REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-295/2022-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda dr. sc. Dijani Vragović, u pravnoj stvari tužitelja OZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Katarini Ćosić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika AbbVie d.o.o., OIB 24960864553, Strojarska cesta 20, 10000 Zagreb, koga zastupa punomoćnik Boris Anišić, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 7. listopada 2025. u prisutnosti tužitelja osobno te punomoćnika tuženika, dana 14. studenog 2025,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku da tužitelju na ime naknade štete isplati iznos od 159.500,00 kn, zajedno sa zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja se primjenjuje na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, a koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tužitelju OZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknaditi tuženiku AbbVie d.o.o., OIB 24960864553, Strojarska cesta 20, 10000 Zagreb, parnični trošak u iznosu od 3,750,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 14. studenog 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da mu je u travnju 2016.g. po preporuci liječnika apliciran "lijek" Botox u lijevu nogu i lijevu ruku. Nakon otprilike 2 tjedna, prilikom šetnje, lijeva noga mu je iznenada "propala" na ravnoj podlozi te je isti pao. U KBC Sestre Milosrdnice tužitelju je dijagnosticiran trostruki prijelom lijevog kuka i prijelom lijeve bedrene kosti s ulomcima. Zbog težine ozljede, prebačen je u Kliniku za traumatologiju, gdje je istu večer operiran, prilikom koje je tužitelju trajno ugrađena metalna šipka u lijevu nogu te vijak kojim je spojen lijevi kuk s lijevom nogom. Nakon operacije tužitelj je upućen u Specijalnu bolnicu Varaždinske toplice gdje je isti proveo 60 dana te svakodnevno vježbao uz neopisive bolove. Nakon izlaska iz bolnice, tužitelju su pomagale sestra i majka te prijateljica MZ, pošto se isti nije mogao kretati pa tako niti brinuti o sebi. Nakon 6 mjeseci tužitelj je prohodao sam uz pomoć podlaktne štake, a nakon 14 mjeseci, odbacio je štaku te otežano, ali bez pomagala uspio hodati. Tužitelj se trajno otežano kreće te povremeno osjeća bolove, npr. kod dužeg sjedenja, ili promjene vremena. Čučnuti ne može, kao niti kleknuti. Nositelj odobrenja za stavljanje predmetnog lijeka u promet i proizvođač jest Allergan Pharmaceuticals Ireland (prema podacima HALMED-a), a nositelj odobrenja je sukladno odredbama Zakona o lijekovima imenovao predstavnika nositelja odobrenja sa sjedištem u [adresa]: Ewopharma d.o.o., Zadarska 80, Zagreb (u trenutku davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet), odnosno danas tuženika. Prema dopisu HLAMED-a koji je punomoćnica tužitelja zaprimila nositelj odobrenja zatražio je povlačenje predmetnog lijeka iz prometa. Tužitelj je pretrpio tjelesne ozljede i trpi trajnu štetu, a što je sve u uzročno-posljedičnoj vezi sa apliciranjem Botoxa, slijedom čega predlaže da sud naloži tuženiku isplatiti mu iznos od 159.500,00 kn na ime naknade štete i troškovima postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva te na pripremnom ročištu ističe prigovor zastare s obzirom da je do štetnog događaj došlo 2016. godine dok je tužba podnesena u veljači 2022. Navodi da iz spisa nije vidljivo da bi upravo tuženik bio štetnik u smislu nositelja odobrenja za hrvatsko tržište. Iz medicinske dokumentacije je vidljivo (mišljenje dr. Maje Roje Novak, str.8 spisa) da je tužitelju propisan preparat Xeomin, za koji lijek tuženik nije nositelj odobrenja za hrvatsko tržište a na istoj stranici se također navodi da je 21.4.2016. aplicirano 115 iu botulinu toksina a što je generički naziv lijeka te ne dokazuje uzročno posljedičnu vezu između tuženika kao štetnika i tužitelja kao oštećenog. Također ističe da je nositelj odobrenja za Xeomin društvo Medis Adria d.o.o. iz Zagreba. također osporava pasivnu legitimaciju jer tuženi ne distribuira lijek Xeomin a za koji u medicinskoj dokumentaciji priloženoj tužbi stoji da je propisan tužitelju. Također u spisu ne proizlazi da bi upravo Botox bio apliciran tužitelju odnosno nema dokaza koji bi to potvrdili. Slijedom navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid medicinsku dokumentaciju: otpusno pismo KBC Sestre Milosrdnice“ od 6. lipnja 2016. (list 5) i Otpusno pismo Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju (list 6), Nalaz i mišljenje dr. Maje Roje Novak (listovi 7-9), Nalaz i mišljenje dr. ĐZ (listovi 10-13), e-mali korespondenciju (listovi 14-20), fotografiju (list 21), dopis HALMED-a od 12. srpnja 2024. (listovi 46-47), dopis HALMED-a od 17. veljače 2025. (listovi 60-61), saslušan je tužitelj (listovi 41-43) i svjedok MZ (listovi 56-57). Sud nije izveo dokaz medicinskim vještačenjem s obzirom da tužitelj do zaključenja glavne rasprave nije predujmio troškove vještačenja, stoga je sud odustao od izvođenja predmetnog dokaza sukladno odredbi čl. 153. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP). Sud nije izveo ni dokaz saslušanjem dr. Maje Roje Novak i dr. ĐZ s obzirom da je tužitelj njihovo saslušanje predložio nakon zaključenja prethodnog postupka suprotno odredbi čl. 299. st. 1. i 2. ZPP-a.

4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je zahtjev tužitelja neosnovan.

5. Predmet spora u ovom postupku jest zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju trpi zbog ozljeda koje je pretrpio uslijed pada u travnju 2016. godine, navodeći da je do njih došlo zbog korištenja lijeka „Botox“.

6. U konkretnom je predmetu sporna osnova i visina tražbine koju potražuje. S tim u vezi sporna je pasivna legitimacija tuženika te uzročno posljedična veza.

7. Radi utvrđivanja osnovanosti osnove tužbenog zahtjeva u pogledu pasivne legitimacije i uzročne veze, sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu, saslušao tužitelja te svjedoka MZ.

7.1. Iz otpusnog pisma KBC Sestre Milosrdnice“ od 6. lipnja 2016. proizlazi da je tužitelj bio zaprimljen u Kliniku u hitnom prijemu radi nastavka liječenja ozljede lijevog kuka koju je zadobio padom dva dana ranije te se na njegovo traženje premješta na stacionarnu rehabilitaciju u Varaždinske toplice. Iz Otpusnog pisma Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju proizlazi da dolazi nakon subtrohanterične frakture lijevog femura koju je zadobio prilikom pada i nakon operacije, te između ostalog, da tužitelj samoinicijativno i bez liječničke preporuke od 7. 6. 2016. uzima hormon rasta i testosteron. Iz oba otpusna pisma proizlazi da je tužitelj prethodno pretrpio CVI s posljedničnom lijevostranom hemiparezom.

7.2. Iz isprave (nalaza i mišljenja) dr. Maje Roje Novak, koje je tužitelj dostavio u spis proizlazi da je tužitelj tijekom 2010. liječen radi intracelebralnog hematoma nakon čega mu je zaostala plegija lijeve ruke i teška pareza lijeve noge. Da je 25. svibnja 2016. zadobio ozljedu lijeve bedrene kosti u vidu subtrohanteričke frakture lijeve bedrene kosti, da prema navodima tužitelja i podacima iz zdravstvenog kartona tužitelj prije štetnog događaja, nakon moždanog udara 2010. nije imao drugih padova. Da je 6. travnja 2016. bio na pregledu u Varaždinskim toplicama u vezi mišljenja zbog liječenja botulinom toksinom A (botox) a zbog spastične pareze lijeve štake i prstiju. Prepisan mu je preparat Xeomin od 100 jedinica, dvije kutije. Da mu je dana 21. travnja 2016. u mišiće lijeve noge aplicirano 115 iu botulinum toksina. Botulinum se opravdano koristi kod fokalnog spasticiteta nakon moždanog udara. Nuspojave liječenja botulin toksinom su mnogobrojne, a mišićna slabost spada u česte nuspojave i javlja se od 1-10% slučajeva. Slabost napada mišiće u koji je neposredno apliciran botulin toksin ali i susjedne odnosno udaljene mišiće. Kod spazma se botulin daje upravo zato da mišić oslabi i da bude podložan jačanu na fiziološki način odnosno voljnom kontrakcijom. Vrtoglavica je također moguća nuspojava, ali manje česta. Botulinum toksin počinje djelovati nakon 72 sata od aplikacije, a povremeno i tek nakon 7 dana. Kod tužitelja je ta doza bila u granicama dozvoljenog. Da je prema navodima tužitelja nakon aplikacije botulinuma imao subjektivan osjećaj težine u lijevoj nozi te da mu je noga postala slabija i nestabilna. Konačno se navodi da postoji uzročna veza između pada kod tužitelja i prijeloma bedrene kosti te aplikacije botulinum toksina. Međutim, s obzirom na druge okolnosti: prethodni neurološki invaliditet u smislu hemipareze lijevo i okolnosti samog štetnog događaja, postoje udruženi razlozi koji su mogli doprinijeti navedenom padu. Prema mišljenju aplikacija botulinum toksina u navedenom događaju sudjeluje u omjeru od 80%.

7.3. Iz isprave (nalaza i mišljenja) dr. NZ proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom gornje trećine lijeve bedrene kosti sa pomakom koštanih ulomaka radi kojeg je operativno zbrinut. Nakon toga tužitelju su zaostale trajne posljedice koje su dovele do umanjenja opće životna aktivnosti od 15% a koje se očituju u trajnom skraćenju lijevog donjeg ekstremiteta i položajem u vanjskoj rotaciji, utjecajem na hod i kretanje te umanjenoj i bolnoj pokretljivosti zgloba lijevog kuka. Ožiljci nakon operativnog zahvata te skraćenje i položaj noge u vanjskoj rotaciji, uz šepanje u hodu uzrokuju trajno naruženje tužitelja u blagom stupnju, trećima vidljivo povremeno. Radi zadobivenih ozljeda tužitelj je trpio fizičke boli jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, bolove srednjeg intenziteta 20 dana, bolove slabog intenziteta 100 dana. Primarni strah u trenutku ozljede bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja. Sekundarni strah zbog zadobivenih ozljeda i posljedica bio je jakog intenziteta u trajanju od dva dana, srednjeg intenziteta 15 dana, na što se nastavlja kasni strah i zabrinutost 90 dana. Tužitelju je bila potrebna pomoć druge osobe 30 dana, 4 sata dnevno, 45 dana 3 sata dnevno, 60 dana 2 sata dnevno, te 75 dana 1 sat dnevno.

7.4. Iz dopisa HAMLMED-a od 24. srpnja 2024. proizlazi da su tijekom 2015. i 2016. lijekovi koji sadrže djelatnu tvar botulin toksin tip A, a koji su imali odobrenje Agencije za lijekove i medicinske proizvode za stavljanje u promet u RH bili:

- Botox 50 Allergan jedinica, prašak za otopinu za injekciju,

- Botox 100, Allergan jedinica, prašak za otopinu za injekciju

- Botox 200 Allergan jedinica, prašak za otopinu za injekciju,

- Vistabel 4 Allergan jedinice / 0,1 ml prašak za otopinu za injekciju.

Lijek Botox 100 Allergan jedinica, prašak za otopinu za injekciju prvotno je odobren u RH rješenjem Agencije od 14. listopada 2009. na rok od 5 godina. 21. travnja 2010. odobren je prijenos odobrenja predmetnog lijeka na nositelja odobrenja Ewopharma d.o.o. te je obnovljeno odobrenje 28. svibnja 2015. na neograničeni rok. 28. listopada 2015. podnesen je zahtjev za ukidanje odobrenje iz marketinških razloga slijedom čega je odobrenje ukinuto 22. prosinca 2015. Nakon toga serija lijeka može i dalje biti u prometu 18 mjeseci nakon ukidanja odobrenja ako joj prije toga ne istekne rok valjanosti, odnosno u konkretnom slučaju do 22. lipnja 2016.

Za lijekove Botox 50 Allergan jedinica, prašak za otopinu za injekciju, Botox 200 Allergan jedinica, prašak za otopinu za injekciju su izdana odobrenje rješenjem Agencije od 22. prosinca 2015. nositelju odobrenja Allergan Pharmaceuticals Ireland, na rok od 5 godina. Temeljem zahtjeva tog nositelja odobrenja je rješenjem od 02. srpnja 2020. dano odobrenje za predmetne lijekove na neograničeni rok. Agencija je odobrila prijenos odobrenja za stavljanje predmetnih lijekova (Botox 50, Botox 100 i Botox 200 alergan jedinica), u promet rješenjima od 02. studenog 2022. na društvo AbbVie d.o.o. Lijek Vistabel 4 Alergan jedinice / 0,1 ml prašak za otopinu za injekciju, je odobren rješenjem Agencije od 22. prosinca 2011. na rok od 5 godina nositelju odobrenja Ewopharma d.o.o., prijenos odobrenja je odobren rješenjem Agencije od 15. veljače 2016. na društvo Allergan Pharmaceuticals Ireland. Rješenjem Agencije je odobrenje za stavljanje u promet dano na neograničen rok 27. svibnja 2017. te je odobren prijenos odobrenja predmetnog lijeka na nositelja AbbVie d.o.o. 02. studenog 2022. Nositelj odobrenja Ewopharma d.o.o. je obavijestio Agenciju da su lijekovi Botox 100 Allergan jedinica, prašak za otopinu za injekciju i Vistabel 4 AlLergan jedinice / 0,1 ml prašak za otopinu za injekciju stavljeni u promet 19. lipnja 2013.

7.4.1. Iz dopisa HALMED-a od 20. veljače 2025. proizlazi da su tijekom 2015. i 2016. u Republici Hrvatskoj odobreni lijekovi nositelja odobrenja Merz Pharmaceuticals

GmbH i to za lijek:

- Xeomin 50 LD50 jedinica, prašak za otopinu za injekciju i to rješenjem Agencije od 31. siječnja 2014.,

- Xeomin 100 LD 50 jedinica, prašak za otopinu za injekciju i to rješenjem Agencije od 31. siječnja 2014.

Rješenjima Agencije od 29. kolovoza 2016. su predmetni lijekovi odobreni na neodređeno vrijeme. Nositelj odobrenja je obavijestio Agenciju da je lijek Xeomin 50 jedinica u prometu od 04. listopada 2016., a Xeomin 100 jedinica od 15. lipnja 2016.

7.5. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je 2010. doživio masivni moždani udar nakon čega mu je ostala oduzetost lijeve noge i lijeve ruke. Išao je u [adresa] na rehabilitaciju i tada nije mogao niti sjediti. Stalno je išao na neke terapije kako bi mu se poboljšalo zdravstveno stanje. Negdje, 2016. pročitao je da botox može pomoći kod njegovog stanja, odnosno kod posljedica moždanog udara i obratio se svom liječniku iz [adresa] CZ koji mu je dao uputnicu za navedeni lijek, nakon što ga je pregledao i zaključio da bi mu navedeni lijek mogao pomoći. Isti je preuzeo na ljekarni na Dolcu i platio oko 3.000,00 kuna. Riječ je o botoxu, a samog imena lijeka se ne sjeća. U dogovoru sa liječnikom CZ on mu je dao injekcije, 3 injekcije u nogu i 3 injekcije u ruku. Pri tom ga je upozorio na moguće simptome lijeka u vidu pojačanog znojenja i mokrenja, ali nisu razgovarali o drugim simptomima. Prije uzimanja lijeka nije pročitao upute, odnosno upozorenje o mogućim simptomima. Otprilike dva tjedna nakon uzimanja lijeka šetao se na Jarunu, okrenuo i u tom trenu mu je "propala" lijeva noga i pao sam na lijevu stranu na koju se ne može dočekati zbog oduzetosti. Utvrđen mu je teški prijelom kuka i lijeve bedrene kosti. Još u Vinogradskoj su mu probušili bušilicom kost radi toga da mu noga ne ostane kraća bez odgovarajuće anestezije te je trpio strašne bolove. Stavili su mu fiksator i uteg da mu vuče nogu. Slijedećeg dana je išao na operaciju u traumu. Sam prijevoz do Traume je bio bolan jer je i najmanji pokret izazivao bol. Nakon operacije su ga uputili u Specijalnu bolnicu u Varaždinske toplice na rehabilitaciju, gdje je bio 2 mjeseca i dobro se oporavio. Dok je boravio u bolnici po preporuci svog prijatelja sam sebi je davao injekcije hormona rasta i testosterona kako bi ubrzao svoj oporavak. Kosti su uredno zarasle i pred kraj je već hodao na štakama. Vrlo dugo je koristio štaku, otprilike godinu dana, ponajviše iz straha da ponovno ne padne. Oporavak je nastavio na moru, gdje se odmarao i radio na svom ozdravljenju. Iako je prije samog pada imao hemiparezu lijeve ruke i noge nikada zbog toga nije pao jer je upravo zbog toga bio jako oprezan. U vrijeme uzimanja botoxa nije koristio druge lijekove osim lijeka za tlak. Kada ga se pita je li mu poznat naziv lijeka Xeomin, navodi da se istog ne može sjetiti. Nije mu jasno kako je pao pa je naknadno išao čitati o nuspojavama botox-a pa je pročitao da su moguće nuspojave poput padova. Nakon nezgode bio je u strahu od pada, i dalje se boji, zbog navedenog pada ne može više plivati jer ga boli lijevi kuk, ne može igrati stolni tenis, vaterpolo, a što je sve prije mogao. Dosta dugo nije mogao voziti auto iako sada može. Prijateljica MZ mu je pomagala nakon izlaska iz bolnice kad je otišao na more, u razdoblju od mjesec dana, a i kasnije kada se vratio u Zagreb otprilike pola godine. Ništa joj za to nije plaćao. Ona mu je pomagala ustajati iz kreveta, pripremala hranu, pomagala pri ulasku u tuš kabinu. Smanjenje životne aktivnosti se najviše očituje u tome što ne može više igrati stolni tenis i vaterpolo, plivati, što je ranije mogao, ne može više šetati zbog bolova i straha od ozljede. Godinu dana nije mogao niti raditi svoj posao na što se nadovezala i dijagnoza raka jednjaka. Fizičke boli je trpio dva mjeseca tijekom rehabilitacije i to kod svakog okreta, kasnije ovisno o slučaju, u pravilu kod dužih aktivnosti zbog čega ih je izbjegavao. Navodi da ima veliki ožiljak duž lijeve noge u dužini od oko 30 cm, koji je vidljiv osobito u ljetnim mjesecima. Navodi da mu u ljekarni prilikom predočenja bijele uputnice nisu dali ikakve upute vezano uz samu terapiju i način aplikacije. Navodi da je njegov liječnik koji mu je dao uputnicu bio upoznat s drugim terapijama a to je bila terapija za visoki tlak, Exforge, ali ga nije posebno upozorio da se navedeni lijekovi ne bi mogli kombinirati. Botox je uzimao jer je pročitao na Internetu da to pomaže kod hemipareze na način da omekša tkivo pa je lakše izvoditi vježbe na dijelovima koji su njome zahvaćeni. Bio je upoznat i sa ostalim primjenama botoxa, npr. za estetiku. Pročitao je da je ta terapija bila uspješna, da se koristi još od 2000. pa je smatrao da je 16 godina kasnije sigurna i da će mi pomoći. Kasnije je i od drugog liječnika dobio preporuku za korištenje botoxa iz čega je razvidno da se taj lijek i dalje nudi pacijentima unatoč teškim nuspojavama.

7.6. Iz iskaza svjedoka MZ u bitnome proizlazi da o predmetu spora ima saznanja samo glede onog što joj je rekao tužitelj jer su bliski prijatelji i dugo u kontaktu pa zna da je lijek koji je primio botoks odnosno da je botoks dio tog lijeka, ali ne zna točno kako se lijek zove. Nije bila prisutna kada je tužitelj pao. Tužitelj joj je rekao koje su nuspojave tog lijeka, a da mu liječnik koji mu je lijek preporučio nije rekao za navedene nuspojave. Ne zna detalje o tome tko je tužitelju, kada i na koji način dao navedeni lijek. Zna da je tužitelj negdje 2016. pao. Tužitelj se bolje kretao prije primitka lijeka. Nakon primitka lijeka tužitelj je teže hodao i lijeva noga mu se skroz okretala prema van. Tužitelj joj je rekao da je botoks uzeo po preporuci liječnika, a zbog ranije pretrpljenog moždanog udara jer je postojala mogućnost da taj lijek dovede do oporavka odnosno da bi se možda obnovile stanice koje su oštećene. Tužitelju je pomagala u obavljanju svakodnevnih poslova, vozila ga, išla po namirnice, kuhala, pomagala mu oko higijene. To je trajalo otprilike 6 mjeseci nakon što je tužitelj došao kući, odnosno nakon bolnice i toplica. Tijekom opravka trpio je velike bolove, osobito u početku s obzirom da je riječ o prijelomu bedrene kosti i kuka što izuzetno boli. Navodi da je tužitelja vozila u ljekarnu na Dolac kako bi tužitelj kupio navedeni lijek. Bila je s njim u ljekarni, ali se ne sjeća naziva lijeka niti ambalaže jer je bio zamotan a nije ga ni primila u ruke. Ne sjeća se ni njegove cijene. Znala je s kojom namjerom tužitelj ide u ljekarnu, odnosno da mu je doktor preporučio botoks radi oporavka.

8. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije valja reći da iz iskaza tužitelja i svjedoka proizlazi da tužitelj ne zna koji lijek je kupio prema danom receptu niti koji mu je lijek izdan. Ujedno spisu ne prileži račun ili druga isprava koja bi upućivala na naziv lijeka koji je tužitelju apliciran, izuzev nalaza i mišljenja vještaka dr. Maje Roje Novak, koji je nalaz sud cijenio kao i svaku drugu ispravu. Iz navedene isprave, na koju se poziva upravo tužitelj, proizlazi da je tužitelju bio apliciran lijek Xeomin od 100 jedinica, dvije kutije. Iz dopisa HALMED-a proizlazi da je u trenutku kada je po navodima tužitelja isti kupio lijek s aktivnom stvari botulin odnosno kada mu je navedeni lijek apliciran (travanj 2016.) nositelj odobrenja za lijekove (Botox 50, Botox 100, Botox 200 i Vistabel 4) bilo društvo Allergan Pharmaceuticals Ireland, koje je odobrenje 2022. preneseno na društvo AbbVie d.o.o. Ujedno proizlazi da su u to vrijeme u prometu bili Botox 100 Allergan jedinica, prašak za otopinu za injekciju i Vistabel 4 Allergan jedinice / 0,1 ml prašak za otopinu za injekciju. S druge strane lijek Xeomin 50 LD50 jedinica je u promet stavljen 4. listopada 2016., a Xeomin 100 LD 50 jedinica 15. lipnja 2016. te je nositelj odobrenja društvo Merz Pharmaceuticals GmbH. Unatoč tome, sud zaključuje da je tužitelju apliciran lijek Xeomin 100 jedinica budući da je prema nalazu i mišljenju dr. sc. JZ tužitelju upravo navedeni lijek apliciran, a koji nalaz je sastavljen temeljem medicinske dokumentacije, pregleda tužitelja i njegovog kazivanja. S obzirom da je prema Zakonu o lijekovima (Narodne novine, br. 76/13) moguć unos odnosno uvoz lijeka za koji nije dano odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj, između ostalog, za nužne slučajeve pojedinačnog liječenja lijekom koji je na vlastitu odgovornost propisao doktor medicine ili doktor dentalne medicine koji provodi liječenje, to u konkretnom slučaju znači da je bilo moguće dobiti lijek Xeomin 100 jedinica, kako je navedeno u nalazu, i u vrijeme kada je po navodima tužitelja predmetni lijek kupljen, makar u tom trenutku isti nije bio stavljen u promet u Republici Hrvatskoj. Slijedom navedenog, tužitelj nije dokazao da bi tuženik bio pasivno legitimiran u ovom postupku.

10. Pored navedenog, sud, koji nema odgovarajućeg stručnog znanja, bez provođenja medicinskog vještačenja po sudskim vještacima, ne može na osnovu isprava u spisu donijeti zaključak o postojanju uzročno posljedične veze između uzimanja lijeka i štetnog događaja niti o opsegu nastale štete. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe čl. 221.a ZPP-a, sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

11. U skladu s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a tuženik ima pravo na naknadu parničnih troškova prema odredbama Tbr. 7., 8., 9. i 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. br. 138/23), prema troškovniku predanom na ročištu održanom 7. listopada 2025., i vrijednosti predmeta spora, i to za sastav odgovora na tužbu iznos od 500,00 eura te za sastav podneska od 8. listopada 2024. u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife), za zastupanje po punomoćniku na ročištima 5. rujna 2023., 15. svibnja 2024., 20. siječnja 2025. i 7. listopada 2025., svaki u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9.1. Tarife), ukupno 3.000,00 eura, što uvećano za PDV (25%) iznosi 3.750,00 eura. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke.

U Zagrebu, 14. studenog 2025.

Sutkinja:

dr. sc. Dijana Vragović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika