REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-223/2024-25

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

P R E S U D A  Z B O G  O G L U H E

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Mirni Veža kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LH OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru, protiv tuženice ad 1. Republike Hrvatske zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, ad 2 ĐH OIB: [osobni identifikacijski broj], ad 3 ĐH KH OIB [osobni identifikacijski broj], oboje prebivališta u inozemstvu, [adresa] 55457, L, oboje zastupani po zastupniku za primanje pismena Duji Kandžija, odvjetniku u Trogiru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 16. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika Republike Hrvatske tuženika ad 1, a u odsutnosti tuženika ad2 i ad 3 , dana 14. studenog 2025. na ročištu za objavu odluke, u izočnosti stranaka,

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se spram tužene pod 1. Republike Hrvatske, tuženog pod 2. ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], i tuženog pod 3. ĐH KH, OIB: [osobni identifikacijski broj] da je tužiteljica LH, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u vještvu br. V-40/2025 stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, dipl. ing.geod. od ožujka 2025.g. označen slovima C-D-E-F-C, šafriran crvenom bojom, površine 118 m2 za cijelo, koje vještvo se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude.

II Ovlašćuje se tužiteljica da na temelju ove presude zatraži provođenje postupka parcelacije nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na način da se iz navedene nekretnine odvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste, pobliže označen i preciziran u točkama I izreke ove presude i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemlje s novim brojem, kao i na provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina].

III Ovlašćuje se tužiteljica da na temelju ove presude i prijavnog lista, na osnovu kojih će se provesti parcelacija čest. zem. [katastarska čestica] upisane u k. o. [katastarska općina], opisane u točki 1 izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom na ime tužiteljice za cijelo, uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj protiv tuženika 25. siječnja 2024. navodi da su u zemljišnoj knjizi na nekretnini označenoj kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao vlasnici upisani tužena pod 1.Republika Hrvatska za ½ dijela, tuženik pod 2. ĐH, za ¼ dijela, i tuženik pod 3. KH, za ¼ dijela; u katastarskom operatu na predmetnoj nekretnini da je upisan VH [adresa] za cijelo;iz povijesti promjena na kat. česticama razvidno je da je od osnutka katastarskog operata 1954. nekretnina označena kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila upisana u posjedovnom listu br. 123 na ime VH , da bi promjenom 1/64 izvršena promjena upisa na EH za cijelo, a prelaskom na digitalni način rada ista je upisana u posjedovni list br. 156 na ime EH za cijelo, kako je to i danas. No, da je tužiteljica stvarna vlasnica i posjednica točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u skici br. VJ 22_U/2023 stalnog sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića, dipl. ing.geod. od ožujka 2023.g. označen slovima J-K-L-M-J površine 118 m2 za cijelo. Iz povijesnog vlasničkog lista za predmetnu nekretninu ZU 527 k. o. [katastarska općina] da jerszvidan pravni slijed upisa i to od prvo upisanog težaka EH pok. Đ „ K“ iz [adresa] kojeg su temeljem dosudnice od 19. rujna 1917.g. naslijedili VH za 3/8 dijela, V E za 3/8 dijela, VH H za 1/8 dijela i HH za 1/8 dijela. Naprijed pobrojani nasljednici da su vršili diobe u obitelji u kojoj diobi je predmetni točno određeni dio nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripao CH pok. EH koji je podnio Agrarnu prijavu za predmetnu nekretninu Agr.3828/31 kojom je odbijeno traženje potraživača budući da je težački odnos prestao još 1896. kada je težak otkupio od erara vlasništvo predmetnih nekretnina- Nakon smrti CH pok. EH predmetna nekretnina pripada upravo njegovu sinu ĆH. LHA, s kojim je otac tužiteljice OH zamijenio predmetnu nekretninu prije više od 40 godina u kojoj zamjeni je ocu tužiteljice pripala predmetna nekretnina. OH je potom predmetnu nekretninu darovao svojoj kćeri – tužiteljici temeljem Ugovora o darovanju sklopljenim 17. ožujka 2023. ovjerenog kod javnog bilježnika Ivana Bartulica Antulov pod br. OV-2893/2023, Trogir, 17.05.2023.g. Dakle, tužiteljica je stvarna vlasnica predmetne nekretnine, te predmetnu nekretninu drži u svom posjedu osobno i preko svojih prednika od pamti vijeka. Tužiteljica da je postupila sukladno članku 186 a ZPP- i obratila se prije utuženja nadležnom Državnom odvjetništvu zahtjevom za mirno rješenje spora što dokazuje potvrda o primitku pošiljke i dopis ODO od 28. studenog 2023.

1.1. Tužbi je priložena slijedeća dokumentacija:, zk izvadak, prijepis posjedovnog lista br 156., povijesni zk izvadak, zapisnik Kotarskog suda Trogir, rješenje suda o uknjižbi, Ugovor o darovanju, zahtjev tužiteljice nadležnom Općinskom državnog odvjetništvu u Splitu, dopuna zahtjeva kao i odgovor Republike Hrvatske, ODO-a.

1.2. Nakon nalaza i mišljenja vještaka geodeta tužitelj je podneskom od 23. travnja 2025. uredio toč i tužbenog zahtjeva kako to i glasi u toč I izreke presude.

2. Nakon što je tužba dostavljena tuženima, tuženi ad 2 i ad 3 nisu se protivili tužbi i tužbenom zahtjevu, zbog čega je sud u odnosu na iste donio Presudu zbog ogluhe sukladno članku 331. b ("Narodne Novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13; dalje:ZPP), jer iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Tu je za istaknuti kako su tuženici ad2 i ad 3 osobe koje prebivaju u inozemstvu, sud im je postavio zastupnika za primanje pismena u osobi odvjetnika Duje Kandžija.

3. Tužena ad 1 u odgovoru na tužbu usprotivila se tužbi i osporila tužbeni zahtjev kao neosnovan, predložila da se pribavi Ugovor o darovanju upisanog pod brojem Z- 1122/72 te da da se saslušaju svjedoci na okolnost posjedovanja predmetne čest. zem. od strane upisanih težaka u C listu zk. uloška kao i njihovih slijednika.

4. Za dodati je kako je tužiteljica prethodno prije podnošenja tužbe, obratila se ODO Split sa zahtjevom za mirno rješenje spora sukladno članku 186 a ZPP-a sa traženjem koji odgovara tužbenom zahtjevu u ovom predmetu. ODO Split dopisom posl.br. N- DO- 412/23 28. studenog 2023 odgovorilo je uputom o pokretanju iznaparničnog postupka osiguranja dokaza pred sudom kako bi se proveo doka očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta te saslušanjem svjedoka .

5. Podneskom od 6. svibnja 2024. tužiteljica je osporila navode tužene ad 1, istaknula kako ne bi trebalo biti sporno da predmetna nekretnina pripada obitelji OH, da je predmetni dio ograđen betonskim ogradnim zidom i isti je tužiteljici darovao njezin otac, da je prethodno bila u vlasništvu obitelji ĆH koji su i upisani u katastarskom operatu od osnutka operata, a u zemljišnim knjigama kao prvi upisani težak , nekretnina da se usmenim zamjenama i diobama sa stupanjem u posjed prenijela na obitelj OH , a i unutar te obitelji da je vršena podjela tako da predmetni dio pripada upravo tužiteljici koji je dobila od oca OH koji se razdijelio s bratom ŽH. Na ove okolnosti predloženo je saslušanje svjedoka FH sina pok RH koji se spominjao u zahtjevu za mirno rješenje spora i to na okolnost zamjene nekretnina s obitelji ĆH i ŽH. Dakle, da je tužiteljica u nesmetanom kontinuiranom posjedu osobno i putem prednika, a koja nekretnina čini jedinstvenu cjelinu ograđenu zidovima.

6. Podneskom od 2. listopada 2025. tužiteljica je u spis dostavio i izjave ČH ud. C i BH kao nasljednice iza pok ČH koje su ostale da ne polažu nikakva prava na predmetnoj nekretnini . Izjava je ovjerena od javnog bilježnika Ivane Bartulica Antulov, posl br: OV- 8826/25 2. listopada 2025.

7. Sud je u tijeku postupka izveo dokaze priložene u spis kako u tužbi tako i tijekom postupka pa je tako pregledao i pročitao : zahtjev za mirno rješenje spora podnesen ODO s dopunom istog, dopis ODO od 28. studenog 2023.,zemljišnoknjižni izvadak, posjedovni list, povijest promjena Katastra nekretninama kat. čest. kl: 936-02/19- 05/502, Urbroj: 541-23-02-07/5-20-2, Trogir, 28.01.2020 skica br. VJ 22_U/2023 stalnog sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića, dipl. ing.geod. od ožujka 2023.g. povijesni zk izvadak, rješenje o nasljeđivanju, rješenje o zk upisu, spisa predmeta Z- 6580/19 dokumentacije u istom posebno Ugovora o darovanju, Izjavu Ćudina Svetina ČH C i BH Ć ovjerene kod javnog bilježnika LHA pod OV- 8826/2025 2. listopada 2025. izveo dokaz saslušanja tužiteljice i svjedoka OH, TH i TH, očevida na licu mjesta uz vještaka, pregledao i pročitao nalaz i mišljenje vještaka geodeta Ivana Barbalića od 22.3.2025., povijesni vlasnički list ZU 527 K. O. [katastarska općina], Zapisnik O-34/61, Rješenje Općinskog suda u Trogiru Z-862/93 od 15. Ožujka 1994.g., Ugovor o darovanju sklopljen dana 17.03.2023.g. ovjeren kod javnog bilježnika Ivana Bartulica Antulov pod br. OV- 2893/2023, Trogir, 17.05.2023., izjave ČH ud. C i BH od 2. listopada 2025., spis predmeta Z -1122/72.,Z-6580/19. Odustao je o d izvođenja drugih dokaznih prijedloga od kojih su stranke sam odustale, odnosno koje se nisu našle svrhovitim provoditi, jer je činjenično stanje utvrdio na temelju već izvedenih dokaznih prijedloga.

8. Tužbeni zahtjev je osnovan.

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi utvrđenja prava vlasništva određenog dijela na čest.4260 KO [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je prikazan u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju površine 118 m2, za cijelo uz ovlast na parcelaciju, sve temeljem darovanja, zamjene, razrješenjem agrarnih odnosa prednika pri čemu da je posjed tužiteljice zakonit, istinit, pošten, odnosno da su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

10. Prema pravnom pravilu OGZ-a, paragrafu 1460 - za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijeva se zakonit, pošten i istinit posjed. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91), te je propisano sad i u članku 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje u tekstu ZV). Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.

11. Sukladno odredbama čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP), prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja.

12. Sud smatra dokazanim time i utvrđenim da su tužiteljica ali i njezini prednici imali svijest da obrađuju vlastitu nekretninu i ponašali su se kao vlasnici, vršili vlasnička ovlaštenja koja ujedno predstavljaju i obvezu održavanja i skrbi, što je dokazano u postupku kako iskazima svjedoka starije životne dobi koji su imali neposredna saznanja o stvarnom stanju nekretnine, ali i posrednih u smislu tog da je sud izveo zaključke na temelju iskaza i onih svjedoka koji nemaju neposredna znanja, ali znanja o određenim činjenicama crpe iz određenih priča, ovo pozivom temelju članka 7. stavak 1. ZPP-a, u svezi odredbe članka 8. ZPP-a.

13. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

13.1. Odredbom čl. 130. st. 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine temeljem zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi

14. U postupku je valjalo utvrditi jesu li pravni prednici tužitelja ispunili pravne pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću, je li temeljem zamjene kao pravnog posla pravni prednik stekao odnosno tužiteljica stekla pravo vlasništva označenih nekretnina, odnosno jesu li razriješeni agrarni odnosi.

15. U postupku nije sporan identitet predmeta spora dok je izgled lica mjesta utvrđen i prilikom očevida .

15.1. Tu je za kazati kako je tužiteljica tužbom odmah naznačila da potražuje realni dio nekretnine čest zem .4260 KO [katastarska općina] i to na temelju nalaza i mišljenja vještaka Daria Blaževića, no kako isti nije imenovan od strane suda kao sudski vještak u ovom predmetu, to je za potrebe odluke u ovom postupku angažiran vještak geodet u osobi Ivana Barbalića kojem izboru se stranke nisu protivile.

15.2. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ivana Barbalića kojeg ovaj sud prihvaća stručnim, objektivnim argumentiranim proizlazi slijedeće:

- očevidnim zapažanjem na dan 13. veljače 2025. godine utvrđen je položaj č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koja je potom prikazana na Skici lica mjesta, i označena kao lik točkama A-B-C-D-E-F-A, šrafiran plavom bojom, ukupne površine 216 m², u naravi predstavlja dva posjeda;

- predmet spora je južni dio č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] koji je na Skici lica mjesta, prikazan likom označenim točkama C-D-E-F-C, šrafiran crvenom bojom, površine 118 m²;

- predmetni dio čestice omeđen je sa zapadne, južne i sjeverne strane betonskim zidom, a s istočne strane žičanom ogradom, suhozidom i betonskim zidom;

- predmetni dio čestice u naravi predstavlja obrađeno zemljište;

-južno od predmeta spora nalazi se stambeni objekt tužitelja, a preko čijeg dvorišta i makadamskog puta se pristupa predmetu spora.

U svrhu izrade Nalaza i mišljenja, vještak je preuzeo službeni digitalni katastarski plan (OSS zahtjev br: 807628/2025), te je isti preklopio sa stanjem na terenu. Uvidom u službene evidencije Područnog ureda za katastar i ZK Odjela Općinskog suda, utvrđeno je da predmetna čestica nije usklađena oblikom i površinom u smislu da ne postoji upis površine (uvid u PL 156 i ZKU 12952, u ZKU).

16. Iz zk izvatka Z. U. [broj ZK uloška] K. o. [katastarska općina], u prvom redu proizlazi pasivna legitimacija tuženika kao uknjiženih suvlasnika nekretnine po kulturi oranice, što odgovara i stvarnom stanju utvrđeno očevidom

17. Pregledom i čitanjem Z-6580/2019, utvrđeno je da je podnesen prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupak 21.02.2019. po predlagateljima ĐH i KH, oboje zastupani po punomoćniku Milošu Kandžiji, odvjetnik u Trogiru, u svezi nekretnina čest. zem [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina], protiv Republike Hrvatske, u tom postupku RH je stavila prigovor 11.04.2019. te je sud donio rješenje kojim je usvojio prijedlog predlagatelja, sukladno prijedlogu odredio ispravak uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama na ĐH i KH svaki za ½ dijela cjeline. Odredio provedbu rješenja, te darovni ugovor pohranjen pod Z-1122/72 od 30.10.1972. između PH iz O kao darovateljica i sina PH Ž. S točkom jedan ugovora utvrđuje se da je na nekretninama položeni u ZU 526,527,528,652,610,400,1016,1109,399,2428,701,1467,1522,2351,2358,2429 K. O. [katastarska općina], upisano težačko pravo na CH pok. EH. Nadalje da darovateljica dariva nekretnine položene taksativno pobrojane u točci 1 ugovora, a u kojima se uočava ZU 4260(stranica 2), dok je pregledom ovjerenog preslika zbirke isprave Z-1122/72 utvrđeno da ista sadrži rješenje o nasljeđivanju iza AH pok. F O-60/71, rješenje o nasljeđivanju iza VH pok. GH O- 34/61 od 06.05.1961. i dopunu darovnog ugovora od 30.10.1972. broj Ov-1148/72 sastavljen 05.10.1973. sastavljen između PH ud. AH i UH. Pri čemu je za kazati da te isprave dokazuju pravni slijed iza pok MH odnosno AH no navedeno nije od utjecaja na odluku o predmetu spora ovo posebno obzirom na ostale dokaze iz spisa predmeta koji dokazuju vlasništvo tužiteljice nad predmetnom nekretninom, pri čemu se posebno izdvaja bitnim sadržaj izjave ovjerene od javnog bilježnika od strane nasljednika MH i to ČH ud. C i BH pok C od 2. listopada 2025, koji su istaknuli da obitelj istih ne polaže vlasnička prava na predmetnoj nekretnini.

18. Iz posjedovnog lista 156 Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir, proizlazi kako je kao posjednik predmetne nekretnine upisan EH što odgovara navodima tužiteljice i svjedoka pa sud prihvaća istinitim navod i time smatra utvrđenim da je upisani posjednik prepustio predmetnu nekretninu predniku tužiteljice kao i da je imenovani potom i prednik tužiteljice pa i sam tužiteljica u nesmetanom kontinuirano dugotrajnom posjedu iste. Tu je za dodati kako je uistinu uobičajeno bilo sklapanje ugovora usmeno, a realizacija istog bi uslijedila stupanjem u posjed što sud uzima da je tako bilo i u konkretnom slučaju obzirom da te činjenice potvrđuju saslušani svjedoci , ali i potvrđuje očevidno opažanje kao i nalaz i mišljenje vještaka.

19. Iz zapisnika Kotarskog suda u Trogir od 7. travnja 1961 proizlazi dokaz pravnog slijeda IH i njegovog prednika, pok. VH, da nasljednici priznaju oporuku ostavitelja,i da je GH nasljednik i na temelju ustupa svoje braće, a rješenje Općinskog suda u Trogiru Z-862/93 od 15. 3.1994., dokazuje da su se nasljednici uknjižili na nekretnine koje su stekli iza smrti pok. VH., a povijesni zk izvadak dokazuje da su prednici ĆH bili nositelji težačkog prava i poboljšica na nekretninama u K. O. [katastarska općina] . Naime prvi upisani težak bio je EH pok blaža kojeg su naslijedili EH R , EH Č H i B HH . Unutar obitelji vršena je dioba i predmetni dio nekretnine pripao je upravo CH pok EH koji je podnio Agrarnu prijavu , odbijeno mu je potraživanje jer je težački odnos prestao 1896, kad je težak otkupio vlasništvo .Nakon smrti CH predmetna nekretnina pripada sinu EH, koji je kako je utvrđeno u postupku izvršio zamjenu nekretnina s prednikom tužiteljice.

20. Iz darovnog ugovora sklopljenog 17. ožujka 2023, ovjerenog po javnom bilježniku Ivani Bartulica Antulov posl.br. Ov 2893/23 17. svibnja 2023 proizlazi kako je OH pok nikole darovao nekretninu kćerki ovdje tužiteljici uz pristanak ZH (majke daroprimateljice) i to točno određeni realni dio č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji prema nalazu i mišljenju vještaka predstavlja u naravi predstavlja obiteljsku kuću površine 1083 m2 ali i realni dio iste oznake površine 118 m2 , sve uz pridržaj prava doživotnog stanovanja bez naknade. Člankom 4. utvrđeno je da daroprimateljica stupa u posjed darovanih nekretnina. Navedena isprava dokazuje pravni slijed i stvarnu volju te istiniti zakonit i pošten posjed tužiteljice.

21. U postupku je temeljem kazivanja saslušanih mještana utvrđen način korištenja sporne nekretnine od strane tužiteljice i njenih prednika.

22. U svom iskazu svjedok TH saslušan na ročištu 5. lipnja 2025. , kazao je kako cijeli život poznaje tužiteljicu i njezinu obitelj, odnosno njezinog oca OH. Živi u [adresa] i zna da je predmetna nekretnina njihovo vlasništvo. Riječ je o vrtlu iza njihove kuće cca 100m2 i zna da oni to više od 30 godina obrađuju. Nitko ih nikada nije u tome ometao niti im zabranjivao obrađivanje tog vrtla. Predmetnu nekretninu su stekli zamjenom sa JH, zna da je IH imao i brata T. No, nikada nije bilo svađe unutar obitelji o tom čije je čije pa tako zna da se obitelj tužiteljice, unutar sebe podijelili te da je predmetni dio, pripao LH. Nikada nije čuo za ĐH i KH niti ih je vidio, nikada se o njima nije pričalo.

23. U svom iskazu svjedok TH pok Đ saslušan na istom ročištu kazao je da je susjed obitelji tužiteljice, nisu u neposrednoj blizini kuća uz kuću, ali su u istom mjestu, on tu živi i dobro je upoznat da je predmetna nekretnina, a riječ je o vrtu iza njihove obiteljske kuće, uistinu vlasništvo obitelji tužiteljice i to im nitko nikada nije sporio. Naime, Danijelin otac OH znan nadimkom P svoju kuću gradio je 1980-ih godina pa tako dobro zna da je jednu svoju parcelu od 200m2 promijenio sa JH, mještaninom, dakle davnih godina prije više cc 40 godina . JH da je preminuo jer je on bio rođen 1927., a on sam je predmetnu nekretninu također stekao nasljedstvom unutar svoje obitelji. Nikada nije bilo svađa oko toga čije je čije, zapravo za predmetnu nekretninu se znalo da je to od OH odnosno sada LH, koja je njegova jedina nasljednica nakon smrti njezinog brata. Tako i zna da je predmetna nekretnina obrađivana, osim jednogodišnjih sadnica tu se nalazi jedna bajama, tu su prije bile smokve, breskva, ali što se sad točno nalazi ne može se sjetiti. Predmetna nekretnina nikada nije mijenjala svoje granice kako nekada tako i danas. Nikad nije čuo za ĐH i KH, niti ih je vidio. Također nije nikad vidio da je netko dolazio i branio tužiteljici i njezinoj obitelji da koriste i obrađuju nekretninu. Otac od JH, misli da se zvao pok. A, a zvali su ga G i sad mu je pred očima sa svojim štapom, al ne zna kako je on stekao tu nekretninu jer je on tad bio malo dijete.

24. Iskaze ova dva svjedoka sud smatra vjerodostojnim posebno obzirom na svoju dob isti imaju relevantnih saznanja o činjenicama koje bi potvrđivale navode tužbe o korištenju sporne nekretnine u relevantno vrijeme, ovo u prilog nesmetanom kvalificiranom posjedu od strane tužiteljice i prednika, koje osobe su i osobno poznavali.

25. U svom iskazu svjedok OH ujedno tužiteljice saslušan na istom ročištu za glavnu raspravu kazao je kako je predmetna nekretnina u njihovoj obitelji još od prije 45 godina, a sada da je stvarni vlasnik njegova kći tužiteljica. Konkretno, riječ je o vrtu koji se nalazi iza njihove kuće u kojoj žive i te granice tog vrta jednake su onima od prije 45 godina kada su izvršili zamjenu nekretnina sa JH, nadimka U, ( njegovog oca zna samo po nadimku " G) i stekli predmetnu nekretninu. Nitko nikada njegovu obitelj, njega ni sada njegovu kći, ovdje tužiteljicu, nije ometao odnosno zabranjivao im korištenje predmetne nekretnine, niti od države, niti od općine, niti od trećih osoba. EH obrađivao je svake godine tu nekretninu, a on je u posjedu iste postao i prije njegovog rođenja i svi da su znali da je on vlasnik predmetne nekretnine i zato su s njim izvršili zamjenu, a potom kad su ju zamjenom dobili, da su ju on i njegova obitelj nastavili obrađivati, sijali su jednogodišnje biljke; krumpire, luk, rajčice itd., imali stabla badema .

25.1. Iako je riječ o svjedoku kojeg sud ocjenjuje zainteresiranim za uspjeh tužiteljice u postupku, ovaj sud ipak njegov iskaz ocjenjuje vjerodostojnim ovo iz razloga što nije suprotan s ostalim dokazima izvedenim u postupku.

26. Tužiteljica u svom stranačkom iskazu danom na ročištu za glavnu raspravu 11. rujna 2025. potvrdila je navode svjedoka TH i oca, kako je prije 45 godina, predmetna nekretnina, internog naziva vrtal, (što je i u naravi), došla u posjed i izvanknjižnovlasništvo obitelji, na način da ju je njezin otac stekao zamjenom sa GH, ovo iz razloga što se nalazi položajno u blizini njihove kuće. Otac da joj je kazao da je zamjena izvršena o usmenim pravnim poslovima, u to doba da je to bilo uobičajeno, no svi znaju da je riječ o nekretnini koja je bila u obitelji GH, koji je i upisan u posjedovnom listu, što je jedini papirnati trag kao dokaz prava koji je isti imao na toj nekretnini prije zamjene. Zemlju koju je otac dao u zamjeni za predmetnu, bila je.površina 200m2, polovica te zemlje pripadala je ocu OH, a polovica njegovom sad pok. bratu ŽH. Na toj nekretnini otac da je sadio razne poljoprivredne kulture, rajčice, bob i sl. a da je imao i stabla breskve i badema. Sada na istoj da se nalaze zasađene dekorativne biljke, a ona da ju kosi i održava. Tuženike ad2 i 3 osobno ne poznaje, nikada nisu dolazili na baš predmetni dio nekretnine i time nisu nikada svojatali da bi ista bila njihova. niti su doprinijeli održavanju iste. Ono što je njoj poznato jest to da su tuženici ad 2 i 3 od nasljednika pok. SH kupili njihov dio parcele ,dakle ne i dio koji je pripadao njezinom ocu a prije korone, isto su riješili zemljišnoknjižno. Majka da joj je kazala da ih je vidjela jednom na zemljištu s geometrima (drugom ne predmetnom), a kupili su kuću udaljenu od predmetne parcele 20-30 metara, te da se uz njihovu kuću nalazi se i njihov dio vrta koji oni uredno održavaju te parkirališni prostor, no na predmetni nikada nisu polagali vlasnička prava, već da isključivo svoj dio održavaju i brinu se pa su tako i angažirali gospodina koji se brine o toj njihovoj parceli. U svezi utuženog dijela nekretnine koji je pripao njezinom ocu, sada da je njeno vlasništvo, jer da joj ga je otac prepustio darovnim ugovorom, prije otprilike 4-5 godina i taj njihov dio je još od podjele sa stricom uredno ograđen sa sve četiri strane i čini jedinstvenu parcelu. Ona da je od rođenja na predmetnoj nekretnini .U veljači 2022. zbog posla otišla je u Irsku, no tamo ima samo prijavljen boravak, prebivalište joj je ovdje na predmetnoj adresi i više da je ovdje nego li u Irskoj pa je tako u ovoj godini već šesti put ovdje u [adresa]. Zato ističe sudu da nitko drugi nikada nije polagao nikakva prava na predmetnoj nekretnini niti je tražio takvo nešto od njezinog oca, niti od nje.

26.1. Iskaz tužiteljice ovaj sud cijeni životnim, detaljnim i u konačnici vjerodostojnim u bitnom potvrđen od ostalih u postupku saslušanih svjedoka, ali sadržajem dokumentacije koja je dio dokazne građe.

27. Naime iskaz tužiteljice kad se dovede u svezu s iskazom svjedoka dovodi do zaključka da se utvrđenim smatra i činjenica o valjanom raspolaganju nekretnina zamjenom izvršenom od strane prijašnjeg vlasnika GH za koji je sud uvidom u posjedovni 156 utvrdio da je upisani posjednik predmetne nekretnine, koji je kao i njegov prednik, bio obrađivač, odnosno da je bio u težačkom odnosu s pravnim prednikom tuženika na predmetnoj nekretnini.

28. Naime, iz stanja predmeta proizlazi, da je predmetna nekretnina položena u KO [katastarska općina], bila opterećena težaštvom odnosno uknjiženim kmetskim pravom. Tu je za kazati da težački odnosi koji nisu pravomoćno razriješeni na osnovu Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa/30, ukinuti su stupanjem na snagu Zakona o ukidanju agrarnih odnosa od 22. studenog 1946. Prema odredbi članka 1. toga Zakona ukinuti su svi agrarni odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja, a takvim odnosima (članak 2.) smatraju se feudalni, kmetski, kolonatski, težački i svi slični trajni agrarni odnosi bez obzira na naziv, kod kojih odnosa vlasnik nije sam obrađivao zemlju, već ju je pod raznim uvjetima davao drugome na obrađivanje. Pod udar navedenog zakona su došla sva obrađivana zemljišta, uključivši i livade, pašnjaka i strane koji su bili dati na uživanje povodom osnivanja navedenih odnosa feudalnog karaktera, i koji s posjedom obrađivača čine gospodarsku cjelinu (članak 3. stavak 1. ). Zemlja sa svim gospodarskim zgradama i stablima prelazi u vlasništvo obrađivača (članak 4). Temeljem navedenih odredbi proizlazi da su obrađivači postali vlasnicima obradivog zemljišta kojeg su stvarno i obrađivali, uključivši samo one livade, pašnjake i strane koji s posjedom obrađivača čine gospodarsku cjelinu, pri čemu se navedene odredbe nisu odnosile na one slučajeve koji su pravomoćno razriješeni na osnovi Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa/30. Glede onih odnosa koji nisu pravomoćno razriješeni određeno je da će se rješavati u posebnom upravnom postupku u kojemu je prvostupanjsko tijelo kotarska komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju, a drugostupanjsko tijelo okružna odnosno oblasna komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju (članak 8.), odnosno kasnije organi uprave općinskih skupština nadležnih za imovinskopravne poslove, pri čemu su se zahtjevi za ukidanje agrarnih odnosa u smislu tog zakona morali su se podnijeti najkasnije do 31. prosinca 1947

28.1. Činjenica nedostatka pravomoćne odluke koja je donijeta prije stupanja na snagu tog Zakona međutim ne utječe na drugačiju odluku u ovom predmetu jer ovaj sud smatra da su se konkretno ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću pri čemu je mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tog odnosa, dakle pravna pravila bivšeg OGZ-a.

29. Tu je za pozvati se i na stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženog u odluci pod poslovnim brojem Revd 267/2020-2 od 18. travnja 2023. Odredbom članka 20. stavak 1. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 126/19., 130/20., 21/22., 60/22.) propisano je da Vrhovni sud osigurava jedinstvenu primjenu zakona i jednakost svih pred zakonom, a to mu je i ustavna zadaća pa neovisno od toga što je Zakonom o izmjenama i dopunama ZPP-a („Narodne novine“, broj 80/22) brisana odredba članka 394.a ZPP-a te nema vezanosti „in concreto“ s pravnim shvaćanjima Vrhovnog suda RH, ovaj sud iste prihvaća koji svojim autoritetom djeluje na niže sudove U navedenoj odluci VSRH odgovora na revizijsko pitanje je li postojanje i razrješenje agrarnog odnosa otklanja mogućnost stjecanja prava vlasništva dosjelošću na način da navodi da niti jedan propis nije sprečavao ili ograničavao stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću samom činjenicom „ukidanja agrarnih odnosa“: Stoga kako je dosijedanje, jedan od originarnih načina stjecanja prava vlasništva, vlasništvo nekretnine stječe se zavisno od činjeničnih okolnosti svakog konkretnog slučaja bez obzira i na istaknutu pravnu osnov agrara pa ako su ispunjeni uvjeti za takvo stjecanje dosjelošću; ako je u roku potrebnom za dosijedanje vršen posjed nekretnine sa potrebnom kvalitetom (kakvoćom) posjeda, u najmanjem ako je samostalni posjednik bio savjestan ili pošten, shvaćeno u smislu prihvaćenog pravnog standarda poštenog ili savjesnog posjednika (imajući na umu da nepošten ili nesavjestan posjednik ne može steći vlasništvo nekretnine dosjelošću,: pri čemu pravni standard "poštenog posjednika" određuje onog koji nije znao niti je iz okolnosti slučaja mogao znati da netko drugi ima pravo na posjed, a poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada), valja ocjenjivati te činjenice u svakom konkretnom slučaju.

30. Dakle, iz navedenog proizlazi, nakon što su ukinuti težački odnosi, nekretnine su bile u istom režimu kao i sve ostale nekretnine u privatnom vlasništvu pa se na njima moglo, gubiti, mijenjati ili stjecati pravo vlasništva i druga stvarna prava, sukladno propisima koji su važili u pojedinom povijesnom razdoblju, a tužiteljica je, kako je to već navedeno, dokazala da se predmetna nekretnina u točno određenom realnom dijelu, nalazila njezinom dugogodišnjem nesmetanom posjedu odnosno posjedu njezinih pravnih prednika preko 40 godina.

31. Kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske pretpostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika. Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" sprječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune pretpostavke stjecanja putem dosjelosti. Odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed kroz zakonom određeno vrijeme i s tim da nije nužno da posjed bude i zakonit (odluka VSRH, Rev- 1628/15).

32. U pogledu svog vremena dosijedanja tu je za osvrnuti se i na stavove Europskog suda za ljudska prava (dalje ESLJP) izraženi odlukom u predmetu M protiv RH u kojoj su oklonili dvojbu treba li sama tužba na utvrđenje stjecanja prava vlasništva dosjelošću pod pretpostavkama iz te odluke ESLJP biti podnesena za vrijeme dok je bila na snazi odredba čl. 388. st. 4. ZV-a (u razdoblju od 1. siječnja 1997. do 17. 38 studenog 2009.) Nakon te odluke ESLJP u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću uračunava se i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, ako su pretpostavke za dosjedanje ispunjene u razdoblju do 17. studenog 1999. i ako na nekretnini ne postoji suprotstavljeni privatni interes trećih osoba. To nadalje argumentum a contrario znači da ukoliko na nekretninama bivšeg društvenog vlasništva pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nisu ispunjene do 17. studenog 1999. rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računa se počev od 8. listopada 1991.

33. Stoga ovaj sud smatra da je tužiteljica putem instituta dosjelosti stekla pravo vlasništva realnog dijela nekretnine pri čemu se navodi da je člankom 159. ZV – a zakonit. istinit i pošten posjednik nekretnine protekom 10 godina samostalnog posjedovanja stekao vlasništvo dosjelošću, a takav samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske da bi stekao dosjelošću vlasništvo te stvari bio bi osnovan, ako bi njegov zakonit, istinit ili pošten posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme što je konkretno i utvrđeno, a riječ je o nekretnini koja je je jednakih materijaliziranih granica te bez ikakvih odstupanja u izgledu i granicama što dokazuje istinitost i vršenja posjeda upravo nad predmetnoj nekretnini kroz zakonom određeno vrijeme, konkretno preko 40 godina.

34. Iz iskaza oba svjedoka TH koji su iskazivali na temelju neposrednih saznanja o predmetnoj nekretnini i stvarnom stanju na terenu, budući da isti žive u neposrednoj blizini, dok je svjedok SH izvršio zamjenu nekretnine dakle sklopio pravni posao sa GH, uobičajenog oblika za to doba među mještanima, kojeg sud smatra izvršenim trenutkom stupanjem u posjed na predmetnu nekretninu od strane tužiteljičinog prednika te se dolazi se do zaključka da se predmetni dio nekretnine, koja čini jednu cjelinu, nalazi u nesmetanom i neprekidnom posjedu tužiteljice, odnosno njezinih pravnih prednika. Navedeno je potvrđeno i izjavom ČH i BH ovjerenom od javnog bilježnika 2. listopada 2025. i koju sud prihvaća kao dio dokazne građe jer se nije sporilo vrijeme dostave iste u spis, a kojom izrijekom imenovane navode da je tužiteljica stvarni vlasnik nekretnine 4260 K. O [katastarska općina]. a ostali nasljednici iza pok MH pok AH nemaju vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini.

35. Aktivni posjed vršio se uređenjem okućnice održavanjem posađenih kultura. A riječ je upravo o nekretnini koja je odmah položena uz nekretninu tužiteljice na kojoj je izgrađena kuća .

36. Da je riječ o jedinstvenom posjedu time i potvrdi navoda o nesmetanom korištenju jedinstvenog posjeda materijaliziranih granica na terenu potvrđuje i neposredno opažanje suda na očevidu ali i nalaz i mišljenje vještaka te priloženih fotografija .

37. Stoga ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka i tužiteljici sud smatra utvrđenim da su se kod prednika tužiteljice ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. U konkretnom slučaju ispunjenja je pretpostavka o savjesnosti i poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da tužiteljica kao jedini posjednik kroz svo vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njena, jednako kao što je to ranije smatrao i prednik tužiteljice. Valja istaknuti da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosijedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora. Posjed je nedvojbeno nastavila izvršavati tužiteljica temeljem izvršene usmene zamjene nekretnine njezinog prednika i GH, a koja činjenica je utvrđena u ovom postupku.

38. Stoga sud smatra kako tužiteljica ima pravni interesa zahtijevati da se stanje u javnim knjigama uskladi sa stvarnim stanjem, budući da je isto pogrešno i ne odgovara stvarnom stanju, te ishoditi uknjižbu prava vlasništva na označenoj čestici u točno određenom dijelu prema skici vještaka, na svoje ime uz istodobno brisanje prava vlasništva sa imena tuženika koji u ovom postupku imaju status jedinstvenih nužnih suparničara.

39. Slijedom navedenog prvostupanjski sud je u odnosu na utvrđene činjenice izveo jedini mogući zaključak, a to je da je tužiteljicu utvrdio vlasnicom predmetne nekretnine kako je to odlučeno izrekom.

40. Odredbom članka 161. st. 1. t. 3. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23; dalje ZPU), propisano je da se parcelacija može provesti na temelju pravomoćne presude kojom se utvrđuje pravo vlasništva. Stoga, tužiteljica temeljem ove presude kojom se utvrđuje vlasnikom realnog dijela utužene nekretnine stekla je aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka parcelacije. Postavljeni tužbeni zahtjev iz točku II i III. izreke ne zadire u nadležnost drugih upravnih tijela, jer u smislu Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj 112/18, 39/22. i 152/24) državna geodetska uprava, kao nadležno tijelo i provodi sudske odluke koje utječu na podatke u katastru nekretnine.

40.1. Pri tome je potrebno dodati da je nadležno upravno tijelo obvezno procijeniti jesu li ostvarene pretpostavke za parcelaciju, a tužiteljica samo na temelju ove presude ima ovlast tražiti od nadležnog upravnog tijela da provede parcelaciju ukoliko je ista u skladu sa zakonom. Stoga je u odnosu na točke II i III. Izreke odlučeno na način da se tužiteljica ovlašćuje zatražiti provođenje parcelacije predmetne nekretnine i temeljem presude i prijavnih listova zatražiti u zemljišnim knjigama uknjižbu prava vlasništva novoformirane čestice pri čemu se ističe, sud nije izašao iz okvira zatraženog tužbenog zahtjeva kako je to propisano člankom 2. ZPPa.

41. Slijedom iznesenog, sud tužbeni zahtjev ocjenjuje osnovanim u cijelosti pa je odlučeno kao u izreci.

42. Odluku o trošku sud donosi se na temelju određenog zahtjeva stranaka, no kako tužiteljica koja je u cijelosti uspjela u sporu, nije popisala trošak, izostala je i odluka o trošku.

Trogir, 14. studenog 2025.

SUTKINJA

Mirna Veža

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

-pun. tužitelja Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru

-tuženici ad1 RH po ZZ ODO Split

-tuženicima 2. i 3 po zastupniku za primanje pismena Duji Kandžija, odvjetniku u Trogiru

-spis, ovdje