Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-3034/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda Maji Valušnig, uz sudjelovanje zapisničarke Mateje Marjanović, u upravnom sporu tužiteljice NG, iz [adresa], zastupane po opunomoćenici Goranki Herljević, odvjetnici u Zagrebu, Trg žrtava fašizma 7, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za politički sustav i opću upravu, Sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službe za državne matice, Zagreb, Ulica grada Vukovara 40, OIB:72910430276 (ranije: Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske), radi ispravka podataka u matici rođenih, nakon usmene i javne rasprave, 14. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za politički sustav i opću upravu, Sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službe za državne matice, KLASA:UP/II-223-01/24-01/2, URBROJ:514-07-03-01/2-24-2 od 4. ožujka 2024. i rješenja Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba, Područnog ureda

Maksimir, KLASA:UP/I-223-06/01-03/131, URBROJ:251-02-02/6-01-04 od 31. srpnja 2001.

II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora kao neosnovan u cijelosti.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva uprave Republike Hrvatske KLASA:UP/II-223-02/17-01/20, URBROJ:515-03-01-01/1-17-2 od 26. listopada 2017. odbijena je žalba tužiteljice protiv rješenja Gradskog ureda za opću upravu, Područni odjel Maksimir, KLASA:UP/I-223-06/04-03/258, URBROJ:251-02-02/6-04-02 od 10. prosinca 2004., kojim je odobren ispravak državljanstva upisan u maticu rođenih tužiteljice „SR Hrvatska“ u SR Bosne i Hercegovine“.

2. Tužiteljica osporava zakonitost tuženikove odluke navodeći da u temeljnom spisu, na osnovi koga je izvršen upis činjenice rođenja tužiteljice, nisu upisani podaci o republičkom, nego samo saveznom državljanstvu roditelja, tako da je (republičko) državljanstvo roditelja tužiteljice ostalo nepoznato (neutvrđeno). Ukazuje da su sastavni dio državnih matica temeljni spisi na osnovu kojih se upisuju podaci u državne matice, te u maticu rođenih, prilikom temeljnog upisa, ne smiju biti proizvoljno upisivani podaci koji u temeljnom spisu ne postoje. Navodi da u temeljnom spisu za tužiteljicu nije upisano republičko državljanstvo za njene roditelje (kao državljanstvo navedeno je samo „SFRJ“), dakle, da je republičko državljanstvo njenih roditelja u trenutku njena rođenja, pa i nadalje, najmanje do njezine navršene četrnaeste godine, ostalo nepoznato, te da je u državnim maticama eventualno trebalo ispraviti pogrešan upis državljanstva roditelja tužiteljice. Smatra da čak i da je naknadno na valjan način nedvojbeno utvrđeno da su roditelji tužiteljice u trenutku njena rođenja bili državljani SR BiH, istoj bi moglo prestati državljanstvo RH jedino u slučaju da je do toga došlo do njezine 14. godine, odnosno do dana 19. rujna 1994. Tvrdi da se u konkretnom slučaju ne radi o ispravku pogreške već o promjeni podatka o državljanstvu, koje je učinjeno bez njena znanja te da matični uredi nemaju ovlast da po službenoj dužnosti mijenjaju podatke o državljanstvu, a što je potvrđeno i presudom Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj Us I-909/20-5 od 22. veljače 2021. godine i presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-2073/21-2 od 21. srpnja 2021. godine.

2.1. Predlaže sudu da poništi osporavana rješenja.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja. Ističe da je presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-zpz 8/2022-7 od 14. ožujka. 2023. godine usvojen zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude te je preinačena presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-2073/21-2 od 21. srpnja 2021. godine i presuda Upravnog suda u Zagrebu broj Us I-909/20-5 od 22. veljače 2021. godine. S tim u svezi ukazuje da za ispravak podataka u državnim maticama ne postoji nikakav zakonski rok, već se podaci mogu ispravljati u svako doba ukoliko se dokaže da je neki podatak doista pogrešno upisan te da ga je potrebno ispraviti. Tuženik se poziva i na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2151/2014 od 3. prosinca 2019. godine u kojoj je Ustavni sud Republike Hrvatske istaknuo da se ne radi „o pitanju državljanskog statusa podnositelja (odnosno o postupku oduzimanja njegovog državljanstva, a time i oduzimanju prava koja se stječu na temelju tog statusa), već o postupku koji je bilo nužno provesti radi ispravka nepravilno utvrđenog i pogrešno upisanog podatka (o hrvatskom državljanstvu podnositelja.

3.1. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

4. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

5. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24), o čemu su stranke bile upozorene u pozivu za raspravu.

6. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika priložen uz odgovor na tužbu.

7. Uvidom u prvostupanjsko rješenje od 31. srpnja 2001. utvrđeno je da se istim odobrava ispravak državljanstva u matici rođenih koja se vodi za matično područje Zagreb- Maksimir za godinu 1980, pod rednim brojem 2512 kod upisa činjenice rođenja tužiteljice na način da se u rubriku „Naknadni upisi i bilješke“ upiše bilješka: Državljanstvo upisane u trenutku rođenja ispravno glasi: SR Bosne i Hercegovine, s obrazloženjem da tužiteljica rođena u [adresa] od roditelja državljana drugih Republika od kojih niti jedan u trenutku rođenja nije imao hrvatsko državljanstvo nije mogla steći hrvatsko državljanstvo, pa da se ista ne može smatrati državljankom Republike Hrvatske u smislu Zakona o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“, broj:53/91, 28/92 i 113/93), zbog čega je u skladu i na temelju članka 30. i 39. stavka 3. Zakona o državnim maticama ("Narodne novine" broj: 96/93) izvršen ispravak.

8. Uvidom u osporavano drugostupanjsko rješenje od 4. ožujka 2024. utvrđeno je da je istim odbijena žalba tužiteljice s obrazloženjem da se tužiteljica prema odredbama Zakona o državljanstvu SR Hrvatske („Narodne novine“ broj 32/77) i Zakona o hrvatskom državljanstvu ne smatra hrvatskom državljankom, već državljankom Bosne i Hercegovine, pa da je pogrešno upisano republičko državljanstvo tužiteljice u matici rođenih sukladno članku 39. Zakona o državnim maticama („Narodne novine“, broj 96/93) bilo potrebno ispraviti. Tuženik navodi da su tvrdnje koje tužiteljica iznosi u žalbi a odnose se na neutvrđeno republičko državljanstvo njenih roditelja i primjenu članka 7. Zakona o državljanstvu SR Hrvatske u konkretnom slučaju u potpunosti netočne i pravno neutemeljene, budući da su tužiteljičini roditelji imali utvrđeno republičko državljanstvo, neovisno od toga što isto nije bilo navedeno na prijavi o rođenju. Ukazuje da se prijava o rođenju sastavlja u bolnici gdje je dijete rođeno i iz te potvrde ključni su podaci o rođenju djeteta, dok je ostale podatke potrebne za upis u maticu rođenih matičar dodatno utvrđivao iz drugih službenih evidencija. Tvrdi da je tako u konkretnom slučaju u evidenciji prebivališta Ministarstva unutarnjih poslova, a gdje su roditelji žaliteljice prijavili svoje tadašnje prebivalište u [adresa], za oboje roditelja upisan podatak o državljanstvu Bosne i Hercegovine.

9. Odredbom članka 30. Zakona o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“, broj: 53/91, 70/91, 28/92 i 113/93) propisano je da se hrvatskim državljaninom smatra osoba koja je to svojstvo stekla po propisima važećim do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

10. Odredbom članka 4. Zakona o državljanstvu SR Hrvatske („Narodne novine“ broj 32/77) propisano je da porijeklom stječe državljanstvo Socijalističke Republike Hrvatske dijete:

1. ako su oba roditelja u trenutku rođenja djeteta državljani Socijalističke Republike Hrvatske;

2. ako je jedan od roditelja državljanin Socijalističke Republike Hrvatske, a drugi državljanin druge socijalističke republike, dijete stiče državljanstvo Socijalističke Republike Hrvatske ako se roditelji o tome sporazume;

3. ako nema sporazuma roditelja o državljanstvu djeteta, dijete je državljanin Socijalističke Republike Hrvatske:

- ako u trenutku rođenja djeteta roditelji imaju prebivalište u Socijalističkoj [adresa],

- ako u trenutku rođenja djeteta roditelji nemaju zajedničko prebivalište u Socijalističkoj [adresa], dijete stječe državljanstvo Socijalističke Republike Hrvatske pod uvjetom da je upisano u matičnu knjigu rođenih u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.

11. Odredbom članka 5. navedenog Zakona propisano je da dijete stječe državljanstvo Socijalističke Republike Hrvatske, ako je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta državljanin Socijalističke Republike Hrvatske, a drugi strani državljanin ili osoba bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete je rođeno u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.

12. Prema odredbi članka 7. stavka 1. navedenog Zakona državljanstvo Socijalističke Republike Hrvatske stječe dijete rođeno ili nađeno na teritoriju Socijalističke Republike Hrvatske kojem su oba roditelja nepoznata ili su nepoznatog državljanstva ili su bez državljanstva.

13. Odredbom članka 39. stavka 1-3. Zakona o državnim maticama („Narodne novine“, broj 96/93) propisano je da se kao naknadni upisi u državne matice unose i svi ispravci grešaka u izvršenim temeljnim ili naknadnim upisima. Ispravak temeljnog ili naknadnog upisa može se izvršiti samo na temelju rješenja nadležnog tijela. Ako je za utvrđivanje pogrešno upisane činjenice u državnu maticu nadležno tijelo državne uprave, ispravak se upisuje na temelju rješenja županijskog odnosno gradskog ureda na čijem se području vodi državna matica.

14. Temeljem sadržaja spisa predmeta i citiranih zakonskih propisa ovaj sud ocjenjuje da je tuženik pravilno odbio žalbu tužiteljice podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja.

15. Prema mišljenju ovog suda pravilno tuženik zaključuje da se tužiteljica sukladno citiranim odredbama Zakona o državljanstvu SR Hrvatske i Zakona o hrvatskom državljanstvu ne smatra hrvatskom državljankom već državljankom Bosne i Hercegovine, budući da iz podataka iz spisa proizlazi da je tužiteljica rođena u [adresa] od roditelja državljana drugih Republika od kojih niti jedan u trenutku rođenja nije imao hrvatsko državljanstvo. Stoga je pogrešno upisano republičko državljanstvo tužiteljice u matici rođenih bilo potrebno ispraviti, a sukladno članku 39. Zakona o državnim maticama.

16. Nadalje, pravilna je ocjena tuženika da se u konkretnom slučaju predmetnim ispravkom nije oduzelo državljanstvo tužiteljici, budući da se radi o ispravku upisa u matici rođenih, te da je izvadak iz matice rođenih isprava kojom se dokazuje činjenica rođenja, a ne isprava kojom se dokazuje državljanstvo.

17. Slijedom navedenog, sud je ocijenio da je rješenje tuženika doneseno na osnovi potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu zakonskih propisa.

18. Stoga prigovori tužiteljice istaknuti u tužbi nemaju utjecaja na drugačije rješavanje u predmetnoj upravnoj stvari, te osporavanim rješenjima nije povrijeđen zakon na njezinu štetu.

19. Slijedom svega navedenog sud je na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima odbio tužbeni zahtjev.

20. Tužiteljici je odbijen zahtjev za naknadu troška upravnog spora kao neosnovan na temelju odredbe članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima budući da je izgubila spor u cijelosti.

U Zagrebu, 14. studenog 2025.

Sutkinja

Maja Valušnig

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. tužiteljici putem e komunikacije

2. tuženiku putem e komunikacije

3. U spis