REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: P-265/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici po sutkinji Ileani Bebek, u pravnoj stvari tužitelja ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], Š [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Bučanac i partneri d.o.o. u Velikoj Gorici, protiv tuženika TD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ana Bukovac i Zlatko Bukovac u Velikoj Gorici, radi uznemiravanja prava vlasništva i naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene 1. listopada 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 14. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku TD OIB: [osobni identifikacijski broj], da prestane uznemiravati tužitelja ŠD OIB: [osobni identifikacijski broj] u vlasništvu šume Bernadovke koja se nalazi u k. o. [katastarska općina] p.l. 354, kč. br. [katastarska čestica] Šuma Bernadovka površine 12910 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] iste katastarske općine na način da prestane vršiti sječu stabala i bilo kakvo drugo iskorištavanje navedene šume sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku TD OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju ŠD OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete isplati iznos od 331,81 eura sa zateznim kamatama od 14. studenoga 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju pripadajuće zatezne kamate na iznos naknade štete za razdoblje od 27. rujna 2019. do 14. studenoga 2025.

IV. Nalaže se tuženiku TD OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tužitelju ŠD OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka u iznosu od 2.187,50 eura sa zateznim kamatama od 14. studenoga 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik nekretnina upisanih u posjedovni list broj 354 k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] Šuma Bernadovka površine 12910 m2. Nadalje navodi da je tuženik tijekom listopada 2018. neovlašteno posjekao stabla u šumi tužitelja te je tužitelj od tuženika zatražio da prestane s uznemiravanjem prava vlasništva na njegovoj šumi, na što je se tuženik oglušio. Tužitelj ističe da je tuženik ponovno u rujnu 2019. u šumi tužitelja posjekao 12 stabala. Posebno navodi da navedenu nekretninu uživa nesmetano preko 50 godina te je sa braćom izvršio fizičku diobu koja je provedena u katastru, dok tuženikovi prednici također imaju šumu u blizini tužiteljeve, ali iste ne graniče jedna uz drugu.

2. U svojem odgovoru na tužbu tuženik navodi da je zajedno s bratom HD vlasnik nekretnine upisane u posjedovnom listu br. 209 k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], koja je u zemljišnim knjigama upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja su naslijedili od pradjeda ND. Posebno navodi da navedena katastarska čestica ne graniči s katastarskom česticom broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu tužitelja. Nadalje osporava navode tužitelja da grubo uznemirava njegovo pravo vlasništva već ističe da je posjekao pet manjih stabala te da se posječena stabla koja spominje tužitelj nalaze na sjevernom dijelu kčbr. [katastarska čestica] Šuma Bernadovka koja je u vlasništvu HD.

3. Presudom ovog suda poslovni broj P-401/2019-36 od 5. rujna 2022. naloženo je tuženiku da prestane uznemiravati tužitelja u vlasništvu šume Bernadovke koja se nalazi u k. o. [katastarska općina] p.l. 354, kč. br. [katastarska čestica] Šuma Bernadovka površine 12910 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] iste katastarske općine na način da prestane vršiti sječu stabala i bilo kakvo drugo iskorištavanje navedene šume (točka I. izreke). Naloženo je tuženiku da tužitelju na ime naknade štete isplati iznos od 331,81 eura / 2.500,00 kuna uz pripadajuće zatezne kamate od 5. rujna 2022. do isplate (točka II. izreke). Odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojem se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju zatezne kamate na iznos naknade štete za razdoblje od 27. rujna 2019. do 4. rujna 2022. (točka III. izreke).

4. Rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1008/2022-2 od 26. travnja 2024. ukinuta je presuda ovog suda poslovni broj P-401/2019-36 od 5. rujna 2022. i predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak.

5. Iz rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1008/2022-2 od 26. travnja 2024. proizlazi da je prvostupanjski sud pravilno, nakon izvedenog uviđaja na licu mjesta te vještačenja po geodetskom vještaku Nenadu Palinecu utvrdio da je do sječe stabala došlo upravo na nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica]. Međutim, kako je tijekom postupka tuženik osporavao svoju pasivnu legitimaciju, prvostupanjski sud nije obrazložio temeljem čega je zaključio da su u sječi stabala sudjelovali tuženik i njegov brat. Isto tako da nije obrazložio zbog čega bi u situaciji kada je tužitelj suvlasnik u 8/288 dijela nekretnine na kojoj su posječena stabla imao pravo potraživati cjelokupnu štetu jer se radi o djeljivoj obvezi tako da su vjerovnici obveze suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim omjerima.

6. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u prijepis posjedovnog lista od 26. rujna 2019. (list 4 spisa), izvadak iz zemljišne knjige od 26. rujna 2019. (list 5 spisa), geodetski elaborat od 6. svibnja 2019. (listovi 6-34 spisa), rješenje o nasljeđivanju od 6. rujna 2002. (listovi 39-41 spisa), izvadak iz zemljišne knjige od 25. veljače 2019. (list 42 spisa), izjavu o izvršenoj izmjeri katastarskih čestica [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (list 43 spisa), prijepis posjedovnog lista od 15. siječnja 2020. (list 45 spisa), nalaz geodetskog vještaka od 11. studenog 2021. (listovi 82-93 spisa), na terenu je izveden dokaz saslušanjem stranaka i svjedoka VD, ZD, GD, DD, HD, CD, LD, SD, UD (iskazi na listovima 68-70 spisa) te je saslušan vještak Nenad Palinec (iskaz na listovima 114-115 spisa).

7. U ponovljenom suđenju su prethodno izvedeni dokazi obnovljeni čitanjem zapisnika o istim i uvidom u priložene isprave, te je izvedeno dopunsko saslušanje stranaka i svjedoka (listovi 165-166 spisa i listovi 176-182 spisa).

7.1. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo po strankama sve predložene dokaze, dok nije izveo dokaz saslušanja svjedoka SD iz razloga što je na ročištu od 1. listopada 2025. tužitelj odustao od izvođenja dokaza predloženog svjedoka (list 180-181 spisa).

8. Rješenjem od 7. studenoga 2025. sud je sukladno odredbi članka 305. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) odlučio da se glavna rasprava ponovno otvori radi dopune postupka s obzirom na zaprimljeni podnesak tužitelja od 5. studenoga 2025. kojim obavještava sud da se tužitelj u pojedinačnom zk ispravnom postupku poslovni broj Z-9464/2024 od 21. listopada 2025. u odnosu na predmetnu kč. br. [katastarska čestica] upisao kao isključivi vlasnik predmetne nekretnine.

9. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja da tuženik prestane s uznemiravanjem prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] Šuma Bernadovka te da mu tuženik naknadi štetu u iznosu od 331,81 eura / 2.500,00 kuna koja je nastala uslijed sječe stabala sa zateznim kamatama.

11. Nije sporno da visina štete iznosi 331,81 eura / 2.500,00 kuna obzirom su isto nespornim učinile stranke na ročištu održanom 20. lipnja 2022. (list 116 spisa). Nadalje, nije sporno da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], Šuma Bernadovka površine 12910 m2 te da je tuženik zajedno s bratom HD vlasnik nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], Šuma Bernardovka površine 713 m2.

12. Sporno je među strankama tko je izvršio sječu stabala na kčbr. [katastarska čestica] Šuma Bernadovka upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

13. U tijeku postupka sud je odredio izvođenje dokaza uviđajem na licu mjesta na kčbr. [katastarska čestica] Šuma Bernadovka, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Nenada Palineca sa zadatkom da identificira predmetnu nekretninu te izradi skicu lica mjesta na kojoj će označiti predmetnu nekretninu.

14. Iz nalaza i mišljenja vještaka Nenada Palineca proizlazi da je isti uzeo u obzir geodetski elaborat 24/2019 (list 6-20 spisa) iz kojeg je utvrdio da su točke linija područja mjerenih podataka kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na terenu bile definirane i raspoznatljive lomne točke te da su iste bile vidljivo označene trajnim međnim oznakama (međnim kamenjem) kao i da su sve međe bile nesporne. Nastavno na to, vještak Nenad Palinec izradio je skicu lica mjesta (listovi 90-93 spisa) na kojoj su crvenom bojom prikazane linije novoodređenih koordinata međnih točaka dok su crnom bojom prikazane linije koordinata točaka za održavanje digitalnog katastarskog plana, a plavom bojom ostaci ranije posječenih stabala-panjevi. Iz tako izrađene skice proizlazi da se površina, na kojoj se nalaze ostaci ranije posječenih stabala-panjevi, najvećim dijelom nalazi unutar kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

15. Tužitelj je podneskom od 5. siječnja 2022. istaknuo da nema prigovora na nalaz i mišljenje vještaka. S druge strane, tuženik se podneskom od 7. prosinca 2021. očitovao na nalaz i mišljenje vještaka na način da se suglasio s prvim dijelom i prikazanim skicama pod brojem 1 i 2, ali je isti osporio u drugom dijelu iz razloga što se temelji na geodetskom elaboratu 24/2019 od 6. svibnja 2019. Ističe da se provođenje takvog geodetskog elaborata nije trebalo dopustiti obzirom da prilikom njegove izrade nisu bili prisutni nositelji prava na susjednim parcelama niti su se s njim suglasili.

16. Na ročištu održanom 20. lipnja 2022. vještak Nenad Palinec istaknuo je da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja te da se isti ne temelji samo na geodetskom elaboratu 24/2019 već je sačinjen od dva dijela i temelji se na stanju kakvo je bilo prije provedbe tog elaborata i nakon njegove provedbe. Nadalje ističe da je elaborat proveden i ovjeren u evidencijama i to zemljišnim knjigama i katastru te da je nadležno tijelo bilo dužno predočiti isti strankama.

17. Sud, nalaz i mišljenje vještaka ocjenjuje kao jasan, potpun i u skladu sa ostalim izvedenim dokazima. U nalazu nema nedostataka ili proturječnosti koje bi kod suda dovele do pojave osnovane sumnje u pravilnost danog mišljenja. Stoga je sud nalaz vještaka prihvatio kao valjanu činjeničnu podlogu za identifikacijom predmetne nekretnine.

18. Stranke su u daljnjem nastavku postupka predložile da sud dodatno sasluša parnične stranke. Tužitelj je u svom iskazu iskazao da je nakon smrti njegova oca njemu pripala kč. br. [katastarska čestica], koju nekretninu uživa preko 60 godina i nikad mu nitko navedeno nije osporavao. Navedena čestica je površine 2 rala, na cijeloj se površini nalazi šuma. TD je vlasnik druge čestice, između čestice u vlasništvu tuženika i čestice u vlasništvu tužitelja se nalazi još jedna čestica, međe između njih su vidljive. Istakao je da je za sječu odmah saznao, te je otišao kod tuženika sa papirima koji mu je rekao da je stabla sjekao njegov brat HD, međutim da je znao da to nije točno jer je njegov brat tada bio bolestan, nosio je vrećicu i imao je rak.

19. Tuženik je u svom iskazu iskazao da je u vlasništvu njega i brata, kč. br. [katastarska čestica], da njegov brat ima sjeverni dio dok on ima južni dio te čestice. Čestica 3856/20 je tužiteljeva i nitko to ne osporava. Jednom prilikom je došao tužitelj kod njega i njegovog brata i rekao im da sijeku njegovu šumu, međutim, on nije sjekao stabla, nego njegov brat HD, ali ne na tužiteljevoj čestici nego na svojoj. Iako je njegov brat u periodu, kada tužitelj tvrdi da su se stabla posjekla, bio bolestan, imao je rak i nosio je vrećicu, tuženik iskazuje da je normalno funkcionirao, odnosno da je organizirao čovjeka koji je za njega sjekao šumu dok je on bio prisutan.

20. Sud je dopunski saslušao i predložene svjedoke. Tako je svjedok HD u svom iskazu naveo da mu je poznato da je tuženik posjekao stabla, jer mu je sam tuženik rekao, a i susjedi su o navedenom pričali. Svjedok DD (sin tužitelja) je iskazao da mu je poznato da je tuženik posjekao stabla na nekretnini od njegova oca, a to mu je poznato jer se tuženik hvalio po selu da je označio drva u šumi koja će posjeći. Zajedno sa ocem je otišao kod tuženika doma, kojom prilikom su mu rekli da ne može sjeći stabla na njihovoj nekretnini, međutim isti ih je izbacio iz kuće i rekao da će posjeći šumu. Svjedok ZD je u svom iskazu iskazao da mu je poznato da je tuženik posjekao šumu na nekretnini tužitelja, jer se tuženik time hvalio u trgovini. Naime, tuženik je sam rekao da je označio drva koja će posjeći. Svjedok CD (sin tužitelja) je iskazao da mu je poznato da je tuženik posjekao stabla na nekretnini njegovog oca, jer se pred njim, sam tuženik hvalio u ugostiteljskom objektu. Svjedokinja ČD (šogorica tužitelja) je iskazala da nema nikakva posebna saznanja o sječi stabala, međutim da je čula da se nešto o tome pričalo ali ju nije zanimalo. Svjedok UD je iskazao da mu o sječi stabala nije ništa poznato, međutim da mu je poznato da obitelj tužitelja koristi predmetnu nekretninu preko 20 godina. Svjedok LD je iskazao da nije vidio tko je sjekao stabla u šumi na nekretnini tužitelja, međutim pričalo se da je tuženik posjekao stabla, čak je i sam tuženik prilikom uviđaja izjavio da je angažirao svoga brata da za njega posiječe stabla.

21. Nadalje, saslušani svjedoci su u svojim iskazima suglasno iskazali da stabla nije mogao posjeći brat od tuženika jer je bolovao od raka debelog crijeva i jedva se kretao.

22. Odredbom članka 167. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. navedenoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže. Stavkom 3. navedenog članka propisano je da kad je uznemiravanjem iz stavka 1. navedenoga članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete. Konačno, stavkom 4. propisano je da pravo na zaštitu, poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasništvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način svoga stjecanja posjeda stvari (predmnjevani vlasnik), no nema pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja onaj koji nije bio pošteni posjednik stvari. Na pravo na zaštitu predmnjevanoga vlasnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o vlasničkoj tužbi predmnjevanoga vlasnika.

22.1. Iz sadržaja citirane odredbe članka 167. ZVDSP, koja uređuje vlasničku tužbu - actio negatoria, proizlazi da tu vlasničku tužbu podnosi vlasnik ili predmnjevani vlasnik - posjednik, protiv svakog onog koji uznemirava njegovo pravo na bilo koji način, zahtijevajući da to uznemiravanje prestane, a koje uznemiravanje se može sastojati u svojatanju nekog prava koje mu ne pripada, ograničenju u fizičkom vršenju prava vlasništva i slično. Da bi uspio u svom zahtjevu, tužitelj mora dokazati: svoje vlasništvo ili kvalificirani posjed (pravni temelj i istiniti način svog stjecanja), dakle svoje pretpostavljeno vlasništvo te dokazati neosnovano uznemiravanje, pačanje, propuštanje neke dužne radnje, a koji su dovele do neosnovanog uznemiravanja.

22.2. Treća osoba koja bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, pasivno je legitimirana u situaciji podnošenja negatorijske tužbe. Ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže. Pritom, osoba koja neosnovano uznemirava vlasnika je svaka ona koja je poduzela radnju koja predstavlja čin uznemiravanja, ona po čijem je nalogu uznemiravanje izvršeno, kao i ona u čiju je korist određena radnja obavljena a on naknadno tu korist odobri ili se služi njome izravno ili neizravno (u tom smislu i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-x 209/2012-2 od 31. ožujka 2015.).

23. Dovodeći u svezu iskaze parničnih stranaka sa rezultatima izvedenog dokaznog postupka, sud je poklonio vjeru iskazu tužitelja, čiji iskaz je sud ocijenio istinitim, uvjerljivim i u skladu sa svim dokazima izvedenim tijekom postupka, koji ukazuju da ga je tuženik uznemiravao u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti na nekretnini i to na način da je tuženik, u razdoblju od 2018., 2019. vršio sječu stabala na nekretnini koja je u vlasništvu tužitelja. Navedeno proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka koji su u bitnome potvrdili da su ili čuli od tuženika da je posjekao stabla ili su čuli da se tuženik hvalio po selu da je posjekao stabla.

24. Svjedoci, sinovi tužitelja DD i CD su osobno zainteresirani za ishod postupka pa na njihovim iskazima sud ne može temeljiti svoju odluku ukoliko i druge okolnosti ne upućuju na istinitost njihovih iskaza. Međutim, njihove iskaze potvrđuju i drugi svjedoci, HD, ZD i LD, koji nisu zainteresirani za ishod ovog postupka, a čiji iskazi su jasni i nedvosmisleni koje sud u cijelosti prihvaća. Iskaz svjedokinje ČD i svjedoka UD sud posebno nije cijenio jer isti nisu imali neposredna saznanja o predmetu spora.

25. S druge strane, tuženik u ovom postupku nije dokazao da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari (sječu stabala) jer isti osim njegovog iskaza, koje ovaj sud ne prihvaća jer je isti u suprotnosti sa iskazom tužitelja i saslušanih svjedoka kojima je sud u cijelosti povjerovao, nije pružio niti jedan adekvatan dokaz kojim bi potkrijepio svoju tvrdnju.

26. U konkretnom slučaju tužitelj je dokazao čin uznemiravanja tj. da su doista učinjene radnje kojim se uznemirava njegovo pravo vlasništva predmetne nekretnine a koje uznemiravanje je počinio tuženik, slijedom čega je primjenom odredbe članka 167. ZVDSP sud odlučio kao u točki I. izreke presude.

27. Odredbom članka 167. stavak 3. ZVDSP je propisano da kada je uznemiravanjem prouzročena šteta vlasniku, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete. Imajući u vidu da je visina štete u iznosu od 331,81 euro / 2.500,00 kuna učinjena nespornom na ročištu održanom 20. lipnja 2022., te imajući u vidu da je tužitelj upisan kao vlasnik predmetne čestice kč. br. [katastarska čestica] Bernadovka Šuma površine 12910 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina], valjalo je tužitelju u cijelosti dosuditi iznos štete. Na navedeni iznos naknade štete valjalo je dosuditi zatezne kamate od dana presuđenja do isplate (točka II. i III. izreke), u smislu odredbe članka 1086. i članka 1089. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15).

28. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP, dok je visina naknade troškova za rad odvjetnika utvrđena temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23 – dalje: Tarifa) prema zahtjevu tužitelja za naknadom troškova postupka (list 183 spisa) i vrijednosti predmeta spora koji je naznačen u tužbi (1.327,23 eura).

28.1. S obzirom da je tuženik u cijelosti izgubio spor to isti nema pravo na naknadu troškova postupka, već je isti u obvezi naknaditi troškove tužitelju.

28.2. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe od 27. rujna 2019. prema Tbr. 7/1 Tarife od 100 bodova, trošak pristupa na ročište 10. veljače 2021., 20. lipnja 2022., 16. rujna 2024., 5. studenoga 2024., 12. svibnja 2025. i 1. listopada 2025. prema Tbr. 9/1 Tarife od po 100 bodova, trošak pristupa na ročište 26. travnja 2022. prema Tbr. 9/5 od 25 bodova, trošak pristupa na ročište 14. studenoga 2025. prema Tbr. 9/2 Tarife od 50 bodova, te trošak pristupa na očevid prema Tbr. 9/7 od 100 bodova, odnosno ukupno 875 bodova. Cijeneći da je vrijednost jednog boda 2,00 eura u trenutku donošenja odluke o trošku za sve radnje u postupku, tužitelju je valjalo priznati trošak u iznosu od 1.750,00 eura, uvećan za porez na dodanu vrijednost prema Tbr. 46. Tarife što je sveukupno 2.187,50 eura.

28.3. Tužitelju nije priznat trošak pristupa na ročište 14. studenoga 2025. u iznosu od 250,00 eura, nego u iznosu od 125,00 eura (Tbr. 9/2 Tarife) temeljem odredbe članka 155. stavak 2. ZPP.

28.4. Odluka o zateznim kamatama na dosuđeni parnični trošak temelji se na odredbi članka 151. stavak 3. ZPP koji se sukladno odredbi članka 107. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 80/22) primjenjuje i na postupke pokrenute i prije stupanja na snagu istog, a u visini odrečenoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23), a teku od 14. studenoga 2025. kao dana presuđenja pa do isplate (točka IV. izreke presude).

Velika Gorica, 14. studenoga 2025.

Sutkinja:

Ileana Bebek

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (članak 335. stavak 9. ZPP).