REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PAZINU
Stalna služba u Poreču - Parenzo
Turistička ulica 2
52440 Poreč-Parenzo
Posl. br. Ovr-776/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu toga suda Alenu Barbiću, kao sucu pojedincu, na prijedlog sudske savjetnice Ivane Liović, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Grada Poreča-Parenzo, OIB 41303906494, iz Poreča, Obala Maršala Tita 5a, protiv ovršenice FG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Nedibu Toromanoviću, odvjetniku iz Poreča, radi naplate, 14. studenog 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenice za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava ovrhovoditelju.
Obrazloženje
1. Ovršenica je dana 5. studenog 2025. podnijela prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava s računa ovršenice. U svom podnesku navodi da je dana 26.10.2025. uvidom u stanje na računu slučajno vidjela da joj je blokiran račun odnosno da su joj zaplijenjena sredstva na računu u iznosu od 6.630,00 eura. Drugi dan, 27.10.2025. da je otišla do FINE provjeriti što se dogodilo. Prilikom izvršenog uvida u Finin očevidnik o redoslijedu plaćanja, ovršenica je utvrdila da je zahtjev za izravnu naplatu podnesen od strane ovrhovoditelja i to radi naplate tražbine na temelju rješenja Grada Poreča-Parenzo, Upravnog odjela za komunalni sustav, Odsjeka za komunalno i prometno redarstvo, Odjeljka za komunalno redarstvo, klasa: UP/I-363-04/25-01/03, urbroj: 2163-6-05/29-25-2 od dana 13.03.2025. Radi se o ispravi prema čl. 209. st 1. Ovršnog zakona. Da je navedeno rješenje postalo izvršno dana 01.04.2025. ovršenica da je saznala tek kada je primila zahtjev za izravnu naplatu budući da je uz taj zahtjev priloženo sporno rješenje. Međutim, to rješenje da joj nikada nije dostavljeno. Naime, ovrhovoditelj da nije prilikom vršenja dostave ovršenici pazio da je doista ovršenica primila pismeno. Ovršenica da nije nikada potpisala dostavnicu za preuzimanje pismena. Zbog svega navedenog, da je ovršenica podnijela i kaznenu prijavu Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj postaji Poreč. U konkretnom slučaju, da se ne može govoriti o urednoj dostavi spornog rješenja ovršenici pa prema tome ni o početku tijeka i proteku roka za ispunjenje obveze iz donesenog rješenja. Sasvim da je jasno da rješenje nije moglo postati izvršno jer je bitan uvjet za stjecanje izvršnosti pravilna i zakonita dostava stranci. Upravo iz tih razloga i radi zaštite prava ovršenice da je bila primorana podnijeti ovrhovoditelju žalbu zajedno sa zahtjevom za ukidanjem klauzule izvršnosti iskazane na rješenju ovrhovoditelja. Budući da je ovrhovoditelj donio rješenje koje je steklo svojstvo izvršnosti dana 01.04.2025., ovršenica je primorana zatražiti sudsku zaštitu i u vidu odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava te proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Naime, čl. 65. Ovršnog zakona koji se primjenjuje na čl. 210. istog zakona propisano je da: "Na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga zakona, ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojem mu je to rješenje doneseno." Kao što je ovršenica navela ona da je zajedno sa zahtjevom za ukidanjem klauzule izvršnosti podnijela žalbu protiv spornog rješenja. S druge strane, ovršenica je osoba starije životne dobi, umirovljenica te ne ostvaruje visoku mirovinu pa bi joj zapljena sredstava predstavljala ozbiljan egzistencijalni problem te bi ista na taj način pretrpjela znatnu imovinsku štetu. Osim toga, čl. 50. Ovršnog zakona koji se također primjenjuje na čl. 210. istog zakona propisano je da: "Protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu, ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti, ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka." Naime, da isprava na temelju koje je podnesen zahtjev za izravnu naplatu nije stekla svojstvo izvršnosti i to iz razloga što je ovršenici bilo onemogućeno da sudjeluje u postupku zbog neuredne dostave pa se shodno tome predlaže sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Osim toga, budući da će zaplijenjena sredstva FINA prenijeti na račun ovrhovoditelja protekom roka od 60 dana od dana zaplijene, radi žurnosti u donošenju rješenja o odgodi prijenosa, uljudno se moli sud da sukladno odredbi čl. 65. st. 2. Ovršnog zakona donese odluku bez da se ovrhovoditelju u tom dijelu dostavlja prijedlog na očitovanje. Slijedom svega navedenog, sukladno čl. 209. i 210. Ovršnog zakona u svezi s čl. 65. do 71. i čl. 50. i 53. Ovršnog zakona, predlaže se sudu donijeti rješenje da Financijska agenciji odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava s računa ovršenice.
2. Odredbom čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku u vezi čl. 21. Ovršnog zakona propisano je da sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.
3. Prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe zbog razloga hitnosti, a sukladno odredbi čl. 65. st. 2. Ovršnog zakona nije dostavljen na očitovanje ovrhovoditelju.
4. Prijedlog za odgodu ovrhe nije osnovan.
5. Prema čl. 210. st. 1. OZ-a nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine, ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.
6. Uvjeti za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika propisani su u čl. 65. OZ-a. Naime, za takvu odgodu potrebno je da su kumulativno ispunjene dvije pretpostavke i to da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje te jedna od pretpostavki taksativno određenih okolnosti propisanih čl. 65. st. 1. toč. 1-11 OZ-a. Navedene pretpostavke opravdavaju odgodu ovrhe, pri čemu je na ovršeniku da dokaže postojanje neke od predviđenih okolnosti.
7. Ovršenica je podnijela prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava u kojem je u bitnom navela da je ovrhovoditelj podnio zahtjev za izravnu naplatu Financijskoj agenciji, odnosno da isprava na temelju koje je podnesen zahtjev nije stekla svojstvo izvršnosti, budući da ovršenica nikada nije potpisala dostavnicu za preuzimanje pismena pa je i iz tog razloga podnijela kaznenu prijavu Ministarstvu unutarnjih poslova. Ovršenica u svom prijedlogu navodi da je starije životne dobi, umirovljenica te da ne ostvaruje visoku mirovinu pa bi joj zapljena sredstava predstavljala ozbiljan egzistencijalni problem te da bi na taj način pretrpjela znatnu imovinsku štetu. Što se tiče pozivanja ovršenice da bi pretrpjela znatnu imovinsku štetu, to nije dovoljno za prihvaćanje njezinog zahtjeva. Naime, za prihvaćanje njenog zahtjeva bilo bi nužno da ista učini vjerojatnim da joj prijeti nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, na što se ista ne poziva.
S druge strane, sve i da se ista poziva da joj prijeti nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, za takvo što bi trebala konkretizirati zašto bi ta šteta bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva. Naime, osim objektivnog elementa (mogućnosti da zbog određenih činjenica nastupi šteta) koji mora biti ispunjen da bi se moglo govoriti o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, nenadoknadiva i teško nadoknadiva šteta ima i svoju subjektivnu dimenziju, koja se vezuje za ovrhovoditelja, a koja traži da s obzirom na položaj i imovinske prilike (materijalne mogućnosti) ovrhovoditelja nije realno očekivati da će ovrhovoditelj štetu moći naknaditi u cijelosti ili barem u pretežitom dijelu. Ovršenica, pak, niti uopćeno ne upućuje na takvu materijalnu situaciju kod ovrhovoditelja, niti za to predlaže dokaze, pa sud ne nalazi ni na razini vjerojatnosti, da ovršenici prijeti upravo nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta.
8. Slijedom navedenog, nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a, pa je valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Poreču-Parenzo 14. studenog 2025.
S u d a c
Alen Barbić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od osam dana od dostave rješenja.
DNA
- ovršenici p.p.
