Poslovni broj: P-2749/2018-116

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Biserki Pavković Fućak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice FO iz [adresa], OIB; 61753878824, zastupana po Jasni Matičević, odvjetnici iz Zagreba, protiv tužene ČO iz [adresa], OIB; 48862808224, zastupana po Igoru Hrabar, odvjetniku iz Zagreba, radi predaje u posjed, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave, dana 14. studenog 2025. godine,

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva podneskom tužitelja od dana 24.ožujka 2025. godine.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

“Nalaže se tuženoj ČO iz [adresa], OIB; 48862808224 da tužitelju FO iz [adresa], OIB; 61753878824 preda u posjed dio nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk. ul. [broj ZK uloška] zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opisane u A kao kuća [adresa] i dvorište, površine 564 m2, omeđen spojnicama točaka I- II.III.IV i na skici mejsta prijepora ispunjen zelenom bojom, površine 11,60 m2 na način da s tog dijela nekretnine ukloni žaljeznu ogradu i betonski parapet koji se pružaju pravcem koji je na skici mjesta prijepora označen spojnicom točaka I-II u dužini od 14,78 m2, sve kako je to značeno i opisano u nalazu i mišljenju geodetskog elaborata Vladivoja Relića, dipl.ing.heod. od 09.06.2014. godine (zaprimljen na sudu 16.06.2015. gdoine), kao I da koji čini sastavni dio izreke ove Presude, kao i da s tog dijela nekretnine ukloni sve svoje stvari, sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženoj ČO iz [adresa], OIB; 48862808224 da tužitelju FO iz [adresa], OIB; 61753878824 naknadi troškove ovog parničnog postupka na koji teče zatezna kamata po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobreni na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2 i 8 ZOO-a od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana.”

II Odbija se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev koji glasi;

“Nalaže se tuženoj ČO iz [adresa], OIB; 48862808224 da tužitelju FO iz [adresa], OIB; 61753878824 isplati iznos od 6.699,12 eura za dio nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk. ul. [broj ZK uloška] zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opisane u A kao kuća [adresa] i dvorište, površine 564 m2, omeđen spojnicama točaka I-II.III.IV i na skici mejsta prijepora ispunjen zelenom bojom, površine 11,60 m2 na način da s tog dijela nekretnine ukloni žaljeznu ogradu i betonski parapet koji se pružaju pravcem koji je na skici mjesta prijepora označen spojnicom točaka I-II u dužini od 14,78 m2, sve kako je to značeno i opisano u nalazu i mišljenju geodetskog elaborata Vladivoja Relića, dipl.ing.heod. od 09.06.2014. godine (zaprimljen na sudu 16.06.2015. gdine, kao i da koji čini sastavni dio izreke ove Presude, kao i da s tog dijela nekretnine ukloni sve svoje stvari, sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženoj ČO iz [adresa], OIB; 48862808224 da tužitelju FO iz [adresa], OIB; 61753878824 naknadi troškove ovog parničnog postupka na koji teče zatezna kamata po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobreni na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2 i 8 ZOO-a od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana.”

III Nalaže se tužiteljici platiti tuženoj trošak parničnog postupka u iznosu od 5.845,68 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14. studenog 2025. godine do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica i posjednica kč. br. [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja kuću [adresa] i dvorište, površine 564 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju s obitelji koristi za stanovanje. Tužena je vlasnica i posjednica susjedne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća br j39a, zgrada i dvorište u [adresa], površine 397 m2 odnosno 110,4 čhv, što odgovara kč.b.r 1754/4 k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina graniči s nekretninom tužiteljice. Obavljenom geodetskom izmjerom i snimkom postojećeg stanja od strane Geo – informatičkog studija d.o.o., kao i preklapanjem na kopiju katastarskog plana koja je izrađena temeljem podataka Rn-474/77 (kojim su formirane k. č. br. [katastarska čestica]) utvrđeno je da je tijekom 2010. godine od strane i po nalogu tužene došlo do izrade betonske ograde sa proširenjem terase ispod koje je izgrađen stambeni prostor – garsonijera, s time da navedena betonska ograda sada odstupa od ucrtane međe iz Rn-474/77 na način da je površina nekretnine u vlasništvu tužiteljice umanjena za 11 m2. Tužiteljica je za uzurpiranje saznala tek 15.06.2012. kada je kod Geo – informatičkog studija d.o.o. preuzela Geodetski nalaz. Budući je navedenim tužena uzurpirala dio nekretnine u vlasništvu tužiteljice i time onemogućila posjed dijela nekretnine tužiteljice, tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom se nalaže tuženoj vratiti u posjed dio k. č. br. [katastarska čestica] koji uzurpirani dio odgovara površini od 11 m2 rušenjem izgrađene ograde i uspostavom prijašnjeg stanja. Navodi da je voljna umjesto navedenog primiti od tužene novčanu naknadu po cijeni koju će odrediti imenovani vještak, te da joj tužena naknadi troškove parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tužena se protivi tužbu i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Nisu točni navodi tužiteljice da je tužena uzurpirala 11 m2 dijela njezine nekretnine. Naime, tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na geodetskoj izmjeri obavljenoj po vlastitoj inicijativi i snimci postojećeg stana, a sve u odnosu na kopiju katastarskog plana iz 1977. Tužbeni zahtjev je neosnovan i neutemeljen jer faktično stanje na terenu u pogledu površine i međe ne odgovara onom u katastru i zemljišnim knjigama. Dakle katastarski plan iz 1977. godine ne održava pravo stanje stvari, pa je bespredmetno bilo kakvo uspoređivanje postojećeg stanja s istim. Toga je svjesna i tužiteljica obzirom je ista je 2010. godine predložila geodetskog stručnjaka MO da napravi geodetsku podlogu temeljem koje će se postavljanjem drvenih kolaca napraviti iskolčenje između spornih čestica i tako urediti međa između protustranaka. Geodeta je tada na terenu u prisutnosti stranaka i temelje njihove suglasnosti uredio među između spornih nekretnina, a koji način uređenja je vidljiv i danas. Dakle, evidentno je da je 2010. godine došlo do promjene stanja na terenu u odnosu na ono iz 1977. Upravo sukladno toj suglasnost tužena je izgradila betonsku ogradu između nekretnina stranka i to na način da je ista izgrađena unutar nekretnine tužene. O izgradnji ograde tužiteljica je bila obaviještena i konzultirana. Sporna betonska ograda je izgrađena s unutrašnje strane međe tužene. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz posjedovnog lista (list 4- 5 i 8 spisa), u izvod iz katastarskog plana (list 6 spisa), u presliku zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 7 spisa), u geodetski nalaz sačinjen od strane Geo – informatički studio d.o.o. (list 9-12 spisa), u dopis tužitelja tuženiku od 15.06.2012. (list 13 spisa), proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i tužene (list 38-39 spisa), proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka (list 45 spisa), provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku Vladivoj Relić (list 48-56 spisa I 272-279 spisa), izvršen je uvid u skicu izmjere sačinjenu od strna EO (list 65-66 spisa), proveden je dokaz saslušanjem vještaka Vladivoja Relića (list 77-78 i 380 spisa), izvršen je uvid u dopis Porezne uprave od 02.03.2025. (list 88 spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka GO (list 90-93 spisa), izvršen je uvid u potvrdu geodetskog elaborata od 23.09.2020. (list 167-168 spisa), u geodetski elaborat sačinjen od strane Geo-informatički studio d.o.o. od 02.10.2019. s prijavnim listovima za katastar i zk (list 169-187 i 212-258 spisa), u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te izvode iz katastarskog plana (list 193-198 i 384-410 spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka AO (list 204-205 spisa), izvršen je uvid u preslike nacrta izvansudskih nagodbi stranaka (list 305-312 spisa), u email prepisku među strankama (list 335-343 spisa), te u elaborat procjene vrijednosti nekretnine sačinjen od strane OO (list 344-378 spisa).

4. U ovom predmetu je dana 05. lipnja 2015. godine donesena presuda kojom je sud usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice preciziran podneskom od 20.04.2015. godine, a koja presuda je ukinuta presudom Županijskog suda u Zagrebu od 24. travnja 2018. godine.

5. Prvenstveno sud želi navesti kako je tijekom postupka tužiteljica u više navrata preinačavala tužbeni zahtjev i to; podneskom od 22.07.2014., 20.10.2014., zatim 20.04.2015. godine kojim samo precizira tužbeni zahtjev od 20.10.2014. godine, na ročištu održanom dana 27.11.2018., dana 24.09.2021., podneskom od 02.05.2024. godine, na ročištu održanom dana 09.05.2024. godine a u kojem navodi da je tužbeni zahtjev onaj postavljen podneskom od 27.11.2018. godine uz ispravak istog, zatim podneskom od 24.03.2025. godine gdje ponovno precizira eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, te konačno na ročištu održanom dana 01.04.2025. godine, te podneskom od 11.04.2025. godine.

6. Ovaj postupak pokrenut je dana 16.70.2012. godine te se ima primjenjivati Zakon o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11). Tadašnji članak 190 određuje da tužitelj može do zaključenja glavne rasprave preinačiti tužbu. Nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika, ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

7. Unatoč protivljenju tuženika, sud je usvojio preinaku tužbenog zahtejva kako tužiteljica potražuje podnskom od 24.03.2025. godine obzirom smatra da je odlučivanje o ovakvom tužbenom zahtejvu svrsishodno za konačno rješenje spora među strankama, odnosno da se odlukom o istome mogu riješiti konačno odnosi među strankama vezano za ovaj konkretan predmet spora, a to je, kako je sama tužiteljica istaknula na ročištu od dana 27.11.2018. godine, vlasnička tužba radi predaje u posjed. Navedenim tužbenim zahtjevom tužiteljica predlaže da sud naloži tuženoj da preda tužiteljici u posjed dio nekretnine upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opisane u A kao kuća [adresa] i dvorište, površine 564 m2, omeđen spojnicama točaka I-II.III.IV i na skici mejsta prijepora ispunjen zelenom bojom, površine 11,60 m2 na način da s tog dijela nekretnine ukloni žaljeznu ogradu i betonski parapet koji se pružaju pravcem koji je na skici mjesta prijepora označen spojnicom točaka I-II u dužini od 14,78 m2, sve kako je to značeno i opisano u nalazu i mišljenju geodetskog elaborata Vladivoja Relića od 09.06.2014. godine, kao i da uklonii s tog dijela nekretnine svoje stvari, te da nadoknadi tužiteljici troškove parničnog postupka. Tužiteljica postavlja i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim predlaže da sud naloži tuženiku da plati tužitlju iznos od 6.699,12 eura za dio gore opsane nekretnine, te da mu nadoknadi troškove parničnog postupka. Razlog zbog kojeg je sud usvojio ovu preinaku je i taj što je isti kočano kopletan te ima i konačno precizan zahtjev za isplatu sadržan u eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu.

8. Sud nije dopustio preinaku tužbenog zahtjeva, a kako ga tužiteljica postavlja podneskom od 11. travnja 2025. godine prvenstveno iz razloga što tužiteljica istim postavlja novi zahtjev u odnosu na onaj prvotno postavljeni, a za koji bi trebalo utvrđivati druge činjenice od dotadašnjih i provesti nove dokaze koji nisu bili provedeni u dosadašnjem postupku, te koji se ne odnose na ovaj postupak čiji je pravni temelj vlasnička tužba radi predaje u posjed. Isto tako, eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužbe preinačene dana 11. travnja 2025. godine temelji se na bitno drugačijoj činjeničnoj i pravnoj osnovi od ove koja se utvrđivala u ovom postuku koji traje od 2012. godine. Također, tužiteljica preinačuje tužbeni zahtjev u travnju 2025. godine i to zbog promjena zemljišnoknjižnog stanja koje je provedeno 2020. godine, a što je vidljivo uvidom u zemljišnoknjižne uloške, odnosno protekom gotovo više od 5 godina, a temeljem čega sud dodatno zaključuje da bi dopuštenje takve preinake bilo nesvrsishodno i neekonomično.

9. Među strankama nije sporno da je tužiteljica vlasnica zkl.č.br. 8663/21 [adresa], Dvorište, kuća, [adresa] površine 609 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a tužena zk.č.br.3663/22 Vingoradi, dvorište, dvorište, pomoćna zgrada, kuća, [adresa] površine 401 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

10. Iz vještva vještaka Radivoja Relića od 09. lipnja 2014. godine proizlazi da je u tom trenutku stanje u zemljišnoj knjizi nastalo temeljem parcelacijskog elaborata oznake Rn-474/77 k. o. [katastarska općina], a kojim su nastale k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nekretnina u vlasništvu tužiteljice koja je identična sa da zk.č.br. 8663/21 i ima ukupnu površinu 564 m2, te kč. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 397 m2, nekretnina u vlasništvu tužene koja je identična sa zk.č.b.r. 8663/22. Položaj, površine i oblik tih čestica kao i granica između njih od tada do izrade nalaza i mišljenja nisu se mijenjali. Sporna željezna ograda na betonskom parapetu, koju je vještak iskazao na skici, dijelom se nalazi na čestici tužiteljice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dužine 14,78 m. Sporna površina mjesta prijepora koju je vještak iskazao na skici, iznosi 11,6 m2, i nalazi se na dijelu čestice tužiteljice.

11. Sporno je među strankama bilo da li je tužiteljica dala suglasnost za postavljanje ograde na mjestu na kojem je ista postavljena.

12. Na ročištu održanom dana 24.09.2021. godine tuženik je dostavio daljnju dokumentaciju koja se odnosi na oblik i površinu predmetnih katastarski čestica, odnosno geodetski elaborat, te prijavne listove za nekretnine strankama s popratnom dokumentacijom.

13. Tužiteljica je predložila da se o istome očituje vještak.

14. Iz nalaza i mišljenja vještaka Radivoja Relića od 12.04.2023. godine proizlazi da je geodetskim elaboratom Rn-81/20, a što također proizlazi i iz elaborata koji je i dostavljen u spis, došlo do promjene oblika i površina predmetnih čestica tužiteljice i tužene.

15. Ukupna površina čestice tužiteljice uvećana je tada sa 564 m2 na 590 m2, a tužene sa 397 m2 na 401 m2. Istim je evidentiran i novi položaj dijela granice između čestica tužiteljice i tužene i to na način da je nekadašnja granica premještena u novi položaj. Stoga sporni betonski zid sa željeznom ogradom u cijelosti se u dužini od 16,7 m nalazi na čestici tužene.

16. Po prigovoru tužiteljice provedeno je saslušanje vještaka koji je naveo, osim onoga što je već naveo i u svom vještvu, da su, osim granice između čestica tužiteljice i tužene predmetom evidentiranja bile i većina preostalih granica predmetnih katastarskih čestica. Čestica tužene u odnosu na isključivo česticu tužiteljice uvećana je za vrijednost sporne površine od 11,6 m2, odnosno na teret čestice tužiteljice, a čija čestica je tim elaboratom umanjena u odnosu na česticu tužene za 11,6 2, dok je ukupno čestica tužiteljice povećana za 26 m2, a ta se površina odnosi na preostale susjedne čestice.

17. Obzirom se, kako je gore navedeno, u ovom predmetu ima primjenjivati Zakon o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11), to se granice pravomoćnosti odnose na trenutak zaključenja glavne rasprave (čl. 299 Zakona), odnosno sud odlučuje o činjenicama koje su nastale do trenutka zaključenja glavne rasprave (za razliku od izmjena Zakona o parničnom postupku iz 2013. godine, kada se granica pravomoćnosti pomakla na trenutak zaključenja prethodnog postupka).

18. Kako se u trenutku zaključenja predmetni dio čestice nalazi na čestici koja je u vlasništvu tuženika, to sud smatra kako nije osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice, obzirom tužiteljica nije vlasnica predmetnog dijela čestice dok tužiteljica niti ne navodi neku drugu pravnu osnovu temeljem koje bi njezin tužbeni zahtjev bio osnovan.

19. Također, tužiteljica potražuje da tuženik preda tužiteljici dio zk.č.br. 8663/21, dok je ista čestica u vlasništvu tužiteljice, odnosno tužiteljica se poziva na ono zk stanje koje je bilo sve do 2020. godine dok je glavna rasprava zaključena 14. studenog 2025. godine.

20. U odnosu na eventualno kumulirani tužbeni zahtjev valja reći sljedeće;

21. Tužiteljica, a nakon provedbe geodetskog elaborata Rn-81/20, odnosno u podnesku od 24.03.2025. godine navodi kako je potpis suglasnosti za izradu elaborata bio uvjetovan upravo naplatnim pravnim poslom, naknadom za predmetno zemljište. Ti navodi su u suprotnosti s navodima tužiteljice nakon što je tuženik dostavio geodetski elaborat, gdje tužiteljica navodi kako su tim geodetskim elaboratom samo ispravljene sve susjedne međe, odnosno netočni podaci upisani u katastarskom operatu i na katastarskom planu što je za posljedicu imalo nove površine čestica tužitelja i tuženika. Dakle, po dostavi elaborata i prijavnih listova, tužiteljica sama navodi kako se radilo samo o izmjeni oblika i površine čestica stranaka, te nigdje, a sve do podneska od 24.03.2025. godine ne spominje uvjetovanost naplatnim pravnim poslom. Naknadno navodi da je dogovor stranaka postignut temeljem izvansudske nagodbe, a koji se nalazi na listu 308-310 ovog spisa, te da je tužiteljica upravo u dobroj vjeri za potrebe sklapanja te nagodbe potpisala geodetski elaborat koji je proveden u zemljišnoj knjizi, a sadržaj te nagodbe je u cijelosti prihvaćen od strane tuženika, a što je vidljivo iz dostavljene email prepiske.

22. Iz iskaza svjedoka AO proizlazi da su mu stranke pristupile 2019. godine sa zahtjevom da izradi elaborati, a koji je trebao biti temelj za okončanje ovog postupka. Izradio je elaborat te su stranke na isti dale svoju suglasnost, a isti je proveden u katastru i zemljišnoj knjizi. Elaboratom je uskladio zk stanje sa stvarnim stanjem. Stranke su bile upoznate da će se predložiti da se sporna površina pripoji čestici u vlasništvu tužene uz izjavu jedne i druge strane da će temeljem nagodbe, sporazuma ili presude izvršiti nastalu promjenu u katastru ili u zemljišnoj knjizi. Stranke mu nisu dostavile nikakav sporazum, a niti su trebale već su ga trebale dostaviti katastru i zemljišnoj knjizi.

23. Vještak, u svom usmenom iskazu navodi da je geodetski elaborat Rn-81/20 izrađen uz suglasnost tužiteljice i tuženice a o samom njihovom sporazumu nema posebnih saznanja. Nalaz i mišljenje vještaka iz lipnja 2014. godine izrađen je s obzirom na utvrđeno stanje na terenu te stanje evidencije predmetnih čestica u katastru na način da je ona bila evidentirana onako kako je na skici mjesta prijepora označena. Namjera geodetskog elaborata Rn-81/20 bila je evidentiranje podataka o zgradama te evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica. Kao što je to razvidno iz grafičkog prikaza odnosa stanja predmetnih čestica prije i nakon provedbe elaborata Rn-81/20, osim granice između čestica tužiteljice i tuženice predmetom evidentiranja bile su i većina preostalih granica predmetnih katastarskih čestica. Sporni zid nalazi se nakon provedbenog elaborata Rn-81/20 u ukupnoj svojoj dužini od 16,7 m u cijelosti nalazi na čestici tuženice. Čestica tužene u odnosu isključivo na česticu tužiteljice uvećana je za vrijednost sporne površine od 11,6 m2, odnosno na teret čestice tužiteljice. Čestica tužiteljice ovim je elaboratom umanjena u odnosu na česticu tuženice za iznos od 11,6 m2 odnosno za iznos sporne površine dok je ukupno čestica tužiteljice povećana za iznos od 26 m2 a ta se površina odnosi na preostale susjedne čestice.

24. Kako bi sud u zemljišnim knjigama proveo Prijavni list, potrebna je suglasnost vlasnika zk čestica koje su zahvaćene provedbom, u ovom slučaju tužiteljice i tužene. No, tužiteljica navodi, da je dala suglasnost provedbe prijavnog lista Rn-81/20 jer se nadala da će tuženik naknadno potpisati dostavljeni prijedlog izvansudske nagodbe, a za koju nije sporno da je nikada nije niti potpisao. Iz dostavljene preslike emailova između punomoćnika stranka nigdje ne proizlazi da bi stranke sklopile točno određeni ugovor, odnosno izvansudsku nagodbu. Točno je da u emailu od 18.07.2019. godine pun. tuženika navodi kako je tužena pristala na sve uvjete koje je tužiteljica zahtijevala, no iz istog ne proizlazi točno koji su ti uvjeti i na koju se nagodbu to odnosi, ovo posebno iz razloga što dostavljeni prijedlozi izvansudskih nagodbi datiraju od 09.04.2019., 13.12.2019. i 29.06.2021., odnosno da su očito stranke i nakon emaila od 18.07.2019. godine i dalje bile u pregovorima. S druge stranke, a kako je gore utvrđeno da je sporni dio nekretnine u vlasništvu tužene, a na što je tužiteljica pristala prilikom prijedloga za provođenjem prijavnog lista, to sud smatra da ne postoji nikakva osnova (ugovorna niti zakonska) temeljem koje bi tužena bila dužna tužiteljici platiti potraživani iznos. Dakle, tužiteljica tvrdi da je među strankama bio sklopljen usmeni ugovor, a temeljem kojeg bi ista eventualno imala pravo na potraživanja. Iako tužiteljica to nigdje točno ne navodi, jedini pravni ugovorni temelj bi ovdje mogao biti, a obzirom i sama tužiteljica u podnesku od 24.03.2025. godine navodi da se radilo o naplatnom pravnom poslu, ugovor o kupoprodaji, a koji bi sukladno čl. 377 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18) da bi bio valjan mora biti sklopljen u pisanom obliku, što u ovdje nije slučaj. Nastavno, iz spisa proizlazi da je tužiteljici prilikom provedbe prijavnog lista Rn-81/20 uvećana ukupna površina čestice, a iz čega proizlazi da je ona na štetu nekih drugih susjednih čestica dobila određeni dio nekretnine. No tužiteljica nigdje ne navodi niti dokazuje da bi za isto vlasnicima ostalih susjednih čestica platila naknadu za iste, a iz čega sud zaključuje da takvih dogovora nije bilo te da se u ovom slučaju jedino može raditi o naknadi za davanje dijela čestice, odnosno kupoprodaji.

25. Isto tako, sudu nije jasno zašto tužiteljica u eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu u kojem potražuje isplatu i dalje ostaje kod prijedloga da tužena s tog dijela nekretnine ukloni sve svoje stvari, a i koji tužbeni zahtjev, obzirom na pravnu osnovu koja je, sud pretpostavlja, osnova ovako postavljenog tužbenog zahtjeva, nije osnovan.

26. Obzirom na utvrđeno činjenično stanje u trenutku zaključenja glavne rasprave, sud nije posebno cijenio ostale provedene dokaze u ovom predmetu, kao niti one koji se nalaze u spisu, a niti koji su predloženi, obzirom smatra da su isti irelevantni.

27. Temeljem čl. 154 st. 1, Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 dalje: ZPP) sud je tuženiku dosudio troškove parničnog postupka u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, i to; za sastav odgovora na tužbu prema Tbr 8/1 100 bodova, za sastav žalbe od 10.10.2012. prema Tbr 10/1 125 bodova, za pristup na ročište dana 13.11.2012. prema Tbr 9/2 50 bodova, za pristup na ročište dana 12.11.2013. prema Tbr 9/2 50 bodova, za pristup na ročište dana 13.12.2013. prema Tbr 9/5 25 bodova, za pristup na ročište dana 18.02.2014. prema Tbr 9/1 100 bodova, za pristup na ročište dana 18.04.2014. prema Tbr 9/1 100 bodova, za sastav podneska od 23.07.2014. godine prema Tbr 8/1 100 bodova, za sastav podneska od 24.12.2014. godine prema Tbr 8/1 100 bodova, za pristup na ročište dana 03.02.2015. prema Tbr 9/1 100 bodova, za pristup na ročište dana 19.02.2015. prema Tbr 9/1 100 bodova, za sastav podneska od 04.03.2015. godine prema Tbr 8/1 25 bodova, za pristup na ročište dana 22.04.2015. prema Tbr 9/1 100 bodova, za sastav žalbe od 18.06.2015. prema Tbr 10/1 125 bodova, za pristup na ročište dana 27.11.2018. prema Tbr 9/1 100 bodova, za sastav podneska od 03.12.2018. godine prema Tbr 8/1 100 bodova, za pristup na ročište dana 01.10.2020. prema Tbr 9/5 25 bodova, za pristup na ročište dana 26.10.2020. prema Tbr 9/5 25 bodova, za pristup na ročište dana 24.09.2021. prema Tbr 9/1 100 bodova, za sastav podneska od 12.10.2021 godine prema Tbr 8/1 100 bodova, za pristup na ročište dana 17.03.2022. prema Tbr 9/1 100 bodova, za sastav podneska od 24.03.2022. godine prema Tbr 8/3 50 bodova, za sastav podneska od 23.06.2022 godine prema Tbr 8/3 50 bodova, za sastav podneska od 08.05.2023. godine prema Tbr 8/3 50 bodova, za sastav podneska od 31.10.2023 godine prema Tbr 8/3 50 bodova, za pristup na ročište dana 09.05.2024. prema Tbr 9/1 100 bodova, za pristup na ročište dana 20.01.2025. prema Tbr 9/5 25 bodova, za pristup na ročište dana 01.04.2025. prema Tbr 9/1 100 bodova, za sastav podneska od 27.05.2025. godine prema Tbr 8/3 50 bodova, te za pristup na ročište dana 30.09.2025. prema Tbr 9/1 100 bodova, što ukupno čini 2325 bodova, odnosno 4.650,00 eura, a što uvećano za iznos PDV-a čini iznos od 5.812,50 eura. Tuženiku je također dosuđen i trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 33,18 eura, tako da ukupan trošak postupka dosuđen tuženiku iznosi 5.845,68 eura.

28. Temeljem čl. 151 st. 3. ZPP-a na dosuđeni trošak parničnog postupka dosuđene su i zakonske zatezne kamate.

29. Sud tuženiku nije dosudio trošak pristupa na ročište dana 08.04.2015. obzirom mu je taj trošak već dosuđen rješenjem od 24.01.2019. Također mu nije dosudio trošak sastava podneska od 18.06.2015. godine obzirom smatra da je tuženik sve navode iz tog podneska mogao iznijeti u žalbi od 18.06.2015. godine za koji sastav mu je sud dosudio trošak. Nije mu niti dosudio trošak sastava podneska od 06.10.2021. godine, koji je zaprimljen na sud 10.10.2021. godine obzirom je tužitelj navode iz tog podneska i dokumentaciju predanu tim podneskom mogao iznijeti odnosno predati i podneskom od 12.10.2021. godine, a za sastav kojeg mu je sud dosudio trošak. Sud tuženiku nije niti dosudio trošak sastava podneska od 28.04.2025. godine obzirom smatra da isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka.

30. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 14. studenog 2025. godine

Sudac:

Biserka Pavković Fućak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu.

Dna:

pun. tužitelja

pun. tuženika