Posl. broj P-1966/2022.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sucu toga suda Katarini Heinrich, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja: RC iz [adresa], Bol, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, protiv tuženika: ad 1. EC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] 21420 Bol, ad 2. EC R, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad 3. EC ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad 4. EC GC mlt, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], ad 5. EC jelena mlt, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženi ad 3. do 5. zastupani po OD Budimir i partneri iz Splita, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretninama, nakon glavne javne rasprave zaključene dana 15. listopada 2025. godine, u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja odvjetnika Vinka Fabjanovića iz Supetra, tuženika ad 1. i ad 2. osobno te punomoćnika tuženika ad 3. -5. odvjetnika Marina Budimira, dana 14. studenog 2025. godine, donio je i objavio

p r e s u d u

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„ Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 1301 te čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 1351, sve k. o. [katastarska općina], fizičkom diobom/parcelacijom istih nekretnina, sukladno nespornim suvlasničkim udjelima, a sve prema Diobenom elaboratu izrađenom od strane, potvrđenom od strane Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju SDŽ, Ispostava Supetar, od, klasa-urbroj, te područnog ureda za katastar Split, Ispostava Supetar."

II. Nalaže se tužitelju da tuženicima naknadi parnični trošak u iznosu od 1.500,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je na predmetnim nekretninama označenim kao čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 1301 te čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 1351, sve k. o. [katastarska općina], uknjižen tužitelj za veći suvlasnički udio, dok su tuženici uknjiženi za manji suvlasnički udio, te da tuženici, bez ikakvog valjanog razloga već godinama priječe diobu suvlasničke zajednice koja u naravi predstavlja odvojene zasebne cjeline kuće i dvora, u [adresa], u stvarnom vlasništvu tužitelja, dok tuženici imaju svoj zasebno određeni dio istih nekretnina. Kako tužitelju više ne odgovora suvlasnička zajednica sa tuženicima, predlaže se kao u izreci presude.

2. Tuženici ad 3.-5. u odgovoru na tužbu istoj su se usprotivili u cijelosti.

3. U dokaznom postupku pregledana je dokumentacija u spisu i to: zk izvadci, izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju te vještaka za graditeljstvo, koji su izradili pisane nalaze vještačenja, te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja RC te tužene ad 3. ŠC.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Odredba čl 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja. Ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

6. Uvidom u zk izvadak za predmetne nekretnine utvrđeno je da su čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjižene na tužitelja RC za 2/3 dijela te tuženika za 1/3 dijela ( svaki za po 1/15 dijela ). Čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjižena je na tužitelja RC za cijelo, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjižena je na tužitelja za 1/3 plus 1 / 2 dijela, dok su na preostalom suvlasničkom dijelu uknjiženi tuženici svaki za po 1/30 dijela.

7. Na očevidu na licu mjesta stranke su se suglasile o tome da bi predmet razvrgnuća trebale biti i čest. zem. [katastarska čestica], obzirom da su iste u sastavu kompleksa koji je u suposjedu stranaka. U nalazu i mišljenju vještaka za geodeziju Dražena Bušića, od dana 1. listopada 2024. godine, navodi se :

- čest. zgr. [katastarska čestica], ( uknjižena na tužitelja RC za 2/3 dijela te tuženika za 1/3 dijela ), ukupne površine u katastru od 173 m2, u naravi zapadno krilo stambene građevine, anagrafske oznake [adresa], visine razizemlje + visoko prizemlje + stambeno potkrovlje, pomoćna građevina ( dimna kuhinja) uz zapadno pročelje spomenute stambene građevine.

- čest. zgr. [katastarska čestica] (uknjižena na tužitelja RC za cijelo ), ukupne površine prema upisu u katastru od 160 m2, u naravi istočno krilo stambene građevine, anagrafske oznake [adresa], visine razizemlje + visoko prizemlje + stambeno potkrovlje na čijoj je krovnoj ploči otvorena terasa a položena je jugoistočno od prije spomenute stambene građevine, dvorište sa njezine južne strane, dvije manje pomoćne građevine ( spremišta ), vanjski kamin te neuređeno dvorište na sjevernom dijelu čestice.

- čest. zgr. [katastarska čestica] ( uknjižene na tužitelja RC za 2/3 dijela te tuženika za 1/3 dijela ), površine prema upisu u katastru od 25 m2,

- čest. zgr. [katastarska čestica] ( uknjižena na tužitelja RC za 1/3+1/2 dijela, te na preostalom dijelu na tuženicima ) površine prema upisu u katastru od 45 m2, u naravi pristupni put sa javnog puta na jugu.

7.1. Stranke nisu prigovarale nalazima vještaka za geodeziju i graditeljstvo s tim da je tužitelj na ročištu 15.10.25.g. posebno istakao da se protivi tome da bi bilo tko od tuženika imao pravo na konobu, dok su tuženici naveli da su konobu njihovi prednici oduvijek zajednički koristili.

8. Člankom 47.ZV-a propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća. Odredbom čl. 48.ZV-a propisano je da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava. Pravo na razvrgnuće ostvarivat će suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno. Kad se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako zakon ne određuje drukčije.

9. Odredbom čl. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima definirano je da su nekretnine čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ako zakonom nije drukčije određeno. Člankom 9. ZV-a propisano je da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. Ukoliko postoji više nekretnina na određenoj zemljišnoj čestici, vlasništvo nad istima određuje se kao etažno vlasništvo. U tom slučaju vlasnici etaža su zapravo vlasnici određenih dijelova zemljišta. Koliki udio ima koji vlasnik određeno je prema slijedećem: Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine može proizaći i biti uspostavljeno samo na suvlasničkom dijelu nekretnine koji je barem toliko velik da odgovara odnosu korisne vrijednosti toga samostalnoga dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine (odgovarajući suvlasnički dio). Prema tome, ukoliko jedan vlasnik ima nekretninu koja u odnosu na ostale nekretnine na istoj čestici ima 50 % vrijednosti, isti će vlasnik biti vlasnik i 50 % same čestice.

10. Odredbom čl. 67. ZV-a propisano je vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija. Među druge samostalne prostorije spadaju osobito samostalne poslovne prostorije, samostalne garaže ili jasno omeđena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila. Uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasništvo posebnoga dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. Da bi se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine moglo protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, on treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio. Glede sporednih dijelova na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari. Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički, ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenoga posebnoga dijela nekretnine; u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenoga posebnoga dijela. Niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnoga dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasništva posebnoga dijela. Vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela. Potvrdu iz stavka 3. ovoga članka može zamijeniti uporabna dozvola iz koje je razvidno da je zgrada izgrađena sukladno planu posebnih dijelova nekretnine, potvrđenim građevinskom dozvolom da ti posebni dijelovi predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu.

11. Članak 74. propisuje da se pitanje je li suvlasnički dio nekretnine one osobe koja zahtijeva uspostavu vlasništva na nekom određenom posebnom dijelu nekretnine za to odgovarajući, prosuđuje prema tome je li taj suvlasnički dio u odnosu prema vlasništvu cijele nekretnine jednak ili veći od odnosa korisne vrijednosti stana, odnosno druge samostalne prostorije glede koje se traži uspostava vlasništva posebnoga dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine.

12. Iznimno, ako su suvlasnici nekretnine suglasno odlučili da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, uzima se da je taj suvlasnički dio odgovarajući dio, pa tada pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava svih suvlasnika o toj njihovoj odluci.

13. Obzirom na odredbu čl. 9. ZV-a, koja propisuje da ukoliko postoji više nekretnina na određenoj zemljišnoj čestici, kao što je u konkretnom slučaju, vlasništvo nad istima određuje se kao etažno vlasništvo.

14. Iz priloženih zk izvadaka proizlazi da je tužitelj uknjižen kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo, ( a koji zemljišnoknjižni upis tuženici osporavaju smatrajući da su i oni vlasnici navedene nekretnine za određeni udio ) koja nekretnina čini jedinstvenu cjelinu sa svim ostalim nekretninama koje su predmet razvrgnuća a kojih su suvlasnici stranke u različitim suvlasničkim omjerima.

15. U svom iskazu tužitelj RC, pok. GC, naveo je da je u cijelosti suglasan sa površinama koje su označene u nalazu vještaka za geodeziju a koje bi dijelom pripale njemu a drugim dijelom tuženicima. Suglasan je također da čest. zgr. [katastarska čestica] u naravi put pripadne tužitelju i tuženicima svakome za ½ dijela. Također mali vrt označen kao 664/3 trebao bi u cijelosti pripasti njemu kao i konoba u prizemlju kuće koja se nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica]. Upitan je li svaka od stranaka koristi svaki svoj dio kuće i na koji način tuženici pristupaju svome dijelu navodi kako svako od njih koristi svoj dio kuće s time da tuženici u svoj dio kuće pristupaju stepeništem koje vodi do ulaza do stražnje strane kuće.

15.1. Tužena ad 3. ŠC, pok. E, navela je da je suglasna da čest. zgr. [katastarska čestica] u naravi put pripadne svakoj od stranaka za ½ dijela, nadalje da se na čest. zgr. [katastarska čestica] vrt, nalazi septička jama tuženika, međutim da je istina je tužitelj oduvijek koristio tu česticu. Nadalje, navodi kako je točno da tuženici u njihov dio kuće ulaze stepeništem koje ide do ulaza iza kuće za razliku od tužitelja čiji je ulaz s prednje strane kuće. Obzirom na konobu za koju tužitelj traži da se utvrdi vlasnikom za cijelo, navodi da je njen pok. suprug LC zajedno s tužiteljem koristio tu konobu, imao je na to pravo, i da je živ vjerojatno bi je i dalje bio koristio.

16. Na ročištu održanom dana 15. listopada 2025. godine punomoćnik tuženika naveo je da je predmetna konoba za koju tužitelj traži da mu pripadne u cijelosti, oduvijek bila zajednički korištena od strane njihovih prednika. Nadalje, da je na čest. zgr. [katastarska čestica] tužitelj upisan za cijelo, a da ta čestica u naravi predstavlja istočnu polovinu kuće u kojoj je stan na prvom katu i visokom potkrovlju u vlasništvu tuženika kao nasljednika pok. LC, što da između stranaka nije sporno. Također da je na čest. zgr. [katastarska čestica] tužitelj upisan za 5/6 dijela prava vlasništva, a da je takav upis nastao isključivo iz razloga što je do 2021. godine, na tim nekretninama bio uknjižen SC, a tužitelj je bez znanja tuženika, pribavio izjave nasljednika tadašnjeg zk vlasnika, te se na temelju tih izjava i rješenja o nasljeđivanju iza svog oca, uknjižio kao vlasnik. Ističe kako je stvarni vlasnik predmetnih nekretnina bio zajednički prednik stranaka i to pok. GC čiji nasljednici su djed tuženika ZC za 1/3, te JC djed tužitelja za 2/3 dijela, slijedom čega je zk vlasništvo koje je bilo upisano na UC trebalo biti upisano na tužitelja za 2/3, a tuženike zajedno za 1/3 kao što je to i na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica]. Dodaje kako je tužitelj tim istim izjavama nasljednika Brhanović UC, prenio na svoje ime i to za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] koja predstavlja okućnicu predmetne kuće i nalazi se s njezine južne strane, a koja nije predmet ovog postupka.

17. Uzimajući u obzir sve citirane zakonske odredbe kojima se reguliraju pretpostavke za razvrgnuće suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva, koji je u konkretnom slučaju jedini mogući način razvrgnuća suvlasničke zajednice, a za koji način razvrgnuća zajednice nisu ispunjene zakonske pretpostavke, niti je tužitelj poduzeo potrebne pravne radnje, kako bi ostvario te zakonske pretpostavke, tužbeni zahtjev odbijen je u cijelosti.

18. Temeljem čl. 154. i 155. ZPP-a tuženicima ad 3.-5. je priznat trošak zastupanja po punomoćniku, temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to: sastav odgovora na tužbu, pristup na ročišta 27.2.2024.g., 2.5.2024.g., 9.12.2024.g., te 15.10.2025.g., sve po 100 bodova, ukupno 500 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, iznosi 1.000,00 EUR, uvećano za 20% na ime zastupanja više stranaka, što iznosi 200,00 EUR, plus 300,00 EUR na ime 25% PDV- a, ukupno 1.500,00 EUR, zbog čega je odlučeno kao u izreci presude pod točkom II.

U Supetru, dana 14. studenog 2025. godine

Sutkinja

Katarina Heinrich

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave presude. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Splitu. Odluka kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka čl. 354. st. 2. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud neće dostavljati presudu prema odredbama Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 25/13) o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).

Dostaviti:

1. odvj. Dean Rahan, Supetar

2. tuženici ad 1.,2. osobno

3. OD Budimir i partneri, Split