Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-2432/2022-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sucu Vladi Pleše, na prijedlog sudske savjetnice Bernarde Pešut, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ĐF, zbog djela prekršaja iz članka 106.st.6. Zakona o zdravlju životinja (NN 152/22,154/22) i prekršaja iz članak 85.st.1.t.14. i st.3. Zakona o zaštiti životinja (NN 102/17,32/19,78/24) pokrenutog optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Službe veterinarske inspekcije, klasa 322-07/22-10/840 od 26.travnja 2022., nakon provedene glavne rasprave zaključene 13.studenog 2025, u odsutnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, presude objavljene 14.studenog 2025., temeljem. 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18,85/22,114/22),

p r e s u d i o j e

okrivljenik LF,rođen **.**.1993. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj],prekršajno nekažnjavan

I

k r i v  j e

što je 8.veljače 2022. u 17 sati na adresi [adresa], držao svoga psa pasmine Belgijski ovčar Malinoa broj mikročipa 191100000298893na način da ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi jer je isti izašao iz dvorišta te skočio i napao drugog psa pasmine Đ imena CF, vlasnika DF,

čime je počinio prekršaj iz članka 51.st.2. Zakona o zaštiti životinja kažnjiv po odredbi članak 85.st.1.t.14. i st. 3. istog Zakona,

Temeljem članka 85.st.1.t.14.i st.3. Zakona o zaštiti životinja okrivljeniku se uz primjenu članka 37. PZ-a

izriče

novčana kazna u iznosu od 1.200,00 eur (tisuću dvjesto eura)

Temeljem čl. 33. st. 11. PZ-a , okrivljenik je izrečenu mu novčanu kaznu dužan platiti u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti presude, prema uplatnicima u prilogu ove presude, a ukoliko okrivljeni ne plati izrečenu novčanu kaznu u cijelosti ili djelomično , novčana kazna naplatit će se od istih prisilno, putem tijela nadležnog za prisilnu naplatu.

Temeljem čl.48. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (NN broj: 39/13) ukoliko okrivljenik u gornjem roku uplati 2/3 izrečene novčane kazne odnosno iznos od 800,00 eur smatrati će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena

Okrivljenik je temeljem članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona dužan na ime troškova prekršajnog postupka platiti paušalni iznos od 60,00 eur, u roku od 60 (šezdeset) dana po pravomoćnosti ove presude.

II

oslobađa se od optužbe

da bi 16.veljače 2022. ispisom iz evidencije cijepljenih pasa u Republici Hrvatskoj –Lysacan utvrđeno da su psi pasmine L ovčar- C broj mikročipa 191100000298893 imena D ženka i belgijski ovčar imena Š broj mikročipa 191100000031354 koje nakon smrti oca ŠF nije prebacio na sebe cijepljeni protiv bjesnoće zadnji puta 4.rujna 2014. te isti nije poduzeo mjere da njegovi psi koji su stariji od tri mjeseca moraju biti cijepljeni protiv bjesnoće odnosno da između dva cijepljenja ne protekne više od 12 mjeseci ili rok važenja proizvođača ,a koje obveze su propisane Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2020.godini (NN 07/20), Naredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2021. godini (NN 02/21) te naredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2022 godini (NN 145/21),

čime da je počinjen prekršaj iz članak 106.st.6. vezano za st.1.t.1. i 4. Zakona o zdravlju životinja

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Služba veterinarske inspekcije, klasa 322-07/22-10/840 od 26.travnja 2022. podnijela je ovom sudu 16.svibnja 2022. optužni prijedlog broj 322-07/22-10/840 protiv okrivljenika ĐF zbog djela prekršaja članka 158.st.1.t.1. Zakona o veterinarstvu i prekršaja iz članak 85.st.1.t.14. i st.3. Zakona o zaštiti životinja.

1. Kako je nakon počinjenja prekršaja Zakon o veterinarstvu („Narodne novine“ broj 82/13,148/13,115/18,52/21.) izmijenjen Zakonom o zdravlju životinja (Narodne novine" broj 152/22, 154/22.). Postupajući sukladno članku 3. stavku 2. i 3. PZ-a, Sud je ispitao postoji li pravni kontinuitet, tako da je činjenično stanje podveo pod biće

odgovarajućeg prekršaja iz novog propisa te je utvrdio da postoji pravni kontinuitet prekršajnog djela iz članka 7.st.2. kažnjiv po članku 158.st.1.t.1. Zakona o veterinarstvu i to u odredbi članka 18.st.4. kažnjivo po odredbi čl. 106.st.6. (vezano za st.1.t.1. i 4. ) Zakona o zdravlju životinja. Ujedno je Sud utvrdio da se u ovom postupku ima primijeniti novi propis jer je, s obzirom na propisane iznose novčanih kazni, blaži za okrivljenika.

2.Na glavnoj raspravi održanoj 30.siječnja 2025. obranu je iznio okrivljenik te naveo da priznaje prekršajno djelo pod točkom 1. optužnog prijedloga jer da je propustio cijepiti pse koje je preuzeo nakon smrti oca 2017.godine , te da je nesporno da psi, do inspekcijskog nadzora 16.veljače 2022., nisu bili cijepljeni protiv bjesnoće, a kako to nalaže Zakon.

U odnosu na drugo prekršajno djelo, da bi njegov pas, ženka imena E, ugrozila zdravlje i sigurnost na način da bi skočila i napala drugog psa pasmine Đ, navodi da isto nije točno, jer da je Đ, skupa sa vlasnicom EF ušao u njegovo dvorište, to da je vidio jer da je bio taj dan kući zajedno sa suprugom i radnicima svoga j.d.o.o. da je toga dana njegov pas E bio u svom dvorištu u dijelu kuće pod nadstrešnicom sa njim dok je radio a drugi pas da je ušao u njegovo dvorište, te da je njegov pas krenuo prema drugom psu, da je njegov pas u to vrijeme bio star, te da se nije zaustavljao na njegovo vikanje da stane jer da je bio gluh, te da je on zato krenuo prema njemu te da do susreta ta dva psa nije niti došlo jer da je on došao brže do njega a kada je došao do njega, tu je već bila i gospođa koja je bila dosta uznemirena te da on decidirano tvrdi da njegov pas nije niti nju niti drugog psa ugrizao.

2.1.U nastavku dokaznog postupka sud je proveo dokaz saslušanjem svjedokinje GF , više inspektorice u Državnom inspektoratu koja je u svom iskazu navela da je ona po obavijesti policijskih službenika II policijske postaje Rijeka, sa svim prilozima koje je smatrala vjerodostojnima, jer da su dostavljeni od strane službene osobe, a temeljem članka 51. Zakona o zaštiti životinja, sačinila optužni prijedlog u odnosu na drugo prekršajno djelo, dakle da je u odnosu na drugo prekršajno djelo, optužni prijedlog sačinila na temelju jedino isključivo na obavijesti o počinjenom prekršaju II policijske postaje Rijeka. U odnosu na prvo prekršajno djelo, a nakon prijave, da je u sustavu Lysascan provjerila, a da se radi se o sustavu u kojem su navedeni svi cijepljeni psi u Republici Hrvatskoj, te utvrdila da su dva psa sa mikročipovima navedenim u optužnom prijedlogu još uvijek navedena na vlasnika ŠF, te da je također utvrdila da navedeni psi su zadnji put cijepljeni 4.rujna 2014., dakle da je povrijeđena odredba članka 7.stavak 2. Zakona o veterinarstvu koja propisuje obvezu cijepljenja na način da ne smije između dva cijepljenja proći više od 12 mjeseci ili rok važenja proizvođača cjepiva. Svjedokinja pojašnjava da prema Zakonu o veterinarstvu, a danas Zakonu o zdravlju životinja, da je obaveza novog vlasnika da u roku od 14 dana prijavi promjenu vlasništva psa, a jednako tako je obveza vlasnika psa nakon uginuća psa, jednako tako odjavi.

2.2.U nastavku dokaznog postupka sud je saslušao svjedoka IF policijskog službenika koji je u svom iskazu naveo da se sjeća da su po pozivu UF izašli na teren u [adresa] te obavili razgovor sa dojaviteljicom i okrivljenikom, poslikali putovnicu te ono što ono što su utvrdili dostavili veterinarskom inspektoru, odnosno obavijest o počinjenom prekršaju a dalje da je postupao inspektor, sve što su utvrdili su zabilježili u službenoj zabilješci.

2.3. U nastavku dokaznog postupka sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka DF koji je u svom iskazu naveo da se sjeća navedenog događaja od 08.02.2022. kada su on i majka oko 17,00 sati krenuli na uobičajenu šetnju sa CF kada je u jednom trenutku dok su hodali po javnoj površini, odnosno cesti iz dvorišta kojem su bila otvorena vrata doletio pas, on da misli da je vučjak te napao njihovog psa, on da je uspio uzeti u naručje psa i odgurnuo tog drugog psa, tada da je došao jedan čovjek koji je očito da je bio vlasnik psa koji je prijetio njegovoj majci koja da je bila jako uznemirena i plakala te govorio "hoćeš da te ubijem, hoćeš da te pregazim sa autom". On da je tada otišao sa psom kod veterinara i da je veterinar rekao da je falio jedan centimetar da bi pas bio gotov, a njegova majka da je otišla kod šogorice gdje je popila tabletu za smirenje i nazvala komunalnog redara i policiju.

2.4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao službenu zabilješku sačinjenu po policijskim službenicima sa dokumentacijom veterinarske prakse Uvodić iz [adresa], ispis podataka iz evidencije Ministarstva poljoprivrede te u prekršajnu evidenciju za okrivljenika od dana 13.11.2025.

3.U odnosu na prekršajno djelo iz članka 51.st.2. Zakona o zaštiti životinja kažnjivo po članku 85.st.1.t.14. i st..3. istog Zakona, iz iskaza svjedokinje MF i DF te medicinske dokumentacije Veterinarske prakse Uvodić od 8.veljače 2022. razvidno je da je prisutna ugrizna rana na području desnog koljena te lagana slabost stražnjih nogu te da je životinja u stanju šoka.

Dakle suprotno navodima iz obrane okrivljenika ĐF koji je tvrdio da do susreta njegovog psa i maltezera nije niti došlo obzirom da je on prvi došao do pasa.

U odnosu na navode okrivljenika da bi Đ skupa sa vlasnikom bio ušao u njegovo dvorište sud navode smatra nevjerodostojnim i netočnim i usmjerenim na izbjegavanje prekršajne odgovornosti obzirom saslušani svjedoci MF i BF su u svom iskazu naveli da je pas Belgijski ovčar istrčao iz otvornog dvorišta i napao njihovog psa.

Uz to i laički je jasno da Đ sa svojom pojavom, težinom i veličinom u odnosu na belgijskog ovčara nema šanse da se izbori a niti su kompatiblini za bilo kakvu igru pa da bi vlasnik s nimušao u dvorište gdje je bio drugi pas pasmine Belgijski ovčar.

Na temelju ovako provedenog postupka, te ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenika stekla sva obilježja djela prekršaja iz članka 85.st.1.t.14. i st.3.Zakona o zaštiti životinja kako je to činjenično i pravno opisano u izreci presude, stoga je okrivljenika valjalo osuditi i kazniti po zakonu i odlučiti kao u točci I izreke.

4.Prilikom odmjeravanja vrste i visine kazne okrivljeniku za počinjene prekršaje Sud je cijenio okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona, s time što je okrivljeniku olakotnim cijenio prekršajnu nekažnjavanost a otegotnih okolnosti ovaj Sud nije našao.

5.S obzirom na prethodno navedene olakotne okolnosti Sud je okrivljeniku izrekao ublaženu novčanu kaznu držeći da će se i takvom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja.

6.Sud je okrivljenika obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka primjerenih kako složenosti i duljini trajanja tako i imovnom stanju okrivljenika.

7. U odnosu na prekršajno djelo iz Zakon o veterinarstvu izmijenjenog trenutno važećim Zakonom o zdravlju životinja iz članka 106.st.6. vezano za st.1.t.1.i 4. Zakona Sud je utvrdio kako u činjeničnom opisu optužnog prijedloga nisu navedene  Uredbe (EU) 2016/429, dijela II., poglavlja 1. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 i članka 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/687, pa nema dovoljno elemenata za donošenje odluke u istom obzirom da je činjenični opis djela izostao pa je prema tome zakonski opis djela manjkav.

7.1. U ovom predmetu radi se o blanketnim prekršajnim djelima, te je za donošenje odluke u navedenom prekršaju potrebno pozvati se na odredbe posebnih propisa kao blanketnih propisa koji uređuju biće prekršajnog djela i takav je stav sudske prakse izražen u sudskoj presudi Vrhovnog suda RH, broj Kzz-30/2021 od 14. listopada 2021. godine.

7.2. Sud je utvrdio kako iz činjeničnog opisa djela navedenog u optužnom prijedlogu ne proizlaze njegova zakonom propisana obilježja jer nedostaje naziv propisa sukladno kojih okrivljenik nije postupio.

Rijeka 14. studenog 2025.

Viša sudska savjetnica

Sudac

Bernarda Pešut

Vlado Pleše

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv prvostupanjske presude pravo na žalbu imaju stranke u postupku, u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka za ovaj i Viši sud. O žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Zagrebu.

DNA:

1. Okrivljenom

2. Podnositelju optužnog prijedloga – tužitelju

3. U spis – ovdje