je te večeri kratko izašao s broda kako bi popio piće, a nije mu poznato je li okrivljenik napuštao brod. Na pitanje je li pomogao IA oštećenicu unijeti u njenu kabinu svjedok je naveo da nije kao i da je bio u dobrim odnosima s okrivljenikom.

12.Svjedok ČA, kapetan i vlasnik boda Omladinac, iskazivao je kako ni okrivljenik ni IA više ne rade za njega. U luci Makarska nije se dogodilo ništa što bi privuklo njegovu pažnju. Nije mu poznato da bi IA bio u kakvoj vezi s oštećenicom. Gosti su bili skloni alkoholu pa su pazili da se ne ozlijede. Istakao je kako je okrivljeni ŽA bio kuhar na brodu, brod se bavio krstarenjem i vozili su mlade putnike iz Australije, Novog Zelanda i drugih zemalja na relaciji Split- Dubrovnik-Split. Što se tiče okrivljenog ŽA na njega nije bilo nikakvih pritužbi ni od strane agencije ni njega ni gostiju već može reći sve samo pohvalno. Gđe. OAGration se ne može posebno sjetiti. Odgovorio je kako je ŽA i tada izgledao jednako kao i danas. Vezano za obveze vodiča je da vodič bude s gostima kada bi došli u luku i po mjestima bi ih provodio da vide znamenitosti, s njima odlazio po koktel barovima. Vodičkinje su većinom bile strane državljanke angažirane od strane podagencije budući su podagencije dovodile goste za agenciju Katarinaline. Na pitanje je li netko drugi od članova posade imao spolne odnose s gostima naveo je da se sjeća jedino jednog incidenta kada je jedne prigode agencija tražila da člana posade FA iskrca s broda jer da se jedna gošća ne osjeća ugodno pa ga je iskrcao, a ne zna što je dalje bilo vezano za taj incident i je li kontakta uopće bilo. Svjedok je odgovorio i da je tijekom ovog putovanja ŽA cijelo vrijeme bio na brodu i ni njega ni okrivljenika nitko nije upozoravao na bilo što. U ugovorima s brodarom nije bilo nikada navedeno bilo što vezano za stupanje u intimne odnose s gostima, ali misli da se podrazumijeva da se tako nešto ne smije raditi. Nije imao situaciju da bi se netko od članova posade hvalio nekakvim takvim seksualnim odnosima.

13.Tijekom postupka sačinjena su psihijatrijsko psihologijska vještačenja okrivljenika i žrtve kojima sud u cijelosti poklanja vjeru budući su ista vještačenja kao i dopuna psihologijskog vještačenja žrtve visokostručna i argumentirana, na raspravi su vještaci odgovorili na sva pravno relevantna pitanja, a stalni sudski vještak psiholog EAD na pitanja i primjedbe obrane objasnila je metodologiju rada, vezano za utvrđivanje autentičnosti iskaza oštećenice, čije argumente sud prihvaća kao stručne i valjano obrazložene.

14. U mišljenju psihijatrijsko psihologijskog vještačenja okrivljenika ŽA izrađenom po stalnim sudskim vještacima dr. Dolores Britvić i mr. LA navedeno je kako rezultati psihologijske obrade ukazuju da je u okrivljenikovoj strukturi ličnosti prisutna neurotska trijada koju karakteriziraju teškoće u psihološkoj prilagodbi, napetost, nervoza i psihosomatske tegobe. Na planu emocionalnog doživljavanja izražena je anksiozno-depresivna simptomatologija. Na planu ponašanja uočava se pasivnost u interpersonalnim odnosima te povlačenje iz socijalnih kontakata. Psihopatska devijacija se ne nalazi. Projektivno se saznaje o ispitaniku neadekvatno strukturirane ličnosti, osiromašenog afektivnog izražavanja, koji pred sebe postavlja ostvarive ciljeve, neučinkovitih je mehanizama obrane ličnosti u emocionalno zahtjevnim situacijama, izraženog osjećaja prevladanosti životnim teškoćama i zahtjevnog u interpersonalnom i socijalnom funkcioniranju. U zaključku je navedeno kako ŽA ne boluje od duševnih bolesti, zaostalog duševnog razvitka il težih psihičkih poremećaja. Aktualno iskazuje značajke Anksiozno-depresivnog poremećaja prvenstveno kao reakcija na kriznu situaciju u kojoj se našao. Nema elemenata koji bi ukazivali na zlouporabu ili ovisnost o psihoaktivnim drogama ili alkoholu. Mogućnost shvaćanja značenja postupaka i upravljanje njima tempore criminis je bila uredna. Ne nalazi se značajki opasnosti za okolinu.

15.U postupku je sačinjena i psihijatrijsko psihologijska obrada oštećenice ČAD po stalnim sudskim vještacima psihijatru dr. ĐA i psihologu EAD. U zaključku psihijatrijsko psihologijskog vještačenja oštećenice navedeno je kako na temelju provedene psihologijske obrade, kliničkog intervjua i opažanja tijekom susreta, može se zaključiti da ispitanica ne pokazuje znakove duševne bolesti ni ozbiljnijih poremećaja realiteta, već izražene simptome posttraumatskog stresnog odgovora koji mogu biti u psihološkom i kliničkom smislu povezani s opisanim traumatskim iskustvom. Navedeni događaj (kako ona sama opisuje) doživjela je kao emocionalno i tjelesno ugrožavajući, u stanju smanjene sposobnosti samozaštite i kontrole, što je uvelike nadilazilo njezine tadašnje kapacitete suočavanja. Uslijed toga je razvila dugotrajne teškoće emocionalne i interpersonalne prilagodbe koje i dalje utječu na njezinu svakodnevnu funkcionalnost, posebno u kontekstu emocionalne bliskosti, povjerenja i radne sposobnosti. Psihologijski profil ukazuje na osobu s izraženom emocionalnom vulnerabilnošću, anksioznošću i poteškoćama u regulaciji afekta, uz sekundarno razvijene obrasce izbjegavanja i povlačenja kao obrambene mehanizme u kontekstu narušenog osjećaja sigurnosti i interpersonalnog povjerenja. U trenutku vještačenja prisutni su elementi povišenog psihološkog distresa i otežanog funkcioniranja, osobito na području emocionalne bliskosti i sigurnosti u interpersonalnim odnosima. Na temelju dostupnih podataka nije moguće s visokom razinom sigurnosti nedvosmisleno potvrditi etiološku povezanost navedenih poteškoća s konkretnim opisanim događajem. Vezano za učinak razine alkohola u krvi i mentalne funkcije organizma vještak je naveo kako razina alkoholiziranosti tempore criminis nije ni na koji način objektivizirana te se može procjenjivati samo na temelju anamnestičkih podataka i podataka dobivenih od strane svjedoka. S obzirom na navode žrtve o količini i vrsti popijenih alkoholnih pića, aktiviran mehanizam povraćanja te izjave svjedoka, razina alkoholiziranosti bi mogla biti bliže1,8 do 2,00 promila. Nakon obavljenog psihijatrijskog pregleda oštećenice utvrđeno je kako ista ne boluje od duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ni nedovoljnog duševnog razvitka. Njeno intelektualno funkcioniranje se odvija u granicama prosječnih mogućnosti, bez uočljivog odstupanja u smislu eventualnog organskog oštećenja psihičkih funkcija. U ličnosti uočljiva emocionalna nestabilnost sa dominantnom simptomatikom anksioznodepresivnih obilježja. U Australiji dijagnosticirani joj je posttraumatski stresni poremećaj dijagnostički manjkav, nedostaje psihologijska obrada i nalazi psihijatra. Tempore criminis pokazuje znakove visokog stupnja akutne alkoholiziranosti. Ne uočavaju se simptomi niti znaci sindroma ovisnosti.

15.1.Vještak dr. ĐA na raspravi, odgovarajući na pitanja, naveo je kako u spisu nije pronašao nikakvih objektivnih podataka da bi postojala mogućnost primjene tj. njezine konzumacije sredstava koje se kolokvijalno nazivaju droge za silovanje. Pod tim nazivom najčešće se podrazumijevaju psihoaktivna sredstava koja mogu uzrokovati sedaciju uz hipnotički učinak. Dodatno svojstvo tih sredstava da izazivaju gubitak pamćenja "amneziju" za razdoblje koje je uslijedilo nakon konzumacije. Vrlo je širok krug sredstava koji mogu imati ovakav efekt a najpoznatiji su sedativi benzodiazepina (najpoznatiji predstavnik diazepan) te kombinacija takvih sredstava sa alkoholom. U širem smislu takva sredstava su i kokain i amfetamini te ecstasy. Također i sama veća količina alkohola može dovesti do popuštanja tzv. kočnica odnosno smanjenje otpora. Ako su u igri psihoaktivna sredstva sama žrtva ne zna što se zapravo dogodilo te je li došlo do nečega što ona nije željela. Psihoaktivna sredstva mogu uzrokovati djelomičan gubitak pamćenja. Osobito su opasne nuspojave ako ih se kombinira s alkoholom jer osim pospanosti može doći do poremećaja disanja, ostalih životnih funkcija kao i do smrtnih ishoda. Iskustveno i znanstvena saznanja govore u prilog tome da su u najvećem postotku osoba koje dolaze na hitnu pomoć pod sumnjom da su drogirane u svrhu silovanja ustvari alkoholizirane i u tijelu bude pronađen samo alkohol. Iz ovih razloga se u svom nalazu i mišljenju fokusirao na poznate činjenice o konzumaciji alkoholnih pića, a ne na nešto za što samo žrtva misli da se dogodilo. U svom nalazu i mišljenju o razini alkoholiziranosti kao i ponašanju i simptomima kod osoba u takvome stanju nije pronašao objektiviziran podatak o razini akutne alkoholiziranosti te se odlučio za procjenu na temelju svih dostupnih podataka koji su mu bili na raspolaganju pa je tako i naveo da bi to bilo negdje sukladno kliničkoj slici, a između 1,8 do 2,0 g/kg promila. U svom pisanom nalazu i mišljenju je naveo da je povraćanje bitan podatak jer je to zaštitni mehanizam samoga organizma koji se pokušava iz tijela riješiti toksične supstance. Otprilike je takva klinička slika ekvivalentna tom stupnju alkoholiziranosti,više razine alkoholiziranosti organizma vodile bi prema ozbiljnim posljedicama za zdravlje uključujući i stanje kome. Postoji mogućnost gubitka pamćenja djelomično, a nekada i potpuno. Gubitak percepcije stvarnosti u tako visokim alkoholiziranim stanjima je vrlo izgledna. Osobe koje imaju amneziju za pojedine događaje imaju snažnu potrebu sjetiti se što se to dogodilo pa sama nemogućnosti prisjećanja izaziva kod njih visoki stupanj anksioznosti i nemira. U nekakvim ekstremnim slučajevima osobe znaju "popuniti" svoje pamćenje određenim događajima koji i nisu možda bili u svezi s tim događanjima. Na pitanje postoji li mogućnost da tako sjećanje bude selektivno odnosno nepouzdano vještak je naveo kako općenito gledajući mogućnosti postoje, u konkretnom slučaju nije kliničkim pregledom i pregledom dostupne medicinske dokumentacije kao i ostale dokumentacije stekao takav dojam. Vodio je računa o proteku vremena i u svom vještvu jasno se izjasnio kako se sva njezina zdravstvena problematika u konkretnom slučaju mora sagledati u svjetlu traumatskog iskustva. No budući je ovo konkretno traumatsko iskustvo predmet ovog postupka na sudu nikako se ne može tvrditi je li to uzrok njezinog ondašnjeg i sadašnjeg zdravstvenog stanja jer to je temeljni kriterij – traumatsko iskustvo kao temelj za PTSP. Na pitanje može li ono što je oštećenica navela da je s 13,14 godina doživjela, traumatska iskustva i bila sklona suicidu biti temelj za PTSP vještak je odgovorio da to može biti neko drugo traumatsko iskustvo pa i to. Podaci koji postoje, a koje je i žrtva sama u svoj izjavi potvrdila, su vezani samo uz dijagnostiku obiteljskog liječnika koji je to dijagnosticirao i uputio je u centar za mentalno zdravlje koji su donijeli procjenu stanja i plana pri liječenju te je upućena kliničkom psihologu na psihoterapijski tretman. Na pitanje može li se reći da je nedvojbeno dijagnosticiran PTSP vještak je odgovorio kako to ne može reći, a u svom se vještvu izjasnio da nedostaju određeni dijagnostički podaci u vidu ciljane psihologijske obrade te psihijatrijskog nalaza. Nedvojbeno jeste da kod žrtve postoje određeni elementi koji upućuju na postojanje PTSP-a, no koja je njegova geneza to on kao vještak u ovom trenutku ne može reći.

15.2.U dopuni psihologijskog vještačenja na okolnosti autentičnosti iskaza oštećenice s psihologijskog aspekta stalni sudski vještak EAD navela je :

Analiza sadržaja iskaza (CBCA – Criteria-Based Content Analysis)

U okviru sadržajne analize provedena je evaluacija 19 kriterija karakterističnih za iskaze koji se temelje na stvarno doživljenim događajima. Iskaz oštećenice analiziran je prema svakom pojedinom kriteriju, na temelju transkripta svjedočenja.

1. Logička struktura narativa: iskaz ima jasan vremenski slijed i koherentnu strukturu – od dolaska na brod, preko večernjeg izlaska, do incidenta u toaletu i reakcija koje su uslijedile.

2. Bogatstvo detalja: sadržava niz konkretnih informacija – broj dana krstarenja, osobe koje su bile prisutne, opise prostorija, konzumiranih pića, emocionalne i tjelesne reakcije.

3. Periferni detalji: prisutni su detalji koji nisu nužni za razumijevanje kaznenog događaja, poput imena vodičkinje, povraćanja po drugoj osobi i opisa tuširanja u različitim okolnostima.

4. Opisi odnosa među osobama: iskaz uključuje opis odnosa s više osoba (konobar, prijateljica, vodičkinja, chef).

5. Reprodukcija govora: sadržaj iskaza sadrži neizravne opise govora drugih, bez doslovnih citata.

6. Spontani ispravci: svjedokinja tijekom iskaza koristi izraze koji ukazuju na samoprovjeru, poput "ispričavam se", "ne mogu se sjetiti", "možda", te pojašnjava svoje navode.

7. Priznanja o nesjećanju ili neznanju: više puta navodi da se ne sjeća, ne zna ili nije sigurna u pojedine informacije.

8. Procjena vlastitih emocionalnih reakcija: iskaz uključuje izražene opise emocionalnih stanja poput plača, bespomoćnosti, srama, gađenja te razrađuje simptome posttraumatskog stresa.

9. Opis subjektivnog mentalnog stanja počinitelja: navodi da je počinitelj djelovao frustrirano, iako bez dublje razrade njegovih unutarnjih stanja.

10. Opis složenih interakcija: situacija uključuje više osoba, složenu dinamiku događaja i kasnijih reakcija, uključujući pomoć više sudionika.

11. Neizravni iskazi i emocionalna naracija: prisutna je emocionalna naracija, iako bez izraženih metaforičkih izraza.

12. Opis emocionalnih reakcija drugih osoba: navodi što su druge osobe činile, ali ne opisuje njihova emocionalna stanja.

13. Sadržaji koji nisu u osobnom interesu: iznosi informacije koje ne idu u prilog njezinoj poziciji – da je konzumirala alkohol, da nije odmah prijavila događaj, da nije odmah kontaktirala svjedoke.

14. Navodi o motivaciji počinitelja: izražava uvjerenje da je počinitelj „to isplanirao“, ali bez dodatne razrade njegovih namjera.

15. Nekonzistentnosti bez kontradikcije: prisutne su manje vremenske nedosljednosti (npr. između 2017. i 2018.), ali unutar granica očekivanih kod traumatskog pamćenja.

16. Priznanja o osobnoj neodlučnosti i nesigurnosti: govori o osjećaju srama, neodlučnosti oko prijavljivanja i strahu od kontakta s osobama s broda.

17. Opis tjelesnih senzacija: detaljno opisuje tjelesne senzacije tijekom događaja (nemoć, dodiri, osjećaj fizičke blokade, povraćanje).

18. Osjećaj odgovornosti i sumnje u vlastite postupke: izražava sumnju u točnost vlastitog pamćenja, mogućnost da je supstanca ubačena u piće te vlastiti osjećaj krivnje.

19. Stil pripovijedanja: iskaz je stilistički neobrađen, emocionalno obojen, s prekidima zbog plača i pauzama tijekom iznošenja.

Na temelju navedenog, zaključuje se da je prisutno 16 od 19 kriterija, a preostala tri kriterija djelomično su prisutna. Niti jedan kriterij nije potpuno izostao. U skladu s literaturom i metodološkim preporukama, ovakav rezultat upućuje na visok stupanj vjerodostojnosti sadržaja iskaza, budući da se prag vjerodostojnosti smatra zadovoljenim kada je prisutno 10 do 12 kriterija.

Napomena o djelomično prisutnim CBCA kriterijima

Tijekom analize sadržaja iskaza žrtve, tri kriterija CBCA metode ocijenjena su kao djelomično prisutna. U nastavku se pojašnjava na temelju kojih obilježja iskaza je donesena takva procjena:

1. Reprodukcija govora (kriterij 5): U iskazu žrtve prisutni su neizravni opisi verbalne komunikacije drugih osoba (npr. "vikali su nešto na hrvatskom jeziku, ali nisam razumjela"), ali nedostaje doslovna reprodukcija konkretnih izjava. Budući da se ovaj kriterij temelji na prisutnosti citiranog govora koji je svjedok percipirao tijekom događaja, njegova prisutnost u ovom slučaju ocijenjena je kao djelomična.

2. Prikaz subjektivnog mentalnog stanja počinitelja (kriterij 9): Žrtva u iskazu navodi da je počinitelj bio frustriran zbog njenog odbijanja i izražava sumnju da je njegovo ponašanje bilo unaprijed isplanirano. Ipak, ove tvrdnje nisu potkrijepljene jasnim opisom ponašanja, izraza lica, tona glasa ili drugih vanjskih znakova koji bi potvrdili razumijevanje unutarnjih stanja druge osobe. Zbog toga je kriterij ocijenjen kao djelomično prisutan.

3. Prikaz emocionalnih reakcija drugih osoba (kriterij 12): U iskazu se opisuje ponašanje drugih osoba (npr. pomagačke radnje vodičkinje i konobara, udaranje po vratima), ali nisu navedene njihove emocionalne reakcije (npr. zabrinutost, panika, suosjećanje). Nedostatak eksplicitnog prikaza emocija drugih osoba ukazuje na djelomičnu prisutnost ovog kriterija.

2. Validacijska analiza vjerodostojnosti iskaza (SVA)

Uz sadržajnu analizu, provedena je i validacijska procjena konteksta iskaza i osobnih okolnosti žrtve. Ova procjena uključuje identifikaciju vanjskih i unutarnjih čimbenika koji bi mogli utjecati na pouzdanost iskaza.

• Motivacija za lažno iskazivanje: nije utvrđena. Oštećenica ne pokazuje interes za financijsku naknadu, ne podnosi imovinskopravni zahtjev i navodi da je motivirana isključivo kaznenim progonom.

• Prisustvo sugestije ili socijalnog pritiska: nije prepoznato u iskazu. • Kognitivna zrelost: u trenutku događaja bila je punoljetna (20 godina), emocionalno još nezrela, što je u skladu s fazom ranog odraslog razvoja. • Postojanje emocionalne traume: dokumentirano je postojanje posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), a simptomi su izraženi i konzistentni s kliničkom slikom traume.

• Psihološka stabilnost: u kasnijem razdoblju bilježe se suicidalne misli i izražena emocionalna patnja, što je očekivano s obzirom na razinu traume; nije uočen obrazac patološke distorzije stvarnosti.

• Konzistentnost kroz vrijeme: navodi se u oba iskaza ne mijenjaju bitno kroz vremenski period dulji od godinu dana; struktura i sadržaj iskaza ostaju stabilni. • Postojanje podržavajućih dokaza: iako ne postoje neposredni fizički dokazi, postoje svjedoci, e-mail korespondencija, liječnička dokumentacija i svjedočenja koji podržavaju iskaz.

• Osviještenost o granicama sjećanja: iskaz uključuje više navoda o nesigurnosti, fragmentiranosti sjećanja i postupnom prisjećanju, što je u skladu s poznatim obilježjima traumatskog pamćenja.“

15.3.U zaključnom mišljenju vještakinja je navela kako na temelju sadržajne analize dvaju iskaza oštećenice, psihologijskog intervjua te dodatne validacijske procjene konteksta iskaza, može se zaključiti da iskazi žrtve ČAD sadrže obilježja visokog stupnja vjerodostojnosti. Iskazi zadovoljavaju većinu kriterija sadržajne analize (16 od 19), uključujući emocionalnu autentičnost, spontanost, detaljnost i složenost interpersonalnog narativa. Validacijska procjena nije identificirala čimbenike koji bi značajno umanjili vjerodostojnost navoda, a psihologijsko funkcioniranje oštećenice i postojanje dokumentiranih simptoma posttraumatskog stresa dodatno podupiru autentičnost iskaza.S psihologijskog aspekta, nalazi upućuju na to da se iskaz oštećenice može smatrati autentičnim i vjerodostojnim.

15.4.Vještak psiholog dr.EAD nakon izrade dopune pihologijskog vještačenja žrtve na raspravi je odgovarala na pitanja stranaka te je iskazivala na pitanje je li pravilno primijenila SVa metodu kako CBCA metoda ili tehnika sastoji se od analize kroz 19 kriterija. Moguće su različitosti u smislu samog naziva kriterija međutim sadržaj ostaje uvijek isti. Nazivi se mogu razlikovati ovisno o prijevodu u literaturi, a suština sadržaja ostaje ista. Razlika je u nazivu ne u sadržaju. Što se tiče samog detalja vezano za odnose sa konobarom GA to je samo jedan od detalja koji su analizirani u okviru iskazivanja oštećenice. Što se tiče provođenja same psihologijske obrade, a s obzirom da se radi o osobi koja ne govori hrvatski jezik, cjelokupna psihologijska obrada je rađena na način da su osobi čitani i prevođeni ti upitnici uključujući i MMPI i TSI. Ne postoje standardizirane engleske verzije tih upitnika. Razlog zašto je dobivene rezultate uzela u obzir je taj da ti testovi imaju određene ljestvice valjanosti koje bi najvjerojatnije bile dovedene u pitanje da osoba nije mogla razumjeti sadržaj pitanja, da pitanja nisu bila jasna i sl. osim toga žrtvi je prije samog početka bio objašnjen način na koji će se provesti psihologijska obrada i ona je na to pristala. Ne radi se samo to o MMPI i TSI nego i ukupno primijenjenom instrumentariju pa i u samom intervjuu obzirom da osoba ne govori hrvatski jezik. Na posebno pitanje je li vještakinja primijenila englesku licenciranu verziju MMPI 2 i TSI verziju s pripadajućim normama za tu populaciju vještakinja navodi: ne. Istakla je kako je osoba od samog starta znala da ne postoje testovi na njenom jeziku i da je na to pristala. Postoje situacije kada osoba zna hrvatski jezik pa joj se isto tekstovi čitaju. Na pitanje braniteljice vještaku gdje je uzela u obzir kod primjene CBCA da je ista prethodno sudjelovala u intenzivnim psihološkim terapijama vještakinja navodi da je osoba bila u tretmanu KBT terapeuta u nekoliko navrata to po njenom mišljenju ne dovodi u pitanje u potpunosti njen iskaz odnosno opće karakteristike sadržaje i specifičnosti samog iskaza. To bi značilo da osoba kroz psihoterapijski tretman dobiva specifične upute kako da iskazuje. U svakom slučaju je bila svjesna odnosno znala za činjenicu da je osoba bila 5-6 puta kako joj je sama rekla, kod razgovora kod psihoterapeuta. Vještakinja je navela kako su stručne preporuke takve da je bitan način na koji se uzima iskaz osobe pa se preporučuje da taj iskaz bude neposredno nakon samog događaja nekontaminiran nekim vanjskim utjecajima pa i utjecajima prije nego što je osoba uzela psihoterapijski proces jer sve navedeno množe utjecati na kvalitetu samog iskaza. Moguće je provesti analizu iskaza osobe kad je i kako ona dala uzevši u obzir način kako je sam iskaz uzet. Metode kojima se ispituju vjerodostojan iskaza u krajnjoj liniji govore o vjerojatnosti vjerodostojnosti samog iskaza, a što je više kriterija zadovoljeno može se reći da je iskaz vjerojatnije vjerodostojan. Na pitanje braniteljice s obzirom na nalaz psihijatra i da je žrtva bila u alkoholiziranom stanju postoji li gubitak percepcije stranosti kod žrtve vještakinja je navela da sama osoba odnosno oštećena u nekim dijelovima izražava sumnju u točnost vlastitog pamćenja. Na daljnje pitanje dolazi li u takvim slučajevima do popunjavanja određenim događajima u pamćenju, a da se isti nisu dogodili, vještakinja odgovara kako ne bi rekla da dolazi do izmišljanja događaja nego osoba ima rupe u pamćenju te osoba ima potrebu nadopuniti rupe u pamćenju, može se ne sjećati nekih dijelova. Upravo kod razgovora s oštećenicom ista je iskazivala: „nisam sigurna, misli da ili ne sjeća se“, a što sve govori upravo u prilog da vjerodostojno iskazuje odnosno ne izmišlja detalje nego je spremna priznati to da se nečega ne sjeća. Na pitanje je li vještakinja uzela u obzir odmak od događaja do prijave te činjenicu da je odmah po događaju oštećenica još 3 mjesec nastavila s putovanjima i bila s prijateljicom i majkom dakle s osobama od povjerenja vještakinja navodi kako reakcija osobe na doživljenu traumu mogu biti različite i nije rijetko da osoba u vremenskom odmaku nakon procesuiranju onoga što se dogodilo kaže to bliskim ljudima pa i na kraju da to prijavi, a na što može utjecati jako puno faktora osjećaj krivnje, strah, sram, negiranje da se to dogodilo pa su te reakcije dosta različite. Vezano za zaključak psihologa na str. 18-19 dopune vještačenja vezano ostala je kod toga da nije bilo motivacijskog faktora i da je snimanje filma bio njen diplomskog zadatak, da su donacije bile skupljanje za potrebe snimanja filma što je bilo za potrebe njenog diplomskog rada i nije imala imovinske koristi. Na pitanje braniteljice je li upotrebljavala kontrolnu listu za valjanosti za objašnjenje rezultata CBCA vještakinja je navela da je koristila konvalidacijsku listu i to je navela na str. 18. dopune vještva u toč. 2. Na daljnje pitanje jesu li izostavljeni kriteriji psihološki faktor, motivaciju za neistinu, utjecaj vanjskih informacija i kontekst samog iskaza a u odnosu na utvrđeno stanje žrtve vještakinja je navela kako je u vještačenju navela prvom točkom motivaciju za lažno iskazivanje gdje je navedeno da ne podnosi imovinsko pravni zahtjev i sl.

16.Analizom svih navedenih dokaza sud je utvrdio da je okrivljenik ŽA počinio kazneno djelo iz čl. 153. st 1. u svezi čl. 152. st. 1.KZ/11.

16.1.Sud ne poklanja vjeru obrani okrivljenika kada isti negira djelo, navodi da mu nije bila poznata oštećenica LAD dok nije vidio njenu sliku na društvenim mrežama nakon početka ovog postupka, da nije bio ni u kakvoj komunikaciji ni kontaktu na brodu s oštećenicom, da mu nije poznato da je oštećenica te prigode bila u WC-u i povraćala i da nikome nije rekao da joj pomogne. Takva obrana okrivljenika neuvjerljiva je, nije u skladu s ostalim izvedenim dokazima i usmjerena je na izbjegavanje kaznene odgovornosti.

16.2.Činjenica da je oštećenica prijavila okrivljenika za predmetno kazneno djelo nakon pet godina ne dovodi u pitanje vjerodostojnost iskaza oštećenice imajući u vidu da žrtve nakon proživljenog traumatskog iskustva različito reagiraju, a što proizlazi iz zaključaka psihijatra dr. ĐA i psihologinje CA. I ispitani svjedok IA navodi kako, kada mu se oštećenica javila putem facebooka nakon nekog vremena, uznemirena i plačući, navodeći kako nije ranije prijavila silovanje jer je bila depresivna i živi u dalekoj Australiji te da ima suicidalne misli, isti ju je ozbiljno shvatio. I oštećenica je u svom iskazu navela razloge zbog kojih se dvoumila koji su po mišljenju suda životni, argumentirani i uvjerljivi. Tako na pitanje zašto nije odmah izvršila prijavu policiji dok je još bila u Hrvatskoj, odgovorila je kako joj je bilo neugodno, misli da joj je nešto stavljeno u piće pa joj je stoga trebalo neko vrijeme da bi se prisjetila svega onoga što joj se dogodilo, kako je dalje razvijala PTSP sve više bi se sjetila dodatnih pojedinosti te da je 2018. i 2019. imala jake suicidalne misli. Kada se iz [adresa] vratila u Australiju bilo joj je teško, ali kad je počela procesuirati tu traumu bilo joj je puno teže i to je bilo 2018. godine. Takav iskaz oštećenice ima uporište u zaključku psihijatra dr. ĐA kada navodi kako kod oštećenice nalazi izražene simptome posttraumatskog stresnog odgovora koji mogu biti u psihološkom i kliničkom smislu povezani s opisanim traumatskim iskustvom te da osobe koje imaju amneziju za pojedine događaje imaju snažnu potrebu sjetiti se što se to dogodilo pa sama nemogućnosti prisjećanja izaziva kod njih visoki stupanj anksioznosti i nemira. Iako oštećenica objašnjava amneziju sugerirajući da ju je netko drogirao stavivši nešto u piće, vještak ĐA objašnjava kako velika koncentracija alkohola kod oštećenice, sukladno kliničkoj slici, koja bi bila između 1,8 do 2,0 g/kg, s obzirom na navode žrtve o količini i vrsti popijenih alkoholnih pića, aktiviran mehanizam povraćanja te izjave svjedoka, može dovesti do mogućnosti gubitka pamćenja djelomično, a nekada i potpuno kao i da je gubitak percepcije stvarnosti u tako visokim alkoholiziranim stanjima vrlo izgledna.

16.3.To što oštećenica negira intimnu vezu sa svjedokom GA tijekom krstarenja, ali u odgovoru sugerira kako je nešto između njih bilo prije utuženog događaja, ne dovodi u pitanje vjerodostojnost njenog iskaza. Sud poklanja vjeru iskazu svjedoka IA i u dijelu kada navodi kako je s oštećenicom bio u intimnoj vezi, ali da nije siguran vremenski kojih dana tijekom krstarenja. Nesporno je da je oštećenica ostala u dobrim odnosima sa svjedokom GA, da su se čuli i da se ista i nakon nekoliko godina njemu povjerila vezano za silovanje koje je proživjela na brodu. Jednako tako, sud ne dovodi u vezu vjerodostojnost iskaza oštećenice i činjenicu da je oštećenica nakon ovog događaja za potrebe diplomskog rada sveučilišta na kojem je studirala izradila film „Sigurno mjesto“ s tematikom nasilja nad ženama.

16.4.Oštećenica jasno opisuje događaje koji su prethodili silovanju i to da ju je okrivljenik pola sata do sat vremena ranije mamio u wc, pokazujući cigaretu koju je zatražila, što je ona odbila, a okrivljenik da je izgledao frustrirano i uznemireno nakon toga. Upravo takav razvoj događaja ukazuje na motiv okrivljenika da počini djelo kako bi ponizio oštećenicu za koju se vrlo ružno u obrani izrazio navodeći kako mu takve drolje i pijandure ne trebaju, da je mogao imati dvije, tri djevojke svaki tjedan bez ikakve prisile da je htio. Takav iskaz oštećenice kada opisuje postupanje i emotivno stanje okrivljenika ima uporište i u provedenom psihijatrijsko psihologijskom vještačenju okrivljenika kada vještaci zaključuju kako je u okrivljenikovoj strukturi ličnosti prisutna neurotska trijada koju karakteriziraju teškoće u psihološkoj prilagodbi, napetost, nervoza i psihosomatske tegobe, na planu emocionalnog doživljavanja izražena anksiozno-depresivna simptomatologija, na planu ponašanja pasivnost u interpersonalnim odnosima te povlačenje iz socijalnih kontakata, da je neadekvatno strukturirane ličnosti, osiromašenog afektivnog izražavanja, pred sebe postavlja ostvarive ciljeve, neučinkovitih mehanizama obrane ličnosti u emocionalno zahtjevnim situacijama, izraženog osjećaja prevladanosti životnim teškoćama i zahtjevnog u interpersonalnom i socijalnom funkcioniranju. Kada se navedeno dovede u vezu i sa iskazom svjedoka IA da ga je upravo okrivljenik zamolio da ode u wc i pomogne oštećenici koju je našao omotanu oko školjke i u lošem stanju, sud je utvrdio dinamiku odnosa između okrivljenika i oštećenice odnosno što se te večeri događalo na brodu prije i poslije počinjenja kaznenog djela silovanja.

16.5.Imajući u vidu sve navedeno, vjerodostojan iskaz oštećene LAD koja opisuje način na koji ju je okrivljenik silovao kao i motiv zašto je to učinio, koji iskaz je potkrijepljen stručnim i argumentiranim psihologijskim vještačenjem provjere vjerodostojnosti iskaza oštećenice kada vještakinja zaključuje kako s psihologijskog aspekta nalazi upućuju na to da se iskaz oštećenice može smatrati autentičnim i vjerodostojnim, cijeneći uvjerljiv iskaz svjedoka IA kada navodi kako mu se naknadno oštećenica povjerila da je žrtva silovanja i navela razloge zašto je reagirala i prijavila nakon toliko vremena, a koje razloge je oštećenica istakla i u prethodnom postupku u svom iskazu i na raspravi, cijeneći neuvjerljivu obranu okrivljenika da bi ga oštećenica prijavila da se materijalno okoristi, iako ista ne postavlja imovinsko pravni zahtjev u postupku niti je ostvarila kakvu naknadu ili materijalnu pogodnost u bilo kakvom postupku te sud smatra kako ista nema nikakvog motiva lažno teretiti okrivljenika, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik ŽA svojim ponašanjem ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela iz čl.153.st.1.u svezi čl.152.st.1.KZ/11.

17.Sud je na temelju čl. 421. st. 1. toč. 2. i 4. ZKP/08 odbio kao nevažne i odugovlačeće dokazne prijedloge obrane da se provede novo psihologijsko vještačenje žrtve po drugom sudskom vještaku psihologu, da se u dokazne svrhe pročita priloženo privatno psihologijsko vještačenje izrađeno od prof. psihologije SA kao i da se pozove i ispita u svojstvu svjedoka PA. Kao nevažni i odugovlačeći odbijeni su dokazni prijedlozi punomoćnice oštećenice da se pozovu i ispitaju kao svjedoci Ć i VA, djelatnice Centra Ženska soba kojima se oštećenica obratila za pomoć. Odbijeni su kao nevažni i odugovlačeći dokazni prijedlozi pun. oštećenika za pregledom dokumentacije punomoćnika oštećenice na engleskom jeziku dostavljene uz podnesak od 26. studenog 2024. i to plan mentalne skrbi od 24.srpnja 2018., psihoterapijski tretmani dr. M iz 2018., plan mentalne skrbi od 22.srpnja 2019., WhatsApp poruka od 13.listopada 2020.i 18.ožujka 2021., obavijest o napadu od 14.rujna 2021., odgovor na obavijest od 18.studenog 2021., obavijest o napadu od **.**.2021. BA, odgovor na obavijest od 18.studenog 2021., prijava napada policiji od 6.listopada 2021., Whatspp prepiska s IA, izvještaj dr. R od 8.svibnja 2023.(list 417-491 spisa) kao i dokumentacija dostavljena uz podnesak pun. oštećenika od 11. studenog 2025.i to dokument izdan od strane SEA Institut Melbourne od 8.srpnja 2025. i snimka zaslona oštećenice od 8.srpnja 2025.

17.1.Obrana je nakon izrađenog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja žrtve, dopune psihologijskog vještačenja žrtve i ispitivanja stalnog sudskog vještaka psihologa EAD na raspravi istakla kako vještakinja nije odgovorila niti otklonila dvojbe vezano za obrazložene primjedbe obrane i u tom pravcu postavljena pitanja vještakinji, da je nalaz i mišljenje vještaka nevjerodostojan jer nema stručnu težinu sukladno propisanim pravilnicima kojih se vještak bio dužan pridržavati i primjenjivati kao i da je vještačenje napravljeno protivno pravilima struke i etike. Sud je mišljenja da je sporno psihologijsko vještačenje žrtve, dopuna psihologijskog vještačenja žrtve, sačinjeno sukladno odredbama ZKP/08 kao i pravilima struke, a kako je to vještakinja EAD obrazložila na raspravi od 18. rujna 2025. kada je vještakinja odgovarala na sva pravno relevantna pitanja i argumentirala sve navode iz svog pisanog vještačenja. Zbog svega navedenog naložiti novo psihologijsko vještačenje žrtve bilo bi nepotrebno i odugovlačilo bi predmetni postupak budući žrtva prebiva u [adresa]. Sud je odbio dokazni prijedlog obrane da se u dokazne svrhe pročita priloženo privatno psihologijsko vještačenje izrađeno od prof. psihologije SA (list 666-670 spisa) za koje obrana navodi da isto ima dokaznu vrijednost isprave jer se radi o stručnom mišljenju. Sud je mišljenja da se isto vještačenje ne može koristiti kao dokaz u postupku s obzirom da nije naloženo od strane nadležnog tijela u predmetnom postupku te se ni u druge svrhe u postupku ne bi moglo koristiti, a u smislu sadržaja isprave koja bi se pregledavala u dokazne svrhe. Obrana je predložila da se pozove i ispita kao svjedok PA na okolnosti karaktera, radne etike i ponašanja okrivljenika. Sud je isti prijedlog odbio kao nevažan i odugovlačeći s obzirom da PA koja je kao kolegica radila s okrivljenikom na drugim brodovima nije bila svjedok niti ima ikakvih saznanja vezano za sporni događaj jer na navedenom brodu utužene prigode nije radila, a vezano za osobine okrivljenika i njegovu ličnost provedeno je kombinirano psihologijsko-psihijatrijsko vještačenje okrivljenika. Sud je odbio kao nevažne i odugovlačeće prijedloge punomoćnice oštećenice da se pozovu i ispitaju kao svjedoci Ć i VA, djelatnice Centra Ženska soba kojima se oštećenica obratila za pomoć, a na okolnost činjenica koje im je oštećenica iznijela, na koji način im je ispričala predmetni događaj i kakvo je bilo njeno stanje u tom trenutku. S obzirom da je sud ispitao oštećenicu i na dokaznom ročištu i na raspravi te je provedena psihijatrijsko-psihologijska obrada oštećenice od strane stalnih sudskih vještaka, pozivanje navedenih svjedokinja na okolnosti o kojima je iskazivala sama oštećenica kao i psihijatar ĐA te psiholog EAD bilo bi nepotrebno, nevažno i odugovlačeće. Sud je odbio kao nevažne i odugovlačeće i dokazne prijedloge pun.oštećenika za pregledom dokumentacije punomoćnika oštećenice dostavljene uz podnesak od 26. studenog 2024. (list 417- 491 spisa) kao i dokumentacije dostavljene uz podnesak pun. oštećenika od 11. studenog 2025. s obzirom da su činjenice koje bi se trebale utvrditi putem navedene dokumentacije, utvrđene u postupku izvođenjem drugih dokaza pa je pregledavanje i prijevod na hrvatski jezik predmetne dokumentacije suvišno i odugovlačeće.

18.Ističe se da utuženo kazneno djelo iz čl. 153. st. 1. u svezi čl. 152. st. 1. KZ/11 ima pravni kontinuitet u kaznenom djelu iz čl. 153. st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24). Sud je primijenio kazneni zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15,), sukladno načelu konkretnosti, budući bi nakon počinjenja djela kazneni zakon bio mijenjan u odnosu na predmetno kazneno djelo na način da je povišena propisana kazna na kazneno djelo silovanja pa isti ne bi bio blaži za počinitelja.

19.Nakon navedenih utvrđenja valjalo je odlučiti o krivnji okrivljenika imajući u vidu da je psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno da je okrivljenik tempore criminis bio ubrojiv.

19.1.Okrivljenik je navedene prigode postupao s izravnom namjerom, isti je bio svjestan svog postupka i htio je počinjenje predmetnog kaznenog djela pa ga sud smatra krivim za počinjenje istog. Naime, kada okrivljenik pokretima ruke doziva oštećenicu u wc, pokazujući cigaretu koju ga je upitala, a ona to odbija, a nakon pola sata ili više, vidjevši da je oštećenica u alkoholiziranom stanju i ulazi u wc, iskorištava to stanje, ulazi za njom u iznimno mali prostor, dok se ista nalazi nad wc školjkom staje iza nje, ne dozvoljavajući da se pomakne, uporabom sile, s leđa je hvata rukama onemogućivši njen otpor te uklonivši s njenog spolovila donje rublje i usprkos njenom protivljenju i opiranju gura prste svoje ruke u njeno spolovilo, svjestan otpora i odbijanja žrtve i htijući počinjenje ovog djela, svjestan je protupravnosti svog postupanja i to i hoće.

20.U odnosu na odluku o visini kazneno pravne sankcije, uzimajući u obzir konkretne okolnosti počinjenog kaznenog djela, osobne i obiteljske prilike okrivljenika, interese oštećenice te stupanj ugroze zaštićenog dobra, a imajući u vidu i svrhu kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11, sud je okrivljenika osudio, na temelju čl. 153. st. 1. KZ/11, na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Okrivljeniku ŽA sud je, na temelju čl. 56. KZ/11, izrekao uvjetnu osudu na način da se okrivljeniku kazna zatvora u trajanju od jedne godine neće izvršiti ako okrivljenik u roku provjeravanja od četiri godine od pravomoćnosti presude ne počine neko novo kazneno djelo.

20.1.Prilikom odluke o kaznenopravnoj sankciji sud je kao olakotne okolnosti okrivljeniku cijenio uredne osobne i obiteljske prilike s obzirom da je okrivljenik zaposlen, oženjen i otac dvoje djece. Sud je cijenio kaznenu neosuđivanost okrivljenika, protek vremena od počinjenja djela koji se ne može pripisati krivnji okrivljenika. Kao otegotno sud je okrivljeniku cijenio činjenicu da je oštećenica zainteresirana za kazneni progon okrivljenika kao i činjenicu da ista i dalje pati i liječi se od psihičkih tegoba prouzrokovanih ovom traumom.

20.2.Ovaj sud je mišljenja da se svrha kažnjavanja, kako u vidu generalne tako i u vidu specijalne prevencije može ostvariti osudom okrivljenika na kaznu zatvora u trajanju kako je to sud odmjerio kao i izricanjem uvjetne osude s rokom provjeravanja od četiri godine, smatrajući da je navedena kazneno pravna sankcija primjerena osobnim i obiteljskim prilikama okrivljenika kao i ličnosti okrivljenika. Po procjeni suda, predmetno kazneno djelo u životu okrivljenika ŽA, imajući u vidu dosadašnju usklađenost njegovog ponašanja sa zakonom, i prije i nakon počinjenja djela, je izolirano inkriminirajuće djelo pa će se, po mišljenju suda, i izricanjem uvjetne osude utjecati na okrivljenika da se nikad više ne javi kao počinitelj kaznenih djela posebno kada se uz sve navedeno cijene i zaključci psihijatrijsko psihologijskog vještačenja okrivljenika da se kod okrivljenika psihopatska devijacija ne nalazi kao ni značajke opasnosti za okolinu te da nema elemenata koji bi ukazivali na zlouporabu ili ovisnost o psihoaktivnim drogama ili alkoholu.

21. Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi s čl. 145. st. 1. i st. 2. ZKP/08 sud je obvezao okrivljenika ŽA naknaditi troškove kaznenog postupka i to trošak sudskog tumača u iznosu od 1.299,45 eura, iznos od 805,45 eura društvu Slavic i ukupno 494 eura društvu Lingua Soft. Za trošak kombiniranog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja okrivljenika, sud je obvezao okrivljenika naknaditi iznos od 1.151,84 eura, po 462,52 eura i po 113,40 za pristup i davanje mišljenja na raspravi za dr. Britvić i mr. LA, za trošak kombiniranog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja žrtve i dopunskog psihologijskog vještačenja žrtve u ukupnom iznosu od 1.809,23 eura. Za pisano vještačenje dr.ĐA iznos od 504 eura te za pisano vještačenje psihologu CA iznos od 608 eura i za dopunu vještačenja iznos od 352 eura te za pristupe na raspravu istoj 210,23 eura i 135 eura. Sud je obvezao okrivljenika na podvozni trošak svjedoka IA u iznosu od 32,00 eura te paušalnu svotu od 150,00 eura, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, cijeneći materijalne prilike okrivljenika te trajanje i složenost predmetnog postupka.

U Splitu 14. studenog 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ivana Kanaet Samardžić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada stranke prime pisani otpravak presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.

DNA:

-okrivljeniku

-braniteljici

-ŽDO u Splitu

-oštećenici -prevedeno na engleski jezik

-punomoćnici oštećenice AA

-u spis