REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-6692/2020-96

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužiteljice CDH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupana po pravnicima u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja u Zagrebu, Ulica Florijana Andrašeca 18a, protiv tuženika NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, OIB: 84838770814, kojeg zastupa punomoćnica Tamara Crnkić Gotovac, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 2. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice CD, pravnice i punomoćnice tuženika, 14. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku NACIONALNOJ I SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI U ZAGREBU da tužiteljici CDH isplati iznos od 2.079,84 EUR bruto zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 73,62 EUR počevši od 16.03.2012. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.04.2012. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.05.2012. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.06.2012. do isplate,

- na iznos od 77,49 EUR počevši od 16.07.2012. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.08.2012. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.09.2012. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.10.2012. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.11.2012. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.12.2012. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.01.2013. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.02.2013. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.03.2013. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.04.2013. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.05.2013. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.06.2013. do isplate,

- na iznos od 73,23 EUR počevši od 16.07.2013. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.08.2013. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.09.2013. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.10.2013. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.11.2013. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.12.2013. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.01.2014. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.02.2014. do isplate,

- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.03.2014. do isplate,

- na iznos od 65,43 EUR počevši od 16.04.2014. do isplate,

prema stopi koja se do 31. srpnja 2015. određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, izuzev isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je bila zaposlena kod tuženika na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1. travnja 2005., na radnom mjestu službenik III. vrste, preparator-knjigoveža, u odjelu u Središnjoj službi za zaštitu i pohranu, Odsjek za uvez i opremanje knjižnične građe, a na temelju ugovora o radu od 1. veljače 2016. na neodređeno vrijeme zaposlena je na radnom mjestu službenik II. vrste - restaurator, majstor specijalist, Odjel zaštita i pohrana. Člankom 94. Zakona o radu (NN 93/14) propisano je da zaposlenik koji radi u otežanim uvjetima rada ima pravo na povećanu plaću. Otežani uvjeti rada te iznos povećane plaće za zaposlenike zaposlene u sustavu znanosti i visokog obrazovanja određeni su člancima 54., 55., 56., 57. i 58. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje (NN 142/10) zaključenog između Vlade RH i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja od 22. listopada 2010. Prema članku 58. KU-a tuženik je bio dužan na temelju izrađenih procjena opasnosti izraditi popis radnih mjesta s posebnim uvjetima rada, izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada te popis zaposlenika koji rade na tim poslovima, a koji obvezno mora sadržavati vrijeme izloženosti izvorima opasnosti. Također je propisana obveza poslodavca da popis radnih mjesta koji je izrađen u suradnji sa sindikalnim povjerenikom u roku od 15 dana dostavi nadležnom ministarstvu, kao i obveza poslodavca da jednom godišnje ažurira podatke iz popisa radnih mjesta. Kod tuženika je 30. lipnja 2016. od strane ovlaštene pravne osobe izrađena procjena rizika, Revizija 0, RN 712-026/16 kojom je sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) utvrđeno da je tužiteljica tijekom pretežnog dijela radnog vremena izložena izvorima opasnosti, stoga je njeno radno mjesto klasificirano kao radno mjesto s posebnim uvjetima rada, zbog rada u okolnostima predviđenima u članku 3. točka 18. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84). Tuženik nije izradio popis radnih mjesta iz članka 58. KU-a, slijedom čega nije ni dostavljen nadležnom ministarstvu. Neovisno o navedenom propustu tuženika, tužiteljica ima pravo na dodatak na plaću na temelju svog faktičnog rada u posebnim uvjetima rada, odnosno faktične izloženosti izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada, na temelju članka 94. ZR-a, te na temelju naprijed citiranog Kolektivnog ugovora. Člankom 56. KU-a propisano je da zaposlenici imaju pravo na dodatak na plaću ako rade s izvorima opasnosti, odnosno ako su izravno ili neizravno izloženi izvorima opasnosti. Iz navedene odredbe slijedi da izrada popisa radnih mjesta ne može biti osnova prava na dodatak na plaću, već samo jedan od načina na koji se utvrđuje da zaposlenik radi na poslovima s posebnim uvjetima rada. U suprotnom bi se omogućavalo poslodavcu da neizradom popisa radnih mjesta izbjegne obvezu isplate utuženog dodatka. Tuženik je 19. siječnja 2016. donio Pravilnik o ustroju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kojim je uređen ustroj tuženika, organizacija rada, radna mjesta i opisi poslova radnih mjesta, broj zaposlenika i njihove ovlasti i odgovornosti, kao i posebne uvjete za sklapanje ugovora o radu na svakom radnom mjestu. Člankom 20. Pravilnika određeno je da će se svi ugovori o radu sklopljeni sa zaposlenicima uskladiti s Pravilnikom u roku od 30 dana računajući od dana njegova stupanja na snagu, stoga su tužiteljica i tuženik sklopili novi ugovor o radu 1. veljače 2016. Međutim, donošenjem navedenog Pravilnika nije došlo do značajnih organizacijskih promjena u ustroju tuženika, niti su se uvjeti rada radnog mjesta tužiteljice promijenili, odnosno promijenio se isključivo naziv radnog mjesta tužiteljice, koja cijelo vrijeme trajanja radnog odnosa kod tuženika u suštini obavlja iste poslove. Poslovi navedeni u Pravilniku pod opisom radnog mjesta tužiteljice obuhvaćaju između ostalog i poslove čišćenja, dezinfekcije, konzerviranja i restauriranja knjižnične građe, a za iste je procjenom opasnosti utvrđeno da se obavljaju u posebnim uvjetima rada te da je prilikom obavljanja istih zaposlenik izložen izvorima opasnosti. Sve te poslove tužiteljica je i u utuženom razdoblju obavljala u sklopu svog prijašnjeg radnog mjesta službenik III. vrste - preparator-knjigoveža. Na temelju članka 54. KU-a zaposlenicima koji rade u posebnim uvjetima rada i/ili s izvorima opasnosti pripada dodatak na plaću od 7-15% osnovice za izračun plaće u javnim službama. Osnovica je određena Odlukom o visini osnovice za izračun plaće u javnim službama (NN 40/09) na temelju koje je ista u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u utuženom razdoblju iznosila 5.108,84 kn. Tužiteljica je kroz cijelo utuženo razdoblje redovito radila s izvorima opasnosti, odnosno bila je stalno i redovito izložena izvorima opasnosti (od 25-50% radnog vremena provedenog na radu s izvorima opasnosti, odnosno izloženost izvorima opasnosti) slijedom čega joj pripada dodatak na plaću u visini od 12% osnovice. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže da joj tuženik za razdoblje od veljače 2012. do ožujka 2014. isplati iznos od 15.464,51 kn bruto s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na ime utuženog dodatka.

1.1. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom specificiranim u skladu s nalazom i mišljenjem financijskog vještaka (prema manje utvrđenom iznosu), u podnesku 10. veljače 2025,. tužiteljica potražuje ukupan iznos od 2.079,84 EUR bruto s pripadajućim zateznim kamatama tekućim na pojedine mjesečne iznose od 16-tog u mjesecu za prethodni mjesec, osim kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u osnovi i visini. Tužiteljica se poziva na odredbe članaka 54.-58. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje od 22. listopada 2010. Međutim, navedeni Kolektivni ugovor ne vrijedi budući je 27. prosinca 2013. donesena Odluka Vlade RH o otkazivanju istog, koja je Odluka u primjeni od 28. ožujka 2014. Pozivanje na odredbu članka 94. Zakona o radu samo po sebi nije opravdan razlog za isplatu utuženog dodatka. Odredba članka 94. ZR-a nije primjenjiva u konkretnom slučaju. Pravo na dodatak na plaću za otežane uvjete rada regulira se posebnim propisima, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom. Zakon o radu samo predviđa pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, ali ne konkretizira koji su to uvjeti rada i koje je to povećanje plaća koje bi se primijenilo. Tužbeni zahtjev u konkretnom slučaju nema pravnog osnova, odnosno nije utemeljen niti na zakonskom niti na podzakonskom propisu, niti na kolektivnom ugovoru. Subjektivna procjena tužiteljice da faktično obavlja rad u posebnim uvjetima, pozivom na procjenu opasnosti iz 2016. nije valjan osnov na temelju kojeg se može zaključiti da radi na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada u smislu odredbe članka 3. točka 18. Pravilnika, a slijedom čega bi joj mogao pripasti dodatak na plaću. Napominje se da tužiteljica u utuženim godinama nije radila iste poslove kao u 2016., a isto je razvidno već iz njenih ugovora o radu. Da je tužiteljica na radnom mjestu službenica III. vrste, preparator-knjigoveža obavljala različite poslove od poslova koji spadaju u krug poslova radnog mjesta službenik II. vrste restaurator majstor specijalist - Odjel zaštita i pohrana razvidno je iz opisa poslova tih radnih mjesta. Tuženik je u svim godinama utuženog razdoblja na temelju valjanih i aktualnih procjena opasnosti sačinjavao popise radnih mjesta s posebnim uvjetima rada iz članka 58. KU-a i dostavljao ih ministarstvu, a tužiteljica se ne nalazi niti na jednom od tih popisa koji se odnose na 2012., 2013. i 2014. Tužiteljica poslodavcu nikad nije podnijela zahtjev za zaštitu prava kojim bi osporavala obračun svoje plaće u bilo kojem mjesecu obavljanja rada za tuženika, stoga je prekludirana s podnošenjem tužbe radi isplate predmetnog dodatka. Tuženik predlaže odbaciti tužbu, odnosno odbiti tužbeni zahtjev, ako je sud ne odbaci.

3. Prije svega valja reći da je u ranije provedenom postupku koji se vodio pod poslovnim brojem Pr-548/2017 dana 29. listopada 2018. donesena presuda kojom je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice, a koja je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1582/2018-3 od 10. ožujka 2020. ukinuta te je predmet vraćen na ponovno suđenje.

3.1. U obrazloženju citirane drugostupanjske odluke sud u bitnome navodi da popisi iz 2011., 2012. i 2013. nisu sastavljeni sukladno čl. 58. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje („Narodne novine“ broj 142/2010- dalje: KU) jer je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da nisu izrađeni zajednički od strane poslodavca ili ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu i sindikalnog povjerenika, niti je sindikalni povjerenik dao suglasnost na navedene popise. Međutim, okolnost što je tuženica jednostrano donijela navedene popise, odnosno propust tuženice da sastavi popise zaposlenika sukladno čl. 58. KU, ne može ići na štetu tužiteljici te je tužiteljica ovlaštena dokazivati u postupku radi li na radnom mjestu sa posebnim uvjetima rada, izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada. Stoga je valjalo provesti vještačenje koje je tužiteljica predložila. U konkretnom slučaju, kada za cijelo utuženo razdoblje ne postoji Procjena opasnosti, odluka o osnovanosti zahtjeva za isplatu pripadajućeg dodatka ovisi o tome je li tužiteljica i prije procjene rizika Revizija 0, RN 712-026/16 od 30. lipnja 2016., faktično obavljala iste poslove, s istim uvjetima rada. Pod pretpostavkom da su stvarni uvjeti rada u kontinuitetu isti, moglo bi se zaključiti da postojeća procjena, neovisno o tome kada je izrađena, dokazuje da je riječ o poslovima sa posebnim uvjetima rada, jer propust poslodavca da postupi sukladno odredbi čl. 58. KU, ne može ići na štetu radnika. Nadalje, da je odlučna činjenica koje je poslove i u kakvim uvjetima tužiteljica faktično obavljala počevši od sklapanja ugovora o radu pa do vremena izrade Procjene opasnosti. Stoga je dana uputa da u ponovnom postupku sud prvog stupnja provede novi prethodni postupak, utvrdi odlučne činjenice i navede razloge o odlučnim činjenicama na koje mu je ukazano ovom odlukom, zatim da donese novu odluku.

4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 1. travnja 2005. (str. 5 spisa), Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 1. veljače 2016. (str. 6-7 spisa), opis poslova radnog mjesta restaurator - majstor specijalist (str. 8 spisa), obrazac za analizu radnog mjesta po opasnostima i rizicima Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti d.o.o. (str. 9-12 spisa), Odluku o otkazivanju KU-a za znanost i visoko obrazovanje (str. 23 spisa), popise radnih mjesta na kojima su utvrđeni poslovi s posebnim uvjetima rada i zaposlenika koji rade na tim radnim mjestima, a koji su dostavljani Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa od strane tuženika u razdoblju od 2011. do 2013. (str. 24-35 spisa), Pravilnik o unutarnjem redu NSK u Zagrebu od 21. ožujka 2002. (str. 36-38 i 123-125 spisa), Pravilnik o unutarnjem ustroju NSK od 19. siječnja 2016. (str. 39-41 i 126-209 spisa), Ugovor o pružanju usluge revizije procjene opasnosti broj 69/2010 od 2. studenog 2010. sklopljen između tuženika i Ergonomike d.o.o. Zagreb (str. 213-221 spisa), reviziju procjene opasnosti iz studenog 2013. (str. 226-228 spisa), Očitovanje na reviziju procjene opasnosti od 10. ožujka 2011. (str. 229 spisa), Zapisnik sa 19. sjednice Odbora za zaštitu na radu tuženika od 14. listopada 2013. Klasa: 115-01/13-01/1, Ur. broj:474-12-01-13-18 (str. 230-233 spisa), Zapisnik sa 19. sjednice Odbora za zaštitu na radu tuženika od 11. veljače 2014. Klasa: 115-01/14-01/1, Ur. broj: 474-12-01-14-3 (str. 234-237 spisa), Obavijest Ustanove za zdravstvenu skrb "Profozić", Ordinacije medicine rada od 11. veljače 2014. o pregledima u medicini rada od 9. srpnja 2012. do 22. siječnja 2014. (str. 238 spisa), platne liste tužiteljice (str. 272-298 spisa), fotografije mjesta rada tužiteljice (str. 387-398 spisa), nalaz i mišljenje sudske vještakinje Lidije Tkalec Gradinščak od 11. rujna 2024. (str. 307-313 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost pri radu mr. sig. Zvonka Karduma od 2. prosinca 2024. (str. 323- 336 spisa), očitovanje vještaka mr. sig. Zvonka Karduma na prigovore tuženika od 17. siječnja 2025. s prilozima (str. 351-372 spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ČD (str. 80 spisa), RD (str. 80-81 spisa), OD (str. 81-82 spisa), BD (str. 252-253 spisa), VD (str. 256-257 spisa), vještaka Zvonka Karduma (str. 382-384 spisa), tužiteljice (str. 90 i 268 spisa) i zz tuženika SD (str. 90-91 spisa).

4.1. Sud je odbio dokazni prijedlog za saslušanjem predloženih svjedoka ĐD, HD, ED, ČDH, RDH jer su isti ocijenjeni nepotrebnim obzirom je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno ostalim provedenim dokazima.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće na ime dodatka na plaću za otežane uvjete rada.

7. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju od 1. veljače 2012. do 27. ožujka 2014. zaposlenik tuženika, i to na radnom mjestu službenik III. vrste preparator-knjigoveža temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1. travnja 2005., a od 1. veljače 2016. nadalje na radnom mjestu službenik II. vrste - restaurator majstor specijalist - Odjel zaštita i pohrana. Nije sporan matematički izračun visine tužbenog zahtjeva konačno postavljenog tužbenog zahtjeva uređen podneskom tužiteljice od 10. veljače 2025.

8. Sporno je li tužiteljica u utuženom razdoblju radila u posebnim uvjetima rada, te ima li pravo na isplatu dodatka za posebne uvjete rada na temelju čl. 54.-58. KU u utuženom razdoblju.

9. Čl. 86. Zakona o radu (''Narodne novine'' broj: 149/09, 61/11, 82/12 - ZR) propisano je da za otežane uvjete rada radnik ima pravo na povećanu plaću. Prema čl. 94. st. 2. ZR-a otežani uvjeti rada iz stavka 1. ovoga članka, su uvjeti rada za koje su procjenom rizika na radu kod poslodavca utvrđene opasnosti, štetnosti i napori koji bi mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.

10. Čl. 54 KU-a propisano je da se zaposlenicima za koje se temeljem procjene opasnosti iz čl. 58 st. 1. KU i Popisa radnih mjesta iz čl. 58 st. 3. KU-a utvrdi da rade u posebnim uvjetima rada, izloženi izvorima opasnosti i štetnim utjecajima, pripada dodatak na plaću u visini od 7-15 % osnovice za izračun plaće u javnim službama.

11. Čl. 55. KU-a propisano je da se sukladno Pravilniku o izradi procjene opasnosti, izvorima opasnosti smatraju: mehaničke opasnosti, padovi i rušenja, električna struja, kemijske tvari, biološke tvari, požari i eksplozije, vruće ili hladne tvari, buka, prašina, vibracije, zračenja, mikroklima, rasvjeta, fizički napor, nefiziološki položaji tijela, psihofiziološki napori i dr., a prema čl. 56. KU zaposlenici imaju pravo na dodatak na plaću ako rade s izvorima opasnosti, odnosno ako su izravno ili neizravno izloženi izvorima opasnosti.

12. Čl. 57. st. 1. toč. 2. KU-a propisano je da zaposlenici imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini od 12% – ako redovito rade s izvorima opasnosti odnosno ako su redovito izloženi izvorima opasnosti, pri čemu se podrazumijeva da više od 25% pa do 50% radnog vremena provedu na radu s izvorima opasnosti odnosno da izloženi izvorima opasnosti.

13. Čl. 58. st. 1. KU-a propisano je da će se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu u svakoj ustanovi izraditi Procjena opasnosti, dok je st. 2. propisano da je temeljem te procjene opasnosti, poslodavac dužan primjenjivati pravila zaštite na radu kojima se otklanjaju ili na najmanju moguću mjeru smanjuju opasnosti i štetnosti po zaposlenike na mjestima rada i u radnom okolišu za što poslodavac osigurava sva potrebna materijalna sredstva, a st. 3. istog članka propisuje da će se na temelju Procjene opasnosti iz st. 1. u svakoj ustanovi izraditi Popis radnih mjesta s posebnim uvjetima rada, izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada, te popis zaposlenika koji rade na tim poslovima a koji popis obvezno mora sadržavati vrijeme izloženosti opasnostima. Nadalje st. 4. istog članka propisano je da će Popis iz st. 3. učiniti zajednički poslodavac ili ovlaštenih poslodavca za zaštitu na radu i sindikalni povjerenik, st. 5. propisuje da je popis iz st. 3. poslodavac obvezan dostaviti Ministarstvu u roku od 15 dana od izrade zajedno sa dokazom da je u ustanovi izrađena Procjena opasnosti te će se jednom godišnje sačiniti ažuriranje podataka iz popisa.

14. Iz Pravilnika o unutarnjem ustroju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 2002. godine za višeg preparatora – knjigovežu – radno mjesto službenika II vrste navedeno je da su poslovi: izrada uveza restaurirane građe, izrada zlatotiska za novouvezanu restauriranu građu, restauriranje oštećenih kožnih i pergamenskih uveza, izrada posebno zahtjevnog uveza od različitih materijala po uzoru na izvornik.

15. Iz izvatka iz Pravilnika o unutarnjem ustroju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 2016. godine za restauratora majstora specijalista kao opis poslova navedeni su: čišćenje, dezinfekcija, konzerviranje i restauriranje rijetke i izrazito oštećene knjižnične građe, starijih tiskanih knjiga, novina, časopisa, zemljovida, plakata i slično. Nadalje, čišćenje, dezinfekcija i konzerviranje pergamene i kože. Nadalje, izrada zaštitnih kutija, mapa i ovitaka za konzerviranu i restauriranu građu, pohađanje stručnih skupova i radionica, rekonstrukcija starih uveza, dokumentiranje konzervatorsko-restauratorskih poslova, istraživanje stare tehnike uvezivanja, izrada zaštitnih kutija, mapa i ovitaka te ostale zadaće sukladno nalogu glavnog ravnatelja i rukovoditelja.

16. Uvidom u Popis poslova s posebnim uvjetima rada od ožujka 2011., sud je utvrdio da su kao poslovi s posebnim uvjetima rada prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada poslovi na radnim mjestima u Područnoj službi za održavanje i to: stručni savjetnik II točka 10 (montaža, održavanje i ispitivanje električnih instalacija, uređaja i postrojenja napona većeg od 250V), viši tehničar vodoinstalater te tehnički suradnik – vodoinstalater po točki 17 (poslovi koji se izvode na visini), zatim viši tehničar – elektrotehničar, tehnički suradnik električar – energetičar po točki 17 (poslovi koji je izvode na visini) i točki 10 (montaža, održavanje i ispitivanje električnih instalacija, uređaja i postrojenja napona većeg od 250V). Poslovi s posebnim uvjetima rada su i u Područnoj službi za sigurnost: viši tehničar – zaštitar u CNUS-u, zaštitar – čuvar vatrogasac, zaštitar – čuvar po točki 14 (poslovi vatrogasca) i točki 19 (poseban propis). Iz Popisa zaposlenika NSK-a koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada navedeni su upravo djelatnici zaposleni na predmetnim radnim mjestima.

17. Svjedokinja ČD iskazala je da radi kod tuženika na radnom mjestu restauratora majstora te da ima najviše zvanje prema Ministarstvu kulture, a tužiteljica je restaurator knjigoveža. Svjedokinja je zadužena za unutarnji dio knjige, restaurira staru arhivsku građu, rukopise, pergamene i umjetnine na papiru. Tužiteljica radi na rekonstrukciji starih uveza. Uvjetno rečeno svjedok radi na unutarnjem dijelu knjige, a tužiteljica na vanjskom dijelu. Na poslu usko surađuje s tužiteljicom jer je restauracija knjige njihovo zajedničko djelo. Tužiteljica radi u posebnim uvjetima jer je izložena izvorima opasnosti zbog građe koju obrađuje, koja je inficirana prašinom, bakterijama i s plijesni, ali i zbog toga što radi s tekućinama koje prilikom restauriranja hlape. Povremeno tužiteljica odlazi u samostane i njihove knjižnice i otvara knjige koje se nisu stoljećima otvarale. U takvim knjigama često bude nastanjena jedna od najopasnijih kolonija plijesni iz porodice aspergilus. Kao sredstvo zaštite koriste se dvoslojne maske. 2012. bila je rađena procjena opasnosti koju je radila za to ovlaštena firma, no u odjel u kojemu su radile tužiteljica i svjedokinja nisu došli, već su ga samo preletjeli. Moguće da je to bilo u razdoblju 2012. - 2014. Kad je tužiteljica promijenila naziv radnoga mjesta, u načinu njenog rada i poslovima koje obavlja ništa se nije promijenilo, pa tako ni izloženost izvorima opasnosti. Tužiteljica je cijelo vrijeme izložena izvorima opasnosti kao i svi drugi djelatnici. U procjeni opasnosti koja se radila za sporno razdoblje sudjelovao je povjerenik zaštite na radu. Svjedokinja smatra da može iz neposrednog iskustva procijeniti koliko je tko izložen izvorima opasnosti, ali neku formalnu izobrazbu u tom smislu nije prošla.

18. Svjedok RD je iskazao da je u razdoblju od 2012. do 2014. radio restauratorske poslove te je zaposlen kao viši restaurator tehničar. Tužiteljica radi iste poslove kao i svjedok koji ju je učio raditi. U njihove poslove spada rad s knjigama koji uključuje njihovo čišćenje i konzervaciju, te šivanje, čisti se plijesan s knjiga te se odlazi na teren radi obavljanja tih poslova u samostane. Stare knjige većinom su zagađene bakterijama, gljivicama, plijesni i sl. U radu se koristi alkohol, ali i sredstva za čišćenje stare kože, pergamenta, ljepilo koje isparava, dakle hlapljive tvari. I svjedok i tužiteljica cijelo vrijeme su angažirani na opisanim poslovima i izloženi su štetnim utjecajima. Svjedok je naveo da sada prima dodatak za rad u posebnim uvjetima, odnosno prima ga unatrag dvije godine. U razdoblju od 2012. do 2014. razgovaralo se o izradi popisa osoba koji rade u posebnim uvjetima, i to sa sindikalnom predstavnicom OD, no svjedok nema saznanja da bi kod tuženika bio takav popis izrađen u spornom razdoblju. Naveo je da ima neposredan uvid u rad tužiteljice.

19. Svjedokinja OD je iskazala da je bila glavni povjerenik sindikalne podružnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Tužiteljicu poznaje kao kolegicu koja je radila u odjelu u kojem se stara građa restaurira i čisti od bioloških nametnika. Tužiteljica je radila na čišćenju stare građe i na restauriranju. Građa koja se obrađuje je zagađena. Radi se o papiru koji propada, ima bakterija i sl. Tužiteljica je radila i na čišćenju i restauraciji po samostanima po Hrvatskoj, u istim uvjetima morala je upotrebljavati i hlapljive tvari koje sadrže i otrov. Svjedokinja je kao sindikalni povjerenik obilazila cijelu knjižnicu, pa tako odjel tužiteljice, pa su joj dobro poznati uvjeti u kojima radi. Tužiteljica je cijelo vrijeme bila izložena izvorima opasnosti jer je cijelo vrijeme bila u prostoriji u kojoj se obavljaju restauracijski poslovi i poslovi čišćenja. Nikakav popis osoba koje rade u posebnim uvjetima nije bio izrađen, niti je svjedokinja kao sindikalni povjerenik od poslodavca dobila takav popis. U spornom razdoblju svjedokinja nije bila povjerenik zaštite na radu, no bila je sindikalni povjerenik i predsjednik radničkog vijeća. Svoja saznanja o tome da tužiteljica radi u posebnim uvjetima stekla je neposrednim opažanjem. Svjedokinji je poznato da je novim Pravilnikom došlo do izmjena naziva radnih mjesta, ali svi radnici i nadalje obavljaju iste poslove, pa tako i tužiteljica, odnosno vrst i narav poslova nije se promijenila s promjenom naziva radnih mjesta.

20. Zz tuženika SD je iskazala da je ravnateljica kod tuženika od 1. rujna 2015., a u razdoblju prije toga nije bila zaposlenik tuženika. Iskazala je da misli da je poslodavac u spornom razdoblju donosio i izrađivao akte procjene opasnosti i utvrđivao radna mjesta na kojima postoji izloženost izvorima opasnosti, no takav dokument koji bi se odnosio na utuženo razdoblje nije vidjela. Zz tuženika nije pretraživala arhivu i tražila dokument koji bi se ticao procjene opasnosti. Nakon što je donesena nova sistematizacija i nakon što je promijenjen opis pojedinih radnih mjesta donesen je akt koji se zove Procjena opasnosti. Tužiteljica radi u poslovnom procesu oprema i uvez građe, a postoji i poslovni proces restauracija i konzervacija i djelatnici iz procesa restauracija i konzervacija se nalaze na popisu. Potvrdila je da je gđa. OD u spornom razdoblju bila sindikalni povjerenik kod tuženika.

21. Svjedokinja BD je iskazala da je kao zaposlenik Ergnomike upoznata s time da je Ergonomika radila procjenu opasnosti za tuženika, ali ona konkretno nije radila tu procjenu već ODH koja je otišla u mirovinu. Poznato joj je da je Ergnomika stupila u kontakt s JD koji je u radio u odjelu zaštite na radu kod tuženika te je dogovoreno da će Ergonomika napraviti procjenu opasnosti, najprije su od tuženika zatraženi podaci o radnim mjestima, opisu poslova svih radnih mjesta, opis građevine, razgovara se sa stručnjacima zaštite na radu koji su prisutni rizici na radu. Nakon prikupljanja svih podataka, oni se obrađuju te se izrađuje procjena rizika, tada se zvalo procjena opasnosti. Taj dokument se šalje na čitanje u NSK. Oni ga poruče i onda prihvaćaju, i zna da je bio prihvaćen od NSK. Misli da je g. JD i predstavnike sindikata upoznao s procjenama opasnosti, ali to treba njega pitati. U procjeni opasnosti obrađuje se i popis radnih mjesta s posebnim uvjetima rada. Unutar procjene su navedena i sva radna mjesta za koja se smatra da se na njima radi u posebnim uvjetima rada. Ponavlja da joj je poznato da je prihvaćena izrađena procjena od strane NSK.

22. Svjedok VD je iskazao da je bio u spornom razdoblju voditelj odsjeka sigurnosti u NSK. Prema zakonu morala se raditi revizija procjene opasnosti svake dvije godine i oni su sukladno zakonu angažirali tvrtku Ekonomika, koji su, nakon analize dokumentacije, pregleda radnih mjesta, razgovora s voditeljima i zaposlenicima izradili procjenu opasnosti. Procjena rizika je sindikatu poznata i oni su se s tim suglasili i usmeno na sjednici odbora za zaštitu na radu, ali i pisano. Kada se svjedoku predočava analiza primjene posebnih pravila koja prileži spisu na strani 25 i popis radnih mjesta s poslovima s posebnim uvjetima rada na strani 28 pa nadalje, isti odgovara da se radi o dijelovima procijene rizika koja je izradila Ergonomika u 2011., a izrađena je i revizija iz 2013. Procjene opasnosti i sve je predočeno sindikatu. Ergonomika je bila kvalificirana tvrtka za izradu takvih dokumenata. Sindikalni povjerenik je ovlašten sudjelovati u izradi procjene rizika i popisa poslova na kojima se radi u posebnim uvjetima i bili su obaviješteni. Dakle, sindikalni povjerenik je bio upoznat sa cijelim procesom, a je li bio na radnim mjestima ili nije i provjeravao stvari, svjedok navodi da ne zna. Misli da je tad sindikalna povjerenica bila ND. Nikakvih primjedbi na izradu procjenu rizika 2011. i 2013. nije bilo, da je bilo to bi se uzelo u obzir.

23. Tužiteljica je iskazala da je u spornom razdoblju radila na radnom mjestu višeg restauratora tehničara, sukladno tada važećem ugovoru o radu. Radila je poslove čišćenja građe, restauriranja, dezinfekcije, radila je s knjigama i na opremanju istih te je koristila sredstva za čišćenje pergamene i kože i alkohol. Bila je izložena štetnim utjecajem gljivica, prašine, plijesni i svemu što se razvija u starim knjigama. Radila je u zatvorenoj prostoriji, a na poslovima čišćenja provodila je prosječno 30-40% radnog vremena te je tada bila izložena štetnim utjecajima. Zadatke joj je određivala neposredno nadređena djelatnica LD. U 2012. išla je u franjevački samostan na otoku Cresu, a 2013. u franjevački samostan u Karlobagu gdje je radila na čišćenju knjižne građe. Nije joj poznato je li poslodavac utvrđivao radna mjesta na kojima se radi na način da je radnik izložen izvorima opasnosti, te nema saznanja da bi netko dobivao dodatak za rad u posebnim uvjetima, a tužiteljica isti ne dobiva ni sada, iako radi na mjestu restauratora majstora specijalista, što odgovara poslovima koje je obavljala u spornom razdoblju. Od zaštitnih sredstava koristila je i koristi kute, maske i pregače u situaciji kad se radi sa zaraženom građom. Tužiteljica vizualno uočava je li građa zaražena, ima li vlage ili gljivica te kada je građa u dobrom stanju ne koristi zaštitna sredstva. U tijeku radnog dana prosječno dva sata koristi zaštitna sredstva koja uključuju masku i rukavice te je ta sredstva štite od štetnih utjecaja kojima je izložena. Navodi da ne može uvijek znati je li izložena štetnim utjecajima kad radi jer se radi o njenoj procjeni od oka. Kada se tužiteljici predočava Ugovor o radu važeći u spornom razdoblju potvrđuje da ga je potpisala i da je bio na snazi i da se njeno radno mjesto po tom ugovoru zove preparator knjigoveža, no to se radno mjesto ne razlikuje od radnog mjesta restauratora tehničara, obavljala je te poslove koje je opisala i to su poslovi preparator knjigoveže. Misli da u ustroju u ono vrijeme nije postojalo radno mjesto restaurator tehničar. Prema Ugovoru o radu u spornom razdoblju bila je preparator knjigoveža, a imala je uvjerenje o položenom stručnom ispitu restauratora tehničara, to nije bio naziv njenog radnog mjesta pa se ranije pogrešno izrazila, tj. sada postoji, ali ne i u spornom razdoblju. U cijelosti ostaje u kojem je popisala poslove svog radnog mjesta to su poslovi preparatora knjigoveža. u spornom razdoblju nije se obraćala poslodavcu radi isplate dodatka za izloženost izvorima opasnosti. OD je kao sindikalni povjerenik dolazila u njihove prostorije službeno kad bi nešto trebala, ona nije radila sa tužiteljicom, ali je na temelju svojih dolazaka mogla steći saznanja o uvjetima u kojima tužiteljica radi. Dolazila bi po prilici jednom ili dva puta mjesečno. Tužiteljica nema saznanja da bi se nalazila na nekom popisu valjanom kao osoba koja radi na radnom mjestu gdje je izložena izvorima opasnostima.

23.1. U svom iskazu danom 9. svibnja 2024. tužiteljica je navela da je u spornom razdoblju cijelo vrijeme obavljala poslove višeg restauratora tehničara, isto je obavljala i prije 2016. sve od 2104., te da je viši restaurator tehničar sve od 2006. Naglašava da radi sa pljesnivom građom, radi se o starim knjigama koje sadrže gljivice i parazite, radi u rukavicama s maskom i kutom i radi u utuženom razdoblju, ali i prije sve od 2006., sigurno pola radnog vremena dakle 4 sata radi na tim poslovima i tad je izložena opasnostima po zdravlje. Rad tužiteljice sa starim knjigama predstavlja izvor opasnosti za njeno zdravlje. Koristi također i agresivna sredstva za čišćenje kože i pergamena koje također predstavljaju opasnost za zdravlje i zbog toga ide svake godine na sistematski na spirometriju i slično. Navodi da nema saznanja je li poslodavac u spornom razdoblju radio popis radnika na poslovima s posebnim uvjetima. Tužiteljica od 2006. i nadalje obavlja iste poslove koje je opisala u prvom iskazu i sada, mijenjao se samo naziv njenog radnog mjesta, obavljala je iste poslove sa istim uvjetima rada. Uvjeti rada su stalno bili isti od 2006. i nadalje u utuženom razdoblju. Navodi da joj se tijekom rada kod tuženika mijenjao naziv radnog mjesta, a ne vrste poslova koje obavlja, stalno je obavljala iste poslove koje je opisala.

24. Na okolnost uvjeta rada te vremenu izloženosti izvorima opasnosti proveden je dokaz vještačenjem po vještaku za zaštitu i sigurnost pri radu mr. sig. Zvonku Kardumu koji je u svom nalazu i mišljenju od 2. prosinca 2024. naveo da je uspoređivanjem sistematizacije radnih mjesta tuženika iz 2002. te 2016. u odnosu na radno mjesto preparator i restaurator majstor, odnosno detaljno uspoređivanog opisa poslova koji su obuhvaćeni u navedenim radnim mjestima, utvrđuje postojanje razlika u opisu radnih mjesta, međutim, podudarnost se ogleda kroz stavke radnih zadataka; izradu zaštitnih mapa i ovitaka, kao i izradu uveza restaurirane građe, što navodi na podudarnost rizika radnog mjesta u uvjetima rada prilikom obavljanja tih poslova. Pravilnikom o unutarnjem redu tuženika od 21. ožujka 2002. jasno je opisano radno mjesto preparator-knjigoveža-radno mjesto službenika III. vrste, što se podudara sa Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme za tužiteljicu, sklopljen 1. travnja 2005. za radno mjesto službenik III. vrste – preparator-knjigoveža. Usporedbom opisa radnog mjesta za tužiteljicu za 2002. te 2016. vidljivo je da se opisi radnih zadataka podudaraju u dijelu opisa Izrada uveza novije tiskane restaurirane građe, izrada zaštitnih kutija, mapa i ovitaka za konzerviranu i restauriranu građu, iako se ovdje radi o dva različita naziva radnih mjesta. Radni zadaci službenika III. – preparator-knjigoveža u 2002. su: izrada uveza novije tiskane restaurirane građe, izrada uveza za izdanja NSK, izrada zaštitnih mapa, košuljica, ovitaka, traka, paspartoura, omotnica i sl., izrada uveza djelomično restauriranog knjižnog bloka. Radni zadaci službenika II. vrste – restaurator majstor specijalist u 2016. su: čišćenje, dezinfekcija, konzerviranje i restauriranje rijetke i izrazito oštećene knjižne građe, starijih tiskanih knjiga, novina, časopisa, zemljovida, plakata i sl., čišćenje, dezinfekcija i konzerviranje pergament kože, izrada zaštitnih kutija, mapa i ovitaka za konzerviranu i restauriranu građu, pohađanje stručnih skupova i radionica, rekonstrukcija starih uveza, dokumentiranje konzervatorsko-restauratorskih poslova, istraživanje starih tehnika uvezivanja, izrada zaštitnih kutija, mapa i ovitaka te ostale zadaće sukladno nalogu glavnog ravnatelja i rukovoditelja. U razgovoru sa djelatnicima koji rade sa viđenom knjižnom građom isti su izjavili da se način rada i postupak u radu nije mijenjao unazad tridesetak godina. Sukladno utvrđenim činjenicama u priloženim dokumentima u sudskom spisu, te utvrđivanja činjeničnog stanja vrste i opsega rizika pregledom radnog mjesta u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Hrvatske bratske zajednice 4, vještak je uspoređivanjem Revizija procjene opasnosti za 2011. i 2013. te Procjene rizika od 2016. nedvojbeno zaključio da je tužiteljica tijekom obavljanja poslova preparatora u utuženom razdoblju faktično radila u posebnim uvjetima rada. Naime, sudskom spisu je priložena i revizija procjene opasnosti, Knjiga II, Analiza rizika po radnim mjestima od studenog 2013. iz čega je vidljivo da je određeno da radno mjesto pod rednim brojem 13 viši preparator / preparatorica nije potrebno utvrditi poslove s posebnim uvjetima rada sa taksativno naznačenim imenima i prezimenima djelatnika, međutim, samom Analizom rizika radnog mjesta izrađivač procjene je u dijelu Prašina i Bioloških štetnosti jasno naznačio da se radi o rizičnim poslovima označeno kao Rizik 6 sa opasnostima u radu sa prašinom i mogućim posljedicama Astme težine grupe C, da bi u dijelu biološke štetnosti naznačio moguće plućne infekcije i alergijski alveolitis težine grupe C, što ponovo spada u rizične poslove s posebno naznačenom mogućnosti bolesti u svezi s radom u vidu bronhitisa težine grupe C i Rizika označen brojem 6. Vještak navodi da ne može utvrditi zašto izrađivač Revizije procjene opasnosti ovo nije klasificirao kao poslove s posebnim uvjetima rada, ali smatra da je isti morao učiniti. Izrađivač Revizije procjene opasnosti sudskom spisu je priložio i Reviziju procjene opasnosti, Knjigu II, Analizu rizika po radnim mjestima od veljače 2011., iz čega je vidljivo da je određeno da radno mjesto pod rednim brojem 12 – viši preparator (restaurator), da poslovi radnog mjesta nisu utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada, međutim, izrađenom Analizom rizika na radnom mjestu u dijelu Bioloških štetnosti, jasno je naznačio da pretežni dio vremena viši preparator (restaurator) radi sa plijesni i prašinama, u dugotrajnom kontaktu ruku s mokrim predmetima, nemogućnosti sigurne pohrane kontaminirane odjeće u odvojen garderobni ormar, što u konačnosti mogu izazvati posljedice infekcijske rane te mogu izazvati bolesti u vezi s radom alergije gljivične infekcije ruku, visine rizika od 6-9. Vještak navodi da i ovdje ne može utvrditi zašto izrađivač Revizija procjene opasnosti ovo nije klasificirao kao poslove s posebnim uvjetima rada, ali vještak smatra da je to isti morao učiniti. Izrađivač procjene opasnosti služio se metodama procjene rizika radnog mjesta sa AUVA metodom, WKÖ metodom kao i pripadajućom matricom za ocjenu rizika po WKÖ metodi. Razumijevanja radi, a kao razlog donošenja citiranog mišljenja (odgovora na pitanja) vještak objašnjava što je koja metoda: Procjena opasnosti po AUVA metodi, sukladno članku 20. Pravilnika o izradi procjene opasnosti ("Narodne novine" br. 48/97) najčešće je korištena metoda za procjenu rizika, prilagođena da omogućava identifikaciju i procjenu samih nedostataka i rizika koji mogu dovesti do ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti. AUVA metoda razradila je numerički izračun rizika za: mehaničke opasnosti, opasnosti od padova, opasnosti od električne struje i za opasnosti uzrokovane kemijskim, biološkim i fizikalnim štetnostima. WKÖ metoda razvijena je od strane Austrijske gospodarske komore. Ona omogućuje brzu i korektnu procjenu za onoga koji ju radi, te se u njenoj tablici nalazi pet mogućih zaključaka, što samu procjenu rizika znatno skraćuje. Pomoću njene matrice za ocjenu rizika opisuje: biološke tvari, požar i eksplozije, vruće i hladne tvari, zračenja i polja, mikroklimu, rasvjetu, faktore praćenja i rukovanja, fizičke napore, psihičke i organizacijski uvjetovane napore. Kako je izrađivač revizija procjena opasnosti 2011. i 2013. kategorizirao oznakom razine rizika C i numerički 6 tj. 6-9, a sukladno Matrici predvidio moguće bolovanje radnika do 42 dana (vrlo teška ozljeda), stoga sukladno istom vještak donosi citirano mišljenje. Priložena Procjena rizika izrađena od strane ZIRS d.o.o., Zagreb, lipanj 2016., kroz Obrazac za analizu radnog mjesta o opasnostima i rizicima u Odjelu zaštita i pohrana (Restauracija i konzervacija s nazivom radnih mjesta, viši konzervator – restaurator, konzervator – restaurator, konzervator, stručni suradnik, restaurator majstor specijalist, restaurator majstor, vii restaurator majstor tehničar, vidljivo je da se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada prema navedenim nazivima radnog mjesta. Analizom radnog mjesta u dijelu Bioloških štetnosti točke 2.1. zarazni materijal jasno je istaknuto da se pri provođenju poslova radnici često susreću sa zaraženim knjigama prilikom restauracije o konzervacije knjiga, što uzimajući u obzir da se radi o istovrsnim radnim zadacima radnika koji se u pravilu nisu mijenjali u inkriminirano vrijeme potvrđuje mišljenje da se cijelo vrijeme radilo o poslovima s posebnim uvjetima rada.

24.1. Očitujući se na prigovore tuženika vještak je podneskom predanim na ročištu 23. siječnja 2025. u bitnom naveo da je, sukladno Pravilniku o izradi procjene opasnosti ("Narodne novine" broj 48/97, 114/02, 126/03, 144/09), ERGONOMIKA d.o.o. propustila imenovati u radnu skupinu, sukladno čl.14. navedenog Pravilnika, dipl. ing. kemijske tehnologije ili dipl. ing. kemije kao i uključiti i druge stručnjake ukoliko to izrada procjene zahtjeva. Vještak je naveo i da je u direktnom pregledu radnog mjesta jasno mogao konstatirati da se sama tehnologija rada s knjižničnom građom nije mijenjala u cijelom vremenu utuženog perioda što potvrđuje potrebu uključivanja dipl. ing. kemije. Kao razjašnjenje zašto je to bilo potrebno vještak je priložio kroz slike popis opasnih kemijskih sredstava koji se upotrebljavaju kod promatranih radnih mjesta.

24.2. Usmeno se očitujući na ročištu 19. ožujka 2025. vještak je naveo da ostaje i nadalje pri svom nalazu i mišljenju kao i podneska predanog 23. siječnja 2025. Nadalje navodi da se tuženik i dalje protivi zaključku vještaka da je tužiteljica tijekom obavljanja poslova preparatora u utuženom razdoblju faktično radila u posebnim uvjetima rada jer je taj zaključak u suprotnosti s materijalnom dokumentacijom u spisu. Navodi da je njegovim prvim nalazom napisao razliku i usporedbu opisa poslova i radnih zadataka i njihovu podudarnost. Dakle, tu su pronađeni materijalni dokazi. Nadalje navodi da je nesporno da je angažirano društvo Ergonomika d.o.o. za izradu reviziju procjene opasnosti, ali nema ili na temelju čega može dokazati da je izradio procjenu opasnosti navedeno spomenuto društvo jer iz njegove dopune nalaza u dijelu podneska jasno stoji da je procjena opasnosti izuzeta iz materije tuženika te kao takvu nema materijalnog dokaza. Pojašnjava, da nema dokaza tko je zapravo napravio izradu, odnosno da li je izradu na kraju sačinilo društvo Ergonomika d.o.o. ili tuženik, a za koje razdoblje je imao pravo sam izraditi predmetnu procjenu. Na upit pun. tuženika da li je Ergonomika mogla izraditi reviziju procjene opasnosti ako kod tuženika prethodno nije postojala procjena opasnosti neovisno o tome tko je istu izradio vještak odgovara: Ako nije postojala procjena opasnosti nije niti mogla izraditi reviziju procjene koja se bazira na procjeni opasnosti. U odnosu na daljnje prigovore tuženika vezane za primjenu metode procjene ističe da je BG metoda te odgovara sljedeće: Na stranici 13. odgovora na podnesak u rubrici "nota bene" stoji jasan i nedvosmislen opis metoda koje su uporabljene u reviziji i daljnjoj izradi procjene rizika za navedenu ustanovu. Metoda koja se spominje BG je njemačka metoda koju uporabljuje osiguravajuća društva za izradu procjene uzimajući u obzir formulu R=VxT, te se ona vrlo rijetko koristi. Primjena te metode ne bi u konačnosti ne bi smjelo dovesti do drugih zaključaka uzimajući u obzir spomenutu formulu za izradu rizika. Ta metoda inače koristi vrijeme i težinu rada za iskazivanje rizika radnog mjesta. Primjedbe tuženika da u nalazu kao vještak nije iskazao eventualnu izloženost tuženika izvorima opasnosti i štetnosti utjecaja rada odgovara da kao vještak nije taj koji je izradio procjenu i u kojem postotku netko radi u rizičnom dijelu ili općem dijelu je njegovo da iščita iz procjene ili revizije ili revizije procjena rizika. Postotak rada tužiteljice u uvjetima rizika nije naveden u procjeni opasnosti. Ta metoda objašnjava vremenski period od boravka mjesečno, tjedno, godišnje u kojem riziku radnik radi, između ostalog, tako rade i sve metode. Na primjedbu koje su biološke štetnosti i kemijske štetnosti za vrijeme rada radnika koji su radili na tim radnim mjestima dato je na stranici 17 podneska od 17. siječnja 2025. Vještak navodi da je naknadno pronašao i fotografirao mjesta te uvjete u kojima radnik istih poslova kao tužiteljica radi. Navedene fotografije ima samo u jednom primjerku jer nije bio siguran da li će sudu biti potrebne. Na poseban upit suda pun. stranaka da li su suglasni da se navedene fotografije prilože spisu pun. tuženika navodi da se istom protivi budući da smatra da je relevantno bilo bi u nalazu i mišljenju već priloženo ranije, nije u dovoljnom broju primjeraka, a i osporava da bi premetne fotografije bile sačinjene na radnom mjestu tužiteljice. Pun. tužiteljice navela je da je suglasna da se predmetne fotografije prilože spisu.

24.3. Sud je prihvatio kao dio nalaza i mišljenja predmetne fotografije predane na ročištu jer je ocijenio da su korisne za potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja, a stranke su na ročištu imale mogućnost iste pogledati. U odnosu na navode tuženika kojima osporava da bi fotografije bile sačinjene na radnom mjestu tužitelja sud je iste utvrdio neosnovanima jer su fotografije u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka, pri tome imajući u vidu i da tuženik u prilog svojih navoda nije iznio nikakve dokaze.

24.4. Nadalje, dopunskim nalazom i mišljenjem od 20. svibnja 2025. vještak je, a u svrhu očitovanja o vremenu izloženosti tužiteljice izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada u utuženom razdoblju u postotku, sukladno prigovoru tuženika iz podneska od 17. veljače 2025. te čl. 57. st. 1. KU za znanost i visoko obrazovanje koji propisuje da zaposlenici imaju pravo na dodatak od 12 % - ako redovito rade s izvorima opasnosti odnosno ako se redovito izloženi izvorima opasnosti, pri čemu se podrazumijeva da više od 25 % pa do 50 % radnog vremena provedu na radu s izvorima opasnosti odnosno izloženi izvorima opasnosti, naveo da je u nalazu i mišljenju izrađenog 25. studenoga 2024. jasno i decidirano sam ustvrdio da je: uspoređivanjem sistematizacije radnih mjesta tuženika iz 2002. te 2016. u odnosu na radno mjesto preparator i restaurator majstor, odnosno detaljno uspoređivanog opisa poslova koji su obuhvaćeni u navedenim radnim mjestima utvrđuje postojanje razlika u opisu radnih mjesta, međutim podudarnost se ogleda kroz stavke radnih zadataka; Izradu zaštitnih mapa i ovitaka, kao i Izradu uveza restaurirane građe, što navodi na podudarnost rizika radnog mjesta u uvjetima rada prilikom obavljanja tih poslova kao i da je tužiteljica tijekom obavljanja poslova preparatora u utuženom razdoblju faktično radila u posebnim uvjetima rada. Razmatrajući dostupnu dokumentaciju (koju dostavlja) kao i razgovor sa Specijalistom suradnikom za zaštitu na radu ZD u Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te razgovora sa neposrednim rukovodiocem UD zamjenik voditelja Odjela za zaštitu i pohrane građe, kao i promatranjem rada na licu mjesta donosi zaključak da tužiteljica u prosjeku dnevno 50 % radnog vremena (četiri radna sata) provede na radu s izvorima opasnosti odnosno izloženi izvorima opasnosti. Naime, dosadašnjim nalazima i mišljenjima kao i podnescima jasno su utvrđena postojanja poslova s posebnim uvjetima rada iz koji je vidljivo da je tužiteljica za cijelo vrijeme svoga radnog vijeka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Zagreb radila na radnim mjestima s izvorima opasnosti odnosno bila izložena izvorima opasnosti. Nadalje, Vlada Republike Hrvatske zastupana po ministrici znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. DD i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja sa danom 27. prosinca 2018. godine potpisali su DODATAK I KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE u kojem su u poglavlju Dodatak na plaću za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, člankom 3 utvrđen je Dodatak na plaću za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada. Pored iznesenog zaključka u dosadašnjem vještačenju da se radi u ovom predmetu o poslovima s posebnim uvjetima rada što se potvrđuje i kroz sporazum Vlade Republike Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja od 27. prosinca 2018. godine te „Priznavanja prava na posebni dodatak plaći za poslove kod kojih postoje posebni uvjeti rada“ od 21. ožujka 2019. godine iz čega je vidljivo da tužiteljica CDH pod rednim brojem 9 pripadaju prava na posebni dodatak. Promatranjem mjesta rada na uništenoj (restauriranoj) knjižnoj građi, a uzimajući u obzir da tužiteljica pored osnovnog rada radi i poslove administracije (rad za kompjutorom, dnevna pauza, odmor…) donosi navedeni zaključak. Pri izradi dopune Mišljenja korištena je dokumentacija tuženika te izvid i razgovori s djelatnicama na mjestu rada.

25. Čl. 259. st. 2. ZPP-a propisano je da se vještaku mogu davati razjašnjenja, a može mu se dopustiti i razmatranje spisa. Na zahtjev vještaka mogu se izvoditi i novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su važne za stvaranje mišljenja vještaka.

25.1. Na temelju navedene zakonske odredbe sud je izveo nove dokaze i to saslušanjem ZD i UD, djelatnika tuženika od kojih je vještak zatražio potrebnu dokumentaciju i sa kojima je vještak razgovarao utvrđujući proces i uvjete rada tužiteljice kao i vrijeme izloženosti izvorima opasnosti.

26. Svjedok ZD naveo je da je kod tuženika zaposlen od 2005., a da je od 2013. godine stručnjak zaštite na radu I. stupnja kod tuženika. Tužiteljicu poznaje te poznaje njeno radno mjesto kao i opseg poslova koje obavlja. Poznato mu je da je tijekom godina bilo određenih promjena u poslovima tužiteljice kao i da su išle procjene rizika za ta radna mjesta. Po njegovim saznanjima, procjene rizika išle su svake dvije godine i to 2012., 2014., te 2016. Procjene rizika 2012. i 2014. radila je Ergonomika d.o.o., a 2016. ZIRS. Poznato mu je da je 2016. tužiteljičino radno mjesto uvršteno u poslove s posebnim uvjetima rada, dok to ranije nije bio slučaj. Također mu je poznato da se u razdoblju od 2012. pa nadalje tehnologija i proces rada tužiteljičinog radnog mjesta nije puno mijenjao te mu nije jasno zašto tužiteljica ranije, prije 2016. nije bila uvrštena u poslove s posebnim uvjetima rada. Navodi da je u tužiteljičinoj vrsti poslova bilo nekih promjena, ali kao što je već naveo tehnologija i proces rada nisu se puno mijenjali pa tako niti izloženost kemikalijama s kojima je tužiteljica u svom poslu dolazila u dodir. Navodi da je sudski vještak bio kod tuženika te je on razgovarao s njim, a vezano za radno mjesto tužiteljice, kao i o postotku izloženosti kemikalijama i ostalim biološki štetnim tvarima. Rekao mu je, a i sam smatra da je to teško procijeniti, odnosno da je teško dati decidirani postotak te izloženosti. Pojašnjava da postoji popis kemikalija i na većini je navedeno u kojoj su koncentraciji, međutim osim rada na radnom mjestu kod tuženika tužiteljica po prirodi svog posla također odlazi i na teren. Pojašnjava da rad na terenu podrazumijeva ponekad odlazak u npr. samostan radi čišćenja i konzerviranja starih knjiga, te je time tužiteljica izložena gljivicama i nekim drugim štetnim tvarima. Također navodi da ta izloženost ne znači nužno samo odlazak na teren obzirom je moguće tu građu donijeti i kod tuženika, ali to i dalje znači izloženost određenim štetnim tvarima koje se nalaze u tim materijalima. Navodi da nema detaljne informacije o tome koliko je tužiteljica radila s takvim materijalima, po njegovoj procjeni to nije tako često. Svjedok navodi da mu je jako teško ocijeniti postotak izloženosti tužiteljice, ali on osobno ne bi rekao da je postotak izloženosti 50% već 25% po njegovoj procjeni, s tim da ističe da i sam smatra da se radi o paušalnoj procjeni. Navodi da je vještak tražio ranije procjene rizika i da mu je poznato da je 1997. godine za poslodavca nastala zakonska obveza da ima procjene rizika. Jako se potrudio na zamolbu vještaka, ali do tih ranijih procjena rizika nije uspio doći, odnosno iste nije našao, ali mu je poznato da su se procjene radile i ranije. Dalje svjedok navodi da je procjena rizika napravljena sukladno zakonu preko ovlaštene tvrtke i to prvo Ergonomike d.o.o., a zatim ZIRS-a. Nadalje navodi da je tuženik s obzirom na broj zaposlenih bio dužan povjeriti procjenu rizika ovlaštenoj tvrtki. Takva procjena obvezuje tuženika i dužni su postupati po takvoj procjeni. Zaključno svjedok navodi da sama izloženost u postotku štetnim tvarima nije nikada bila dio procjene rizika, već je samo navedena izloženost riziku u većoj ili manjoj mjeri ovisno o radnom mjestu.

27. Svjedok UD je naveo da kod tuženika radi nekih dvadesetak godina, s tim što je u istom odjelu kao knjižničar za restauraciju i konzervaciju nekih 17 godina. Poznaje kolegicu te mu je poznato s kakvom građom ima doticaja s obzirom da podjela posla ide preko njega, jer on priprema i dijeli određeni posao djelatnicima. Poznato mu je da se od 2012. posao ponešto i promijenio i to prije svega u smislu da je od 2015. bilo više vanjskih naručitelja posla. Pojašnjava da je od 2015. bilo više npr. samostana kao što je Sv. Frane u Zadru koji su naručivali restauraciju njihove građe, a što u sebi podrazumijeva u tom procesu čišćenje od plijesni i različitih vrsta prašine. Navodi da je u tom razdoblju do 2015. bio i manji broj zaposlenika, a tužiteljica je kao izuzetno stručna osoba imala dosta građe za odraditi. Teško mu je za procijeniti postotak izloženosti kemikalijama i nekakvim štetnim tvarima, ali to bi svakako bilo od 25 do 50% vremenski. Navodi da je razgovarao s vještakom vezano za vrstu građe s kojim tužiteljica dolazi u doticaj, vještak je obavio razgled te utvrđivao proces rada tužiteljice, a bio je i u odjelu te promatrao put građe. Navodi da se sama vrsta poslova od 2012. nije baš mijenjala jedino što su te 2015. počeli dobivati više vanjskih naručitelja i tog terenskog posla, odnosno građe s oštećenjem. Svjedok navodi da mu je poznato da postoje procjene rizika, čuo je za to ali nije nikada gledao dokumentaciju.

26. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka mr. sig. Zvonka Karduma od 2. prosinca 2024. kao i dopunu nalaza i mišljenja od 20. svibnja 2025. budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo, u skladu sa pravilima struke. Vještak je u skladu s dobivenim zadacima izvršio uvid u dokumentaciju u spisu, uključujući procjene rizika tuženika iz 2011., 2013. i 2016., promatrao je proces rada, tražio je dodatnu dokumentaciju te je razgovarao i sa djelatnicima tuženika kako bi utvrdio okolnosti važne za razjašnjenje spornih činjenica. Također vještak je podrobno u nalazu i mišljenju kao i u usmenom očitovanju kod ovog suda objasnio na koji način je napravljena procjena i je li tužiteljica u utuženom periodu radila u posebnim uvjetima rada te je odgovorio na sve prigovore tuženika. Stoga je sud prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka s pisanim i usmenim očitovanjima kao vjerodostojne. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka posao tužiteljice u utuženom razdoblju na radnom mjestu službenika III vrste –preparatora –knjigoveže bio je posao s posebnim uvjetima rada te je tužiteljica u prosjeku dnevno 50% radnog vremena (4 radna sata) provodila izložena izvorima opasnosti.

28. U odnosu na navode tuženika kojima protivi nalazu i mišljenju vještaka navodeći da je sud sam odredio dodatni zadatak ističe se da je na ročištu 17. siječnja 2018. od strane punomoćnika tužiteljice predloženo provođenje vještačenja po vještaku zaštite na radu na okolnost uvjeta rada, odnosno radi li tužiteljica u posebnim uvjetima te vremenu izloženosti izvorima opasnosti. Sukladno navedenom, raspravnim rješenjem od 17. siječnja 2018., pod toč. II, određeno je provesti vještačenje po vještaku zaštite na radu na okolnost rada tužiteljice u posebnim uvjetima rada u utuženom razdoblju, odnosno je li tužiteljica bila izložena izvorima opasnosti i u kojem trajanju je bila izložena izvorima opasnosti. Također se ističe da je određivanje zadatka vještaku zadatak suda, a tužiteljica je sve svoje navode vezane za predmet ovog spora i postavljanje zadatka navela još u tužbi.

29. Nadalje, sud je iskaze tužiteljice i svjedoka ČD, RD, OD ocijenio istinitim budući su iskazivali životno, uvjerljivo i jasno te su njihovi iskazi međusobno suglasni, a u skladu su i priležećom dokumentacijom te nalazom i mišljenjem vještaka. Iz navedenih razloga ocjenjeni su vjerodostojnim i iskazi naknadno saslušanih svjedoka ZD i UD. Iz svih navedenih iskaza, kao i iz nalaza i mišljenja vještaka, proizlazi da je tužiteljica u utuženom periodu radila u posebnim uvjetima rada, da je cijelo vrijeme radila na istim poslovima, samo joj se promijenio naziv radnog mjesta, kao i da je , sukladno čl. 57. st. 1. toč. 2. KU-a, od 25% do 50% radnog vremena bila izložena opasnim tvarima.

30. U postupku je utvrđeno da tužiteljičino radno mjesto u utuženom razdoblju nije bilo uvršteno u Popis radnih mjesta s posebnim uvjetima rada, a iz iskaza svjedoka BD, koji je sud prihvatio kao istinit obzirom je dan životno i uvjerljivo, proizlazi da je Ergnomika kao ovlaštena tvrtka kontaktirala JD, voditelja odsjeka sigurnosti. Sud nije prihvatio istinitim iskaz navedenog svjedoka JD u dijelu u kojem je naveo da je sindikalni povjerenik bio obavješten o izradi procjene rizika i popisom poslova jer je u suprotnosti s iskazom svjedokinje KD, koja je navela da nikakav popis osoba koje rade u posebnim uvjetima nije bio izrađen, niti je svjedokinja kao sindikalni povjerenik od poslodavca dobila takav popis. Prilikom ocjene istinitosti iskaza svjedoka JD sud imao na umu da je popis radnih mjesta s posebnim uvjetima rada sačinjen 2011. te je naknadno samo ažuriran kao i da iz iskaza zz tuženika SD, koji je sud prihvatio istinitim jer je životan i logičan, proizlazi da je u utuženom razdoblju KD bila sindikalni povjerenik tuženika.

31. Stoga je sud utvrdio da Popisi radnih mjesta tuženika iz 2011.. 2012. i 2013. godine nisu propisno sastavljeni te da ta činjenica ne može ići na štetu tužiteljice kao radnika. Sud drži životno nelogičnim da u utuženom periodu nitko drugi osim djelatnika na radnim mjestima vodoinstalatera, električara, vatrogasaca i zaštitara (prema Popisu radnih mjesta s posebnim uvjetima rada) nije radio na mjestima s posebnim, otežanim uvjetima rada, a pri tome imajući na umu i opseg djelatnosti Nacionalne sveučilište knjižnice koja se, po prirodi posla, bavi i restauracijom stare građe koju je potrebno propisno očistiti. U skladu s navedenim je i činjenica da je naknadnom procjenom rizika, Revizijom 0, RN 712-026/16, sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada ("Narodne novine" broj 5/84), utvrđeno da je tužiteljica tijekom pretežnog dijela radnog vremena izložena izvorima opasnosti, slijedom čega je njeno radno mjesto klasificirano kao radno mjesto s posebnim uvjetima rada. Tijekom postupka je utvrđeno da u obavljanju poslova tužiteljice, u utuženom razdoblju te naknadno, postoji kontinuitet dakle da je tužiteljica faktično obavljala iste poslove, neovisno o nazivu radnog mjesta, te da u je u postotku od 25% do 50% radnog vremena izložena izvorima opasnosti i štetnim utjecajima. Dakle, sud je na temelju provedenog vještačenja zaštite na radu, iskaza svjedoka i tužiteljice, materijalne dokumentacije u spisu, nedvojbeno utvrdio da je tužiteljica u cijelom utuženom razdoblju faktično i stvarno obavljala poslove kod kojih postoji izloženost izvorima opasnosti u navedenom postotku (rad sa kemikalijama, rad sa starom građom i biološkim agensima), a koje identične poslove tužiteljica i dalje obavlja u jednakim uvjetima rada, a koje se radno mjesto tužiteljice prema novom Pravilniku iz 2016. godine nalazi na Popisu radnih mjesta sa posebnim uvjetima rada.

32. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva sud je proveo dokaz financijskim vještačenjem po sudskoj vještakinji Lidiji Tkalec Gradinščak iz čijeg nalaza i mišljenja od 11. rujna 2024. proizlazi da 1. razlika između plaće koju bi tužiteljica ostvarila joj je obračunat dodatak na plaću za posebne uvjete rada od 12% osnovice za izračun plaće i ostvarene plaće tužiteljice u razdoblju od 1. veljače 2012. do 27. ožujka 2014., iznosi ukupno: - 2.081,21 EUR , ako je tužiteljica u ožujku 2014. bila na bolovanju 16 sati van spornog razdoblja (28. travnja i 30. travnja 2014.), a koji sati nisu uračunati u prikazanom iznosu, odnosno; ili - 2.079,84 EUR, ako je tužiteljica u ožujku 2014., 16 sati nakon spornog razdoblja radila (28. travnja i 30. travnja 2014.), a koji sati nisu uračunati u prikazanom iznosu. 2. Razlika naknade plaće za bolovanje na teret HZZO- a za lipanj 2013., a koja bi nastala ako je tužiteljici trebalo obračunati predmetni dodatak na plaću, iznosila bi bruto 3,14 EUR (neto + doprinosi za mirovinsko osiguranje II. stup). Iznos naprijed prikazane razlike naknade plaće nije sadržan u prethodno navedenom iznosu u 1. točki mišljenja.

33. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Lidije Tkalec Gradinščak od 11. rujna 2024. jer je isti sačinjen nakon pribave i uvida u svu relevantnu dokumentaciju te je isti logičan, obrazložen i sačinjen sukladno pravilima struke, a na navedeni nalaz i mišljenje niti stranke nisu imale primjedbe.

34. Također valja reći i da tužiteljica nije prekludirana s podnošenjem tužbe jer je predmet spora novčano potraživanje iz radnoga odnosa, odnosno isplata dodatka za rad na radnom mjestu s posebnim uvjetima na kojem je izložena izvorima opasnosti, a nepodnošenje zahtjeva za zaštitu prava ne može imati za posljedicu gubitak prava radnika na novčano potraživanje.

35. S obzirom da je tužiteljica specificirala tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka (prema manje utvrđenom iznosu jer nije mogla utvrditi da li je spomenute dane bila na bolovanju), sud je usvojio predmetni tužbeni zahtjev te je odlučeno kao u točki I. izreke presude.

36. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće tužiteljici su dosuđene zatezne kamate tekuće od 16.-og u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) i čl. 92. st. 3. ZR-a, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima, dok se odluka o stopi zatezne kamate temelji se na čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

37. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a koji propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinom umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. S obzirom da tužiteljica nije zatražila naknadu parničnih troškova, valjalo je samo odbiti zahtjev tuženika za naknadom troškova radi čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

38. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 14. studenog 2025.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženiku po pun.