Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Žrtava fašizma 7

    Rijeka

    Poslovni broj: K-311/2023-23

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, po sucu Grgi Komadini kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Jelene Crnčan kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika SZ zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 – dalje: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci broj: KO- DO-191/2023 od 8. ožujka 2023., nakon održane javne rasprave zaključene 12. studenoga 2025. u prisutnosti zamjenika Općinske državne odvjetnice u Rijeci, Damira Gosića, okrivljenika SZ te njegove braniteljice Maje Vidmar, odvjetnice iz Delnica, dana 14. studenoga 2025. izrekao je i javno objavivši

    p r e s u d i o  j e

    I. Okrivljenik SZ, OIB [osobni identifikacijski broj], sina ŠZ, r. ŠZ i HZ, rođen **.**.1984. u [adresa], državljanin RH, programer, zaposlen u TD Web tvornica d.o.o., sa mjesečnim primanjima od oko 900,00 eura, vlasnik obiteljske kuće na adresi stanovanja, u izvanbračnoj zajednici, otac jednog mlt. djeteta, pismen, VSS, sa završenim Tehničkim veleučilištem u Zagrebu, s prebivalištem u [adresa], neosuđivan, na slobodi,

    k r i v  j e

    što je

    26. listopada 2022. oko 09,55 sati, u Malinskoj-Dubašnici, upravljao osobnim vozilom marke «Hyundai», registarske oznake [registarska oznaka], državnom cestom 104 u smjeru istoka, dolaskom na raskrižje s državnom cestom 102, iako svjestan da takvom vožnjom može ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu i pristajući na to, protivno odredbi čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propustio postupiti sukladno postavljenom prometnom znaku «STOP» te zaustaviti vozilo da bi propustio sva druga vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska, već je vozilom ušao u raskrižje s namjerom skretanja u lijevo oduzevši prednost vozilu marke Renault reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala CZ krećući se kolnikom državne ceste 102 u smjeru juga udarivši u prednji desni bočni dio istog vozila, uslijed čega dolazi do nekontroliranog kretanja vozila marke Renault reg. oznake [registarska oznaka] koje udara u prednji lijevi bočni dio vozila marke Hyundai reg. oznake [registarska oznaka] i prednji dio vozila marke WV reg. oznake [registarska oznaka], u kojem srazu je vozačica CZ zadobila kompresivni prijelom I slabinskog kralješka, a koja ozljeda je teške naravi,

    dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

    čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano i kažnjivo po članku 227. stavku 1. KZ/11

    pa se okrivljenik SZ temeljem članka 227. stavka 1. KZ/11

    o s u đ u j e

    kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci.

    II. Na temelju članka 56. stavka 1., 2. i 3. KZ/11 okrivljeniku SZ se izriče

    uvjetna osuda

    na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

    III. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 1. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13,145/13,152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 – dalje: ZKP/08) nalaže se okrivljeniku SZ podmiriti trošak kaznenog postupka koji se odnosi na trošak prometnog vještačenja u iznosu od 982,75 (devetsto osamdeset i dva eura i sedamdeset i pet centi), trošak sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 360,50 eura (tristo šezdeset eura i pedeset centi), trošak tumača za svjedoka u iznosu od 39,82 eura (trideset i devet eura i osamdeset i dva centa) te paušalnu svotu u iznosu od 300,00 eura (tristo eura) u roku od 15 (petnaest) dana u korist Državnog proračuna.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci (dalje: ODO) uvodno naznačenom optužnicom teretilo je okrivljenika SZ zbog počinjenja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. KZ/11 u svemu činjenično i pravno pobliže opisanom u izreci presude.

    2. Na raspravi pozvan da se očituje o optužbi okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim.

    3. S obzirom na takvo očitovanje okrivljenika o krivnji sud je tijekom postupka izveo slijedeće dokaze: ispitani su kao svjedoci SZŽ (list 99 spisa), ZZ (list 100 ) te oštećenica CZ (list 100-101), provedeno je prometno-tehničko vještačenje (list 118-127) te ispitan vještak Goran Husinec, provedeno je sudsko-medicinsko vještačenje (list 131-136) te ispitan vještak Dražen Cuculić, reproducirana je snimka s DVD medija (list 32 spisa) te pročitani i pregledani zapisnik o očevidu (list 3), fotodokumentacija očevida (list 6-19), situacijski plan (list 20), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga i lijekova u organizmu za SZ (list 28), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga i lijekova u organizmu za CZ (list 29), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (list 33), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta ser. br. [serijski broj] (list 34), medicinska dokumentacija za CZ (list 35, 111-117 spisa), kvalifikacija ozljeda za CZ (list 36), dopis PP Krk od 19. rujna 2025. Na kraju postupka prije nego što je okrivljenik iznio svoju obranu, pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika, isti je iznio obranu, pročitan je izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika te zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 17. studenoga 2022. godine (list 21-24 spisa).

    4. U obrani koju je iznio na kraju postupka okrivljenik SZ je naveo da mu je žao zbog svega što se dogodilo. Žao mu je što nije ranije stupio u kontakt sa oštećenicom premda misli da se nisu ranije znali te je u međuvremenu stupio u kontakt s njom. Istaknuo bi da je njegov auto i kako se vidi sa snimke bio već za duljinu auta na cesti te da je on već vozilom prešao zaustavnu liniju i zaustavio se na početku glavne ceste kako bi mogao bolje vidjeti situaciju na cesti. Smatra da je raskršće tako izvedeno da se mora prijeći ta zaustavna linija da bi se bolje promotrilo raskršće. Raskršće da nije dobro izvedeno. Ne može reći zašto nije uočio vozilo oštećenice, da li se zamislio, a vidi se da nije izletio na cestu već da je udario bočno tako da je nije vidio. Žao mu je i drugih sudionika čija su vozila oštećena u ovoj prometnoj nesreći. On je oduzeo prednost, ali smatra da je oštećena bila vezana, da do ovoga postupka ne bi došlo te da bi bili sada na prekršajnom sudu. Ne može prihvatiti to da mu se stavlja na teret da je ovo djelo počinio sa namjerom. Često je u tom periodu prolazio tim raskršćem, bar 2-3 puta tjedno. Smatra da je uvijek potrebno na tome raskršću stati kako je on bio stao sa vozilom, preglednost vozila koja dolaze sa desne strane da je odlična, jer dolaze sa uzbrdice dok da je sa lijeve strane jako loša jer dolaze sa nizbrdice. Nekoliko znakova vertikalne signalizacije blokira pogled u lijevo i zato se vozilom treba izaći malo više. Na raskršću prije uključivanje u promet čekao je neko dulje vrijeme, ne može reći sa sigurnošću koliko te je propuštao vozila sa lijeve i desne strane. Na upit suda je odgovorio da ne može objasniti što se dogodilo, gledao je lijevo kako dolazi vozilo, to je vozilo propustio, potom je pogledao desno gdje su se sa te desne strane zaustavila vozila i nije ponovno pogledao lijevo pa je onda vozilo oštećene očito bilo iza toga vozila lijevo kojega je prvoga propustio.

    Prilikom prvog ispitivanja u policiji okrivljenik se branio šutnjom.

    5. Iz iskaza svjedoka SZŽ (list 99) slijedi u bitnome da je 26. listopada vozio u smjeru [adresa]. Na raskršću da se prestrojio u lijevu traku na skretanju za Valbisku. Ispred njega u toj traci da je bilo jedno vozilo koje je čekalo za skretanje. Vidio je da iz suprotnog smjera dolazi jedan bijeli auto koji nije brzo vozio, po njegovoj procjeni možda 50-60 km/h. Sunce je jako sijalo i bila je dobra vidljivost. Vidio je crveno vozilo koje je stajalo na stopu i koje se sa sporedne ceste trebalo uključiti na glavnu i ono da je krenulo upravo kada je vozilo bilo ispred njega. To crveno vozilo da je udarilo u bijelo vozilo, bijelo se odbilo te udarilo u vozilo koje je bilo ispred njegova, a to vozilo je onda udarilo njegovo vozilo. Nakon što su svjedoku predočene fotografije i zapisnik o očevidu sa lista 10 spisa pokazuje da je njegovo vozilo crni Volkswagen te se ispravlja i navodi da nije bila riječ o bijelom vozilu već o sivom. To sivo vozilo da je izravno udarilo u njegovo vozilo. Na situacijskom planu na listu 20 spisa svjedok je pokazao da je njegovo vozilo označeno pod brojem 4. Crveno vozilo se bilo zaustavilo na stopu prije nego se počelo uključivati na glavnu cestu. Njemu sunce nije smetalo jer mu je bilo iza leđa. Često da vozi tom prometnicom i koliko mu je poznato na tom raskršću se često dešavaju prometne nesreće, to je „crna točka“. Cesta se u smjeru Rijeke spušta, a iz smjera pozicije gdje je bilo crveno vozilo, rekao bi da se iz smjera Rijeke vozilo može uočiti na 150 m udaljenosti. Nakon nesreće vozačica vozila koje je udarilo u njegovo vozilo je krvarila u licu, samostalno je izašla iz vozila, misli da je bila okrvavljena od zračnog jastuka, misli da je bila vezana, ali ne može sa sigurnošću reći.

    6. Iz iskaza svjedoka ZZ (list 100) slijedi da je 26. listopada 2022. godine dolazio iz smjera Krka sa svojim vozilom Hyundai i20 i na raskršću da se prestrojio da bi skrenuo prema Valbiski. Čekao je da prođu vozila iz suprotnog smjera te je prema njemu iz suprotnog smjera dolazilo sivo odnosno srebrno vozilo. Crveno vozilo je stajalo na stopu i htjelo se uključiti po njegovoj pretpostavci u lijevo prema Rijeci. Odjednom je krenulo i udarilo u to sivo vozilo. Sivo vozilo se zaneslo, okrznulo njegovo vozilo i udarilo u vozilo iza njega. Gospođa da je iz sivog auta izašla, ne zna kome je rekao da zove hitnu i policiju te su oni vrlo brzo došli. Vidljivost da je bila fenomenalna taj dan. Kako je prilazio vidio je crveni auto kako je već izašao van i da se pokušava uključiti u promet i pomislio je: „kamo ćeš ti, prvo moram ja skrenuti“. Srebrni auto da se pojavio kada je svjedok stao na poziciju za skretanje, a vidio ga je negdje 70-ak metara prije skretanja. Tamo da se znaju često događati nesreće jer ljudi ne poštuju ograničenje od 60km/h i vozila koja se pokušavaju uključiti iz smjera Valbiske vrlo često ulete u raskršće. Nije vidio da li je oštećenica iz srebrnog vozila bila vezana.

    7. Iz iskaza oštećenice CZ koja je ispitana kao svjedok (list 100-101) koja je ostala pri ranijem iskazu danom u policiji, slijedi da je 26. listopada 2022. između 9,00 i 10,00 sati se vraćala iz Crikvenice i kretala se glavnom cestom u smjeru Krka. Na cesti da je bilo dosta prometa u oba smjera te da se kretala brzinom od oko 60 km/h. Kada je došla u blizinu raskrižja sa cestom koja vodi prema trajektnom pristaništu Valbiska u jednom trenutku da je osjetila udar u vozilo sa desne strane, potom još dva udarca, nakon čega pred očima da joj se sve zabijelilo. Kada je došla sebi vidjela je da su se aktivirali zračni jastuci, nakon čega je izašla iz vozila. Htjela je zvati policiju, ali su neki ljudi rekli da su oni već zvali hitnu pomoć i policiju. Nedugo nakon toga da je vozilom hitne pomoći prevezena u KBC Rijeka. Dodatno je na raspravi iskazala da je udarac prvo osjetila na suvozačeva vrata. Ostale udarce da je osjetila kako se njeno vozilo zaneslo i udarilo u druga vozila, a sve uslijed tog prvog udarca. Kretala se brzinom od 50-60 km/h jer je nakon tog raskršća zavoj kada se ide iz smjera Rijeke prema Krku. Raskršće je na ravnom. Nije uočila kada ju je drugo vozilo udarilo, samo da je čula jak udarac. Bila je vezana sigurnosnim pojasom. Iz vozila je sama izašla. Sjeća se da joj je netko pomogao otvoriti vrata. Pretrpjela je prijelom kralješka, nosne kosti, rez na arkadi te je imala plavice na koljenima te trag od pojasa i dobila je za nositi ortozu 8 tjedana. Što se tiče posljedica da nema neke trajne posljedice osim što je zna boljeti kralježnica dok sjedi i ne može dugo sjediti, bila je na fizikalnoj terapiji, a za daljnje da su joj preporučili da se javi po potrebi. Vozilo još da vozi, ali samo po Krku. Nije sigurna da li je u njenoj traci ispred bilo vozila, misli da je možda bilo jedno. Kada je prilazila raskršću ispred nje da nije bilo niti jedno vozilo nego nakon raskršća. Nije bila zadržana na bolničkom liječenju, dva puta da su radili CT glave jer su sumnjali na krvarenje, ali to nije bio slučaj. Bila je više puta kod okulista, kod traumatologa i na maksilofacijalnoj kirurgiji. Nos da nije bilo potrebno operirati. Okrivljenik da ju nakon nesreće nije niti jednom kontaktirao, što da joj je bilo krivo jer da mu zna roditelje i bili su joj pacijenti dok je radila u privatnoj klinici. Ne želi sudjelovati u postupku kao oštećenik jer je sva prava ostvarila preko osiguranja.

    8. Iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke Gorana Husineca (list 118-127) slijedi da se prometna nezgoda dogodila na raskrižju DC102 i DC104 na otoku Krku. Hyundai i 30 se priključivao na glavnu cestu DC102 sa ceste DC104 koja je sporedna i koja na tom priključenju ima znak "STOP" sa zaustavnom crtom. Tom prilikom Hyundai i30 nije ustupio prvenstvo prolaska Renaultu Cliu koji se kretao kolnikom DC102 iz pravca Šmrike u pravcu Jurandvora, odnosno iz perspektive Hyundaija i30 sa lijeva na desno. Kontakt se dogodio prednjim dijelom Hyundaija i30 i prednjeg bočnog desnog dijela Renaulta koji mu je dolazio s lijeva na desno. Uslijed kontakta Renault je nastavio kretnju te je naletio prednjim dijelom na ususretni Hyundai (tamno-sive boje), a potom i na Volskwagen Passat koji su se kretali u suprotnom smjeru od Renaulta. Hyundai i30 je do mjesta sudara iz zaustavljenog položaja došao na putu od oko 2 metra pri čemu je ostvario brzinu od oko 5 km/h. Renault se prije sudara kretao brzinom od oko 54 km/h što je dozvoljena brzina. Prema položaju tijela nakon sudara vidljivo je da vozačica nije bila vezana sigurnosnim pojasom. Okrivljenik je mogao pogledom u lijevo uočiti kako mu se približava Renault te pričekati da on prođe. Vozačica Renaulta nije imala vremena niti početi kočiti od trenutka kada je okrivljeni vozilom ušao na glavnu cestu. Zaključno mišljenje vještaka je da je okrivljeni krenuo na glavnu cestu te nakon oko 2m vožnje naletio na vozilo drugo sudionika. Okrivljeni je mogao vidjeti kako mu se približava vozilo Renault. Vozačica Renaulta nije mogla zaustaviti vozilo do mjesta sudara jer je opasna situacija trajala oko jedne sekunde. Zračni jastuci na Renaultu su se aktivirali tek nakon prvog sudara.

    8.1. Dodatno je vještak na raspravi iskazao da se radi o klasičnom oduzimanju prednosti na način da je okrivljenik sa sporedne ceste se uključio na glavnu cestu te je na glavnoj cesti udario u drugo vozilo koje se kretalo po glavnoj cesti. U predmetnom spisu ima video zapis automobila koji se kretao iza vozila drugog sudionika te se vrlo jasno iz video zapisa vidi tijek odigravanja štetnog događaja. Obveza je okrivljenog bila propustiti sve sudionike koji se kreću glavnim cestom te se onda uključiti na istu. Sa sporedne ceste je postojao znak vertikalne prometne signalizacije "Stop" i horizontalna prometna signalizacija odnosno tlocrtna signalizacija na kolniku "Stop". U vrijeme nastanka štetnog događaja uvjeti za vožnju su bili idealni te je raskrižje bilo potpuno pregledno. Iz smjera kretanja oštećenice preglednost je bila preko 150 m. Iz snimke je vidljivo da okrivljenik na „stopu“ prije uključivanja u promet stoji najmanje 5-6 sekundi. Vjerojatno se fokusirao na auto iz kojega potječe snimka koji mu je prilazio s desna te nije primijetio vozilo oštećene koje je prilazilo sa lijeve strane. Na stranici 8 Nalaza vještaka se vide tri fotografije oštećenice u automobilu gdje se vidi da je njezino tijelo poletjelo naprijed desno, a što bi bilo nemoguće da je preko njezinog lijevog ramena i prsiju bio zavezan sigurnosni pojas. Postoje dvije vrste pojaseve koji su standardni i pirotehnički. Kod pirotehničkog pojasa se kod udara događa eksplozija te vozač bude povučen unazad. Standardni se zateže pri naglom povlačenju u desno. Bilo koji pojas da je bio, oštećena nije bila vezana. Ne postoji mogućnost da je bila neka druga vrsta pojaseva u vozilu te da je oštećena bila vezana.

    9. Iz sudsko-medicinskog vještačenja vještaka medicinske struke Dražena Cuculića (Iist 131-136) slijedi da su kod CZ pri liječnikom pregledu 26. listopada 2022. godine utvrđene ozljede: krvni podljev gornje i donje vjeđe desnog oka i manja otvorena rana desne obrve, krvni podljev lijeve podlaktice, prijelom vrška nosne kosti koje se svaka za sebe i u svom ukupnom djelovanju kvalificiraju kao tjelesna ozljeda (lake naravi). Kompresivni prijelom I slabinskog kralješka predstavlja tešku tjelesnu ozljedu zbog oštećenja funkcije važnog dijela tijela, neovisno o normalnom neurološkom nalazu. Oštećena je stradala kao vozačica osobnog vozila. Nakon udara u prednji desni bočni dio njenog vozila došlo je do polijetanja njenog tijela s vozačkog sjedala udesno, pri čemu je ozljede zadobila na desnom oku i u području vrška nosa, najvjerojatnije udarcem glavom o vjetrobransko staklo ispred suvozačkog sjedala. Što se tiče stabilnog kompresivnog prijeloma I slabinskog kralješka, nije moguće isključiti da bi se kod oštećene radilo o osteoporotičnom kompresijskom lomu slabinskog kralješka. Ovakav prijelom čest je kod žena tijekom postmenopauze, a mehanizam ozljede je obično minimalna fleksijska trauma. U konkretnom slučaju nije moguće u potpunosti isključiti uzročno-posljedičnu vezu s predmetnim prometnim udesom, s time da kod prosječne zdrave osobe mlađe ili srednje životne dobi vezane sigurnosnim pojasom, u predmetnoj nezgodi ne bi došlo ni do kakvih ozljeda torakolumbalnog segmenta kralježnice.

    9.1. Dodatno je vještak na raspravi iskazao da je osteporoza medicinski termin i postoji kao dijagnoza. Nije isključio da je ovakva okolnost prometne nezgode mogla dovesti do stabilnog kompresijskog preloma prvog slabinskog kralješka, a ne može isključiti mogućnost da je do toga došlo zbog prethodnog stanja kralješnice odnosno osteoporoze. Prijelom prvog slabinskog kralješka nije postojao prije predmetne prometne nesreće. Oštećenica nije imala taj prijelom prije, a što se tiče osteoporoze ona je mogla kod ovakve minimalne traume pogodovati lomu kralješka. I uz uvjet da je bila vezana sigurnosnim pojasom moguće je da bi došlo do prijeloma, takav slučaj je vještak imao u praksi. Sve ozljede koje su navedene u mišljenju utvrđene su u medicinskoj dokumentaciji pri inicijalnom pregledu pri hitnom traku i one su uzročno- posljedično vezane za prometnu nezgodu. Predmetne lake tjelesne ozlijede ne bi nastale u slučaju da je oštećena bila vezana sigurnosnim pojasom jer bi vezivanje sigurnosnim pojasom spriječilo polijetanje tijela u desnu stranu gdje su i lokalizirane ozlijede u području desnog oka. I u anamnezi je oštećena navela da je udarila glavom zbog čega je i desno oko bilo zatvoreno zbog hematoma, a i sašivena je otvorena rana desne obrve.

    10. DVD snimka medija medija (list 32 spisa) na koju se odnose zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (list 33) i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta ser. br. [serijski broj] (list 34), prikazuje snimku prometne nesreće, snimljene iz vozila svjedoka ZZ u trajanju od 2:37 min te snimka na 2:15 prikazuje trenutak udara crvenog vozila – osobnog automobila marke Hyundai u sivo vozilo – osobni automobil marke Renault.

    11. Iz zapisnika o očevidu (list 3), fotodokumentacije očevida (list 6-19) i situacijskog plana (list 20), slijedi da se odnose na prometnu nesreću od 26. listopada 2022. godine povodom dojave SZ. Kako je u postupku provedeno prometno vještačenje te je i vještak u svome nalazu analizirao ovu dokumentaciju sud će samo sumarno dodati da iz iste proizlazi da su osobe i vozila koji su sudjelovali u prometnoj nesreći ZZ sa vozilom sivi Hyundai registracije RI 6712L, TZ sa vozilom Volkswagen registracije B-AP1243, SZ sa vozilom crveni Hyundai registracije [registarska oznaka] te CZ sa sivim Renaultom registracije [registarska oznaka]. Fotodokumentacija očevida prikazuje mjesto nesreće te oštećenja na spomenutim vozilima.

    12. Iz zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga i lijekova u organizmu za SZ (list 28) te zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga i lijekova u organizmu za CZ (list 29) slijedi da niti jedno od njih nije bilo pod utjecajem alkohola.

    13. Iz medicinske dokumentacija za CZ (list 35, 111-117 spisa) slijedi da je KBC Rijeka, Objedinjeni hitni bolnički prijam, podnio prijavu policiji vezane za ozljede koje je CZ zadobila u prometnoj nesreći, a radi se o kompresivnoj frakturi L1, suspektnoj frakturi dna desne orbite, otvorenoj rani gornje vjeđe desno (list 35) Nadalje ista je liječena na Klinici za maksilofacijalnu kirurgiju te Klinici za oftalmologiju (list 112-117). Iz uvjerenja o kvalifikaciji ozljeda za CZ (list 36) proizlazi kao i iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke, da je kompresivni prijelom I. slabinskog kralješka teška tjelesna ozljeda.

    14. Iz dopisa Policijske postaje Krk od 19. rujna 2025. slijedi u bitnome da se od početka 2022. do 12. kolovoza 2025. godine na raskrižju državnih cesta 104 i 102 na području Općine Malinka-Dubašnica dogodilo ukupno 9 prometnih nesreća od čega 8 lakših i jedna teška. U 4 prometne nesreće okolnosti koje su prethodile su bile nepoštivanje prednosti prolaska.

    15. Iz izvatka iz kaznene evidencije za okrivljenika proizlazi da je isti kazneno neosuđivan. Iz izvatka prekršajne evidencije proizlazi da isti nije prekršajno kažnjavan.

    16. Ocjenom provedenih dokaza kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi te cijeneći obranu okrivljenika sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik SZ počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. KZ/11.

    17. Iz obrane okrivljenika proizlazi da on ne osporava dinamiku nastanka prometne nesreće u pogledu kretanja vozila te u bitnome smatra da se radi o loše izvedenom raskršću, da postoji i doprinos oštećenice jer nije bila vezana sigurnosnim pojasem, a pored toga osporava da bi kazneno djelo počinio s (neizravnom) namjerom. Također se osporava da bi oštećenica zadobila prijelom kralješka upravo u prometnoj nesreći (iz završnog govora braniteljice).

    18. Prema tome nije sporno, a kako proizlazi iz iskaza ispitanih svjedoka ŠZŽ, ZZ i oštećenice CZ, kao i nalaza i mišljenja vještaka prometne struke Gorana Husineca, iz DVD snimke vozila ZZ, iz zapisnika o očevidu, fotodokumentacije očevida i situacijskog plana, ali i iskaza samog okrivljenika SZ, da je do prometne nezgode došlo iz razloga što okrivljenik na raskršću državnih cesta 102 i 104 na području Općine Malinska- Dubašnica kada se kretao iz smjera trajektnog pristaništa Valbiska, sa sporedne ceste, nakon što je prije uključivanja na glavnu cestu stao na znaku „Stop“, nije propustio vozilo oštećenice CZ te je svojim vozilom Hyundai i30 registarske oznake [registarska oznaka] udario u njeno vozilo Renault Clio [registarska oznaka]. Tako iskazuje svjedok SZŽ koji se kritične zgode sa svojim vozilom Volkwsagen Passat (B- AP1243) nalazio u lijevoj traci na skretanju za Valbisku te je vidio kako je crveno vozilo kojim je upravljao okrivljeni stajalo na „stopu“ i koje se sa sporedne ceste trebalo uključiti na glavnu, krenulo upravo kada je vozilo oštećenice bilo ispred njega. To crveno vozilo je udarilo u vozilo oštećenice, koje se odbilo te udarilo u vozilo ZZ koje je bilo ispred vozila TZ, a to vozilo je onda udarilo njegovo vozilo. Ispred njega se sa vozilom (sivi) Hyundai registracije [registarska oznaka] nalazio ZZ koji iskazuje da je čekao da prođu vozila iz suprotnog smjera te je prema njemu iz suprotnog smjera dolazilo sivo odnosno srebrno vozilo kojim je upravljala CZ. Crveno vozilo je stajalo na „stopu“ i htjelo se uključiti po njegovoj pretpostavci u lijevo prema Rijeci. Odjednom je krenulo i udarilo u to sivo vozilo. Sivo vozilo se zaneslo, okrznulo njegovo vozilo i udarilo u vozilo iza njega. Oštećenica CZ navodi da se kretala glavnom cestom u smjeru brzinom od oko 60 km/h te kada je došla u blizinu raskrižja sa cestom koja vodi prema trajektnom pristaništu Valbiska u jednom trenutku da je osjetila udar u vozilo sa desne strane, potom još dva udarca, nakon čega pred očima da joj se sve zabijelilo. Iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke Gorana Husineca slijedi da se radi o klasičnom oduzimanju prednosti na način da se okrivljenik sa sporedne ceste uključio na glavnu cestu te je na glavnoj cesti udario u drugo vozilo koje se kretalo po glavnoj cesti. Obveza je okrivljenog bila propustiti sve sudionike koji se kreću glavnim cestom te se onda uključiti na istu. Sa sporedne ceste je postojao znak vertikalne prometne signalizacije "Stop" i horizontalna prometna signalizacija odnosno tlocrtna signalizacija na kolniku "Stop". U vrijeme nastanka štetnog događaja uvjeti za vožnju su bili idealni te je raskrižje bilo potpuno pregledno. Iz snimke je vidljivo da okrivljenik na stopu prije uključivanja u promet stoji najmanje 5-6 sekundi. Okrivljeni SZ u svojoj obrani navodi da je prije uključivanja u promet čekao neko dulje vrijeme te je propuštao vozila sa lijeve i desne strane. Ne može objasniti što se dogodilo, gledao je lijevo kako dolazi vozilo, to je vozilo propustio, potom je pogledao desno gdje su se sa te desne strane zaustavila vozila i nije ponovno pogledao lijevo pa je onda vozilo oštećene očito bilo iza toga vozila lijevo kojega je prvoga propustio. Prema tome, dinamika kretanja vozila nedvojbeno je utvrđena iz gore navedenih dokaza.

    Što se tiče ozljeda pretrpljenih od strane oštećenice, u odnosu na „lake“ ozljede koje je pretrpjela kako proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke Dražena Cuculića, koji sud prihvaća kao stručan radi se o krvnom podljevu gornje i donje vjeđe desnog oka i manje otvorene rane desne obrve, krvnog podljeva lijeve podlaktice, prijeloma vrška nosne, koje je zadobila na način da je nakon udara u prednji desni bočni dio njenog vozila došlo do polijetanja njenog tijela s vozačkog sjedala udesno, pri čemu je ozljede zadobila na desnom oku i u području vrška nosa, i najvjerojatnije udarca glavom o vjetrobransko staklo ispred suvozačkog sjedala. Oštećenje stakla od udarca glavom je razvidno iz fotografija očevida, a svjedok SZŽ iskazuje kako je oštećenica iz vozila izašla okrvavljene glave. U odnosu na tešku tjelesnu ozljedu kompresijskog loma I slabinskog kralješka, a za koju obrana navodi da nije dokazano da je prijelom zadobiven upravo u toj prometnoj nezgodi, vještak ispitan na raspravi pojašnjava da je okolnost prometne nezgode mogla dovesti do stabilnog kompresijskog preloma prvog slabinskog kralješka, a ne može isključiti mogućnost da je do toga došlo zbog prethodnog stanja kralješnice odnosno osteoporoze. Prijelom prvog slabinskog kralješka nije postojao prije predmetne prometne nesreće. Oštećenica nije imala taj prijelom prije, a što se tiče osteoporoze ona je mogla kod ovakve minimalne traume pogodovati lomu kralješka. Prema tome vještak utvrđuje da je stanje osteoporoze moglo pogodovati lomu kralješka, međutim oštećenica nije imala taj prijelom prije prometne nesreće, a do loma je moglo doći, između toga, neovisno o tome da li je bila vezana.

    U odnosu na pitanje vezanosti pojasom, sud utvrđuje temeljem nalaz i mišljenja oba vještaka da ista nije bila vezana pojasom, a što je evidentno iz načina na koji je reagiralo njeno tijelo po udaru, odnosno da je tijelom poletjela udesno.

    U odnosu na primjedbe obrane o tome da raskršće nije dobro izvedeno, premda nije zadaća suda da ulazi u tehničke aspekte uređenja raskršća, iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke slijedi da sa sporedne ceste postoji znak vertikalne prometne signalizacije "Stop" i horizontalna prometna signalizacija odnosno tlocrtna signalizacija na kolniku "Stop". Osim toga iz podataka Policijske postaje Krk, koji je dostavila obrana slijedi da je od početka 2022. godine do 12. kolovoza 2025. godine na navedenom raskršću bilo 9 prometnih nesreća, a imajući u vidu da se radi o glavnoj prometnici na otoku Krku, i općepoznato je da posebno ljeti ima izrazito gust promet, pa ako se navedeno uzme u obzir proizlazi da se radi o oko 3,6 prometnih nesreća godišnje (a od čega se na oduzimanje prednosti radi o 4 prometne nesreće, dakle o oko 1,6 prometnih nesreća godišnje), slijedi zapravo da je za ovakvu prometnicu to evidentno mali broj prometnih nezgoda unatoč iskazima svjedoka SZŽ TZ i ZZ o tome da bi se radilo o raskršću na kojem su prometne nesreće česte, naime radi se evidentno o njihovom subjektivnom dojmu. Uostalom, iz obrane samog okrivljenika jasno slijedi da je gledao lijevo kako dolazi vozilo, to je vozilo propustio, potom je pogledao desno gdje su se sa te desne strane zaustavila vozila i nije ponovno pogledao lijevo pa je onda vozilo oštećene bilo iza toga vozila lijevo kojega je prvoga propustio, dakle do njegova udara u vozilo oštećenice CZ je došlo zbog toga što nije ponovno provjerio da li mu prilazi vozilo s lijeve strane, a ne zbog načina na koji je izvedeno raskršće.

    19. Kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. KZ/11 čini sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera. Čl. 227. st. 2. KZ/11 predviđa kažnjivost za nehajno počinjenje ovog djela. Nedvojbeno je utvrđeno u postupku da okrivljenik nije postupio sukladno čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022) prema kojem je vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom, kada nije propustio vozilo CZ koja se kretala glavnom cestom kao cestom s prednošću prolaska već je udario u njeno vozilo krećući se sa sporedne ceste.

    19.1. Obrana osporava, između ostaloga, da bi okrivljenik ovo djelo počinio s namjerom, dakle smatra da bi se eventualno radilo o nehaju okrivljenika. Okrivljeniku se stavlja na teret da je postupao sa neizravnom namjerom sa kojom postupa osoba koja je svjesna da može ostvariti obilježja kaznenog djela pa na to pristaje, a eventualno bi moglo biti govora o tome da li je okrivljenik postupa sa svjesnim nehajem sa kojim postupa osoba koja je svjesna da može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da do toga neće doći ili da će to moći spriječiti. Nesvjesnim nehajem postupa osoba koja nije svjesna da može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali je prema okolnostima bila dužna i prema svojim osobnim svojstvima mogla biti svjesna te mogućnosti, no s obzirom da je okrivljenik neposredno pred počinjenje djela poduzimao radnje koje je bio dužan radi sigurnog odvijanja prometa (čekajući na znaku „stop“ i propuštajući vozila) dakle potpuno svjestan svojih dužnosti, u konkretnom slučaju ne bi moglo biti govora o nesvjesnom nehaju. Kako proizlazi iz već citirane obrane okrivljenika o tome da nije ponovno provjerio da li mu prilazi vozilo s lijeve strane, dok prometni vještak navodi da se okrivljenik vjerojatno fokusirao na auto iz kojega potječe snimka koji mu je prilazio s desna te nije primijetio vozilo oštećene koje je prilazilo sa lijeve strane, dakle da se okrivljenik upustio u ulazak na glavnu cestu na način da je propustio uvjeriti se da li mu sa glavne ceste prilazi vozilo, zaključak je suda da je isti postupao s neizravnom namjerom. Naime, okrivljenik se svjestan upustio u visokorizičnu situaciju, znajući da je riječ o raskršću i o opasnosti koju stvara svojim postupanjem, propuštajući prethodno vozila iz oba smjera, pa njegov propust da poduzme sve radnje potrebne da ne dođe do prometne nesreće, dakle da se uključi u promet imajući u vidu da postoji realna mogućnost da mu na prometnici o kojoj se u konkretnom slučaju radi, dolazi u susret još jedno vozilo, ukazuje na to da je odlučio uključiti se u promet neovisno o tome pa da je dakle i pristao na posljedicu svoga postupanja, čime je postupao s neizravnom namjerom, pri čemu je, a s obzirom da je u svakoj prometnoj nesreći moguće i ozljeđivanje sudionika iste, pristao i na to da sudionici pretrpe tjelesne ozljede kao što je u ovom slučaju pretrpjela oštećenica kompresivni prijelom I slabinskog kralješka. Navodi obrane o tome da to toga ne bi niti došlo da je oštećena bila vezana ne ekskulpiraju okrivljenika, kada je nedvojbeno utvrđeno da, da nije bilo njegovog postupanja, ne bi niti došlo do prometne nezgode, dakle njegovo je postupanje je uzrok prometne nesreće, a time i teškog ozljeđivanja oštećenice, pri čemu je sudskomedicinski vještak naveo da postoji mogućnost da bi do teške tjelesne ozljede došlo i da je bila vezana, međutim da okrivljenik nije bio udario svojim vozilom u vozilo oštećenice ne bi došlo do njenog nikakvog ozljeđivanja pa je prema tome to glavni uzrok bez kojeg u ovom slučaju ne bi bilo posljedice. Iz svega navedenoga proizlazi da je okrivljenik ostvario sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz čl. 227. st. 1. KZ/11.

    20. Sud je odbio prijedlog obrane da se pribavi ranija medicinska dokumentacija za oštećenicu da bi se utvrdilo da li je bolovala od osteoporoze kao nevažan, naime, osteoporoza je samo faktor koji je mogao pogodovati lomu kralješka, međutim iz nalaza i mišljenja vještaka Dražena Cuculića slijedi da je ozljeda loma kralješka proizašla iz predmetne prometne nesreće, a da li je tome pridonijela prethodno stanje okrivljenice ne utječe na odluku suda, kada je postupanje okrivljenika conditio sine qua non ozljeđivanja oštećenice.

    21. Određujući vrstu i visinu kaznenopravne sankcije, sud je okrivljeniku olakotnim cijenio raniju neosuđivanost, kako kaznenu, tako i prekršajnu, koju je sud uzeo u obzir s obzirom da se radi o kaznenom djelu iz domene sigurnosti prometa, olakotnim mu je cijenio i doprinos oštećenice, s obzirom da nije bila vezana. Otegotnih mu okolnosti nije našao. Cijeneći sve navedeno u odnosu na konkretno djelo, imajući u vidu način počinjenja i nastale posljedice, sud smatra da je kazna kako je izrečena presudom, dakle kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci, uz primjenu uvjetne osude s rokom kušnje od dvije godine, adekvatna kako u smislu generalne tako i specijalne prevencije, tj. da će utjecati na okrivljenika da ne čini nova kaznena djela, ali i na ostale građane da ne čine kaznena djela. Okrivljenik je zbog uvjetne osude svjestan mogućnosti da se u slučaju ponavljanja kaznenog djela uputi na izdržavanje kazne zatvora, ali se ipak izbjegava da se boravkom u zatvorskom okruženju izloži i onoj negativnoj strani boravka u kaznionici.

    22. S obzirom da je čl. 148. st. 1. ZKP/08 predviđeno da okrivljenik koji je proglašen krivim snosi troškove kaznenog postupka, osim ako sud ne nađe da postoje uvjeti za oslobađanje od istih, kako sud nije našao razloga za oslobađanje okrivljenika od troškova, naloženo mu je da snosi paušalni trošak kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 6. ZKP/08 u iznosu od 300,00 eura imajući u vidu duljinu trajanja i složenost postupka te imovinsko stanje okrivljenika, sukladno čl. 145. st. 2. t. 1. ZKP/08 troškove vještačenja koji se na prometno vještačenje u iznosu od 982,75 eura, sudskomedicinsko vještačenje u iznosu od 360,50 eura te trošak tumača za svjedoka TZ u iznosu od 39,82 eura.

    U Rijeci, 14. studenoga 2025.

    Sudac

    Grga Komadina

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.

    DNA:

    - ODO u Rijeci

    - okrivljenik SZ

    - braniteljica Maja Vidmar, odvjetnica iz Delnice

    - oštećenica CZ po pravomoćnosti

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.