REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U

ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna

Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-2611/2023-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Tini Šimović, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912, zastupanog po punomoćnici mr. sc. Kseniji Vržina, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika HOK- OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, zastupanog po punomoćnici Lidiji Lučić, odvjetnici iz OD Olujić, Pezić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, nakon provedene javne glavne rasprave, zaključene 30. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnica stranaka, 14. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 139,36 eur, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 27. kolovoza 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 31. prosinca 2023. do isplate uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europske središnje banke koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , te mu naknaditi parnične troškove u iznosu od 550,00 eur, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 14. studenog 2025. do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europske središnje banke koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev u dijelu kojim potražuje isplatu iznosa od 8.004,27 eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši od 27. kolovoza 2020. do isplate, zatim u dijelu u kojem zatezne kamate na dosuđen iznos parničnih troškova od 550,00 eur potražuje počevši od 14. studenog 2025. do isplate po stopi koja prelazi stopu dosuđenu pod točkom I/ izreke ove presude te u preostalom dijelu zahtjeva za naknadu parničnih troškova, preko dosuđenog iznosa, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 14. studenog 2025.

III/ Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu parničnog troška.

Obrazloženje

1./ Tužitelj je 24. kolovoza 2023. podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika radi isplate temeljem ugovora o osiguranju. Tvrdi da se 25. kolovoza 2020. dogodio štetni događaj na način da je uslijed grmljavinskog nevremena oštećena oprema tužitelja koja služi za naplatu cestarine. Tužitelj da je nastalu štetu na oštećenoj opremi otklonio na način da je treća osoba izvršila zamjenu i reinstalaciju oštećene opreme, osim toga, štetu je tužitelj otklonio i intervencijom ophodara tužitelja. Tvrdi stoga da mu je kao posljedica grmljavinskog nevremena odnosno udara groma u osiguranu opremu nastala imovinska šteta u iznosu od 72.358,19 kn . Nadalje, tvrdi da je tuženiku 27. kolovoza 2020. prijavio nastanak predmetnog osiguranog slučaja, s obzirom na zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja]-0000021407 od 25. studenog 2019. Tuženik je, međutim, naknadu iz osiguranja samo djelomično isplatio, u iznosu od 11.000,00 kn. Tužitelj smatra da, u skladu s uvjetima predmetnog ugovora o osiguranju i zakonskim odredbama, ima pravo na isplatu naknade iz osiguranja u visini iskazanoj u troškovniku od 8. siječnja 2021., slijedom čega od tuženika potražuje isplatu preosta log iznosa od 61.358,19 kn, odnosno iznosa od 8.143,63 eur, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 27. kolovoza 2020. pa nadalje, po stopi mjerodavnoj za odnose iz trgovačkih ugovora.

2./ U odgovoru na tužbu tuženik navodi, u bitnome, da priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, no smatra da je isplatom iznosa od 11.000,00 kn u cijelosti naknadio tužitelju štetu nastalu u predmetnom štetnom događaju i ispunio svoju osigurateljnu obvezu. Stoga osporava osnovanost i visinu naknade štete zatražene preko isplaćenog iznosa. Tuženik da je isplatu izvršio uzimajući u obzir troškovnik koji je tužitelj dostavio, ali i amortizaciju i preostalu vrijednost osigurane opreme, sve u skladu s predmetnim Ugovorom o osiguranju. Nadalje, osporava da bi svi troškovi naknadu kojih tužitelj potražuje bili u vezi s predmetnim štetnim događajem jer smatra da tužitelj potražuje naknadu troškova za radove koji nisu u vezi s popravkom oštećenja nastalih u predmetnom štetnom događaju.

3./ U postupku je izvršen je uvid i pročitane su sljedeće isprave: tuženikova obavijest o likvidaciji štete (list 6 spisa), opis predmeta nabave s troškovnikom B (list 7-19, 42-69 spisa), prijava štete (list 20-22, 24-25 spisa), polica osiguranja imovine broj 09-0000021407 (list 23, 28 spisa), račun UNITEH d.o.o. (list 26 spisa), tužiteljev troškovnik s cjenikom i odobrenjem Uprave (list 29-41 spisa), ugovor o osiguranju (list 70-77 spisa), zapisnik od štetnom događaju i zapisnik o izvršenim uslugama (list 77- 81 spisa), tuženikovi Opći uvjeti za osiguranje imovine (list 82-88 spisa), tuženikovi Uvjeti za osiguranje od požara i nekih drugih rizika (list 89-92 spisa), klauzula o osiguranju krivotvorenih inozemnih sredstava plaćanja (list 93 spisa), tuženikovi Uvjeti za osiguranje stakla od loma (list 94-102), tuženikovi Uvjeti za osiguranje od rizika potresa (list 103 spisa), tuženikovi Uvjeti za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika (list 110-111 spisa), klauzule (list 104-109 spisa), tuženikovi Uvjeti za osiguranje od rizika razbojstva i provalne krađe (list 112-114 spisa), tužiteljeva kartica osnovnih sredstava (list 130-131 spisa), nalaz vještaka iz drugog postupka na kojem tužitelj osniva prigovore (list 174-203 spisa), sudska praksa (list 206-216 spisa). Nadalje, provedeno je elektrotehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Denisu Hrestaku koji je svoj nalaz i mišljenje dao u pisanom obliku (list 143-151 spisa) te se očitovao povodom prigovora stranaka pisano (list 163-166 spisa) i usmeno na ročištu (list 218 spisa). Ocjenjujući da su odlučne činjenice na temelju ovako provedenih dokaza u dovoljnoj mjeri raspravljene i utvrđene, sud je odbio preostale dokazne prijedloge tužitelja. Osim toga, saslušanje svjedoka predloženih na okolnosti radova koje je tužitelj poduzeo radi otklanjanja štete u konkretnom slučaju (ČS i US) odbijeno je kao nepotrebno za utvrđenje odlučnih činjenica, o kojima bi ovisila odluka o istaknutom tužbenom zahtjevu.

4./ Temeljem tako provedenih dokaza, ocijenivši ih primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP) , ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5./ Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatom preostalog dijela osigurnine na temelju Ugovora o osiguranju zaključenog s tuženikom, radi naknade štete kao posljedice udara groma 25. kolovoza 2020., kada je oštećena tužiteljeva oprema za naplatu cestarine.

6./ Među strankama nije sporno da su u postupku javne nabave zaključile Ugovor o osiguranju broj 4211-200-10527/2018, koji se primjenjuje od 1. prosinca 2018. do 30. studenog 2020. (čl. 21.). Osigurani rizici propisani su u Opisu predmeta nabave i u odredbama mjerodavnih tuženikovih Uvjeta osiguranja, a tuženik je obvezan pri izradi polica uvažiti uvjete propisane u Opisu predmeta nabave i svojim uvjetima, ukoliko nisu u suprotnosti s Opisom predmeta nabave i ovim Ugovorom (čl. 5.). Tuženik će izdati police osiguranja za predmete osiguranja i rizike, u skladu s ovim Ugovorom i pripadajućim Uvjetima osiguranja (čl. 9.). Na osiguranje se primjenjuju odredbe Uvjeta osiguranja koji su dostavljeni u Ponudi osiguratelja, ako nisu u suprotnosti s Opisom predmeta nabave i samim Ugovorom (čl. 17.).

7./ Nije sporno da se polica osiguranja na temelju koje tužitelj potražuje isplatu (polica broj [broj police]-0000021407) od 25. studenog 2019., odnosi na razdoblje osiguranja od 1. prosinca 2019. do 30. studenog 2020., dakle za dio razdoblja osiguranja obuhvaćenog predmetnim Ugovorom o osiguranju (od 1. prosinca 2018. do 30. studenog 2020.). Predmetna polica uz tuženikove Opće uvjete za osiguranje imovine, obuhvaća i primjenu tuženikovih Uvjeta za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih opasnosti.

8./ Primjena tuženikovih općih uvjeta osiguranja na konkretan odnos osiguranja predviđena je i predmetnim Ugovorom o osiguranju, u skladu s prethodno citiranim odredbama ovog Ugovora iz čl. 5. 9. i 17., dakle ukoliko nisu u suprotnosti s Ugovorom o osiguranju i Opisom predmeta nabave, kao sastavnim dijelom ovog Ugovora.

9./ Nije sporno da je povodom nastanka osiguranog slučaja 25. kolovoza 2020., kada je kao posljedica udara groma oštećena tužiteljeva oprema za naplatu cestarine, osigurana na temelju predmetnog Ugovora o osiguranju, tužitelj tuženiku prijavio nastanak osiguranog slučaja (prijava od 27. kolovoza 2020.) te je potraživao isplatu osigurnine prema troškovniku od 8. siječnja 2021. u kojem je, uz trošak zamjene oštećene opreme koju je izvršila treća osoba (društvo Uniteh d.o.o.), a za što je tužitelju ispostavila račun, u iznosu od 71.516,18 kn (s PDV-om u iznosu od 89.395,23 kn), tužitelj obračunao i troškove vlastitih radnji povodom štetnog događaja, obračunate prema vlastitom cjeniku (tužiteljev Troškovnik radova za otklanjanje posljedica prometnih nesreća), i to, u iznosima bez pripadajućeg PDV-a, kako slijedi:

- 329,07 kn – intervencija ophodara – uklanjanje posljedica prometne nesreće i izvanrednih događaja do 3 sata

- 303,43 kn – postavljanje, uklanjanje i održavanje privremene regulacije prometa slučaj A – osiguranje mjesta rada

- 209,51 kn – obavljanje očevida sa izradom fotodokumentacije i troškovnika Dakle, ukupno je tužitelj tuženiku odštetni zahtjev podnio za iznos od 72.358,19 kn (odnosno 90.447,74 s PDV-om)

10./ Nadalje, nije sporno da prema računu društva Uniteh d.o.o., troškovi vezani uz uklanjanje posljedica predmetnog štetnog događaja iznose:

- 57.766,18 kn ENC vanjska antena na nadstrešnici

- 1.700,00 kn XRSUNI kartica ulaznog računala

- 1.650,00 kn korištenje podizne platforme

- 10.400,00 za sate inženjera i tehničara

dakle, ukupno 71.516,18 kn (s PDV-om 89.395,23 kn).

11./ Nadalje, nije sporno da je tuženik povodom predmetnog štetnog događaja izvršio plaćanje osigurnine u iznosu od 11.000,00 kn, smatrajući da je time svoju obvezu u cijelosti ispunio. Dakle, tužitelj potražuje razliku do iznosa iskazanog u svom troškovniku od 8. siječnja 2021., i to prema cijenama bez PDV-a, (jer je 72.358,19 kn – 11.000,00 kn = 61-358,19 kn odnosno 8.143,63 eur).

12./ Među strankama je sporno da li je tuženik isplatom nespornog iznosa osigurnine (11.000,00 kn) u cijelosti ispunio svoju obvezu iz ugovora o osiguranju. U odnosu na preostali iznos osigurnine koji tužitelj potražuje, sporno je da li su osiguranjem obuhvaćeni i troškovi radnji samog tužitelja koje je poduzeo u vezi s predmetnim štetnim događajem, odnosno na koji se način, prema mjerodavnim ugovorenim uvjetima osiguranja, obračunava osigurnina u konkretnom slučaju, s obzirom na vrijednost osigurane stvari i obračun istrošenosti.

13./ Prema Opisu predmeta nabave, koji, kako je prethodno izloženo, prema odredbama predmetnog Ugovora o osiguranju, ima prednost u primjeni pred tuženikovim općim uvjetima osiguranja mjerodavnima s obzirom na osigurani rizik, osigurana opasnost od udara groma obuhvaća štete koje na osiguranim stvarima prouzroči grom djelovanjem snage ili topline, kao i štete od udarca predmeta srušenih gromom (osigurana osnovna opasnost od požara i udara groma), dok osigurana dopunska opasnost strojeva od loma i drugih rizika obuhvaća, između ostalih, oštećenje stroja zbog udara električne energije na električnu opremu (primjerice, oštećenje uslijed povećanja napona ili indukcije kao posljedica udara groma).

14./ Tuženikovi Opći uvjeti za osiguranje imovine upućuju na primjenu uvjeta za pojedinu vrstu rizika (čl. 15. ovih Općih uvjeta). Pregledom Odredaba mjerodavnih tuženikovih uvjeta za pojedinu vrstu rizika utvrđeno je nisu u suprotnosti s prethodno izloženim sadržajem Opisa predmeta nabave (kao sastavnim dijelom predmetnog Ugovora o osiguranju). Tako je, prema tuženikovim Uvjetima za osiguranje od požara i nekih drugih rizika, osigurani rizik za koji su mjerodavni ovi Uvjeti, šteta koju udar groma prouzroči djelovanjem snage ili topline (čl. 3. st. 4. ovih Uvjeta), dok osiguranjem temeljem ovog rizika nisu obuhvaćene štete prouzročene prenošenjem električne energije kao posljedica udara groma (čl. 3. st. 5. toč. 2. ovih Uvjeta). S druge strane, tuženikovim Uvjetima za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika, osigurana je zaštita od oštećenja osigurane stvari koja nastaje nepredviđeno i iznenada u vezi s uporabom, osim od osnovnih i dopunskih rizika obuhvaćenih Uvjetima za osiguranje od požara i nekih drugih rizika (čl. 3. st. 1. toč. 1. ovih Uvjeta).

15./ S obzirom da između stranaka nije sporno postojanje ugovora o osiguranju na koji se primjenjuju prethodno navedeni Opći uvjeti osiguranja, no sporan je način izračuna osigurnine kao posljedice udara groma u osiguranu opremu, koji se na temelju Uvjeta za osiguranje od požara i nekih drugih rizika odnosno Uvjeta za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika ponešto razlikuje, proveden je dokaz elektrotehničkim vještačenjem radi utvrđenja uzroka i načina nastanka oštećenja na osiguranoj opremi u predmetnom štetnom događaju te visine troškova potrebnih radi popravka nastalih oštećenja, radi utvrđenja visine osigurnine prema mjerodavnim odredbama Uvjeta osiguranja.

16./ Odlučne činjenice vezane uz uzrok i dinamiku nastanka oštećenja i izračun osigurnine utvrđene su na temelju nalaza i mišljenja vještaka, kojeg ovaj sud u cijelosti prihvaća, smatrajući da je vještak nalaz i mišljenje izradio stručno, dajući jasne i uvjerljive razloge za iznijete zaključke, a pravilnost kojih zaključaka stranke nisu dovele u sumnju. Pri tome, za dodati je da nakon dodatnog pisanog, a potom i usmenog očitovanja vještaka stranke nisu imale primjedbi na pravilnost zaključaka vještaka, već se primjedbe odnose na pravno tumačenje ugovornih odredaba vezan uz izračun osigurnine. Tužitelj naime, nakon usmenog očitovanja, nije prigovarao da bi vještak nepravilno utvrdio ekonomsku istrošenost (amortizaciju) oštećene opreme . No, i sam vještak naveo je u svom nalazu i mišljenju da mišljenje o ugovornim odredbama vezano uz izračun osigurnine nije davao, već da je određivao vrijednosti koje se u ugovornim odredbama navode kod izračuna osigurnine, a koju će od tako utvrđenih vrijednosti primijeniti, da će, primjenom prava, odrediti sud.

17./ Na zadatak da utvrdi da li je šteta na osiguranoj opremi kao posljedica udara groma prouzročena djelovanjem snage ili topline (rizik predviđen Uvjetima za osiguranje od požara i nekih drugih rizika) ili prenošenjem električne energije preko vodova (rizik predviđen Uvjetima za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika), vještak je naveo da je šteta u konkretnom slučaju posljedica istog uzroka, različitih manifestacija: udar groma, prenošenje električne energije preko vodova kao posljedica udara groma i konačno djelovanje topline. Ovo stoga što udar munje u radijusu od 2 km od lokacije uređaja izaziva jako elektromagnetsko polje, koje inducira napone iznad vrijednosti za koje je uređaj projektiran, koji naponi kroz uređaj puštaju struju velike vrijednosti, što pak dovodi do zagrijavanja otpornih elemenata, u konačnici pregaranja uređaja.

18./ Stoga su, po shvaćanju ovog suda, za izračun osigurnine, mjerodavne kako odredbe Uvjeta za osiguranje od požara i nekih drugih rizika, tako i odredbe Uvjeta za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika, jer oba rizika predviđaju štetu kao posljedicu djelovanja udara groma snagom i toplinom. Naime, nije sporno da je oštećena oprema svakako bila osigurana kod tuženika, i da se na osiguranje primjenjuju odredbe obaju Općih uvjeta (za osiguranje od požara i nekih drugih rizika odnosno za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika), a kod kojih je osigurani slučaj posljedica djelovanja udara groma snagom i toplinom.

19./ Prema nalazu i mišljenju vještaka radi se o totalnoj šteti na osiguranoj opremi jer popravak osigurane opreme nije bio moguć. Međutim, iako se uređaji nisu mogli popraviti, s obzirom da zamjenske uređaje nije bilo moguće postaviti bez dodatnog rada, vještak potrebnim smatra prilikom obračuna osigurnine u obzir uzet i trošak rada.

20./ Na temelju tužiteljevih Kartica ispisa osnovnih sredstava iz računovodstvene aplikacije, u odnosu na oštećenu opremu, vještak je utvrdio da se na oštećenu antenu primjenjivala stopa amortizacije od 10% godišnje. S obzirom da je ova antena (inventurnog broja 48209) nabavljena 9. travnja 2009., u vrijeme štetnog događaja 2020. je bila u potpunosti amortizirana. Za karticu XRSUNI izlaznog računala nema podataka u ispisu iz tužiteljeve Kartice osnovnih sredstava. Međutim, s obzirom na dostavljeni ispis za „čitač magnetskih kartica“, vještak je zaključio da je računovodstvena politika kod tužitelja primjena amortizacijske stope od 25% na računalnu opremu. S obzirom da je nadalje, prema fotografijama , vještak zaključio da se radi o modelu kartice nabavljenom prije 2016., i ovaj dio opreme je bio u vrijeme predmetnog štetnog događaja u potpunosti amortiziran.

21./ Visinu potrebnih troškova za popravak, odnosno zamjenu oštećene opreme, vještak je utvrdio u iznosu iskazanom na računu društva Uniteh d.o.o., dakle u iznosu od 71.516,18 kn, kako je prethodno po stavkama ovog računa i izloženo, pri čemu troškovi rada iznose 12.050,00 kn (korištenje podizne platforme i satovi rada inženjera i tehničara), a preostalo je vrijednost za koju je nabavljena nova oprema.

22./ Pojašnjavajući vrijednosti osigurane stvari, predviđene mjerodavnim općim uvjetima kao kriterij mjerodavan za izračun osigurnine kod totalne štete, vještak je, uz navođenje da se radi o pravnom pitanju koju će od vrijednosti sud uzeti kao mjerodavnu za izračun osigurnine prema ugovornim odredbama, naveo, u bitnome, da valja razlikovati tržišnu vrijednost, amortizaciju (ekonomsku istrošenost) i tehničku istrošenost. Da je tržišna vrijednost određena uvjetima potražnje i da odgovara uobičajenoj tržišnoj cijeni na nekom slobodnom tržištu. Tržišna vrijednost da se smanjuje s obzirom na vrijeme korištenja, stanje opreme, pojavu novih tehnologija i slično. U konkretnom slučaju da se u odnosu na oštećenu osiguranu opremu radi o predmetima za koje ne postoji tržište na domaćem području, osobito ne sekundarno tržište na kojem bi se rabljene ENC antene mogle prodavati, slijedom čega da tržišnom vrijednošću možemo smatrati cijenu po kojoj je tužitelj nabavio, odnosno zamijenio oštećenu opremu. Ova je cijena iskazana u računu društva Uniteh d.o.o., odnosno tužiteljevom troškovniku, kako je prethodno pojašnjeno. Nadalje, pojasnio je da je amortizacija u osigurateljnom smislu pojam "ekonomske istrošenosti". Naime, da se radi o trošku poslovanja, koji nastaje upotrebom dugotrajne imovine , koja ima ograničeni vijek trajanja i raspoređuje se (obračunava) sustavno, tijekom procijenjenog vijeka upotrebe dugotrajne imovine. Amortizacija da je pad računovodstvene vrijednosti imovine kao posljedica upotrebe ili proteka vremena. Ostatak vrijednost nakon primjene zakonski dopuštenih stopa amortizacije je neamortizirana vrijednost opreme. Izračuni amortizacije osigurane opreme oštećene u predmetnom štetnom događaju prethodno su izloženi. U slučaju potpune amortiziranosti osigurane opreme, vještak je pojasnio da se visina štete odnosi samo na radove. Tehnička istrošenost da je odstupanje od definiranih projektnih parametara, ako takva odstupanja imaju utjecaj na rad uređaja. U konkretnom slučaju, po mišljenju vještaka, nema dokaza da bi oštećena osigurana oprema odstupala od deklariranih projektnih parametara, dakle da bi bila u nekom stupnju tehnički istrošena. Prethodno štetnom događaju da je oštećena oprema ispravno funkcionirala i da nema podataka koji bi ukazivali da, da nije udarom groma uništena, ne bi mogla funkcionirati i dalje. Pojam tehničke istrošenosti da je manje primjenjiv na informatičku i telekomunikacijsku opremu, o kakvoj je dakle u konkretnom slučaju riječ, a više na strojeve i uređaje koji imaju pokretne dijelove pa su podložni habanju. Dakle, po mišljenju vještaka kod opreme o kakvoj je u konkretnom slučaju riječ mjerodavna bi bila jedino tehnička istrošenost u vidu smanjenja funkcionalnosti osiguranih uređaja, jer ovi uređaju nemaju elemenata koji bi na drugačiji način mogli biti tehnički istrošeni.

23./ Dakle, utvrđeno je da se u konkretnom slučaju radi o nastanku totalne štete na osiguranoj opremi jer popravak osigurane opreme nije bio moguć. S obzirom na stope amortizacije koje tužitelj na osiguranu opremu knjigovodstveno primjenjuje (od 10% odnosno 25% godišnje ovisno o vrsti opreme), oštećena je oprema bila u potpunosti amortizirana. Kod oštećenja osigurane opreme koja je u potpunosti amortizirana, visina štete se odnosi samo na radove. U konkretnom slučaju, prema stavkama navedenim u računu Uniteh d.o.o. za reinstalaciju oštećene opreme, radovi iznose 12.050,00 kn (radni sati inženjera i tehničara te korištenje podizne platforme). Predmetna oprema nije odstupala od definiranih projektnih parametara, dakle nije bila tehnički istrošena i ispravno je funkcionirala. Ne postoji sekundarno domaće tržište za predmetnu osiguranu opremu (ENC antene), slijedom čega ona nema tržišnu vrijednost. Nedvojbeno je da i oprema koja je u potpunosti knjigovodstveno amortizirana može imati uporabnu vrijednost.

24./ Po shvaćanju ovog suda, a imajući u vidu mjerodavne odredbe predmetnog ugovora o osiguranju, za izračun visine osigurnine u konkretnom je slučaju mjerodavna upravo preostala neamortizirana vrijednost osigurane opreme, uvećana za troškove radova prema računu društva Uniteh d.o.o., dok je pogrešno shvaćanje tužitelja da bi mu pravo na isplatu osigurnine pripadalo u visini troška koji je imao za nabavku, odnosno zamjenu oštećene opreme (dakle u visini iskazanoj u računu društva Uniteh d.o.o., odnosno nadalje uvećano za radove samog tužitelja, iskazane u njegovom troškovniku od 8. siječnja 2021.). Suprotno shvaćanju tužitelja, izloženi zaključak o načinu izračuna osigurnine upravo proizlazi iz odredaba predmetnog Ugovora o osiguranju, odnosno Opisa predmeta nabave i mjerodavnih tuženikovih općih uvjeta.

25./ Prema odredbama tuženikovih općih uvjeta, koji su, kako je prethodno izloženo, primjenjivi s obzirom na osigurani rizik i način nastanka štete kao posljedice udara groma u konkretnom slučaju, osigurnina se utvrđuje kako slijedi.

26./ U skladu s odredbama Uvjeta za osiguranje od požara i nekih drugih rizika, u slučaju totalne štete (uništenja ili nestanka stvari), visina osigurnine utvrđuje se prema vrijednosti osigurane stvari (u skladu s odredbom čl. 19. ovih Uvjeta) u vrijeme nastanka osiguranog slučaja, umanjenoj za vrijednost ostatka (čl. 21. st. 1. toč. 1. ovih Uvjeta). Kako se radi o totalnoj šteti, to nema mjesta primjeni ugovorne klauzule o otkupu amortizirane vrijednosti kod djelomičnih šteta (čl. 21. st. 2. ovih Uvjeta). Vrijednost osigurane stvari, ako posebnim sporazumom nije drugačije ugovoreno , je za, između ostalih, uređaje i sredstva veze, nabavna cijena novih stvari umanjena za iznos procijenjene istrošenosti (tehničke i ekonomske) – stvarna vrijednost (čl. 19. toč. 4. ovih Uvjeta).

27./ U skladu s odredbama Uvjeta za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika, visina osigurnine u slučaju uništenja stvari (totalna šteta), utvrđuje se prema vrijednosti osigurane stvari (u skladu s odredbom čl. 5. ovih Uvjeta) u vrijeme nastanka osiguranog slučaja, umanjenoj za vrijednost ostataka (čl. 6. st. 1. to. 1. ovih Uvjeta). Kako se radi o totalnoj šteti, i kod primjene ovih odredaba uvjeta nema mjesta primjeni ugovorne klauzule o otkupu amortizirane vrijednosti kod djelomičnih šteta (čl. 6. st. 1. toč. 3. ovih Uvjeta). Vrijednost osigurane stvari, ako drugačije nije ugovoreno, jest vrijednost nove stvari umanjena za iznos procijenjene istrošenosti (tehničke i ekonomske); Tehnička istrošenost je odstupanje od projektnih parametara; Ekonomska istrošenost je zakonom propisana amortizacija (čl. 5. ovih Uvjeta).

28./ Dakle, prema odredbama mjerodavnih općih uvjeta, ako drugačije nije ugovoreno, osigurnina se u slučaju totalne štete utvrđuje prema vrijednosti osigurane stvari kako je definirana uvjetima osiguranja, odnosno umanjenjem nabavne cijene za iznos procijenjene tehničke i ekonomske istrošenosti. U konkretnom slučaju nema daljnjeg umanjenja, jer ne proizlazi da bi ostaci osiguranih stvari imali vrijednost.

29/ S obzirom da se u konkretnom slučaju ne radi o djelomičnoj šteti, to svakako za izračun osigurnine ne može biti mjerodavna visina troškova popravka, koja je, prema sadržaju uvjeta osiguranja mjerodavna kod djelomičnih, a ne totalnih šteta za izračun osigurnine. Već stoga tužitelj pogrešno smatra da bi osigurninu imao pravo potraživati u visini troškova popravka, dakle prema cijeni po kojoj je nabavio (zamijenio) oštećenu opremu, uvećano za troškove radova (razlog iz odredaba predmetnih tuženikovih uvjeta vezanih uz izračun osigurnine kod djelomične štete).

30./ Tužitelj niti tvrdi niti dokazuje da bi drugačiji način izračuna vrijednosti osigurane stvari, kao parametra mjerodavnog za izračun osigurnine, bio ugovoren, iako tuženikovi opći uvjeti navedenu mogućnost predviđaju kod osigurnine u slučaju totalne štete. Stoga je, a kako je prethodno izloženo, za izračun osigurnine mjerodavna vrijednost osigurane stvari određena na način predviđen uvjetima osiguranja. S obzirom na navedeno, kao i na činjenicu da je mjerodavnim uvjetima osiguranja za izračun vrijednosti osigurane stvari predviđeno umanjenje za iznos procijenjene istrošenosti, kako tehničke, tako i ekonomske, to je prilikom izračuna osigurnine potrebno u vidu imati oba umanjenja vrijednosti. Po logici stvari, ako je osigurana stvar u potpunosti ekonomski istrošena (amortizirana), tada nije od utjecaja umanjenje vrijednosti temeljem procijenjene tehničke istrošenosti, a vrijedi i obrnuto. U konkretnom slučaju proizlazi da nema umanjenja po osnovi tehničke istrošenosti osiguranih stvari, dok proizlazi da ima umanjenja vrijednosti osiguranih stvari po osnovi ekonomske istrošenosti. Nije stoga pravilno suprotno shvaćanje tužitelja, koji smatra da iz ugovora o osiguranju ne proizlazi da bi za izračun osigurnine u konkretnom slučaju bila mjerodavna upravo preostala neamortizirana vrijednost osigurane opreme , odnosno da se ekonomska istrošenost uopće ne bi uzimala u obzir, već isključivo tehnička istrošenost.

31./ Osim što su, a kako iz sadržaja prethodno izloženih mjerodavnih odredaba općih uvjeta osiguranja proizlazi, stranke mogle ugovoriti posebnim sporazumom drugačiji način izračuna osigurnine odnosno vrijednosti osigurane stvari, a nisu, i sam je tužitelj u Opisu predmeta nabave prihvatio primjenu obračuna osigurnine prema kriteriju ekonomske istrošenosti. Naime, u Opisu predmeta nabave, pod "Ostalo", s obzirom da su obuhvaćeni predmeti osiguranja koji se vode na kartici osnovnog sredstva, kao i oni koji nisu na taj način evidentirani, sam tužitelj dao je pojašnjenje. Predmetne osiguranja vrijednosti veće od 3.500,00 kn, koji se knjiže kao sastavni dio ceste jer su fiksno ugrađeni, ako imaju podatak da se radi o novonabavljenoj opremi autoceste, da će dostaviti troškovnik ili račun ili dokument službe održavanja radi obračuna istrošenosti od godine ugradnje ili sanacije. Za slučaj da tužitelj nema dokumentaciju, obračun istrošenosti se veže na godinu puštanja dionice autoceste u promet. Predmeti osiguranja nabavne vrijednosti niže od 3.500,00 kn se ne vode na kartici osnovnog sredstva. Za slučaj da tužitelj nema dokumentaciju kao dokaz da je oprema novonabavljena, istrošenost da se također veže na godinu putanja dionice autoceste u promet.

32./ Dakle, s obzirom da je i sam tužitelj u Opisu predmeta nabave predvidio obračun po ekonomskoj istrošenosti, a drugačije od navedenog u tuženikovim mjerodavnim općim uvjetima s obzirom na osigurani rizik u konkretnom slučaju nije posebno ugovoreno, to nije moguće prihvatiti shvaćanje tužitelja da se obračun ekonomske istrošenosti, prema stopama amortizacije temeljem kojih sam tužitelj obračunava istrošenost osigurane opreme, ne bi imao uzeti u obzir prilikom utvrđivanja vrijednosti osigurane stvari, mjerodavne za izračun osigurnine u konkretnom slučaju. Stoga se, po shvaćanju ovog suda, odredbe mjerodavnih uvjeta osiguranja imaju primijeniti upravo kako glase jer ne proizlazi da bi njihov sadržaj bio sporan ili nejasan i da bi ga bilo potrebno tumačiti (razlog iz odredbe čl. 319. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO).

33./ Konačno, nije sporno, što navodi i vještak, a na koju okolnost ukazuje i tužitelj, da bi i ekonomski istrošena (amortizirana) osigurana oprema mogla imati svoju uporabnu vrijednost. Međutim, navedeno nije od utjecaja za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari jer, prema sadržaju mjerodavnih odredaba ugovora o osiguranju, za izračun osigurnine kod totalne štete takva preostala uporabna vrijednost nije mjerodavna, već je upravo mjerodavna vrijednost nove stvari umanjena za procijenjenu tehničku i ekonomsku istrošenost (amortizaciju).

34./ Slijedom navedenog, za izračun osigurnine u konkretnom slučaju, s obzirom da je oštećena oprema u potpunosti amortizirana, mjerodavni su isključivo troškovi radova potrebni za postavljanje zamjenskih uređaja, iskazani na računu Uniteh d.o.o. u iznosu od 12.050,00 kn. S obzirom da je tuženik isplatio osigurninu u iznosu od 11.000,00 kn, to neosnovano isti prigovara da je svoju osigurateljnu obvezu u cijelosti ispunio. Tuženik je dužan isplatiti preostali iznos osigurnine od 1.050,00 kn odnosno 139,36 eur (jer je 12.050,00 kn – 11.000,00 kn = 1.050,00 kn/ 139,36 eur).

35./ Po shvaćanju ovog suda, osnovano tuženik prigovara obvezi nadoknade troškova za radnje samog tužitelja, koje je iskazao u troškovniku od 8. siječnja 2021. U ovom dijelu radi se o pravnom pitanju, dakle ne o mišljenju vještaka utemeljenom na stručnom znanju kojim sud ne raspolaže, slijedom čega shvaćanje vještaka da bi i troškove radova samog tužitelja trebalo uzeti u obzir prilikom izračuna osigurnine ovaj sud nije prihvatio (razlog iz odredbe čl. 250. ZPP-a). Naime, predmetnim Ugovorom o osiguranju, kao i u njemu sadržanim općim uvjetima tuženika, mjerodavnima s obzirom na osigurani rizik koji se ostvario, predviđeno je da su osiguranjem obuhvaćeni i određeni troškovi, vezani uz nastanak osiguranog slučaja i sanaciju štete (navedeni kako u Opisu predmeta nabave, tako i u pojedinim općim uvjetima tuženika, kao sastavnim dijelovima predmetnog Ugovora o osiguranju). Međutim, po samom pojmu "troškovi" obuhvaćeni osiguranjem, moralo bi se radit i o troškovima koji za tužitelja uslijed nastupa osiguranog slučaja nastaju, dakle o izdacima koje tužitelj povodom osiguranog slučaja imao, a koje izdatke ne bi imao da osiguranog slučaja nije bilo i koji su mu izdaci nastali plaćanjem izvršenim trećim osobama (trošak tužitelja). Prema opisu radnji iz tužiteljevog troškovnika od 8. siječnja 2021., a tako i prema navodima samog tužitelja, ne radi se u ovom dijelu o izdacima koje je tužitelj imao u vezi predmetnog štetnog događaja, već o radnjama koje je sam tužitelj, odnosno njegovi djelatnici, poduzeli povodom predmetnog štetnog događaja (intervencija ophodara, očevid s izradom fotodokumentacije, postavljanje, održavanje i uklanjanje privremene regulacije prometa). Radi se o poslovima koje je tužitelj kao osoba koja upravlja autocestom dužan obavljati, pa okolnost da tužitelj ima cjenik po kojem ove radove obračunava kada ih obavlja u vezi s otklanjanjem posljedica prometnih nesreća na autocesti, a kada je te radove tužitelju dužna platiti treća osoba, odgovorna za nastanak prometne nesreće ili drugog izvanrednog događaja na autocesti, ne znači da je za tužitelja, kada je sam ove poslove obavio nastao "trošak" koji bi predmetnim osiguranjem bio obuhvaćen.

36./ Nedvojbeno je da se radi o radnjama koje je tužitelj poduzeo upravo radi nastanka predmetnog osiguranog slučaja i u svrhu otklanjanja njegovih posljedica, međutim, za tužitelja obavljanjem ovih radnji nije nastao trošak, jer se radi o poslovima koje sam obavlja, u redovitom obavljanju poslova upravljanja autocestom, a niti tvrdi niti dokazuje da bi po osnovi tako obavljenih poslova imao izdatke koje u redovitom obavljanju poslova upravljanja autocestom ne bi imao, dakle povrh redovite naknade za rad koju isplaćuje svojim zaposlenicima za obavljanje ovih poslova. Stoga, neovisno o tome što je tužitelj za obračun ovih poslova odredio i cjenik, kojim naknadu za tako obavljene poslove moguće i naplaćuje trećim osobama, u slučaju prouzročenog izvanrednog događaja ili radi otklanjanja posljedica prometne nesreće na autocesti, ne radi se o "troškovima" koji bi za njega nastali u vezi s osiguranim slučajem i koji bi stoga predstavljali "osigurane troškove" u smislu predmetnog Ugovora o osiguranju.

37./ Da se upravo mora raditi o dodatnim troškovima koji za tužitelja nastaju povodom osiguranog rizika, dakle koje podmiruje svojim zaposlenicima povrh redovite naknade za rad, razvidno je, po ocjeni ovog suda, i iz Opisa predmeta nabave kao sastavnog dijela predmetnog Ugovora o osiguranju u kojem se, kod osiguranih troškova navodi, između ostalih, da su osigurani troškovi honorara arhitekata, inženjera , drugih stručnjaka, uključujući i troškove vlastitog stručnog osoblja u skladu s utvrđenom tarifom. Tužitelj naime, niti tvrdi niti dokazuje da bi mu, po osnovi isplate vlastitom stručnom osoblju u vezi radnji navedenih u predmetnom troškovniku prema nekoj utvrđenoj tarifi, nastali izdaci (troškovi), već pogrešno smatra da bi, stoga što je navedene radnje predvidio cjenikom (Troškovnikom radova za otklanjanje posljedica prometnih nesreća), tako iskazane cijene radova predstavljale osigurane troškove temeljem predmetnog Ugovora o osiguranju. Stoga je kao nepotrebne radi utvrđenja odlučnih činjenica sud odbio dokazne prijedloge tužitelja radi saslušanja kao svjedoka njegovih radnika koji su predmetne poslove radi otklanjanja štete poduzeli. Konačno, tuženik i ne osporava da bi ovi poslovi bili poduzeti.

38./ Dakle, tužiteljev zahtjev za isplatom osigurnine utvrđen je osnovanim za daljnji iznos od 139,36 eur, do neosnovano tužitelj potražuje iznos od 8.004,36 eur (jer je 8.143,63 eur – 139,36 eur = 8.004,36 eur). S obzirom da tuženik nije iznio činjenice niti predložio dokaze iz kojih bi proizlazilo da je tužiteljev odštetni zahtjev od 27. kolovoza 2020. zaprimio kasnije no što tužitelj tvrdi (27. kolovoza 2020.), a nedvojbeno je da je tuženik ovaj zahtjev zaprimio, o čemu je dopisom i obavijestio tužitelja, međutim ne navodeći kada je točno odštetni zahtjev zaprimio (tuženikov dopis od 15. rujna 2020.), to tužitelju, u skladu s odredbom čl. 19. st. 5. tuženikovih Općih uvjeta za osiguranje imovine, zatezne kamate zbog kašnjenja u isplati osigurnine pripadaju počevši od 27. kolovoza 2020. do isplate, po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a mjerodavnoj za odnose iz trgovačkih ugovora.

40./ U konkretnom slučaju utvrđeno je da su stranke u parnici uspjele djelomično, u približno jednakim dijelovima, svaka u omjeru od oko 50%. Naime, u skladu s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a, omjer uspjeha računat je prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. S obzirom da je tuženik osporavao obvezu plaćanja utuženog iznosa, tvrdeći da je isplaćenim iznosom u cijelosti ispunio osigurateljnu obvezu, to je tužitelj u ovoj pravnoj stvari u odnosu na osnovu uspio u omjeru od 100%, jer tuženik nije u cijelosti ispunio svoju osigurateljnu obvezu, dok je u odnosu na visinu, tužitelj uspio u omjeru od oko 1,7%, pa je dakle ukupan uspjeh tužitelja 50,85%.

41./ Tužitelju je, neovisno o prethodno navedenom, u cijelosti priznat trošak elektrotehničkog vještačenja u iznosu od 550,00 eur, jer je ovaj izdatak, neovisno o ostvarenom uspjehu, bio u cijelosti potreban za vođenje parnice, a i visina ovog troška nije u vezi s vrijednosti predmeta spora (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

42./ Odluka o zateznim kamatama koje tužitelju pripadaju na dosuđene troškove postupka u iznosu od 550,00 eur osniva se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a te se kamate obračunavaju počevši od donošenje ove presude do isplate, po stopi utvrđenoj na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose. Naime, i kada glavna tražbina koja je predmet spora proizlazi iz trgovačkog ugovora, na sporednu tražbinu po osnovi naknade parničnih troškova zatezne kamate se obračunavaju po stopi mjerodavnoj za ostale odnose (tako VSRH Rev-1114/2023-2 od 4. lipnja 2024.).

43./ Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 14. studenog 2025.

Sutkinja:

Tina Šimović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda.