Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: K-727/2021-80

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Žrtava fašizma 7

    51000 Rijeka

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Božici Čubranić Petričec, kao predsjedniku vijeća te sudaca porotnika Tatjane Koželj-Mladenić i Darka Majnarića kao članova vijeća, uz sudjelovanje Nikoline Mesić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika VV, zbog kaznenog djela iz čl. 179.a i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18, 126/19 - dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci broj, KO-DO-207/2021-II od 17. ožujka 2021., nakon zaključene javne rasprave 13. studenog 2025. u prisutnosti zamjenika Općinskog državnog odvjetnika u Rijeci ŠV, oštećenika ZV, okrivljenika i njegova branitelja odvjetnika Samira Ilijazija iz Rijeke, dana 14. studenog 2025. javno objavivši

    p r e s u d i o  j e

    I OKRIVLJENIK ŽV, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin V i Š rođ. Z, rođen **.**.1965. u [adresa], državljanin RH, razveden, otac dvoje punoljetne djece, sa završenom srednjom školom, kovinotokar, nezaposlen, bez primanja, vojsku služio 1994./1995. g. u Puli i Splitu, vlasnik kuće na adresi prebivališta, neosuđivan, sa prebivalištem u [adresa],

    k r i v  j e

    što je dana 21. veljače 2021. g. oko 21,45 sati u [adresa], u obiteljskoj kući u kojoj živi zajedno sa sinom RV i njegovom suprugom BV, premda svjestan da sina dovodi u ponižavajući položaj i povrjeđuje njegov tjelesni integritet, pa na to pristajući, protiv čl. 10. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji (NN 70/17) nasilnički se i agresivno ponašao prema njemu, a vezano za ranije nesuglasica oko imovinsko-pravnih odnosa, pa kada je sin izašao iz svog stana na zajedničko stubište, počeo vikati na njega, ponavljajući mu više puta "ubit ću te", a potom je, htijući ga teško tjelesno ozlijediti, zamahnuo sjekirom dužine oštrice 10 cm prema njegovoj glavi od kojeg udarca se ovaj uspio obraniti tako što je postavio ruku, te je tom prilikom zadobio udarac sjekirom u predjelu lijevog ramena, za cijelo vrijeme pokušavajući pobjeći u svoj stan, dok ga je okrivljenik držao za ruku ponavljajući za cijelo vrijeme kako će ga ubiti, da bi potom uzeo sjekač dužine oštrice 17 cm, sa kojim ga je počeo udarati u predjelu ruke i po nogama u predjelu gležnja, kojom prilikom je ZV zadobio rezne rane na lijevoj nadlaktici i na hrptu desnog stopala uz krvni podljev, koje ozljede su lake naravi, dok je cjelokupnim događajem kod njega izazvao opravdan osjećaj straha, tjeskobe i uznemirenosti za njegov život i život članova njegove obitelji,

    dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njegovu sigurnost i sigurnost njemu bliskih osoba, te ga doveo u ponižavajući položaj,

    dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, te

    dakle, s namjerom da počini kazneno djelo poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela da drugoga teško tjelesno ozlijedi, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    čime je počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji, opisano i kažnjivo po čl. 179. a KZ/11, kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom, opisano u čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11, kažnjivo po čl. 139. st. 3. KZ/11 i kazneno djelo protiv života i tijela – teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju, opisano u čl. 118. st. 1. i 2. KZ/11 u vezi čl. 34. KZ/11, kažnjivo po čl. 118. st. 2. KZ/11, sve u vezi čl. 51. KZ/11,

    pa se okrivljeniku VV utvrđuju slijedeće kazne:

    -za kazneno djelo iz čl. 179. a KZ/11 – temeljem odredbe članka 179. a KZ/11, čl. 48. st. 2., čl. 49. st. 1. toč. 4. i čl. 51. st. 1. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci

    -za kazneno djelo iz članka 139. st. 2. i 3. KZ/11 – temeljem odredbe članka 139. st. 3. KZ/11, čl. 48. st. 2. i čl. 49. st. 1. toč. 5. i čl. 51. st. 1. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca,

    -za kazneno djelo iz čl. 118. st. 1. i 2. KZ/11 u vezi čl. 34. KZ/11, čl. 48. st. 2. , čl. 49. st. 1. toč. 3. i čl. 51. st. 1. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

    te se na temelju tako utvrđenih pojedinačnih kazni primjenom odredbe čl. 51. KZ/11, okrivljenik ŽV

    o s u đ u j e

    na jedinstvenu kaznu zatvora od 1 (jedne) godine.

    II Na temelju odredbe članka 56. stavak 1. - 3. KZ/11 okrivljeniku VV se izriče uvjetna osuda pa se kazna na koju je okrivljenik osuđen neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

    III Na temelju čl. 54 KZ/11 okrivljeniku VV se u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora ima uračunati vrijeme uhićenja od 21. veljače 2021. do 23. veljače 2021. i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 23. veljače 2021. do 9. travnja 2021.

    IV Na temelju odredbe čl. 149. st. 1. i 6. ZKP/08 okrivljenik se u cijelosti oslobađa obveze da naknadi troškove kaznenog postupka.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci uvodno citiranom optužnicom tereti okrivljenika VV zbog učina kaznenih djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11, prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11 i teške tjeljesne ozljede u pokušaju iz čl. 118. st. 1. i 2. u vezi čl. 34. KZ/11, činjenično i pravno pobliže opisanima u izreci presude.

    2. Upitan kakav stav zauzima prema navodima optužbe okrivljenik se očitovao na način da se ne smatra krivim za učin kaznenih djela za koja se tereti. Obranu je odlučio iznijeti na kraju dokaznog postupka.

    3. U tijeku dokaznog postupka temeljem odredbe čl. 431. st. 1. toč. 7. ZKP/08 pročitan je iskaz svjedoka ZV (list 229-230 spisa), BV (list 231-232 spisa) te stalnog sudskog vještaka dr. Klementine Ružić (list 380-381 spisa). Pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Klementine Ružić (list 366- 374 spisa) te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka sudske medicine dr. Dražena Cuculića (list 356-357 spisa) te je stalni sudski vještak sudske medicine dr. Dražen Cuculić i usmeno ispitan na raspravi 13. studenog 2025. Pročitana je materijalna dokumentacija koja prileži spisu i to uvjerenje zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku (list 13 spisa), medicinska dokumentacija za BV (list 15 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta sa zapisnikom (list 16-17 spisa) te zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za okrivljenika i oštećenika od 21. veljače 2021. (list 25-26 spisa).

    4. Svjedok ZV, ispitan na raspravi (list 229-230 spisa) iskazao je kako u cijelosti ustraje kod svog iskaza danog na zapisnik 09. ožujka 2021. u PP Mali Lošinj s ispostavom [adresa] (list 54-55 spisa) koji iskaz mu je uz suglasnost stranaka pročitan, a u kojem je iskazao da živi u kući u [adresa], na gornjem katu kuće sa svojom nevjenčanom suprugom BV te njihovim djetetom Ž starim jednu godinu. U stanu ispod je njegov otac ŽV sa kojim od ljeta 2020. godine nije u dobrim odnosima. Dana 21. veljače 2021. oko 21,45 sati dok se nalazio u stanu njegov pas R je htio ići van piškiti te se on obukao i krenuo niz stepenice dolje. Na silasku sa stepenica dočekao ga je otac sa sjekirom u ruci te mu počeo govoriti "ubit ću te, ubit ću te" i tada je zamahnuo sjekirom prema njegovoj glavi, uspio se obraniti tako što je postavio ruku i on ga je udario sa sjekirom u lijevu ruku u predjelu ramena. Pokušavao je pobjeći gore u stan te je vikao BV "zovi policiju" a tata ga je držao za ruku te je bacio sjekiru i uzeo sataru te ga opet počeo udarati u predjelu ruke, on se dalje otimao te krenuo uz stepenice gore, a otac ga je po nogama udarao i cijelo vrijeme vikao "ubit ću te". Nekako je uspio pobjeći gore i zaključao se u stan do dolaska policije. Policija je pozvala hitnu pomoć i u svom stanu je pregledan. Nisu u dobrim odnosima jer mu je otac bivši ovisnik o teškim drogama, a misli da i dalje konzumira opojna sredstva i smatra da mu treba pomoć odnosno da treba prisilno liječenje. Bila je i socijalna služba te su mu rekli da inzistira da se tati pomogne. Iako ga je pokušavao ubiti i dalje je njegov tata i brinut će se za njega. Cijelo vrijeme dok je tata u pritvoru brine se za njegovog psa i nikada mu neće okrenuti leđa, ali ako si on sam ne želi pomoći misli da je uzaludan bilo kakav njegov trud. Boji se što će biti kada otac bude pušten iz pritvora jer ona ima faze kada bude dobar i u jednom trenutku mu prespoji odnosno uzme neke supstance i podivlja te ga više nije za prepoznati. Boji se kako za svoj život tako i za život svoje nevjenčane supruge i djeteta jer trenutno radi na Meragu i treba mu oko 20 minuta dok od posla dođe kući. Supruga i dijete su stalno kući i cijelo vrijeme su zaključani.

    4.1. Ispitan na raspravi svjedok je dodao da se prije jedno 2-3 mjeseca našao sa svojim ocem jer se nisu dugo čuli i vidio je da se promijenio, da je čist odnosno ne koristi droge. On je također ozbiljniji i promijenio se i sada je obiteljska situacija jako dobra. Inkriminirani događaj dogodio se za vrijeme B, imali su također i imovinske probleme koji su se riješili i sada je sve u redu. Volio bi da se njegovom ocu izrekne čim blaža kazna. On ima 60 godina i volio bi da se zbog toga čim blaže kazni, bio bi na tome zahvalan.

    4.1.1. Na upit predsjednika vijeća svjedok je iskazao da je u inkriminiranom događaju zadobio manje ozljede na nadlaktici lijeve ruke u vidu ogrebotine, moglo je biti gore, ali sve je dobro završilo. On nije isprovocirao inkriminirani događaj, ali je forsirao etažiranje pa je to možda njegovog oca bilo iznerviralo. Inkriminiranog dana i to ranije tog dana vidio je da je njegov otac pod utjecajem opijata.

    4.1.2. Na upit ODO Rijeka svjedok je iskazao da ga je otac po nogama probao udariti satarom te ga je njome i okrznuo po nozi, nije siguran, ali čini mu se po lijevoj nozi. Krvario je iz rane na nadlaktici lijeve ruke koja je nastala udarcem satare dok ga je sjekirom otac samo okrznuo. Zapravo ne zna od čega je ozljeda nastala s time da je sjekirom samo okrznut, dok ga je satarom otac udario. Satara je imala drvenu dršku i oštricu srpastog oblika dužine cca 15 cm. Sam čin ozljeđivanja nitko nije vidio, supruga je stajala gore na katu na vratima od stana. Nije mogla vidjeti što se događa, bio je mrak.

    4.1.3. Na upit opunomoćenika oštećenika svjedok je iskazao da je otac osim korištenja opijata u inkriminirano vrijeme imao i zdravstvene probleme u vidu veće depresije zbog koje je imao i propisanu terapiju. Imovinsko pravni problemi su u odnosu na inkriminirani događaj započeli par mjeseci prije na način da je htio etažirati kuću, a otac to nije htio, možda nije ni razumio što to znači. Etažiranje mu je predlagao u više navrata. Sadašnje stanje je takvo da otac financijski pomaže njegovoj obitelji. Sada žive, pritom misli na svoju obitelj i oca, zajedno odnosno u istom stanu.

    4.1.4. Na upit branitelja svjedok je iskazao da je intenzitet udarca satarom bio jači od intenziteta udarca sjekirom. Prije nego je uzeo sataru otac je bacio sjekiru, a satara je stajala pored vrata u vazi za cvijeće. Nakon udarca sjekirom i satarom on je po stepenicama pobjegao u stan na katu, a otac je otišao u svoj stan. Nakon inkriminiranog događaja do unazad 2-3 mjeseca sa ocem nije imao nikakav kontakt. Prijetnje "ubit ću te" otac mu je rekao na početku inkriminiranog događaja dakle prije udaranja sjekirom i satarom te za vrijeme udaranja istima. Njegov otac nikada nije bio hospitaliziran, uvijek je imao samo terapiju.

    4.1.5. Na upit predsjednika vijeća svjedok je iskazao da mu je prijeteće riječi otac izgovorio na način da je vikao.

    4.2. Ispitan dodatno na raspravi 13. studenog 2025. svjedok je iskazao da je obiteljska situacija sada dobra, više nego dobra. Kada se sve ovo dogodilo to je bilo vrijeme B, to je i zima na otoku, a otac je imao poteškoće jer terapiju nije uzimao na način na koji je trebao odnosno nije bio redovit. Doktori su tada teže radili zbog B. Otac sada živi s njima u zajedničkoj kući na način da ima svoj studio apartman. Obiteljski se druže, viđa i njegovu djecu i sada je sve u redu. Redovito odlazi doktoru i to u njegovoj pratnji. Osim ovog događaja bio je još jedan događaj par mjeseci prije, ali ne ovako težak. Naime, to je bilo to krizno vrijeme, otac je bio sam, možda mu je trebalo više pažnje. Sad nakon 5 godina je situacija dobra, sve je kako treba, od tada nije pala niti jedna ružna riječ.

    4.2.1. Na upit opunomoćenika oštećenika svjedok je iskazao da su njegova djeca u dobi od 6 i 3 godine, vole se družiti sa njegovim ocem, on im i pomaže vezano uz djecu, druže se na dnevnoj bazi. Njemu nisu ostale nikakve posljedice vezano uz ovaj događaj. Ocu ne zamjera, što je bilo, bilo je.

    5. Iz iskaza svjedoka BV (list 231-232 spisa), kojoj je uz suglasnost stranaka pročitan iskaz dan na zapisnik 09. ožujka 2021. u PP Mali Lošinj s ispostavom [adresa] (list 57-58 spisa), i kod kojeg iskaza je u cijelosti ustrajala, proizlazi da su se dana 21. veljače 2021. oko 21,45 sati ona i njen nevjenčani suprug ZV i njihovo zajedničko dijete nalazili u svom stanu te je suprug krenuo prošetati njihovog psa kako bi isti obavio nuždu. Čim je izašao van u jednom trenu je čula kako ŽV viče "ubit ću te, ubit ću te" te je odmah izašla iz kuće i vidjela da ŽV drži nož ili nešto slično nožu u ruci dok joj je ZV govorio da zove policiju te je odmah prijetila da ZV krvari iz ruke. Odmah je pozvala policiju te kada je ZV ušao u kuću zaključali su vrata. ŽV se tada spustio u svoj stan te po njemu lupao. Boji se što će biti kada otac njenog supruga bude pušten iz pritvora odnosno boji se njegovih reakcija jer žive u istoj kući. Želi da izađe, ali da odmah počne sa psihijatrijskim liječenjem. Stalno koristi Helex, Subotex i Xanax, to je osobno vidjela, ali vjerojatno nekad pretjera i ona ga ne poznaje. Zadnjih 4-5 mjeseci se jako promijenio odnosno postao je jako agresivan. Trenutno ona i ZV gledaju da se isele iz kuće zbog straha i mira.

    5.1. Na upit predsjednika vijeća svjedok je iskazao da nije sigurna što je okrivljenik držao u ruci jer je bio mrak. Stajala je na stepenicama, a okrivljenik i njen suprug nalazili su se dolje u suterenu. Primijetila je da suprug ima ozljedu na ruci, čini joj se desnoj, te na nozi, ali ne sjeća se kojoj.

    5.2. Na upit opunomoćenika oštećenika svjedok je iskazao da je u inkriminirano vrijeme okrivljenik bio dezorijentiran, misli da je koristio neke supstance. Ne zna za neke druge dijagnoze koje je eventualno tada imao. Njen suprug je htio riješiti imovinsko pravno pitanje u vidu etažiranja kuće. To je išlo jako loše jer njegov otac to nije razumio te je došlo do konflikta. Njen suprug je inzistirao na etažiranju kuće. Sada je situacija puno bolja. Imaju uvid u okrivljenikovo zdravstveno stanje i znaju se nositi sa njegovim dijagnozama. On je zapravo dobar čovjek kad je čist. On sada živi sa njima u stanu gdje ima svoju sobu. Ni ona ni suprug ne boje se okrivljenika.

    6. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka psihijatra prof. dr. sc. Klementine Ružić, prim. dr. med. (list 366-374 spisa) proizlazi da se nalaz temelji na uvidu u spis, medicinskoj dokumentaciji za okrivljenika (nalazi psihijatra, zdravstveni karton, podaci o liječenju u NZJZ, Odsjek za izvanbolničko liječenje ovisnosti) te psihijatrijskom pregledu okrivljenika. Iz mišljenja proizlazi da za vremenski period prije inkriminacije u spisu nema medicinske dokumentacije. Vremenski period o liječenju koji je obuhvaćen zdravstvenim kartonom, ne sadrži podatke o liječenju okrivljenika prije inkriminacije. Od psihijatra iz NZJZ u Rijeci saznaje se da je u periodu prije inkriminacije okrivljenik bio na stabilnim dozama supstitucijske terapije. Nije zabilježeno da je okrivljenik u to vrijeme bio u depresiji i da je s tim u vezi bila preporučena neka specifična terapija. Nalaz psihijatra ukazuje da je kod okrivljenika dijagnosticirana ovisnost o opijatima F 11.2. Okrivljenik je osoba urednog društvenog razvitka karakterološke specifičnosti uz višegodišnje obrasce ponašanja mogu se dijagnosticirati kao poremećaj ličnosti – emocionalno nestabilnih (nezreli) tip F 60.3. Za navedeni poremećaj je karakteristično nestabilnost u međuljudskim odnosima, slici samog sebe i osjećajima, ali i izrazita impulzivnost. Kod osoba sa ovim poremećajem ličnosti emocionalno napuštanje koje može biti stvarno ili izmišljeno dovodi do njihove dekompenzacije. I sam osjećaj nadolazeće separacije ili napuštanja dovode do promjena u ponašanju. Javlja se intenzivan strah od napuštanja i neprimjereni bijes čak i kada se suoče sa realnom i ograničenom separacijom (kada netko kasni na dogovor kod osoba s ovakvim poremećajem ličnosti razvit će bijes i srdžbu). Kod osoba sa ovim poremećajem temeljeno raspoloženje je disforično i često prekidano razdobljima bijesa, panike ili očaja, dok su rijetki periodi zadovoljstva i dobrog raspoloženja. Često iskazuju neprimjereni, intenzivni bijes ili imaju teškoće s kontroliranjem bijesa. Koriste krajnji sarkazam, gorčinu ili verbalne izljeve bijesa, a koji se javi kao posljedica promišljanja da ne dobila dovoljno pažnje neke osobe (često u emocionalnom odnosu). U tim periodima mogu se javiti i prolazne paranoidne ideje koje nisu dovoljno duge niti teške da bi se davale dodatne dijagnoze. Simptomi traju nekoliko sati ili minuta, a stvarnim ili zamišljenim povratkom pažnje osobe dovodi do remisije simptoma kod osobe sa emocionalnim nestabilnim tipom ličnosti. Psihijatrijskim pregledom i opservacijom okrivljenika može se potvrditi postojanje dijagnoze emocionalno nestabilne ličnosti 60. 3. kako je to i zabilježeno u medicinskoj dokumentaciji. U vremenskom periodu od oko 3 godine, a nakon rastave braka okrivljenik je izgubio roditelje, što su navodno bili razlozi zbog kojih je započeo sa konzumacijom opijata. Konzumaciju je započeo u odrasloj dobi, što je nekarakteristično za ovisničku populaciju. U periodu od oko 3-4 godine bio je konzument opojnih droga. Nakon tog perioda započeo je psihijatrijsko liječenje radi ovisnosti o opijatima (2008. godine). Od početka tretmana uzima supstitucijsku terapiju, nije imao opijatske recidive. U psihijatrijskom tretmanu ima kontinuitet, liječenje se provodi sa stabilnom dozom buprenorfina (3 mg/dan). Okrivljenik je ovisnik o opijatima F. 11.2, sada apstinent od opijata, a na supstitucijskoj terapiji u okvirima redovnog psihijatrijskog tretmana. U odnosu na predmetni događaj, okrivljenik ima očuvano sjećanje. Odnose u obitelji (sa sinom ZV) u to vrijeme prezentira narušenim, a posljedično nerazriješenim imovinsko pravnim problemima. Opisuje niz situacija koje su ga frustrirale, a koje prezentiraju loše odnose u pred deliktnom periodu. Okrivljenik negira agresivnost u svojoj ličnosti, niti ima podataka o nasilnom ponašanju. Budući da nema podataka da je okrivljenik tempore criminis bio pod utjecajem psihoaktivnih tvari niti da je tada bio akutno intoksiciran njegovo ponašanje tempore criminis može se objasniti nagomilanom frustracijom u kombinaciji sa osobinama njegovih ličnosti (impulzivnost, nizak prag tolerancije na frustraciju, ljutnja). Navedeno je moglo utjecati na sposobnost shvaćanja vlastitih postupaka i na sposobnost vladanja svojom voljom u smislu redukcije ovih sposobnosti, ali ne i na potpuno isključenje ovih sposobnosti (smanjena ubrojivost – ne bitno). Budući da okrivljenik nema povijest agresivnog/nasilničkom ponašanja niti se kod njega aktualno uočava agresivni potencijal, mjera psihosocijalnog tretmana nije indicirana. Budući da je okrivljenik apstinent od opojnih droga, odnosno da je na stabilnim dozama supstitucijske terapije u okviru liječenja od ovisnosti o opijatima, kao i da predmetna kaznena djela nije počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o opijatima, izricanje mjere liječenja od ovisnosti nije opravdano. Vještak zaključno navodi da je okrivljenik osoba urednog duševnog razvitka, da karakterološke osobine ukazuju na osobu s razvijenim poremećajem ličnosti – emocionalno nestabilni tip F. 60.3., da je tempore criminis kod okrivljenika postojala ovisnost o opijatima (F 11.2.) koja je bila u fazi liječenja supstitucijskom terapijom (buprenorfirm 3 mg/dan). Da je tempore criminis okrivljenik bio smanjeno ubrojiv – ne bitno te da je okrivljenik raspravno sposoban.

    6.1. Ispitana na raspravi 22. rujna 2025. (list 380-381 spisa) stalni sudski vještak dr. Klementina Ružić iskazala je da u cijelosti ustraje kod pročitanog nalaza i mišljenja dostavljenog u spis predmeta.

    6.1.1. Na upit branitelja iskazala je da budući u njenom nalazu stoji da u vrijeme počinjenja kaznenog djela nije dokazano da je okrivljenik bio pod utjecajem opijata, a da li zna na kojoj terapiji je okrivljenik u to vrijeme bio odgovara da zna. Okrivljenik je u to vrijeme kao i u vremenu prije i nakon tempore criminis bio pod utjecajem supstitucijske terapije buprenorfinom odnosno Subutexom. Ovaj lijek nema opijatska svojstva odnosno kemijski djeluje sasvim drugačije od Metadona ili opojnih droga iz skupine opijata kao što je npr. heroin ili lijek Tramal odnosno Tramadol. Okrivljenik je osoba koja ima određene karakterološke specifičnosti koje je dijagnosticirala kao emocionalno nestabilni ili nezreli poremećaj ličnosti pa njegovo ponašanje može proizaći iz poremećaja ličnosti a ovaj poremećaj između ostalih karakteristika karakterizira i impulzivno ponašanje.

    6.1.2. Na upit predsjednice vijeća da li je budući na dijagnosticirani poremećaj ličnosti kod okrivljeniku potrebno psihijatrijsko liječenje (osim liječenja od ovisnosti o opijatima koje provodi) navodi da se radi o trajnim osobinama ličnosti odnosno strukturi koja se formira tijekom odrastanja a u zreloj dobi se definira kao poremećaj ličnosti od koje okrivljenik boluje od 23. godine života (kada se poremećaj može dijagnosticirati) pa trajno sve do danas i perspektivno u budućnosti. Ovo nije prava i trajna duševna bolest. Poremećaji ličnosti uglavnom se ne liječe psihijatrijski osim u situacijama kada pojedinac ima tako značajne smetnje kojih je svjestan i radi kojih je motiviran promijeniti svoje stavove, ponašanja i svoj svakodnevni život kada bi došlo u obzir dugogodišnje psihoterapijsko liječenje.

    7. Iz nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka dr. Dražena Cuculića (list 183-193 spisa) proizlazi da je mišljenje utemeljeno na uvidu u spis i priloženoj medicinskoj dokumentaciji za oštećenika ZV (nalaz Zavoda za hitnu medicinu PGŽ Ispostava Cres od 21. veljače 2021. list 14 spisa te uvjerenju Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Rijeci od 21. veljače 2021. list 13 spisa). Iz mišljenja vještaka proizlazi da je oštećenik ZV **.**.2021. zadobio ozljede u vidu reznih rana na lijevoj nadlaktici i na hrptu desnog stopala uz krvni podljev, koje ozljede predstavljaju tjelesnu ozljedu (lake naravi). Što se dinamizma nastanka tih ozljeda tiče, radi se o specifično mehaničkoj ozljedi (rezne rane) u kombinaciji sa nespecifičnom mehaničkom ozljedom (krvni podljev). Prema opisu iz medicinskog nalaza ozljeda može se samo općenito zaključiti da su predmetne ozljede nastale djelovanjem mehaničke sile nekog slabijeg intenziteta, odnosno udarcima mehaničkim predmetom koji uključuje i oštri rub. Prema opisu iz medicinskog nalaza nađeni su "na vanjskom dijelu lijeve nadlaktice višestruki rezovi (8 rezova plićih i dužine 5-8 cm), na dorzumu desne noge na 2 mjesta vidljiva ablacija kože vel. 7x7 mm uz kontuzionu ozljedu vel. 6x7 cm, može se zaključiti da se radilo o višekratnom djelovanju sile zamahom nekog slabijeg intenziteta budući da se radilo samo o površinskom oštećenju kože. Na lijevoj nadlaktici opisano je tako 8 plitkih rezova duljine 5-8 cm, a na hrptu desnog stopala dvije manje površinske ozljede kože uz krvni podljev većih dimenzija, pa bi se ukupno moglo raditi o 10 udaraca. Sve navede ozljede kod oštećenika su u uzročno posljedičnoj vezi sa inkriminiranim događajem. O redoslijedu ozljeđivanja nije moguće zaključivati sa sigurnošću.

    7.1. Iz iskaza stalnog sudskog vještaka dr. Dražena Cuculića danog na raspravi 13. studenog 2025. proizlazi da cijelosti ustraje kod pročitanog nalaza i mišljenja dostavljenog u spis predmeta.

    7.1.1. Na poseban upit ODO Rijeka da li bi predmeti odnosno oruđe koje je navedeno u posebnom izvješću vezano za predmetni događaj, sjekira i sjekač, bili pogodno sredstvo za nanošenje težih tjelesnih ozljeda navodi da jesu. U konkretnom slučaju su nastale ozljede lake naravi za koje se ne može sa sigurnošću očitovati kojim je od navedenih predmeta nastala koja od navedenih ozljeda. S obzirom na navedene tjelesne ozljede koje je zadobio oštećeni predmetna oruđa, a koja imaju u svom opisu dužinu oštrice, kao oštri predmeti su pogodni za izazivanje navedenih ozljeda. Na upit navodi kako se ne može izjasniti da li bi ozljeda nadlaktice bila obrambena ozljeda uzimajući u obzir iskaz oštećenika. Na upit vještak navodi ablacija bi bila oljuštenje površinskog dijela kože, odgovarala bi oguljotini u sudskomedicinskom smislu. Pretpostavlja da je doktor prilikom konstatiranja ozljeda navodeći kontuzionu ozljedu pri tom mislio na hematom odnosno krvni podljev. Za sve utvrđene ozljede moglo bi se reći da su nastale u istom događaju, ali ne može se izjasniti o redoslijedu nastanka. Upitan vještak navodi ablacija kože i krvni podljev ne nastaju djelovanjem oštrog predmeta već mogu nastati nekim tupim dijelom predmeta, moguće i istog mehaničkog predmeta.

    7.1.2. Na upit predsjednika vijeća vještak je iskazao da dozvoljava mogućnost da su ablacija kože i krvni podljev mogli nastati i na način da se osoba poklizne i padne po stepenicama.

    7.1.3. Na poseban upit branitelja da li je moguće utvrditi u kojem su položaju bili okrivljeni i oštećeni u trenutku nastanka ozljeda može teoretski odgovoriti da su i oštećeni i okrivljeni mogli biti u prostoru u bilo kojem položaju, a u kojem bi lijeva nadlaktica i rame oštećenog bili izloženi ozljeđivanju.

    8. Iz Uvjerenja Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku od 22. veljače 2021. g. (list 13) proizlazi da je ZV, temeljem predočene medicinske dokumentacije od 21. veljače 2021. zadobio rezne rane na lijevoj nadlaktici i na hrptu desnog stopala uz krvni podljev što predstavlja laku tjelesnu ozljedu.

    9. Iz medicinske dokumentacije za BV (list 15) proizlazi da je u veljači 2021. pregledana od strane liječnika Zavoda za hitnu medicinu PGŽ te joj je kao dijagnoza postavljena F43 Akutna reakcija na stres.

    10. Iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta ser. broj [serijski broj] sa Zapisnikom od 21. veljače 2021. g. (list 16-17) proizlazi da su 21. veljače 2021. od okrivljenika oduzeti jedna sjekira dužine oštrice 10 cm te dužine drške 80 cm i jedan "maršan" za čišćenje granja dužine oštrice 17 cm.

    11. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za okrivljenika i oštećenika od 21. veljače 2021. g. (list 25-26) proizlazi da je kod obojice utvrđena koncentracija alkohola 21. veljače 2021. od 0,00 g/kg.

    12. Iz obrane okrivljenika na raspravi proizlazi da mu je žao zbog događaja. Istina je to što je njegov sin govorio vezano uz terapiju, misli da čak tog dana nije uzeo terapiju. Žive na otoku, treba se unaprijed pripremiti za vikend jer dežurne ljekarne nema. Svog sina nikad ne bi teže povrijedio. Ima kalijevu peć i ta sjekira je sjekira za drva koja je stajala pored ulaznih vrata. U to vrijeme odnosno neposredno prije toga njegov je brat odselio iz kuće te je došlo do imovinskopravnih problema zbog čega je bio ljut i nervozan.

    12.1. Na upit branitelja okrivljenik je naveo da ta sjekira uvijek stoji pored ulaznih vrata. Događaj se tog dana događao neposredno u blizini ulaznih vrata. Imovinskopravni odnosi u međuvremenu su riješeni. Obiteljski odnos sada je odličan, potvrđuje sve što je sin rekao. Njegov sin skrbi o njemu, pokušavaju za njega izvući mirovinu, napravio mu je nove zube i zapravo skrbi o njemu kao pravi skrbnik iako to formalno nije. Želi se svom sinu ispričati zbog svega što se dogodilo. Također želim je istaknuo da su se sami pomirili, nitko im u tome nije pomogao, uspjeli su sami riješiti cijelu situaciju. Uzima svoju terapiju te odlazi na preglede na Kalvariju.

    12.2. Prilikom ispitivanja pred djelatnicima policije okrivljenik se branio šutnjom, a prilikom prvog ispitivanja u Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci iznio je obranu u kojoj je u bitnom naveo da on inkriminiranog dana nije napao svog sina već upravo suprotno, njegov je sin napao njega, te se sin ozlijedio kada je razbio ulazna vrata njegovog stana.

    13. Analizirajući rezultate ovako provedenog dokaznog postupka, ovaj sud smatra u cijelosti dokazanim da je okrivljenik počinio kaznena djela za koja se optužnicom tereti.

    14. Nesporno je bilo da je okrivljenik ŽV u inkriminirano vrijeme živio u istoj kući, ali na zasebnom katu, zajedno sa svojim sinom, ovdje oštećenim RV te njegovom suprugom BV i njihovim mlt. djetetom, na adresi [adresa] u [adresa]. Nesporno je bilo i to da je oštećenik ZV, kao sin okrivljenika, okrivljenikov član obitelji u smislu odredbe čl. 87. KZ/11 kao i da su u okrivljenik i oštećenik imali od ranije nesuglasice vezano uz imovinskopravne odnose.

    15. Sporno je bilo je li inkriminiranog dana okrivljenik postupio na način kako se optužnicom tereti te je li takvim postupanjem teško kršio propise o zaštiti nasilja u obitelji izazivajući strah, tjeskobu i uznemirenost kod svog sina za njegov život i život njegove obitelji, ozbiljno mu prijetio smrću te ga pokušao teško tjelesno ozlijediti kao i postoji li kaznena odgovornost okrivljenika za optužena kaznena djela.

    16. Iako se u izjašnjavanju o krivnji na raspravi okrivljenik očitovao da se ne smatra krivim za kaznena djela za koja se tereti, te pri ispitivanju pred državnim odvjetništvom osporio da bi fizički napao svog sina slijedom čega je i proveden dokazni postupak, u svojoj obrani na raspravi iznesenoj na kraju dokaznog postupka okrivljenik nije osporio inkriminirano postupanje u bitnom iskazujući tek da mu je žao zbog događaja te osporavajući namjeru da bi sina teže povrijedio već da je sjekira stajala kraj vrata gdje se događaj odvijao jer istu koristi za drva s obzirom da ima kalijevu peć.

    17. Oštećenik ZV tereti okrivljenika za učin svih optuženih kaznenih djela iskazujući u bitnom o narušenim odnosima s ocem u inkriminirano vrijeme iz razloga što je njegov otac bivši ovisnik o teškim drogama. Tvrdi da ga je otac inkriminiranog dana oko 21,45h sati prilikom silaska sa stepenica dočekao sa sjekirom u ruci te mu prijetio vičući "ubit ću te, ubit ću te" i zamahnuo sjekirom prema njegovoj glavi, od čega se uspio obraniti tako što je postavio ruku pa ga je otac udario sjekirom u lijevu ruku u predjelu ramena. Pokušavao je pobjeći u gore u stan za koje vrijeme ga je otac držao za ruku, bacio je sjekiru te uzeo sataru koja je imala drvenu dršku i oštricu srpastog oblika dužine cca 15 cm i opet ga počeo udarati u predjelu ruke, na što se on otimao te krenuo uz stepenice gore, a otac ga je po nogama udarao i cijelo vrijeme prijetio vičući "ubit ću te". Otac ga je po nogama probao udariti satarom te ga je njome i okrznuo po nozi, čini mu se lijevoj. Krvario je iz rane na nadlaktici lijeve ruke koja je nastala udarcem satare dok ga je sjekirom otac samo okrznuo, zapravo ne zna od čega je ozljeda nastala s time da je sjekirom samo okrznut, dok ga je satarom otac udario. Intenzitet udarca satarom bio je jači od intenziteta udarca sjekirom, a prije nego je uzeo sataru koja je stajala pored vrata, otac je bacio sjekiru. Sam čin ozljeđivanja nitko nije vidio, supruga je stajala gore na katu na vratima od stana i nije mogla vidjeti što se događa jer je bio mrak. Iskazao je da se bojao kako za svoj život tako i za život svoje nevjenčane supruge i djeteta koji su dok on radi stalno kod kuće i cijelo vrijeme su zaključani. On sukob s ocem nije isprovocirao ali je forsirao etažiranje pa je to možda oca iznerviralo. Ranije inkriminiranog dana vidio je da je otac pod utjecajem opijata, a imao je i zdravstvene probleme u vidu veće depresije zbog koje je imao i propisanu terapiju.

    18. Svjedok BV u bitnom navodi da se inkriminiranog dana nalazila sa djetetom i suprugom ZV u stanu, suprug ZV otišao je prošetati psa te je, čim je on izašao van, u jednom trenu čula VV kako viče "ubit ću te, ubit ću te", odmah je izašla iz kuće i vidjela da ŽV drži nož ili nešto slično nožu u ruci dok joj je ZV govorio da zove policiju. Primijetila je da ZV krvari iz ruke. Kada je ZV ušao u kuću zaključali su vrata, a ŽV se tada spustio u svoj stan te po njemu lupao.

    19. Sud iskaz oštećenika ZV prihvaća kao vjerodostojan jer ne nalazi razlog zašto bi oštećenik neistinito iskazivao. Ispitan prije rasprave, kao i na raspravi, oštećenik je iskazivao detaljno, dosljedno i suglasno te ustrajao kod svih iznesenih činjenica u tijeku cijelog postupka. Njegov iskaz potkrijepljen je i medicinskom dokumentacijom koja ukazuje na ozljede koje je oštećenik zadobio inkriminiranog dana, iskazom svjedoka BV, čiji iskaz sud također ocjenjuje vjerodostojnim jer ne nalazi razloga za suprotno, a koja je čula viku, vidjela okrivljenika kako u ruci drži nož ili nešto slično nožu te ozlijeđenog supruga, kao i rezultatima provedenog sudsko medicinskog vještačenja. Osim toga, ispitani svjedoci su u vrijeme davanja iskaza na raspravi sa okrivljenikom izgladili nesuglasice te sa njime živjeli u istom stanu što dodatno ukazuje na istinitost i nepristranost njihovog iskazivanja.

    20. Naime iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine dr. Dražena Cuculića u bitnom proizlazi da je oštećenik ZV **.**.2021. zadobio ozljede u vidu reznih rana na lijevoj nadlaktici i na hrptu desnog stopala uz krvni podljev, a koje ozljede predstavljaju tjelesnu ozljedu (lake naravi). Predmetne ozljede nastale su djelovanjem mehaničke sile slabijeg intenziteta, odnosno udarcima mehaničkim predmetom koji uključuje i oštri rub, a može se zaključiti da se radilo o višekratnom djelovanju sile zamahom nekog slabijeg intenziteta budući da se radilo samo o površinskom oštećenju kože odnosno bila bi riječ o ukupno 10 udaraca s time da o redoslijedu ozljeđivanja nije moguće zaključiti sa sigurnošću. Sjekira i sjekač su pogodno sredstvo za nanošenje težih tjelesnih ozljeda. Za konkretne ozljede se ne može sa sigurnošću očitovati kojim od navedenih predmeta je koja ozljeda nastala s obzirom da su kao oštri predmeti pogodni za izazivanje navedenih ozljeda. Ne može se izjasniti da li bi ozljeda nadlaktice bila obrambena ozljeda uzimajući u obzir iskaz oštećenika. Ablacija je oljuštenje površinskog dijela kože, odgovarala bi oguljotini u sudskomedicinskom smislu. Pretpostavlja da je doktor prilikom konstatiranja ozljeda navodeći kontuzionu ozljedu pri tom mislio na hematom odnosno krvni podljev. Za sve utvrđene ozljede moglo bi se reći da su nastale u istom događaju, ali ne može se izjasniti o redoslijedu nastanka. Ablacija kože i krvni podljev ne nastaju djelovanjem oštrog predmeta već mogu nastati nekim tupim dijelom moguće istog predmeta, a mogli su mogli nastati i na način da se osoba poklizne i padne po stepenicama. Oštećenik i okrivljenik mogli su biti u prostoru u bilo kojem položaju, a u kojem bi lijeva nadlaktica i rame oštećenog bili izloženi ozljeđivanju.

    21. Nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine dr. Dražena Cuculića sud u cijelosti prihvaća kao stručan i objektivan jer se temelji na medicinskoj dokumentaciji, vještak je i dodatno ispitan na raspravi te je dao sva potrebna dodatna pojašnjenja strankama i sudu.

    22. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Klementine Ružić u bitnom proizlazi da je okrivljenik osoba urednog duševnog razvitka, da karakterološke osobine ukazuju na osobu s razvijenim poremećajem ličnosti – emocionalno nestabilni tip F. 60.3., da je tempore criminis kod okrivljenika postojala ovisnost o opijatima (F 11.2.) koja je bila u fazi liječenja supstitucijskom terapijom (buprenorfirm 3 mg/dan) te da je tempore criminis okrivljenik bio smanjeno ubrojiv – ne bitno. Budući da nema podataka da je okrivljenik tempore criminis bio pod utjecajem psihoaktivnih tvari niti da je tada bio akutno intoksiciran njegovo ponašanje tempore criminis može se objasniti nagomilanom frustracijom u kombinaciji sa osobinama njegovih ličnosti (impulzivnost, nizak prag tolerancije na frustraciju, ljutnja). Navedeno je moglo utjecati na sposobnost shvaćanja vlastitih postupaka i na sposobnost vladanja svojom voljom u smislu redukcije ovih sposobnosti, ali ne i na potpuno isključenje ovih sposobnosti (smanjena ubrojivost – ne bitno). Budući da okrivljenik nema povijest agresivnog/nasilničkom ponašanja niti se kod njega aktualno uočava agresivni potencijal, mjera psihosocijalnog tretmana nije indicirana. Budući da je okrivljenik apstinent od opojnih droga, odnosno da je na stabilnim dozama supstitucijske terapije u okviru liječenja od ovisnosti o opijatima, kao i da predmetna kaznena djela nije počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o opijatima, izricanje mjere liječenja od ovisnosti nije opravdano. Okrivljenik je u to vrijeme kao i u vremenu prije i nakon tempore criminis bio pod utjecajem supstitucijske terapije buprenorfinom odnosno Subutexom koji lijek nema opijatska svojstva. Okrivljenik je osoba koja ima određene karakterološke specifičnosti koje je dijagnosticirala kao emocionalno nestabilni ili nezreli poremećaj ličnosti pa njegovo ponašanje može proizaći iz poremećaja ličnosti a ovaj poremećaj između ostalih karakteristika karakterizira i impulzivno ponašanje. Radi se o trajnim osobinama ličnosti odnosno strukturi koja se formira tijekom odrastanja a u zreloj dobi se definira kao poremećaj ličnosti od koje okrivljenik boluje od 23. godine života (kada se poremećaj može dijagnosticirati) pa trajno sve do danas i perspektivno u budućnosti. Ovo nije prava i trajna duševna bolest. Poremećaji ličnosti uglavnom se ne liječe psihijatrijski osim u situacijama kada pojedinac ima tako značajne smetnje kojih je svjestan i radi kojih je motiviran promijeniti svoje stavove, ponašanja i svoj svakodnevni život kada bi došlo u obzir dugogodišnje psihoterapijsko liječenje.

    23. Nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dr. Klementine Ružić sud u cijelosti prihvaća kao stručan i objektivan jer se temelji na medicinskoj dokumentaciji i pregledu okrivljenika, vještak je i dodatno ispitan na raspravi te je dao sva potrebna dodatna pojašnjenja strankama i sudu.

    24. Dovodeći u vezu sve izvedene dokaze, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik inkriminiranog dana u stanju smanjene ubrojivosti-ne bitno, uzrokovane nagomilanom frustracijom u kombinaciji sa osobinama njegove ličnosti (impulzivnost, nizak prag tolerancije na frustraciju, ljutnja), prijetio smrću svom sinu DV uslijed ranijih nesuglasica oko imovinskopravnih odnosa. Inkriminirane riječi prijetnje su, po svom sadržaju te okolnostima u kojima su iznesene (vikanje, napad oštrim predmetima, narušeni obiteljski odnosi), po mišljenju suda podobne da izazovu strah za život osobe kojoj su upućene. Iz ponašanja okrivljenika vidljivo je da je okrivljenik postupao upravo sa namjerom da upućivanjem riječi takvog sadržaja kod oštećenika stvori strah, a koji strah je kod oštećenika i izazvao s obzirom da je oštećenik iskazao da je osjećao strah za svoj život kao i za život svoje supruge i djeteta zbog postupanja okrivljenika. Nadalje, iz izvedenih dokaza nesporno proizlazi i da se okrivljenik inkriminiranog dana postupanjem opisanom u izreci presude i nasilnički ponašao prema svom sinu DV kao članu obitelji, a što je u konkretnom slučaju, s obzirom na bezobzirnost i agresivnost postupanja gdje mu okrivljenik viče, prijeti i zamahuje te i udara sjekirom i sjekačem, po mišljenju suda ušlo u sferu kažnjivog ponašanja odnosno prelazi granicu obiteljskog nesklada. Stoga je svojim postupanjem inkriminiranog dana prema oštećeniku, okrivljenik ujedno i teško kršio propise Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i izazvao strah kod oštećenika.

    25. Stoga nema dvojbe da je okrivljenik postupao s izravnom namjerom kada je, svjestan nedopuštenosti svog ponašanja prema oštećeniku postupao na način opisan u izreci presude čime je ostvario sve subjektivne i objektivne elemente bića kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 i kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11.

    26. Što se tiče pokušaja nanošenja teške tjelesne ozljede, iz izvedenih dokaza proizlazi da je okrivljenik inkriminiranog dana oštećenika lakše tjelesno ozlijedio s obzirom da je bila riječ o udarcima slabijeg intenziteta međutim, po mišljenju vještaka, predmeti kojima je oštećenik napadnut od okrivljenika mogli su dovesti do teškog tjelesnog ozljeđivanja. U obzir treba uzeti i činjenicu da se oštećenik otimao okrivljeniku pokušavajući pobjeći, a i znatno je mlađi od okrivljenika što je otežavalo okrivljeniku njegovo postupanje slijedom čega su posljedice u protivnom mogle biti i gore. Stoga iz izvedenih dokaza proizlazi da je okrivljenik inkriminiranog dana postupajući na u izreci presude opisan način, postupao s namjerom teškog tjelesnog ozljeđivanja oštećenika, na što ukazuje način fizičkog napada na oštećenika (višekratno udaranje sjekirom potom i sjekačem prema glavi oštećenika dakle u vitalni dio tijela i to u mraku).

    27. Prilikom donošenja odluke o kaznenopravnoj sankciji sud je okrivljeniku olakotnim cijenio za svako optuženo kazneno djelo činjenicu da je djelo počinio u stanju smanjene ubrojivosti-ne bitno te dosadašnju kaznenu neosuđivanost. Sud mu je otegotnim cijenio način počinjenja kaznenih djela u kojima je pokazao izrazitu upornost, bezobzirnost i agresivnost prema oštećeniku koji je k tome njegov sin. Osim toga sud je okolnosti o kojima su iskazivali oštećenik ZV i svjedok D, a to je pomirba okrivljenika i oštećenika, uredni obiteljski odnosi, zajednički suživot nakon inkriminiranog događaja kao i činjenicu da se okrivljenik svom sinu ispričao na raspravi, u svom zbiru cijenio naročito olakotnima zbog čega su mu utvrđene blaže kazne od propisanih zakonom kao i činjenicu da je kazneno djelo iz čl. 118. st. 1. i 2. KZ/11 ostalo u pokušaju, što je i zakonski osnov za blaže kažnjavanje.

    28. Cijeneći navedene olakotne i otegotne okolnosti, sud je okrivljenika, nakon što mu je za svako kazneno djelo utvrdio pojedinačne kazne od 6 (šest) mjeseci, 3 (tri) mjeseca i 1 (jednu) godinu, osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine. Na tako izrečenu kaznu zatvora sud je primijenio institut uvjetne osude iz čl. 56. KZ/11. na način da se kazna na koju je okrivljenik osuđen neće se izvršiti ako okrivljenik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

    27.1. Izrečenu sankciju i to kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine koja kazna se neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo sud smatra primjerenom stupnju krivnje i društvenoj opasnosti djela kao i da će se istom ostvariti kao generalna tako i specijalna prevencija. Naime, prema mišljenju suda uzimajući u obzir da je okrivljeniku utvrđen poremećaj ličnosti kojeg karakterizira impulzivnost, nizak prag tolerancije na frustraciju i ljutnja koji su inkriminiranog dana uslijed nagomilane frustracije zbog narušenih odnosa sa sinom doveli do inkriminiranog postupanja okrivljenika, a uzimajući u obzir da su odnosi u obitelji već duže vrijeme skladni o čemu su iskazivali i oštećenik i okrivljenik kao i da se oštećenik liječi od ovisnosti od opijata, a nema povijest agresivnog/nasilničkog ponašanja, sud smatra da kazna bezuvjetnog zatvora u konkretnom slučaju nije nužna već se svrha kažnjavanja može postići i uvjetnom osudom

    29. Na temelju odredbe čl. 54. KZ/11, okrivljeniku se u kaznu zatvora u slučaju opoziva uvjetne osude uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru kako je to precizirano u izreci presude.

    30. Na temelju odredbe čl. 149. st. 1. i 6. ZKP/08 okrivljenik se oslobađa obveze da naknadi troškove postupka u cijelosti s obzirom da iste, sukladno utvrđenim imovinskim prilikama, okrivljenik ne može podmiriti bez ugrožavanja vlastite egzistencije.

    31. Stoga je u svemu valjalo odlučiti kao u izreci presude, okrivljenika proglasiti krivim i osuditi po zakonu.

    U Rijeci, 15. studenog 2025.

    Sudac:

    Božica Čubranić Petričec

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.

    DNA:

    -ODO U Rijeci uz zapisnike

    -okr. C

    -branitelj S. Ilijazi, odvj. iz Rijeke uz zapisnike

    -ošteć. Cpo opun. M. Turnšek, odvj. iz Rijeke uz zapisnike

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.