Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička ulica 2

52440 Poreč-Parenzo

Poslovni broj: Psp-52/2023-50

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu toga suda Vlatki Markuš, kao sucu pojedincu, rješavajući u pravnoj stvari tužitelja 1. ČSŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupanih po punomoćnici Tihani Slivar Curilović, odvjetnici u Poreču, protiv tuženika PS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Nedibu Toromanoviću, odvjetniku u Poreču zbog smetanja posjeda, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 8. listopada 2025. u prisutnosti tužitelja, njihove punomoćnice i punomoćnika tuženika, dana 14. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjeva tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženik smetao tužitelju u posljednjem mirnom posjedu služnosti puta kao prava služnost prolaza i provoza koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da je 15. rujna 2023. započeo sa građevinskim radovima na njemu, na putu postavio željezne pregrade koje priječe daljnji prolaz i provoz, put raskopao i iskopao i na njemu započeo radove iskopa i ugradnje septičke jame, na putu ostavio građevinski materijal i strojeve, pa se tuženiku nalaže da uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije izvršenog smetanja, na način da ukloni željezne pregrade koje priječe prolaz i provoz putem na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iskopani i raskopani put zatrpa i poravna, ukloni postavljene dijelove septičke jame, ukloni građevinski materijal i strojeve s njega, kao i sve što priječi prolaz i provoz putem, i ponovno omogući nesmetan prolaz i provoz putem na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i snosi sve troškove u vezi s tim, te se tuženiku zabranjuje isto ili slično smetanje u budućnosti sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi prouzročeni parnički trošak sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja."

II. Odbija se prijedlog tužitelja (predlagatelja osiguranja) za određivanje privremene mjere koja glasi:

" 1. Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja da je tuženik dužan trpjeti da tužitelji nesmetano prolaze i provoze se preko nekretnine u vlasništvu tuženika na k.č br. 3691 k. o. [katastarska općina] određuje se privremena mjera kojom se tuženiku nalaže da odmah prestane s daljnjim izvođenjem građevinskih radova na trasi puta na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te mu se nalaže da na toj trasi puta na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukloni željeznu pregradu koja priječi prolaz i provoz putem, raskopani put zatrpa i poravna, ukloni postavljene dijelove septičke jame, ukloni građevinski materijal i strojeve s njega, i ponovno omogući nesmetan prolaz i provoz putem koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u protivnom će se isto na prijedlog tužitelja izvršiti sa sudskim ovršiteljem uz asistenciju suda uklanjanjem željezne pregrade, postavljenih dijelova septičke jame, građevinskog materijala i strojeva s opisane trase puta, kao i zatrpavanjem i poravnanjem puta na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

U slučaju da tuženik ne prestane s izvođenjem građevinskih radova na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ukoliko ne ukloni željeznu pregradu, postavljene dijelove septičke jame, građevinski materijal i strojeve s puta i ukoliko put ne zatrpa i poravna na način koji omogućava nesmetani prolaz i provoz putem na kč br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i u slučaju postavljanja novih prepreka, tuženiku se zaprječuje novčana kazna u iznosu od 1.000,00 eur koja će nastaviti izricati sve dok tuženik ne prestane s izvođenjem građevinskih radova i dok ne ukloni sve prepreke s puta i raskopani put zatrpa i poravna.

Ova privremena mjera trajat će do nastupanja uvjeta za ovrhu.”

III Odbijaju se i eventualno kumulirani prijedlozi tužitelja (predlagatelj osiguranja) za određivanje privremene mjeri koji glase:

“Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja da je tuženik dužan trpjeti da tužitelji nesmetano prolaze i provoze se preko nekretnine u vlasništvu tuženika na k.č br. 3691 k. o. [katastarska općina] određuje se privremena mjera kojom se tuženiku nalaže da odmah prestane s daljnjim izvođenjem građevinskih radova na trasi puta na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u protivnom, u slučaju da tuženik ne prestane s izvođenjem građevinskih radova na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zaprječuje se novčana kazna u iznosu od 1.000,00 eur koja će nastaviti izricati sve dok tuženik ne prestane s izvođenjem građevinskih radova na toj nekretnini.

Ova privremena mjera trajat će do nastupanja uvjeta za ovrhu.”

" Određuje se druga privremena mjera kojom bi se privremeno odredili sporni odnosi između stranaka".

IV Nalaže se tužiteljima da naknade prouzročeni parnični trošak tuženiku u iznosu od 1.210,00 eura (tisuću dvjesto deset eura) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos počevši od dana donošenja ovog rješenja pa do isplate po stopi koja se, za svako polugodište, određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 (pet) postotnih poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelji u tužbi navode da je tužiteljica ad1 vlasnica nekretnine k. č. br. zgr. [katastarska čestica], te suvlasnica u ½ djela nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a tužitelj ad2 da je u suposjedu tih nekretnina. Navode da je vlasnik susjede nekretnine k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženik na kojoj nekretnini da se nakazi put koji vodi dalje na susjedne parcele i to "otkad je sela" i koji služi za prolaz i provoz svima pa tako i tužiteljima na njihovu nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je tuženiku dobro poznato. Navode da je od 15. rujna 2023., za što su saznali 22. rujna 2023. tuženik smetao njihov mirni posjed služnosti puta tako što je započeo s građevinskim radovima, da je na početak puta koji se nalazi na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na djelu koji graniči sa susjednom nekretninom oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postavio željeznu pregradu kojom se zabranjuje daljnji prolaz putem, put raskopao te na njemu izveo radove iskopa i ugradnje septičke jame te ostavio građevinski materijal i strojeve. Tvrde da je time svima u potpunosti onemogućio prolaz i provoz predmetnim putem. Radi toga predložili su da sud donese rješenje kojom bi utvrdio da ih je tuženik smetao u posljednjem mirnom posjedu služnosti puta kao prava služnosti prolaza i provoza koji se nalazi na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na gore opisani način, te mu naložio da postavi ranije posjedovno stanje i zabrani isto ili slično smetanje u budućnosti.

2.Tuženik u svom odgovoru na tužbu navodi da tužitelji pogrešno tvrde da su u posjedu služnosti puta koji da je moguće u prošlosti davno postojao, ali za kojeg da je izvjesno da se ne koristi duže od 20 godina. Predložio je da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova postupka.

3. Na pripremnom ročištu tužitelji su uskladili, odnosno ispravili svoj tužbeni zahtjev na način da su umjesto nekretnine oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naznačili nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj nekretnini da se nalazi sporna služnost prolaza i provoza.

Tuženik se protivio i tako ispravljenom tužbenom zahtjevu.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: fotografije (4-14), kopiju katastarskog plana (16 i 18), zk izvatke (17, 19-20), fotografiju (60), zk izvadak (134- 135), kopiju katastarskog plana (136), fotografije (137-140),proveo je uviđaj lica mjesta (144-145) uz sudjelovanje mjerničinog vještaka Eduarda Klimana, dipl.ing. geod. iz Poreča (144-145), saslušao je svjedoke KS (146), DS (146- 147), IS (147), PSŽ (148), LS (148-149), JS (149) i ĐS (149-150), izvršio je uvid u ortofoto snimak (151), skicu lica mjesta mjerničnog vještaka (157), u fotografije lica mjesta (158-160), saslušao je drugo tužitelja (168), tuženika (168-169), izvršio je uvid u zk izvatke (171- 174), u fotografiju (178), te je saslušao prvo tužiteljicu (175-176).

5. U ovom postupku nije sporno da je prvo tužiteljica vlasnica nekretnine oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica] te suvlasnica u ½ djela nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], a tuženik da je vlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Da nekretnine oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] međusobno graniče. Nije ni sporno da je tuženik na djelu svoje nekretnine izvodio građevinske radove, postavio željeznu pregradu, raskopao dio dvorišta, iskopao veću rupu, sve kako je vidljivo na fotografijama (4-14, 60, 158-159) uslijed čega nije moguće ostvarivati eventualnu predmetnu služnost.

6. Ono što je sporno i što je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi pitanje je da li preko nekretnine tuženika k. č. br. [katastarska čestica] postoji stvarna služnost prolaza i provoza za potrebe nekretnina tužiteljice ad1 k. č. br. zgr. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], te da li je tuženik izvođenjem građevinskih radova na svojoj nekretnini smetao tužitelje u ostvarivanju prava te služnosti.

7. Pravo na zaštitu posjeda regulirano je odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14-u nastavku ZV) kojom je propisano da svatko koga drugi smeta u posjedu bio da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda.

Odredba čl. 22. st. 1. ZV-a propisuje da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. A st.2. istog članka propisuje da sud pruža posjedovnu zaštitu u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda, nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika i bez obzira na to koliko bi smetanje bilo u kakvom javnom ili sličnom interesu.

Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od kada je smetani saznao za čin smetanja (uznemiravanja odnosno oduzimanje) i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja (čl. 21. st. 3. ZV-a). Valja navesti kako sudsku posjedovnu zaštitu zbog smetanja posjeda karakterizira sumarnost postupka, koja se odnosi na jednostavnost ograničenost samog predmeta raspravljanja kao i hitnost posjedovne zaštite, budući da se ista može zatražiti i biti od strane suda pružena samo u zakonom predviđenim kratkim prekluzivnim rokovima, čijim protekom se konkretna posjedovna zaštita više ne može ostvariti, budući da se nakon toga pravo na nju gasi.

8. Sud je obavio uviđaj lica mjesta uz sudjelovanje mjerničnog vještaka Eduarda Klimana dipl. ing. geod. iz Poreča te je utvrdio da se predmetne nekretnine nalaze u Mihelićima. Nekretnina prvo tužiteljice k. č. br. zgr. [katastarska čestica] s nekretninom k. č. br. [katastarska čestica] ( u vlasništvu treće osobe) obje k. o. [katastarska općina] čine dvorno mjesto na kojem se nalazi dvojna kuća, a između kojih nema ograde. Iza njih u pravcu istoka se nalazi još jedno dvorno mjesto (k. č. br. [katastarska čestica] u suvlasništvu prvo tužiteljice) koje je ograđeno, a između te nekretnine i nekretnine k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je ograda s otvorom. To drugo dvorno mjesto je ograđeno sa svih strana s time da na jednom djelu (sjevernom) je ograda od drvenih dasaka koje je moguće maknuti (što je drugo tužitelj demonstrirao) i kroz koji dio da tužitelji preko nekretnine tuženika ulaze u svoje nekretnine, a kako je to vidljivo na fotografijama na str. 159 i 160. Nekretnina tuženika u naravi predstavlja staru kamenu kuću i dvorište koje je zatrpano raznim stvarima, građevinskim materijalom kraj kojeg je iskopana velika jama veličine 5x6m dubine cca 2m. Konstatirano je da zbog opisanih stvari, materijala i jame nije moguć prolaz niti provoz tim djelom nekretnine. Između nekretnine prvo tužiteljice i tuženika postoji kameno zidana ograda visine cca 1,70m.

Mjernički vještak identificirao je pokazane nekretnine te utvrdio da pokazana nekretnina na kojoj se u sjevernom dijelu nalaze ogradni paneli i daske je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Do sjevernog dijela predmetne k.č. pokazan je put i to preko k. č. br. [katastarska čestica] gdje se vidi asfaltirana ulica tada prema istoku preko dvorišta kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dio dvorišta k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je zatrapan raznim građevinskim materijalima, crveno bijelom signalnom ogradom koja služi kao upozorenje za zabranu prolaza, a dalje prema istoku nalazi se velika građevinska jama cca 5x5 m dubine cca 2,00 m. Isti put pokazan je dalje prema istoku preko dvorišta k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te sve do ranije spomenutog sjevernog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Napomenuo je da se taj opis odnosi na ono što je drugo tužitelj pokazao da koristi kao pravac puta – služnosti koja mu je smetana. Kada mu je predočena kopija plana na strani 16 spisa na kojoj je kemijskom olovkom označen pravac odgovorio je da da on odgovara pravcu koji je pokazan po drugo tužitelju. Još je izjavio da taj pokazani put nije u funkciji i da se na njemu ne vide tragovi korištenja. Prema njegovom mišljenju sada se ne odvijaju građevinski radovi na nekretnini tuženika, nisu vidljivi nikakvi građevinski strojevi niti svježe dopremljeni građevinski materijali, dijelom je gradilište zaraslo u travu tako da pretpostavlja da se građevinski radovi ne odvijaju više od godinu dana. Na pitanje da li je moguće s javne ceste doći na nekretninu tužitelja k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovorio je da je moguće doći s javne asfaltirane ulice na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa prema istoku asfaltiranom ulicom i dvorištem na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te dalje prema istoku preko dvorišta k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] gdje su vidljivi kolotrazi dalje prema istoku prema zgr. 65 k. o. [katastarska općina] gdje su vidljivi kolotrazi koji nastavljaju u polja na istočnoj strani.

Mjernički vještak je izradio skicu lica mjesta na kojoj je prikazao predmetne nekretnine te sporni pravac služnosti (157) s time da je na njoj omaškom naznačena kriva oznaka susjedne nekretnine, tako da umjesto k. č. br. [katastarska čestica] treba stajati k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje mjerničnog vještaka kao i njegovu skicu lica mjesta kao stručne, jasne, objektivne, a čemu nisu prigovorile ni parnične stranke.

9. Znači nesporno je da zbog građevinskih radova koje je tuženik izveo na svojoj nekretnini nije moguće prolaziti niti provoziti dijelom te nekretnine koji je na skici lica mjesta (157) označen crvenom šrafurom uz naznaku sporna služnost.

10. Ostalo je za raspraviti da li je preko nekretnine tuženika postojao put kojim se prolazilo i provozilo, a koji je na skici lica mjesta (157) označen crvenom šrafurom kao sporna služnost, te da li su tužitelji bili posljednji ovlaštenici toga puta odnosno sporne služnosti i da li su je izvršavali.

11. Iz iskaza svjedoka KS (146) inače kuma tužitelja koji često dolazi u Miheliće jer tamo ima svoje nekretnine, proizlazi da je preko nekretnine tuženika postojao put koji su svi koristili uglavnom pješice s time da je viđao neke da tuda provoze traktorom dok je tužitelje viđao da njime prolaze samo pješice. Iz iskaza svjedoka DS (146-147) proizlazi da živi nedaleko predmetnih nekretnina te da nitko nije prolazio preko nekretnine tuženika osim vlasnika te nekretnine. Da nikada nije vidio tužitelje da tuda prolaze.

Iz iskaza svjedoka IS (149) proizlazi da u Mihelićima živi od rođenja. Da je nekretnina tuženika nekada bila od njegovog oca kojeg su naslijedili brat i on, ali je dogovorom pripala njegovom bratu. Da ta nekretnina nije bila ograđena i da je njome svatko mogao prolazili. Međutim nikada nije vidio tužitelje kao ni roditelje drugo tužitelja i njegovu baku i djeda da to čine.

Iz iskaza svjedoka PSŽ (148) proizlazi da često dolazi u Miheliće jer tamo ima svoje nekretnine, a do 2019. tamo je i živjela. Da je nekretnina tuženika nekada bila od njene obitelji (ona je kćer prethodno navedenog svjedoka IS). Tom nekretninom da se je slobodno prolazilo što pješice što traktorom i to kako njena obitelj tako i drugi, ali zadnjih godina više nije. Tužitelje da je vidjela da prolaze tom nekretninom samo pješice i to pred dvije godine.

Iz iskaza svjedoka LS (148-149), inače nećaka drugo tužitelja proizlazi da ima kuću preko puta predmetnih gdje često dolazi (odnosno kuću koja zajedno s kućom prvo tužiteljice čini dvojni objekt – na kč. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Što se tiče nekretnine tuženika izjavio je da se je tom nekretninom moglo slobodno prolaziti do pred godinu dana što su svi činili pa tako i on ali uglavnom pješice s time da je vidio neke da provoze motornim vozilom. Viđao je i tužitelje da njome prolaze, ali i da provoze motornim vozilom i to više u vrijeme kad su uređivali svoje nekretnine – stražnje dvorište iza svoje kuće. Pojasnio je da je to stražnje dvorište podijeljeno između drugo tužitelja i njega na dva dijela na čijem sjevernom dijelu postoji ograda od dasaka koje je moguće maknuti što je vidio i to baš u vrijeme kad su tužitelji uređivali to dvorište. Drugi dio dvorišta – južni je njegov na kojem da je napravljena ograda s kapijom koju je prošle godine napravio drugo tužitelj (iskazivao je u ožujku 2025.) i koji koristi tu kapiju kako bi došao do svog dijela dvorišta na sjevernoj strani i koji da ju je napravio zbog toga što je tuženik svoje dvorište prekopao.

Iz iskaza svjedoka JS (149) proizlazi da u Mihelićima živi od rođenja te su joj poznate predmetne nekretnine. Nekretnina tuženika da je imala slobodno dvorište preko kojeg da se je prolazilo, ali samo njena obitelj i obitelj IS i ES. Što se tiče tužitelja i njihove obitelji izjavila je da oni nisu nikada tuda prolazili, a zašto ne zna.

Iz iskaza svjedoka ĐS (149-150) inače brata prethodne svjedokinje proizlazi da često dolazi u Miheliće k sestri koja ima kuću na početku sela tako da do predmetnih nekretnina baš i ne dolazi. Međutim izjavio je da je nekretnina tuženika nekada bila od njegove rodbine kojom da se je uvijek prolazilo samo pješice što da su činili vlasnici kao i njegova obitelj. Tužitelje kao i njihovu obitelj nikada nije vidio da prolaze preko nekretnine tuženika.

Iskaze navedenih svjedoka sud ocjenjuje uvjerljivim i vjerodostojnim.

12. Iz iskaza prvo tužiteljice (175-178) proizlazi da u Miheliće dolazi još od 2001. dok su suprug i ona bili cura i dečko. U zadnjih pet godina to je često, gotovo svaki vikend. Da su svojim nekretninama uvijek prilazili spornim putem, što pješice što automobilom i to od zapada prema istoku i ulazili kroz kapiju koja se nalazi na sjeverozapadu. Nikakvih problema nije bilo, nitko im to nije branio. Isključivo su koristili taj pravac kako bi došli na svoje nekretnine. Kapija koja se nalazi na južnom dijelu da je napravljena kasnije nakon što im je tuženik onemogućio prolaz spornim putem. Nekretnina preko koje prolazi taj sporni pravac da je bila zapuštena, koju nitko nije održavao osim njenog supruga koji je pokosio i počistio sporni pravac. Što se tiče kapije, ulaza na sjevernoj strani uz sporni pravac na kojoj se nalaze daske izjavila je da kada bi došli u Miheliće oni bi te daske maknuli i ušli kroz tu kapiju. Tu kapiju da nisu stigli završiti, namjeravali su napraviti vrata, što bi bilo praktičnije za ulaz. Da je pješice prolazila spornim pravcem kada bi šetala svoga psa. Na kraju je izjavila da je kapija na južnoj strani postavljena na mjestu na kojem je i prije bila kapija, a oni da su je samo obnovili.

Iz iskaza drugo tužitelja (168) proizlazi da su predmetne nekretnine supruga i on stekli nasljeđivanjem iza njegovih roditelja koji su te nekretnine imali u vlasništvu više od 50 godina. Od kad su te nekretnine u vlasništvu njegovih roditelja, a sada od supruge i njega da redovito, često dolaze na te nekretnine. Kad god bi došli prilazili su svojim nekretninama preko susjedne, sporne nekretnine, što pješice što automobilom i nikakvih problema nije bilo. Ne samo to, da je on osobno i održavao sporni pravac, čistio, kosio. Zadnji puta da se je koristio spornim putem u rujnu 2023., nakon toga više nije mogao jer su na toj nekretnini počeli radovi, bageri.

Iz iskaza tuženika (168-169) proizlazi da je predmetnu nekretninu kupio u ljeto 2023. od prodavatelja ES čijeg se prezimena ne može sjetiti. On da mu je rekao da je parcela čista, da na njoj ne postoji nikakav teret. Zajedno su pregledali parcelu, koja da je bila čista, održavana, pokošena. Preko nje da nije vidio nikakve kolotrage. Prodavatelj da mu je samo pokazao da postoji put iza kuće i to je sve. Još je izjavio da je i prije kupnje te parcele često dolazio u selo i nije vidio da ima bilo kakvih problema.

13. Uspoređujući iskaze navedenih svjedoka i stranaka sud zaključuje da je većina svjedoka iskazivala da su nekretninu tuženika znali koristiti kako vlasnici te nekretnine tako i drugi, ali uglavnom pješice s obzirom da nije bila ograđena, da je bila zapuštena, a što da nikom nije branjeno.

Što se tiče provoza nitko nije vidio tužitelje da njome provoze osim svjedoka LS koji je iskazao da u vrijeme dok su tužitelji uređivali svoje dvorište da je vidio da spornim putem prolaze motornim vozilom. Znači da su taj provoz samo tada koristili - izvanredno jer su uređivali svoje dvorište. Osim toga sporni pravac služnosti preko nekretnine tuženika vodi do ograde tužitelja na sjeverozapadu odnosno do dijela te ograde na kojoj su poprečne daske koje je moguće maknuti (kako je vidljivo na fotografijama – zadnja na str. 159, te prva i srednja na str. 160). Potpuno je neuvjerljivo i nepraktično da bi tužitelji automobilom prošli spornim pravcem, došli do svoje ograde te svaki puta micali daske sa svoje ograde, prošli i potom vraćali te daske. Tim više kada kroz dvorište svoga nećaka, LS mogu doći do svoje kuće kao i kroz kapiju na južnoj strani, koja nije napravljena zbog radova tuženika na svojoj nekretnini, već je postojala od ranije, a tužitelji su je tada samo obnovili kako je izjavila sama prvo tužiteljica.

14. Znači tužitelji nikada nisu imali služnost provoza preko nekretnine tuženika pa da bi zbog radova na nekretnini tuženika bili u tome smetani.

15. Što se tiče služnosti prolaza kao služnosti staze preko nekretnine tuženika, sud zaključuje da ni tu služnost tužitelji nisu imali.

Naime služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj nekretnini koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati (čl. 174.st.1. ZV-a). Stvarna služnost kakva je služnost staze je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti (čl. 186.st.1. ZV-a).

Sud smatra da tužitelji ukoliko su povremeno i prolazili nekretninom tuženika to nisu činili za potrebe svojih nekretnina. Kao što je već naprijed navedeno između nekretnine tužitelja i spornog pravca nema povezanosti, taj pravac vodi do ograde tužitelja na čijem se dijelu (sjeverozapadnom) nalaze daske koje je moguće maknuti. Nezamislivo je da bi tužitelji svaki puta kada bi prošli spornim pravcem micali daske svoje ograde, prošli i potom vračali te daske. To nije praktično tim više kada imaju druge mogućnosti za prilaz svojoj kući kao što je već naprijed navedeno. Stoga sud smatra da su tužitelji moguće spornim putem povremeno šetali svog psa i ništa više. To im ne daje pravo da su ovlaštenici stvarne služnosti.

16. Radi navedenog valjalo je u potpunosti tužbeni zahtjev tužitelja odbiti.

17. Tužitelji su podnijeli i prijedlog za određivanjem privremenih mjera. Kako bi se njima konzumirao tužbeni zahtjev koji je odbijen, valjalo je u potpunosti odbiti i te prijedloge.

18.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.1 Zakona o parničnom postupku (SL SFRJ 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, NN 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22, 155/23 – u nastavku ZPP) s obzirom da se radi o postupku smetanja posjeda i s obzirom da tuženu zastupaju punomoćnici koji su odvjetnici sukladno Tarifi o naknadi i nagradi troškova za rad odvjetnika.

Tuženiku je priznat trošak jednokratne nagrade u visini od 500,00 eura (Tbr. 7. st. 2.), trošak tumača u iznosu od 160,00 eura, trošak puta za dolazak na ročište iz [adresa] u Njemačkoj i nazad, na kojem je bio saslušan u iznosu od 550,00 eura (275 kmx2x1euro po km) ukupno 1.210,00 eura.

Sud tuženiku nije priznao trošak smještaja za jednu noć kao ni trošak gubitka zarade za dva dana s obzirom da nije priložio dokaz kojim bi opravdao taj trošak.

19.Slijedom svega iznijetog riješeno je kao u izreci.

U Poreču-Parenzo 14. studenog 2025.

S u d a c:

Vlatka Markuš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke može se izjaviti žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a rok za žalbu je 15 (petnaest) dana i počinje teći danom dostave rješenja. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, kao i stranci koja nije pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, a bila je uredno pozvana, smatrat će se da je dostava rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje, rok za žalbu teče od dana dostave prema odredbama Zakona o dostavi pismena.