Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Osijek, Zagrebačka 2

Poslovni broj: P-62/2025-75

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Osijeku, po sutkinji Marini Ljubičić Knežević, u pravnoj stvari tužitelja SUDAR COMMERCE d.o.o., OIB: 07017709694, Bizovac, Valpovačka 64, kojeg zastupa Inge Ilin, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnica u Osijeku, L. Jagera 20, protiv prvotuženika HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektroslavonija Osijek, OIB: 46830600751, Osijek, Šetalište k. F. Šepera 1a i drugotuženika Allianz Hrvatska d.d., OIB: 23759810849, Zagreb, Heinzelova 70, kojeg zastupa Ivan Ergotić, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Vinkovcima, Glagoljaška 16, radi naknade štete u iznosu od 9.145,43 EUR, nakon glavne i javne rasprave zaključene 13. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu sudske odluke održanom 14. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" I Nalaže se tuženicima da tužitelju solidarno isplate na ime pretrpljene imovinske štete iznos od =68.906,25 Kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 09. lipnja 2018. g. pa do isplate po stopi zatezne kamate određene za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

II Nalaže se tuženicima da tužitelju nadoknade prouzročene parnične troškove zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na dosuđeni iznos teku od presuđenja pa do isplate po stopi zatezne kamate određene za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju SUDAR COMMERCE d.o.o., OIB: 07017709694, Bizovac, Valpovačka 64, naknaditi prvotuženiku HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektroslavonija Osijek, OIB: 46830600751, Osijek, Šetalište k. F. Šepera 1a, parnični trošak u iznosu od 650,54 EUR (šestopedeseteura i pedesetčetiricenta), u roku osam dana.

III. Zahtjev prvotuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 18,42

EUR (osamnaesteura i četrdesetdvacenta), odbija se kao neosnovan.

IV. Nalaže se tužitelju SUDAR COMMERCE d.o.o., OIB: 07017709694, Bizovac, Valpovačka 64, naknaditi drugotuženiku Allianz Hrvatska d.d., OIB: 23759810849, Zagreb, Heinzelova 70, parnični trošak u iznosu od 2.131,46 EUR (dvijetisućestotridesetjedaneuro i četrdesetšestcenti), u roku osam dana.

V. Zahtjev drugotuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 187,50 EUR (stoosamdesetsedameura i pedesetcenti), odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka u bitnom navodi kako sa prvotuženikom ima sklopljen ugovor o isporuci električne energije te kako se bavi proizvodnjom i skladištenjem voća u svojoj komori za hlađenje voća – hladnjači. Dana 8. lipnja 2018. oko 21,30 sati tužitelj je zaprimio i spremio u hladnjaču 17500 kg svježih višanja koje je trebalo ohladiti, a iza 22,00 sata istog dana došlo je do prestanka isporuke električne energije koji je trajao do oko 16,00 sati 9. lipnja 2018.; po navodima prvotuženika do prestanka isporuke električne energije došlo je 9. lipnja 2018. u 05,25 sati, a prekid napajanja je trajao do 13,02 sati. Dalje navodi kako je radi prekida napajanja pretrpio imovinsku štetu u iznosu od 9.145,43 EUR, iz razloga što su višnje fermentirale i nisu više bile za konzumnu upotrebu te ih je morao baciti, a za štetu koju je pretrpio odgovara prvotuženik jer nije isporučio električnu energiju tužitelju te ga, kada je došlo do prekida isporuke električne energije, nije obavijestio o očekivanom vremenu prekida napajanja, kako bi tužitelj mogao sam poduzeti mjere radi zaštite svojih postrojenja, što je prvotuženik bio dužan na temelju čl. 16. st. 4. Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom. Nadalje, prvotuženik sa drugotuženikom ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu koju bi prouzročio prvotuženik svojim korisnicima, a isti su otklonili odštetni zahtjev tužitelja pozivajući se na višu silu.

2. Prvotuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka u bitnom navodi kako tužbeni zahtjev nije osnovan, s obzirom na činjenicu kako na njegovoj strani nema odgovornosti za nastalu štetu koju je pretrpio tužitelj. Navodi kako je 9. lipnja 2018. u 05,25 sati uslijed olujnog nevremena došlo do ispada vodnog polja iz TS 110/35/10 kV VALPOVO II Brođanci, a elektroenergetsko postrojenje je vraćeno u prvobitno stanje puštanjem električne energije u 13,02 sati. Dalje navodi kako je nesporno kako je tužitelj zaprimio predmetne višnje, no sporno je je li uopće i kolika količina višanja uništena, odnosno oštećena uslijed štetnog događaja, odnosno kako tužitelj ni na koji način nije dokazao postojanje uzročne veze između štetne radnje kao uzroka i nastale štete kao posljedice. Prvotuženik se poziva na čl. 16. st. 2. Općih uvjeta, odnosno da je korisnik dužan poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurao zaštitu svojih postrojenja i instalacija od posljedice prekida napajanja, a što je u konkretnom slučaju tužitelj propustio učiniti. Također, poziva se na čl. 14. st. 3., kao i na čl. 29. st. 3. Općih uvjeta te ističe kako je u trenutku nastanka kvara koji je prouzročio prekid napajanja prvotuženik postupio u skladu sa čl. 16. st. 4. Općih uvjeta i to raspolažući ograničenim, dostupnim informacijama o razmjerima i vrsti kvara procijenio kako će prekid napajanja trajati kraće od 2 sata pa nije postojala obveza obavijestiti tužitelja o procijenjenom trajanju prekida napajanja putem medija i prvotuženikove internetske stranice. U konkretnom slučaju do prekida napajanja došlo je uslijed olujnog nevremena, a tek po izlasku djelatnika prvotuženika na mjesto kvara utvrđene su i druge okolnosti, vrste i obim kvara koje do tada nisu mogle ni biti poznate, odnosno na intezitet i duljinu uklanjanja kvara utjecao je i kvar na elektroenergetskom objektu KTS Bušotina koji nije u vlasništvu prvotuženika, a o čemu prvotuženik nije mogao imati saznanja u trenutku procjene duljine prekida napajanja. Prvotuženik navodi kako je ispunio sve svoje zakonske obveze i poduzeo sve radnje sa ciljem zaštite interesa svih korisnika mreže pa tako i tužitelja te se također poziva na čl. 43. Zakona o energiji.

3. Drugotuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupa u bitnom navodi kako priznaje pasivnu legitimaciju, obzirom je na temelju police osiguranja od odgovornosti ugovorio osiguranje odgovornosti s prvotuženikom. Ističe kako osim navoda tužitelja glede skladištenja, količine i vrste voća, ostali navodi istog nisu točni, odnosno osporava kako su višnje fermentirale i kako nisu bile za uporabu, a također osporava i visinu tužbenog zahtjeva i uzročno posljedičnu vezu štetnog događaja i prekida napajanja struje. Dalje navodi kako je tijekom mirnog postupka utvrđeno kako je do prekida isporuke električne energije došlo zbog grmljavinskog nevremena uslijed čega je došlo do ispada vodnog polja iz TS VALPOVO II Brođanci. Drugotuženik se poziva na čl. 43. Zakona o energiji, kao i na čl. 29. st. 3. i čl. 16. Općih uvjeta za opskrbu električnom energijom.

4. U ovom postupku 28. veljače 2022. donesena je presuda pod poslovnim brojem P-187/2020-38 kojom je odbijen tužbeni zahtjev, a protiv koje presude je tužitelj podnio žalbu pa je rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Pž-1316/2022-3 od 17. prosinca 2024. ukinuta presuda Trgovačkog suda u Osijeku, poslovni broj: P-187/2020-38 od 28. veljače 2022. i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

5. Iz toč. 15. obrazloženja gore navedenog rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske proizlazi kako je u prvostupanjskom postupku propušteno utvrditi kako je i zašto došlo do kvara, odnosno kako je potrebno utvrditi postoji li tuženikova odgovornost zbog nastanka kvara, tj. je li do kvara došlo zbog neodržavanja rastavljača ili iznimnog nepredvidivog kvara. Nadalje, ako se utvrdi kako je do kvara došlo zbog tuženikove odgovornosti, potrebno je utvrditi kako je došlo do fermentiranja voća u hladnjači, odnosno na koliko stupnjeva fermentiraju višnje pa je za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovoj pravnoj stvari potrebno utvrditi je li neispravnost rastavljača posljedica neodržavanja sustava te je li do fermentiranja višanja moglo doći u vremenskom razdoblju nestanka struje.

6. U dokaznom dijelu postupka sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka JS (str. 145 spisa), SS (str. 157-158 spisa), CS (str. 171-173 spisa), kao i zakonskog zastupnika tužitelja LS (str. 158-159 spisa) te izvršio uvid u račun prvotuženika na ime tužitelja od 30. lipnja 2018. (str. 8 i 53 spisa), zahtjev za naknadu štete iz osiguranja odgovornosti od 13. lipnja 2018. (str. 9-10 spisa), otpremnicu broj 63/2018 Voćarske zadruge Jabuka na ime tužitelja od 8. lipnja 2018. (str. 11 spisa), otpremnicu broj 2/2018 OPG Tokić Terezija na ime Voćarske zadruge Jabuka od 8. lipnja 2018. (str. 12 spisa), prijevozni list (str. 13 spisa), taho listić (str. 14 spisa), pisanu korespondenciju vezanu za odštetni zahtjev (str. 15- 19 spisa), policu osiguranja od odgovornosti broj 1500-173471985 sklopljenu između prvotuženika i drugotuženika od 29. prosinca 2017. (str. 27-28 spisa), izvješće o pogonskim događajima (str. 33 spisa), izvadak iz biltena DHMZ 06/2018 (str. 52 spisa), Ugovor o priključenju sklopljen između prvotuženika i tužitelja od 16. listopada 2002. (str. 54-57 spisa), Aneks broj 400801-010842-001030210 Ugovora o priključenju sklopljen između prvotuženika i tužitelja od 4. lipnja 2004. (str. 58-59 spisa), Ugovor o opskrbi električnom energijom povlaštenog kupca sklopljen između prvotuženika i tužitelja od 31. kolovoza 2009. (str. 60-61 spisa), Ugovor o opskrbi električnom energijom povlaštenog kupca sklopljen između prvotuženika i tužitelja od 19. listopada 2009. (str. 62-63 spisa), prethodnu energetsku suglasnost od 10. listopada 2002. (str. 64-67 spisa), elektroenergetsku suglasnost od 12. veljače 2004. (str. 68-70 spisa), Opće uvjete za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (str. 73-137 spisa), Ugovor o korištenju mreže (kategorija poduzetništvo – niski napon) sklopljen između prvotuženika i tužitelja od 29. svibnja 2020. (str. 138-140 spisa), potvrdu o stanju vremena DHMZ-a od 9. lipnja 2021. (str. 165-167 spisa), ispis sa internetske stranice Wikipedia – Beaufortova ljestvica (str. 175-178 spisa) te izvješća o održavanju zračnog dalekovoda i izvješća o pogonskim događajima (str. 273-402 spisa). Također, sud je izveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Anđelku Lišnjiću, dipl. ing. na okolnost uzroka prekida isporuke električne energije i razloga te vremena prestanka napajanja, kao i na okolnost projektiranja izgradnje postrojenja te koliko bi vodovi trebali biti pouzdani i koju jačinu vjetra bi trebali moći podnijeti i eventualne druge odlučne okolnosti za donošenje odluke (nalaz i mišljenje vještaka, str. 192-202 spisa), kao i dokaz dopunskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Denisu Senkiću na okolnost je li do kvara došlo zbog neodržavanja rastavljača ili iznimnog nepredvidivog kvara, odnosno je li neispravnost rastavljača posljedica neodržavanja sustava (nalaz i mišljenje vještaka, str. 403-526 spisa).

7. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

8. Među parničnim strankama nesporno je kako je tužitelj 8. lipnja 2018. oko 21,30 sati zaprimio i spremio u hladnjaču 17500 kg svježih višanja, a što je razvidno iz otpremnice broj 63/2018 Voćarske zadruge Jabuka na ime tužitelja od 8. lipnja 2018. (str. 11 spisa), otpremnice broj 2/2018 OPG Tokić Terezija na ime Voćarske zadruge Jabuka od 8. lipnja 2018. (str. 12 spisa), prijevoznog lista (str. 13 spisa) i taho listića (str. 14 spisa), kao i iz iskaza svjedoka JS (str. 145 spisa) i SS (str. 157-158 spisa) te zakonskog zastupnika tužitelja LS (str. 158-159 spisa).

9. Nesporno je kako je tužitelj kupac električne energije od prvotuženika, što proizlazi iz računa prvotuženika na ime tužitelja od 30. lipnja 2018. (str. 8 i 53 spisa), Ugovora o priključenju sklopljenog između prvotuženika i tužitelja od 16. listopada 2002. (str. 54-57 spisa), Aneksa broj 400801-010842-001030210 Ugovora o priključenju sklopljenog između prvotuženika i tužitelja od 4. lipnja 2004. (str. 58-59 spisa), Ugovora o opskrbi električnom energijom povlaštenog kupca sklopljenog između prvotuženika i tužitelja od 31. kolovoza 2009. (str. 60-61 spisa), Ugovora o opskrbi električnom energijom povlaštenog kupca sklopljenog između prvotuženika i tužitelja od 19. listopada 2009. (str. 62-63 spisa), prethodne energetske suglasnosti od 10. listopada 2002. (str. 64-67 spisa), elektroenergetske suglasnosti od 12. veljače 2004. (str. 68-70 spisa) i Ugovora o korištenju mreže (kategorija poduzetništvo – niski napon) sklopljenog između prvotuženika i tužitelja od 29. lipnja 2020. (str. 138-140 spisa).

10. Također nije sporno kako su prvotuženik kao ugovaratelj i osiguranik i drugotuženik kao osiguratelj sklopili policu osiguranja od odgovornosti (str. 27-28 spisa) te kako se tužitelj zahtjevom za naknadu štete iz osiguranja odgovornosti obratio drugotuženiku (str. 9-10 spisa), koji je otklonio odštetni zahtjev, s obzirom na činjenicu kako nema odgovornosti osiguranika, u konkretnom slučaju ovdje prvotuženika (str. 15-19 spisa).

11. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, odnosno sporna je činjenica je li tužitelju nastala šteta, odnosno jesu li i koja količina višanja je uništena, iz razloga što prvotuženik i drugotuženik osporavaju kako su višnje fermentirale, obzirom tužitelj po navodima drugotuženika ni sa čim ne dokazuje koja je količina robe oštećena ili propala.

12. Također je sporno u koliko sati je došlo do prekida isporuke električne energije i je li do prekida došlo krivnjom prvotuženika.

13. Sporno je je li prvotuženik odgovoran za štetu, odnosno radi li se u konkretnom slučaju o višoj sili.

14. Svjedok GS u svom iskazu na ročištu održanom 24. ožujka 2021. (str. 145 spisa) u bitnom je naveo kako su 8. lipnja 2018. oko 20,30, 21,00 ili čak 21,30 sati LS, SS i on preuzeli višnje koje su dovezene putem traktora i prikolice te su ih spremili u hladnjaču, spremanje je trajalo otprilike sat i pol do dva, a nakon toga su otišli kući. Idućeg dana nazvao ga je LS, otprilike oko 9,10 sati, i rekao kako su višnje propale, kako iz istih curi sok, a iz razloga što je nestalo struje, odnosno hladnjača nije radila. Nakon toga LS, SS i on su došli do mjesta gdje se nalazila hladnjača, čistili su istu te su višnje odvezli na odlagalište. Dalje navodi kako je prethodnog dana kada su odlazili kući, a nakon što su spremili u hladnjaču sve višnje, struje još uvijek bilo. Kritičnog dana je bilo nevrijeme, odnosno kada su došli kući počeo je puhati vjetar i kiša je jako padala, odnosno radilo se o uobičajenoj ljetnoj oluji. Saniranje štete trajalo je otprilike osam sati, s obzirom na činjenicu kako se radi o dugotrajnom postupku.

15. Svjedok SS u svom iskazu na ročištu održanom 10. svibnja 2021. (str. 157-158 spisa) u bitnom je naveo kako ga je LS nazvao oko 20,00 sati i pitao može li mu pomoći istovariti višnje, na što je on pristao pa je oko 20,30 sati došao u Bizovac gdje se nalazi hladnjača. Višnje su istovarali i uvlačili u hladnjaču oko dva do tri sata, a vrijeme se mijenjalo kada je došao. Kada je došao kući već je počeo puhati vjetar i padati kiša, no nije došlo do oluje. Sutradan ga je nazvao LS i pitao ga je li primijetio kako je nestalo struje i može li doći do hladnjače i pomoći mu s višnjama, s obzirom na činjenicu kako su iste propale, a u vrijeme poziva još uvijek nije bilo struje. U odnosu na višnje, sva količina je propala, širio se neugodan miris i iz istih je curio sok, a višnje su izvlačili iz hladnjače, stavljali ih u prikolicu i odvozili na deponij. Dalje navodi kako je saniranje štete trajalo oko sedam do osam sati, a 8. lipnja 2018. kada su završili posao, bilo je struje.

16. Na ročištu održanom 10. svibnja 2021. zakonski zastupnik tužitelja LS (str. 158-159 spisa) u bitnom je naveo kako je od Voćarske zadruge Jabuka kupio višnje koje su dovezene u večernjim satima 8. lipnja 2018., a sa istovarom mu je pomogao SS i GS, što je trajalo oko dva do tri sata. Kada su završili sa istovarom višanja još uvijek je bilo struje, a višnje su bile u hladnjači te je naredio režim hlađenja, obzirom je potrebna temperatura od 1 stupnja

– ako temperatura prijeđe 1 stupanj, višnje će fermentirati. Nakon što su završili sa istovarom višanja, puhao je vjetar i padala je kiša, a radilo se o uobičajenom vremenu za to doba godine. Dalje navodi kako je sutradan oko 9,00 sati došao na mjesto gdje se nalazi hladnjača, vidio kako se na istoj ne pokazuje temperatura pa mu je odmah bilo jasno kako je došlo do nestanka struje. Nakon toga je otvorio hladnjaču i vidio kako višnje cure, odnosno kako su iste propale i širio se neugodan miris te je ponovno zvao SS i JS kako bi višnje izvukli van i stavili u prikolicu. GS je višnje vozio na deponij u Bizovcu, a SS i on su višnje stavljali u prikolicu. Struja se vratila oko 17,00 sati, a u hladnjači nema alternativni izvor napajanja.

17. Na ročištu održanom 16. lipnja 2021. svjedok CS (str. 171-173 spisa) u bitnom je naveo kako je kod prvotuženika voditelj terenske jedinice Valpovo, a 8. i 9. lipnja 2018. je bilo puno kvarova jer je bilo nevrijeme, što je utvrdio kada je sljedećeg radnog dana došao na posao i vidio pogonsko izvješće u kojem su navedeni svi kvarovi. U odnosu na konkretan slučaj, kvar se dogodio na najdužem i najvećem vodu na području terenske jedinice Valpovo, a radilo se o kvaru na postrojenju od INA- e, za koje postrojenje prvotuženik nema uvid; prvotuženik je otpojio dio postrojenja u kvaru. Dalje navodi kako je kvarove 9. lipnja 2018. uzrokovalo olujno nevrijeme, jak vjetar i olujna kiša, odnosno kako se pojavom kvara na postrojenju INA dogodio ispad cijelog voda od Valpova do Čepinskih Martinaca na kojem je preko 20 do 30 stanica, a svaka je potencijalno mjesto kvara. Prvotuženik je otpojio postrojenje koje je u vlasništvu INA-e, odnosno selektiranjem svih vodova na predmetnom dalekovodu locirali su kvar na postrojenju od INA-e. Isključivanjem rastavne sklopke otpojili su dio postrojenja koje je u kvaru i drugim korisnicima pustili napon, a radilo se o dugotrajnom prekidu.

18. Uvidom u izvješće o pogonskim događajima (str. 33 spisa) utvrđeno je kako je do prekida isporuke električne energije u konkretnom slučaju došlo 9. lipnja 2018. u 05:25:00 sati, a kako je isporuka električne energije ponovno uspostavljena 9. lipnja 2018. u 13:02:00 sati.

19. Iz izvatka iz biltena DHMZ 06/2018 (str. 52 spisa) proizlazi kako je 8. lipnja 2018. bilo promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima te mjestimičnom kišom i grmljavinskim pljuskovima, bilo je sparno, vrlo toplo i vruće. Nadalje, u noći na 9. i samog 9. lipnja ujutro još je bilo pljuskova i grmljavine, a s predmetnim prodorom najviše oborine bilo je mjestimice u središnjim predjelima te na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana.

20. Uvidom u potvrdu o stanju vremena DHMZ-a od 9. lipnja 2021. (str. 165- 167 spisa) utvrđeno je kako je 8. lipnja 2018. u večernjim satima puhao vjetar jačine (Bf) 3, dok je kiša bila slaba do umjerena i to oko 19,00 sati. Također je utvrđeno kako je 9. lipnja 2018. puhao vjetar jačine (Bf) 2-3, a grmljavina je bila umjerena te kiša slaba do jaka.

21. Iz ispisa sa internetske stranice Wikipedia – Beaufortova ljestvica (str. 175-178 spisa) proizlazi kako Beaufortova ljestvica služi za ocjenjivanje jačine vjetra prema njegovim učincima, a stupanj 2 označava povjetarac, dok stupanj 3 označava slab vjetar.

22. Tijekom postupka sud je također izveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Anđelku Lišnjiću, dipl. ing. na okolnost uzroka prekida isporuke električne energije i razloga te vremena prestanka napajanja, kao i na okolnost projektiranja izgradnje postrojenja te koliko bi vodovi trebali biti pouzdani i koju jačinu vjetra bi trebali moći podnijeti i eventualne druge odlučne okolnosti za donošenje odluke.

23. Iz nalaza i mišljenja vještaka Anđelka Lišnjića (str. 192-202 spisa) razvidno je kako je do prestanka isporuke električne energije došlo u 05,25 sati, a razlog prekida je kvar na KTS Bizovac Bušotina INA. Također je razvidno kako je vrijeme prestanka napajanja trajalo do 9. lipnja 2018. do 13,02 sati.

24. Na ročištu održanom 16. veljače 2022. vještak je ostao kod svog nalaza i mišljenja (str. 213-216 spisa), odnosno kako je do prekida isporuke došlo zbog kvara na KTS Bizovac Bušotina INA, a prekid je trajao duže od dva sata zbog nepredviđenog događaja i to iz razloga što se rastavljač nije mogao odvojiti.

25. Nadalje, kao što je i navedeno, tijekom postupka izveden je i dokaz dopunskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Denisu Senkiću na okolnost je li do kvara došlo zbog neodržavanja rastavljača ili iznimnog nepredvidivog kvara, odnosno je li neispravnost rastavljača posljedica neodržavanja sustava.

26. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka Denisa Senkića (str. 403-526 spisa) utvrđeno je kako su postrojenja i oprema ključna za isporuku električne energije održavana u skladu s propisima i rokovima održavanja.

27. Na ročištu održanom 13. listopada 2025. vještak je ostao u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja, odnosno isti je naveo kako je rastavljač bio ispravan do 9. lipnja 2018., tj. kako je 9. lipnja 2018. bio neispravan, ali pretpostavlja kako je isti bio neispravan zbog vremenskih neprilika, odnosno kako je došlo do udara groma te kako je sustav, odnosno rastavljač do udara groma bio uredno održavan jer su radnici obišli trasu i elektroenergetsko postrojenje i u izvješću su naveli samo ono što su radili, odnosno nisu otklanjali neke probleme jer ih nije ni bilo. Nadalje, da je rastavljač bio ispravan i uredno održavan vidi se iz izvješća, odnosno da je nešto bilo neispravno, to bi i pisalo. Također vještak navodi kako se u izvješću o pogonskim događajima, a koje je dostavio prvotuženik, vidi kako je 9. lipnja 2018. bilo više intervencija zbog vremenskih neprilika i tako je zaključio kako je pretpostavka kvara na rastavljaču uslijed vremenskih neprilika, a što se tehnički ne može utvrditi jer je prošao dug vremenski period, a isto se tehnički moglo utvrditi jedino na licu mjesta kada se dogodio kvar. Vještak je dalje naveo kako rastavljač ne može biti neispravan uslijed korozije, zapeklih mehaničkih dijelova ili nedostatnog podmazivanja jer je zaštićen u svom kućištu, a koje je plastično. U odnosu na pitanje tužitelja kako je moguće da je rastavljač uslijed vremenskih neprilika oštećen ako se isti nalazi u kućištu, vještak je naveo kako je grom mogao udariti i negdje dalje, odnosno u dalekovod, a da se prenese prenapon te kako je u nalazu analizirao mogućnost mehaničkog kvara na rastavljaču i kako je iz dokumentacije vidljivo kako je rastavljač održavan, odnosno da je rastavljač bio neispravan bilo bi uvedeno u izvješću o održavanju. Naime, sve mora biti upisano u izvješće pa da je rastavljač bio neispravan isto bi bilo upisano, a kako nije bilo upisano, smatra se kako je bio ispravan, a neispravnost rastavljača mogao je isključivo uzrokovati udar groma, koji nije morao biti direktan u rastavljač, nego je grom mogao udariti negdje u dalekovod i moglo je doći do prenapona koji rastavljač ne može izdržati, o čemu postoji dokaz i to u izvješću u pogonskim događajima od 8. do 9. lipnja 2018., odnosno isto je razvidno iz činjenice kako je u Petrijevcima uslijed udara groma došlo do kvara, a Petrijevci i Bizovac su blizu. Također vještak navodi kako je 9. lipnja 2018. došlo do ispada u noći u 1,41 h navedenog dijela mreže, odnosno rastavljača te iz navedenog zaključuje kako se radi o udaru groma, odnosno u istom piše da je zemljospojna zaštita proradila, što je uobičajeno uslijed udara groma. Nadalje, rastavljač može oštetiti udar groma, koji ne mora udariti neposredno u rastavljač, nego negdje u dalekovod, a djelatnici prvotuženika upisuju kvar u izvješće o pogonskim događajima. Zaključno, vještak je naveo kako uzrokovati kvar može samo grmljavinsko nevrijeme i udar groma, odnosno kako to ne može učiniti obična kiša.

28. Materijalnu dokumentaciju u spisu, iskaze svjedoka i zakonskog zastupnika tužitelja koji se odnose na skladištenje voća, kao i nalaze i mišljenje vještaka, sud je ocijenio kao vjerodostojne.

29. Sud nije prihvatio iskaz zakonskog zastupnika tužitelja u dijelu u kojem isti navodi kako je do prestanka isporuke električne energije došlo 8. lipnja 2018. i kako je prekid trajao do 9. lipnja 2018. do oko 16,00 sati, s obzirom na činjenicu kako je isto u suprotnosti sa pogonskim izvješćima.

30. Tijekom postupka tužitelj je imao primjedbe na nalaze i mišljenja vještaka, na koje primjedbe su se vještaci detaljno očitovali pa je, kao što je već i navedeno, sud nalaze i mišljenja prihvatio, s obzirom na činjenicu kako su isti sastavljeni savjesno, objektivno i u skladu sa pravilima struke.

31. Nakon što je sud izvršio uvid u materijalnu dokumentaciju pod točkom 19., 20. i 21. obrazloženja ove presude te u nalaz i mišljenje vještaka Anđelka Lišnjića, utvrdio je kako do prestanka isporuke električne energije nije došlo zbog vremenskih neprilika, s obzirom na činjenicu kako se radilo o slaboj do umjerenoj kiši, umjerenoj grmljavini i puhao je povjetarac do slab vjetar.

32. Naime, nakon izvedenog dokaza vještačenjem utvrđeno je kako je do prekida isporuke električne energije došlo zbog kvara na KTS Bizovac Bušotina INA, a prekid je trajao duže od dva sata zbog nepredviđenog događaja i to iz razloga što se rastavljač nije mogao odvojiti.

33. Također je utvrđeno i to izvođenjem dokaza dopunskim vještačenjem po vještaku Denisu Senkiću kako je prvotuženik postrojenja i opremu ključnu za isporuku električne energije održavao u skladu s propisima i rokovima održavanja, odnosno kako je rastavljač bio održavan, a do kvara na istom je došlo uslijed udara groma.

34. Tijekom postupka tužitelj je isticao kako ga je prvotuženik bio dužan obavijestiti o očekivanom vremenu prekida napajanja, a sve kako bi tužitelj mogao sam poduzeti mjere radi zaštite svojih postrojenja.

35. Čl. 16. st. 2. Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (str. 73-137 spisa) propisano je kako korisnik mreže dužan je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurao zaštitu svojih postrojenja i instalacija od posljedica prekida napajanja, dok je st. 3. istog članka propisano kako operator sustava dužan je nakon saznanja o prekidu napajanja u najkraćem mogućem roku ponovno uspostaviti napajanje.

36. Čl. 16. st. 4. gore navedenih Općih uvjeta propisano je kako ukoliko operator sustava procijeni da će prekid napajanja trajati dulje od dva sata, dužan je putem medija i svoje internetske stranice bez odgađanja obavijestiti korisnike mreže i korisnike mjernih podataka o procijenjenom trajanju prekida napajanja, dok je čl. 29. st. 3. propisano kako korisnik mreže i korisnik mjernih podataka nemaju pravo na naknadu štete ukoliko je ona nastala zbog više sile, iznimnog događaja ili prekida napajanja.

37. U konkretnom slučaju, a što proizlazi iz iskaza zakonskog zastupnika tužitelja, utvrđeno je kako tužitelj u hladnjači nema alternativni izvor napajanja, a također je utvrđeno i kako prvotuženik nije obavijestio tužitelja o očekivanom vremenu prekida napajanja.

38. Međutim, utvrđeno je i kako je prvotuženik nakon saznanja o prekidu isporuke električne energije pokušao ponovno uspostaviti napajanje u što kraćem roku, no isto nije mogao učiniti, obzirom je do prekida isporuke električne energije došlo zbog iznimnog događaja.

39. Čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; u daljnjem tekstu ZOO) propisano je kako tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok je čl. 1046. propisano kako je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

40. Dakle, tijekom postupka utvrđeno je kako je do prekida isporuke električne energije došlo zbog kvara na KTS Bizovac Bušotina INA, odnosno zbog nepredviđenog događaja i to iz razloga što se rastavljač nije mogao odvojiti te je također utvrđeno kako je prvotuženik održavao sustav, odnosno rastavljač i to sve do kritičnog dana, kada je uslijed udara groma rastavljač postao neispravan pa je sud tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan, u skladu sa čl. 1045. ZOO-a.

41. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za pribavom police osiguranja od tuženika, obzirom nije sporno kako je prvotuženik osiguranik drugotuženika. Također je odbio dokazni prijedlog tužitelja za ponovnim saslušanjem vještaka Anđelka Lišnjića i Denisa Senkića, kao i za izvođenjem dokaza novim vještačenjem, s obzirom na činjenicu kako je sud nalaze i mišljenje vještaka prihvatio. Zaključno, sud je odbio i dokazni prijedlog za izvođenjem dokaza gospodarskim vještačenjem i to iz razloga što je tijekom postupka utvrđeno kako šteta nije nastala krivnjom tuženika pa nije bilo potrebe izvoditi daljnje dokazne prijedloge.

42. Odluku o naknadi parničnih troškova sud je donio primjenom odredbi Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14; u daljnjem tekstu ZPP) i to čl. 151., čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. i st. 4., a visina istih odmjerena je prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj; 138/23 u daljnjem tekstu OT) i Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj 37/23).

43. Sud je prvotuženiku priznao trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 650,54 EUR, odnosno prvotuženiku je priznat trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu u iznosu od 68,96 EUR(Tar. br. 1. t. 2.) i trošak na ime predujma za izvođenje dokaza vještačenjem u iznosu od 581,58 EUR.

44. Cijeneći koji su troškovi bili potrebni za vođenje ovog spora i u kojoj visini, sud je prvotuženikov zahtjev za naknadu parničnog troška u preostalom iznosu od 18,42 EUR odbio kao neosnovan i to iz razloga što je prvotuženik na ime predujma za izvođenje dokaza vještačenjem tražio trošak u iznosu od 600,00 EUR, a sud mu je priznao trošak u iznosu od 581,58 EUR, koji trošak je i imao.

45. Drugotuženiku je priznat trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.131,46 EUR, odnosno trošak sastava odgovora na tužbu od 22. srpnja 2019. u iznosu od 200,00 EUR uvećano za PDV (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 26. rujna 2025. u iznosu od 200,00 EUR uvećano za PDV (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 16. prosinca 2020. u iznosu od 50,00 EUR uvećano za PDV (Tbr. 9. t. 5. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 10. veljače 2021. u iznosu od 200,00 EUR uvećano za PDV (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 24. ožujka 2021. u iznosu od 200,00 EUR uvećano za PDV (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 10. svibnja 2021. u iznosu od 200,00 EUR uvećano za PDV (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 16. lipnja 2021. u iznosu od 200,00 EUR uvećano za PDV (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 4. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 EUR uvećano za PDV (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 13. listopada 2025. u iznosu od 200,00 EUR uvećano za PDV (Tbr. 9. t. 1. OT), kao i trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu u iznosu od 68,96 EUR (Tar. br. 1. t. 2.).

46. Cijeneći koji su troškovi bili potrebni za vođenje ovog spora i u kojoj visini, sud je drugotuženikov zahtjev za naknadu parničnog troška u preostalom iznosu od 187,50 EUR odbio kao neosnovan.

47. Naime, drugotuženik je tražio trošak zastupanja na ročištu od 16. prosinca 2020. u iznosu od 200,00 EUR uvećano za PDV, a u konkretnom slučaju ročište je odgođeno prije početka raspravljanja pa tuženiku pripada trošak u iznosu od 50,00 EUR uvećano za PDV i to u skladu sa Tbr. 9. t. 5. OT.

48. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Osijeku 14. studenog 2025.

Sutkinja

Marina Ljubičić Knežević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana putem ovog suda.