P-2373/2023-26

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jasenki Rundek, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Bojana Petraša, u pravnoj stvari tužitelja Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, Zagreb, Slovenska ulica 24, kojega zastupa punomoćnik Mario Puškar, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Kožul i Petrinović d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojega zastupa punomoćnica Lidija Klepo, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate regresnog potraživanja u iznosu od 177,76 EUR, nakon javne glavne rasprave održane i zaključene 13. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 14. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 177,76 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 29. rujna 2021. do isplate, po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.‟

II. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 218,75 EUR (slovima: dvjesto osamnaest eura sedamdeset pet centi) sa zateznim kamatama koje teku od 14. studenoga 2025. do isplate po stopi od 5,15 % godišnje.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 7. srpnja 2023. ovom sudu podnio tužbu radi isplate iznosa od 177,76 EUR. U tužbi je naveo da je u prometnoj nezgodi 28. prosinca 2020. došlo do oštećenja vozila reg. oznaka [registarska oznaka], osiguranog kod tužitelja policom kaska broj 03-0455913-01, na način da je parkirani motocikl reg. oznaka [registarska oznaka] pao na navedeno vozilo prilikom čega je na vozilu osiguranom kod tužitelja nastala materijalna šteta. Vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] je u vrijeme predmetnog štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom automobilske odgovornosti broj 08111036257, a bilo je parkirano na način protivan propisima, s obzirom na to da je bilo parkirano u neposrednoj blizini vozila reg. oznaka [registarska oznaka], na mjestu koje nije označeno kao parkirno mjesto. Tužitelj je po navedenom štetnom događaju, na temelju navedene police isplatio iznos od 177,76 EUR na ime naknade štete na vozilu njegova osiguranika. Tužitelj da je u mirnom postupku uputio regresni zahtjev tuženiku, ali je tuženik isti otklonio, pa tužitelj sukladno članku 963. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/05, 41/08 i 78/15; u daljnjem tekstu: ZOO) od tuženika tužbom zahtijeva regres isplaćenog iznosa od 177,76 EUR, zajedno sa zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio aktivnu i pasivnu legitimaciju, odgovornost te tužbeni zahtjev u cijelosti. Pasivna legitimacija je za tuženika sporna jer da se ne radi o upotrebi vozila u smislu odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, a svakako nedostaje element protupravnosti kao jedan od elemenata odgovornosti za štetu. Naime, sve da se štetni događaj dogodio na način kako se opisuje u tužbi, da ni tada osiguranik tuženika nije odgovoran za nastalu štetu. Stoga je predložio odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnih troškova tuženiku.

3. U tijeku provedbe dokaza sud je pročitao policu kaska cestovnih vozila broj 03-0455913-01 od 31. ožujka 2020. (list 8. spisa), dospijeće i zatvaranje premije po polici osiguranja od 6. srpnja 2023. (list 9. spisa), Uvjete za kasko osiguranje cestovnih vozila WU 03.0001-19 (list 10.-14. spisa), prijavu štete iz osiguranja automobilskog kaska (list 15. spisa), prometnu dozvolu za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list 16. spisa), potvrdu MUP-a, Policijske uprave Primorsko-goranske, II. Policijske postaje Rijeka od 13. siječnja 2021. (list 17. spisa), obračun štete od 10. veljače 2021. (list 21. spisa), narudžbu popravka od 12. veljače 2021. (list 23. spisa) , račun- otpremnicu društva Eurogens d.o.o. broj 374/SE/1 od 23. lipnja 2021. (list 25. spisa), zahtjev za isplatu štete od 26. srpnja 2021. (list 27. spisa), potvrdu o uplati od 28. rujna 2021. (list 29. spisa), regresni zahtjev tužitelja od 3. siječnja 2022. (list 31. spisa), odgovor na regresni zahtjev od 17. siječnja 2022. (list 33. spisa), službenu zabilješku MUP-a, Policijske uprave primorsko-goranske, II. Policijske postaje Rijeka od 28. prosinca 2020. (list 68.-69. spisa), izjavu oštećenika o imovinsko-pravnom zahtjevu (list 70. spisa), pregledao je fotografije oštećenog vozila i motocikla (list 39.- 51. spisa), proveo saslušanje svjedoka ŠP na okolnost dinamike i uzroka nastanka predmetnog štetnog događaja (list 80.-81. spisa), te je proveo prometno-tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Nevenu Erešu, dipl. ing. strojarstva radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete (list 96.-99. spisa).

4. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Među strankama je sporan nastanak štete kako je opisan u potvrdi MUP-a, PU Primorsko-goranske, II. Policijske postaje Rijeka od 13. siječnja 2021. , aktivna i pasivna legitimacija, uzročna veza i odgovornost tuženika i njegovog osiguranika za štetu nastalu na vozilu reg. oznaka [registarska oznaka].

6. Iz potvrde MUP-a od 13. siječnja 2021. (list 17. spisa) proizlazi da je 28. prosinca 2020. oko 17:30 sati uslijed jakog naleta vjetra motocikl osiguranika tuženika srušen na vozilo osiguranika tužitelja prilikom čega je došlo do oštećenja stražnjeg desnog blatobrana vozila osiguranika tužitelja. Nadalje, iz prijave kasko štete od 9. veljače 2021. (list 15. spisa) proizlazi da je predmetno vozilo osiguranika tužitelja bilo parkirano na parkirališnom mjestu i da je uslijed jakog naleta vjetra došlo do pada parkiranog motocikla osiguranika tuženika s nogostupa na parkirano vozilo osiguranika tužitelja.

7. Svjedok ŠP je u svom iskazu pred sudom (list 80.-81. spisa) naveo da je primijetio da je motor parkiran na pločniku pokraj stupa jer je pješacima bio otežan prolaz. Kada je parkirao auto krenuo je prema kući i nakon možda sat vremena nazvao ga je šogor i rekao mu da je parkirani motocikl pao na njegovo vozilo. Tog dana je bio jak južni vjetar pa pretpostavlja da je to oborilo motor. Njegovo vozilo je bilo propisno parkirano na invalidskom mjestu, dok motocikl, po nestručnoj procijeni svjedoka, nije bio propisno parkiran jer nije bilo dovoljno mjesta za prolazak kolica. Motocikl je bio parkiran odmah do zidića, a kada je pao, njegovo vozilo je vjerojatno oštetio upravljačem.

8. Iz provedenog prometno-tehničkog vještačenja (list 99. spisa) proizlazi da su oštećenja na stražnjem desnom blatobranu vozila osiguranika tužitelja mogla biti posljedica štetnog događaja opisanog u prijavi štete, potvrdi policije i iskazu osiguranika tužitelja svjedoka ŠP, na način da je parkirani motocikl osiguranika tuženika na nogostupu, uslijed jakog naleta vjetra bio srušen na vozilo osiguranika tuženika koje se nalazilo parkirano na invalidskom mjestu. Sudski vještak je visinu štete na vozilu osiguranika tužitelja utvrdio u iznosu od 1.339,31 kn ili preračunato 177,76 EUR bez PDV-a.

9. Da bi postojala izvanugovorna odgovornost za štetu moraju se ispuniti opće pretpostavke odgovornosti za štetu, a to su: štetna radnja, šteta, uzročna veza i protupravnost štetne radnje, s time da je štetna radnja protupravna ako je njome povrijeđen određeni pravni propis. Sama činjenica da je šteta prouzročena nekom radnjom neće biti dovoljna za nametanje odgovornosti za štetu, već se osim nastale štete posebno traži da štetnikova radnja kojom je šteta prouzročena bude ujedno protivna nekom pravnom pravilu koje je dio pravnog poretka, a kojim je adresatima nametnuta neka dužnost ili zabrana.

10. Prema odredbi članka 82. stavka 1. točke 10. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20 i 114/22; u daljnjem tekstu: ZSPC), vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na nogostupu i pješačkoj zoni. Iznimno od stavka 1. toga članka, na tim mjestima zaustavljanje je dopušteno ako je za kretanje pješaka ostavljeno najmanje 1,6 m širine na površini za kretanje pješaka, s time da ta površina ne može biti uz rub kolnika. Pod istim uvjetima može se i parkirati ako je to dopušteno prometnim znakom (članak 82. stavak 2. ZSPC-a).

11. Prema odredbi čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; u daljnjem tekstu: ZPP), svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, dok prema odredbi čl. 221.a ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključiti će se primjenom pravila o teretu dokazivanja.

12. Iz iskaza svjedoka ŠP proizlazi da je motocikl osiguranika tuženika bio parkiran na nogostupu pokraj stupa i da je, prema njegovoj nestručnoj procjeni, pješacima bio otežan prolaz. Sâm pad motocikla na vozilo osiguranika tužitelja svjedok nije vidio. Svjedok pretpostavlja i da bi uzrok pada motocikla mogao biti jak južni vjetar koji je puhao toga dana.

13. Tužitelj svoj regresni zahtjev temelji isključivo na opažanju oštećenog svjedoka ŠP, koji je za štetni događaj saznao od svog šogora i koji prihvaća mogućnost da je motocikl srušio netko od pješaka.

14. Teret dokazivanja činjenice je li motocikl osiguranika tuženika bio nepropisno parkiran bio je na tužitelju. Sud nije prihvatio istinitim i pravilnim mišljenje svjedoka ŠP o činjenici nepropisnog parkiranja vozila osiguranika tuženika jer svjedok doista nije dovoljno stručan za tu pravnu ocjenu.

15. Slijedom navedenog, tužitelj tijekom postupka nije s uspjehom dokazao sve pretpostavke odgovornosti za štetu, konkretno protupravnost štetne radnje, niti je na tu okolnost predložio izvođenje drugih dokaza, pa je sud primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 221.a ZPP-a, njegov tužbeni zahtjev ocijenio neosnovanim i odlučio kao u točki I. izreke presude.

16. S obzirom na to da je tuženik uspio u ovom sporu, u skladu s odredbom članka 154. st. 1. ZPP-a, ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka . Tuženiku je tako priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /„Narodne novine“ broj 138/23; u daljnjem tekstu: Tarifa/), trošak zastupanja na odgođenom ročištu 10. rujna 2024. u iznosu od 25,00 EUR (Tbr. 9.2. Tarife), trošak zastupanja na ročištima održanim 5. studenoga 2024. i 13. listopada 2025. u iznosu od 50,00 EUR po svakom ročištu (Tbr. 9.1. Tarife), te pripadajući PDV u iznosu od 43,75 EUR (Tbr. 42. Tarife).

U Zagrebu 14. studenoga 2025.

SUDAC:

JASENKA RUNDEK

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik:

BOJAN PETRAŠ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ako uredno obaviještena stranka nije pristupila na ročište za objavu, i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranku. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.