Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj R1-65/2023-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u izvanparničnom postupku predlagatelja PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Daniel Hanik, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Matić i partneri iz Zagreba, Trg hrvatskih velikana 4 i protustranke ŠO iz [adresa] s boravkom u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Slađana Čanković, odvjetnica u Zagrebu, Preradovićeva 18/1, radi uređenja međe, dana 14. studenog 2025.

r i j e š i o j e :

I. Uređuje se međa između nekretnine predlagatelja oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnina protustranke oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema sporazumu stranaka tako da se međa proteže od juga prema sjeveru točkama A-B-C- D-E, a udaljenosti između točaka su sljedeće: između točke A i točke B = 3,4 m; između točke B i točke C = 5,77 m; između točke C i točke D = 3,74 m; između točke D i točke E = 5,86 m što je ukupne dužine uređene međe prema sporazumu stranaka=18,77 m.

Uređena međa s točkama A, B, C, D i E prikazana je na skici lica mjesta uređene međe Ureda ovlaštenog inženjera geodezije vl. TO iz [adresa] od 23. veljače 2024. koja je sastavni dio ovog rješenja.

Na označenim mjestima - točkama sud je na licu mjesta označio među međašnim oznakama stavljanjem boje - spreja u crvenoj boji na kamenju postojećeg suhozida.

II. Uređuje se međa između nekretnine predlagatelja oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranke oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te međa između nekretnine predlagatelja oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranke oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema posljednjem mirnom posjedu na način da se međa proteže točkama F-G-H, a udaljenost između točke E i točke F iznosi 2,49 m; udaljenost između točke F i točke G iznosi 9,11 m i udaljenost između točke G i točke H iznosi 8,40 m.

Uređena međa s točkama F, G i H prikazana je na skici lica mjesta uređene međe Ureda ovlaštenog inženjera geodezije vl. TO iz [adresa] od 23. veljače 2024. koja je sastavni dio ovog rješenja.

Na označenim mjestima - točkama F, G i H sud je na licu mjesta označio među međašnim oznakama - željeznim šipkama.

III. Nalaže se protustranci ŠO iz [adresa] s boravkom u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da predlagatelju PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak ovog postupka u iznosu 424,51 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je kod ovog suda 3. svibnja 2023. podnio prijedlog radi uređenja međe između nekretnina predlagatelja i nekretnina protustranke pobliže opisanih u izreci rješenja navodeći kako su međašni znaci u obliku kamenja koji su bili ukopani na međi između nekretnina stranaka s vremenom nestali tako da se međa ne raspoznaje, a s obzirom na to da je sporna međa neposredno u blizini kuće u kojoj predlagatelj živi (zapadno od kuće) između stranaka često dolazi do rasprave kada predlagatelj pokušava održavati među urednom od korova i drugog raslinja. Predlagatelj tvrdi da je u više navrata inicirao da stranke sporazumno urede među kako ubuduće ne bi dolazilo do nesuglasica, međutim protustranka na to nije bila spremna, već upravo suprotno, u slučajevima kada je predlagatelj čistio među, protustranka je u više navrata neopravdano pozivala policiju i na taj način uznemiravala predlagatelja.

2. U odgovoru na prijedlog, protustranka je u cijelosti osporila navode predlagatelja te se protivila uređenju međe navodeći kako predlagatelj istu uređuje samoinicijativno i bez valjane pravne osnove. Priznaje da stranke imaju loše međususjedske odnose zbog čega je intervenirala policija. Osporava navod predlagatelja da je vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i tvrdi da mu je poznato da je protustranka 9. studenog 2022. podnijela tužbu radi utvrđenja prava vlasništva između ostalog i za predmetnu česticu. Stoga predlaže odbiti prijedlog za uređenje međe jer smatra da je isti u cijelosti neosnovan, a pitanje vlasništva kčbr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] nije utvrđeno u parničnom postupku te bi odluka o uređenju međe u ovom izvanparničnom postupku značila prejudiciranje odluke u postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Gospiću u predmetu poslovni broj P-276/2022.

3. Odredbom članka 103 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZVDSP) propisano je: Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Stavkom 2 propisano je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Stavkom 3 propisano je: Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni. Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima (stavak 4).

3.1. Dakle, odredba članka 103 ZVDSP-a jasno propisuje redoslijed prema kojem sud uređuje među: 1. Ako je moguće i ako stranke pristaju, međa se utvrđuje prema katastarskom planu; ako to nije moguće, međa se uređuje prema sporazumu stranaka; ako nema sporazuma, međa se uređuje prema posljednjem mirnom posjedu; ako se ni posljednji mirni posjed ne može utvrditi, međa se uređuje prema pravičnoj ocjeni suda.

3.2. Sud je, dakle, dužan ići tim zakonskim redoslijedom: katastar - sporazum - posljednji mirni posjed - pravična ocjena.

4. Rješenjem suda poslovni broj R1-65/2023-11 od 16. studenog 2023. određeno je provođenje očevida na katastarskim česticama broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za dan 23. veljače 2024., a stranke su pozvane da na očevid donesu sve isprave i nacrte kojima raspolažu, a odnose se na predmetne nekretnine te da po potrebi na očevid dovedu svjedoke.

5. Na licu mjesta sudski vještak iskolčio je među po katastarskom planu, ali je utvrđeno odstupanje od stvarnog stanja terena. Vještak je izrijekom naveo da, prema službenom dopisu Sektora za katastarski sustav Državne geodetske uprave KLASA: 932-01/22-04/1, URBROJ: 541-03-01-02/1-22-6 od 24. veljače 2022., katastarski plan nema dovoljnu točnost da bi se mogao koristiti za prijenos koordinata na teren i za iskolčenje međe. Dakle, međa po katastarskom planu nije mogla biti vjerodostojno utvrđena, a stranke nisu pristale urediti među prema katastarskom planu što znači da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 103 stavka 2 ZVDSP-a.

6. Na licu mjesta predlagatelj i protustranka su postigli sporazum da se međa između kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zatim međa između kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te međa između kčbr. [katastarska čestica] uredi prema sporazumu stranaka. Sudski vještak geodetske struke objasnio je da ta međa ide po suhozidu koji „drži“ vrt predlagatelja odnosno kameni suhozid. Protustranka je dodatno istaknula da će pitanje prava vlasništva kčbr. [katastarska čestica] s predlagateljem rješavati u parničnom postupku koji je u tijeku, ali da je u ovom postupku suglasna da se međa između spomenutih čestica uredi prema sporazumu stranaka - susjeda te da je razumjela da međa koju je danas zajedno s predlagateljem pristala urediti prema sporazumu s predlagateljem odstupa od međe po katastarskom planu.

6.1. Stoga je primjenom odredbe članka 103 stavka 3 ZVDSP-a odlučeno kao pod točkom I. izreke rješenja.

7. Kako je između stranaka ostala sporna međa između kčbr. [katastarska čestica] te međa između kčbr. [katastarska čestica], a istu nije bilo moguće urediti prema katastarskom planu niti je postignut sporazum susjeda, sud je pristupio utvrđivanju posljednjeg mirnog posjeda.

7.1. Pritom, predlagatelj je predložio urediti među po prirodnoj granici između predmetnih nekretnina koja je u naravi prirodni nastavak suhozida na koji se nastavljaju stube oko kojeg su se stranke na ranijim česticama sporazumjele, a sve iz razloga jer je vidljivo da prirodna granica u vidu suhozida postoji već duži niz godina, a svakako dulje od 20 godina.

7.2. Protustranka se izričito protivila prijedlogu predlagatelja da se međa utvrdi prema „prirodnom nastavku suhozida“ tvrdeći da se ne radi o starom suhozidu već o novom nasipu, dakle o pomaknutoj granici jer je jasno da je došlo do prekida prvog dijela suhozida. Stoga nije suglasna da se međa „pomiče“ u dio nasipa i predlaže urediti među uz samu kuću predlagatelja jer tvrdi da je tu vidljivo gdje se nalazio suhozid. Nije suglasna da se međa uredi prema posljednjem mirnom posjedu.

8. Budući da između stranaka nije postignut sporazum o uređenju međe između kčbr. [katastarska čestica] te međe između kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sud je proveo dokaz saslušanjem stranaka kako bi utvrdio tko je posljednji mirno posjedovao sporni dio zemljišta prije nastanka spora.

8.1. Iz iskaza predlagatelja PO u bitnom proizlazi da na spornoj nekretnini živi od rođenja (85 godina). Kuću je sagradio u razdoblju od 1964. do 1966., a suhozid na prijeporu postojao je i prije toga, „još dok je bio dijete“. Suhozid i živica postojali su na istom mjestu više od 50 godina, te ih je redovito održavao. Tvrdi da protustranka nije boravila niti koristila taj prostor jer je od 1971. živjela i radila u [adresa]. Prijepor nikada nije bio u posjedu protustranke, a trećih osoba nije bilo. Nakon VRA Oluja (1995.) vratio se u [adresa] i nastavio održavati među.

8.2. Dakle, iz iskaza proizlazi da je predlagatelj dugotrajno, neprekidno i mirno posjedovao sporni pojas uz svoju kuću, da je održavao živicu i suhozid, a da nije bilo osporavanja niti dolazaka protustranke sve do posljednjih nekoliko godina.

8.3. U svom iskazu protustranka ŠO potvrdila je da je od 1971. živjela u [adresa] i dolazila vrlo rijetko odnosno dolazila je samo posjećivati roditelje. Navodi da je predlagatelj pomicao suhozid kada je njezin otac otišao iz kuće, ali ne navodi kada je to točno bilo. Priznaje da od 2010. ponovno dolazi u [adresa] i da su tada nastali sukobi. Navodi da su ljudi po njezinu nalogu kosili do živice, dakle do granice koju je održavao predlagatelj. Potvrđuje da poslije 1995. nitko iz njezine obitelji nije koristio prijeporni dio.

8.4. Dakle, iz iskaza protustranke proizlazi da nije bila u faktičnom posjedu spornog dijela zemljišta najmanje od 1971. do 2010., dakle gotovo 40 godina.

9. Sud je na temelju svih izvedenih dokaza utvrdio da je predlagatelj bio posljednji mirni posjednik spornog dijela zemljišta između kčbr. [katastarska čestica] te kčbr. [katastarska čestica]. Njegov posjed bio je dugotrajan, miran i neprekinut, a protustranka nije koristila niti održavala sporni dio zemljišta do trenutka pokretanja postupka. Spor je nastao tek nakon što se protustranka 2010. vratila u [adresa] što znači da je upravo tada mirni posjed prekinut, dakle, posljednji mirni posjed prije spora pripadao je predlagatelju.

9.1. Stoga nisu osnovani prigovori protustranke na nalaz i mišljenje sudskog vještaka i određenom pravcu točke E i točke F koji označavaju granicu kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], pravac između točke F i G gdje je granica između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] i pravac između točke G i točke H gdje je označena granica između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] jer da to nije sukladno pravu vlasništva i posjeda protustranke budući da je saslušanjem stranaka nesporno utvrđeno da je posljednji mirni posjed spornog zemljišta pripadao upravo predlagatelju.

10. Stoga je sud među između nekretnine predlagatelja oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranke oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te među između kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (predlagatelja) i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (protustranke) uredio prema posljednjem mirnom posjedu jer nije bilo moguće utvrditi među ni prema katastarskom planu ni prema sporazumu stranaka, a upravo takvu mogućnost i redoslijed postupanja propisuje članak 103 ZVDSP-a.

11. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

12. Pravomoćno rješenje o uređenju međe predstavlja presumpciju vlasništva svakog od susjeda do međe koju je sud označio jer i nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s tim označi međa. Međutim, susjed koji je sudjelovao u postupku međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe, sukladno odredbi članka 103 stavka 6 ZVDSP, pa nakon što istekne taj prekluzivni rok, a taj susjed nije pokrenuo parnicu u kojoj bi dokazao da je vlasnik zemljišta i preko međe koju je sud označio, u odnosu na njega je riješeno pitanje vlasništva zemljišta do međe koju je sud odredio u postupku uređenja međe, dakle, protekom tog roka stranke, sudionici postupka uređenja međe više nemaju mogućnosti utvrditi da je pravac međe drugačiji u odnosu na onaj koji je utvrđen rješenjem o uređenju međe.

12.1. Dakle, rješenjem o uređenju međe sud meritorno ne rješava pravo vlasništva nekretnine nego samo nastaje predmnijeva da se pravo vlasništva svakog od susjeda - međaša proteže do međe koju je sud odredio.

13. Sud je o troškovima postupka odlučio primjenjujući pravno pravilo iz paragrafa 20 Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934.(koji se primjenjivao do 10. lipnja 2023. kada je stupio na snagu Zakon o izvanparničnom postupku, Narodne novine broj 59/2023) prema kojem je osnovno načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi sve svoje troškove odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanoga, a ako je bilo zajedničkih troškova o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno. Nužni troškovi u izvanparničnom postupku su samo troškovi pristojbi i troškovi vještačenja dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužni trošak i on pada na zastupanog.

14. Troškovi ovog postupka iznose 849,02 EUR, a odnose se na trošak (plaćene) sudske pristojbe za prijedlog radi uređenja međe u iznosu od 19,91 EUR, trošak geodetskog vještačenja i izlaska suda na lice mjesta u iznosu od 749,48 EUR i trošak sudske pristojbe za rješenje o uređenju međe u iznosu od 79,63 EUR.

15. Predlagatelj je platio sudsku pristojbu za prijedlog u iznosu od 19,91 EUR i predujam radi podmirenja troškova vještačenja i izlaska suda na lice mjesta u iznosu od 749,48 EUR, a posebnim rješenjem o pristojbi sud će pozvati predlagatelja na plaćanje sudske pristojbe za rješenje o u uređenju međe u iznosu od 79,63 EUR sukladno Tbr. 7 Uredbe o tarifi sudskih pristojbi.

16. Troškove postupka stranke snose razmjerno veličini graničnih linija, dakle, visina troškova koje je protustranka obvezna nadoknaditi predlagatelju ovisi o veličini graničnih linija što znači da je protustranka dužna predlagatelju nadoknaditi polovicu gore navedenih troškova odnosno iznos od 424,51 EUR.

17. Stoga je odlučeno kao pod točkom III. izreke rješenja.

U Gospiću, 14. studenog 2025.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Daniel Hanik, odvjetnik u Zagrebu, Trg hrvatskih velikana 4

2. Slađana Čanković, odvjetnica u Zagrebu, Preradovićeva 18/1