REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 53 Pž-5326/2022-4

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca
Mirte Matić, predsjednice vijeća, Ružice Omazić, sutkinje izvjestiteljice i Nevenke
Marković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TONČIA TOMAŠIĆA, OIB
27832875585, Smokvica, Brna 421, kojeg zastupa punomoćnica Jasna Matijević,
odvjetnica iz Zagreba Horvaćanska cesta 168, protiv 1. tuženice JOŠKE STANIĆ,
OIB 88758700410, Dubrovnik, Zrinsko-frankopanska 17, koju zastupa punomoćnik
Bojan Lujak, odvjetnik iz Dubrovnika, Vukovarska 17 i 2. tuženika STEČAJNA MASA
IZA ENERGIJA d.o.o. u stečaju, Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića, odlučujući o žalbi
tužitelja protiv presude Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-1113/21 od 4.
studenog 2022., u sjednici vijeća održanoj 5. listopada 2023.

p r e s u d i o j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1113/21 od 4. studenog 2022.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-111/21 od 4.
studenog 2022. odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja da se utvrdi
ništetnim i da nije nastao te da ne proizvodi nikakve pravne učinke ugovor o
kupoprodaji od 9. veljače 2012. koji je ovjeren pod poslovnim brojem OV-768/2012
po javnom bilježniku Anđelku Staniću u Dubrovniku, 15. veljače 2012., koji je
zaključen između prvotuženice Joške Stanić iz Dubrovnika, Zrinsko-frankopanska 17,
kao kupca, i trgovačkog društva Energija d.o.o., Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 29,
kao prodavatelja, za nekretninu pobliže opisnu u izreci presude i da se naloži
Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu provesti upis brisanja prava
vlasništva temeljem istog Ugovora, a koji upis je proveden pod poslovnim brojem
Z-9902/12, i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja jer će isto u suprotnome
zamijeniti ta presuda (točka I. izreke) i nalaženo je tužitelju naknaditi prvotuženici

______________________________

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Poslovni broj: 53 Pž-5326/2022-4 2

Joški Stanić parnične troškove u iznosu od 14.062,50 kn / 1.866,41 EUR (točka II. izreke).

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede
odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. i st. 2. t. 11.
Zakona o parničnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja
i pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o troškovima spora. Predlaže da
ovaj drugostupanjski sud prihvati žalbu i preinači pobijanu presudu ili ju ukine i
predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Zahtijeva naknadu troška
sastava žalbe u iznosu od ukupno 5.859,37 kn / 777,67 EUR.

U žalbi iznosi zaključke i utvrđenja prvostupanjskog suda, te zatim navodi
razloge zbog kojih smatra da postupak teoretski ne bi bio valjano i zakonito
proveden. Ističe u bitnom da sud nije uopće primijenio pravilo o teretu dokazivanja,
jer bi primjenom tog pravila obrazložio činjenice koje su stranke tijekom postupka
dokazale, da sud na ročištu na kojem je donio rješenje o odbijanju dokaznih
prijedloga tužitelja nije obrazložio razloge odbijanja, da pri donošenju pobijane
presude nije cijenio iskaz saslušanog svjedoka, pa je zbog navedenog ostalo
nejasno iz kojih dokaza je sud izveo zaključke o odlučnim činjenicama. Nadalje,
osporava pravno shvaćanje na kojem se temelji obrazloženje pobijane presude te
iznosi svoje shvaćanje zašto smatra nemoralnim besplatno raspolaganje nekretnine,
ništetnim prividan pravni posao, materijalno pravnu legitimaciju za podnošenje
zahtjeva da ugovor nije nastao. U žalbi se poziva na brojne odluke viših sudova
glede počinjenih procesnih povreda i izraženih shvaćanja o razlozima ništetnosti.

3. Tuženici nisu podnijeli odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijana presuda ispitana je na temelju odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o
parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst i 25/13, 89/14 i
70/19, 80/22 i 114/22; dalje u tekstu: ZPP) u granicama žalbenih razloga, pazeći po
službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t.

2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, te na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjska presuda nije zahvaćena niti
jednom od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po
službenoj dužnosti pa niti onom iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, jer je izreka
pobijane presude jasna i razumljiva, a obrazloženje presude sadrži razloge o
odlučnim činjenicama. Za odluku o odbijanju tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud je
dao jasne i valjane razloge, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost sa
sadržajem izvedenih dokaza.

7. Neosnovano tužitelj ukazuje na bitnu povredu parničnog postupka jer
prvostupanjski sud nije izveo sve dokaze koje je tužitelj predložio i nije valjano
obrazložio odbijanje dokaznih prijedloga. Naime, sukladno odredbi čl. 220. st. 2.
ZPP-a sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja
odlučnih činjenica pa ako smatra da neki dokazni prijedlog nije potreban radi

Poslovni broj: 53 Pž-5326/2022-4 3

utvrđenja odlučnih činjenica, odbit će ga kao nepotreban. U konkretnom slučaju to je
prvostupanjski sud i učinio, te je razloge odbijanja dokaznih prijedloga detaljno
obrazložio u pobijanoj presudi, a s čime se u potpunosti slaže i ovaj sud. Pritom valja
istaknuti da je, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud i na ročištu na kojem
je odlučio da daljnje dokaze neće izvoditi dao valjano obrazloženje za to (jer se
odlučne činjenice mogu utvrditi iz dotada izvedenih dokaza).

8. Predmet spora je utvrđenje ništetnosti i da nije nastao Ugovor o kupoprodaji
nekretnine, koji su sklopili 9. veljače 2012. prvotuženice kao kupca i drugotuženik
kao prodavatelja, na temelju tvrdnje tužitelja da je protivan prisilnim propisima i
moralu društva, budući da nije plaćena kupoprodajna cijena, da se radi o prividnom
ugovoru jer je zapravo nekretnina darovana prvotužiteljici, te jer prvotuženica nije
potpisala Ugovor.

9. Prema odredbi čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, „Narodne
novine“ broj: 35/05 i 41/08; dalje u tekstu: ZOO) ništetni ugovori imaju takve
nedostatke u bitnim potrepštinama za sklapanje ugovora koji čine povredu javnog
poretka, pa je zakonom propisana oštra posljedica prema kojoj takvi ugovori nemaju
pravni učinak osim ako cilj povrijeđenog prava ne upućuje na neku drugu pravnu
posljedicu.

10. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da ukoliko kupac i nije platio
kupoprodajnu cijenu, da to ne znači da je sklopljeni Ugovor protivan Ustavu
Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu, jer bi eventualna takva povreda
upućivala na druge pravne posljedice. Naime, ukoliko prvotuženica nije ispunila
ugovornu obvezu, drugotuženik je kao prodavatelj, ali i tužitelj kao član uprave
drugotuženika u to vrijeme, mogao poduzeti mjere propisane odredbom čl. 360. i

342. ZOO-a, odnosno zahtijevati ispunjenje ili raskinuti Ugovor. Dakle, suprotno
žalbenim navodima, pravilno je zaključio prvostupanjski sud da eventualno
neplaćanje kupoprodajne cijene ne dovodi do ništetnosti Ugovora o kupoprodaji.

11. U odnosu na žalbeni navod i ustrajanje žalitelja da je predmetni Ugovor
prividan jer su stranke ustvari imale u vidu ugovor o darovanju, se ističe da je Vrhovni
sud Republike Hrvatske u više svojih odluka izrazio pravno shvaćanje da prividan
pravni posao nije ništetan i da takav pravni posao ne proizvodi učinke zbog čega se
ne može s uspjehom zahtijevati utvrđenje ništetnosti takvog pravnog posla
(Rev-1728/2018 od 15. prosinca 2021., Rev-12/2020 od 14. travnja 2021.,
Rev-1489/2018 od 7. travnja 2021., Rev-2357/15 od 2. veljače 2016.)

12. Međutim, ukoliko bi se i radilo o prividnom pravnom poslu, iako to ne
proizlazi iz podataka u spisu, pravilno je zaključio prvostupanjski sud da bi u tom
slučaju između stranaka bio sklopljen ugovor o darovanju budući da je utvrdio da su
bile ispunjene sve pretpostavke za njegovu valjanost (čl. 285. ZOO-a), a da niti
jednom odredbom nije propisano da bi ugovor o darovanju koji sklopi pravna osoba
bio ništetan. Iz isprava u spisu je utvrdio da je nad drugotuženikom otvoren stečaj 12.
svibnja 2016. pa je pravilno zaključio da je u slučaju ukoliko su predmetnim
Ugovorom oštećeni vjerovnici, tada svaki vjerovnik pa i stečajni upravitelj mogao
postupiti sukladno odredbama čl. 127. i 131. Stečajnog zakona („Narodne novine“

Poslovni broj: 53 Pž-5326/2022-4 4

broj: 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 116/10 i 25/12) i pobijati tu
pravnu radnju.

13. Dakle, pravilno je izraženo pravno shvaćanje prvostupanjskog suda da
razlozi na koje se poziva tužitelj ne dovode do ništetnosti sklopljenog Ugovora.

14. Stoga, odbijanjem zahtjeva za utvrđenje ništetnosti spornog Ugovora materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.

15. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da
nije osnovan niti zahtjev za utvrđenje da ugovor nije nastao, odnosno da je
nepostojeći, budući da je iz isprava u spisu utvrdio da je prvotuženica potpisala
ugovor. Naime, pravilno je zaključio prvostupanjski sud da činjenica da je
prvotuženica nakon sklapanja ugovora podnijela prijedlog za uknjižbu prava
vlasništva u zemljišnoj knjizi i ishodila upis , upućuje na to da je potpisala ugovor.
Doista bi bilo nevjerojatno i krajnje nelogično da bi tužiteljica ukoliko nije potpisala i
sklopila ugovor sukladno odredbi čl. 292. st. 1. ZOO-a, nakon par dana, podnijela
prijedlog za uknjižbu i ishodila upis u zemljišnoj knjizi.

16. Pravilno je utvrdio prvostupanjski sud i da tužitelj nije aktivno
materijalnopravno legitimiran za podnošenje tužbe za utvrđenje da ugovor nije
nastao jer ga stranke nisu sklopile uz obrazloženje da je odredbom čl. 327. st. 1.
ZOO-a propisano da se svaka zainteresirana stranka može pozvati na ništetnost
ugovora, dok odredbama Zakona o obveznim odnosima nije propisano da bi
utvrđenje da ugovor nije nastao mogla zahtijevati svaka zainteresirana osoba.

17. U pravu je žalitelj da nepostojeće ugovore ne treba miješati s ništetnim
ugovorima kod kojih su ispunjene pretpostavke za nastanak ugovora, ali ne
proizvode pravne učinke jer su protivni javnom poretku, dok kod nepostojećih
ugovora nisu uopće ispunjene pretpostavke za nastanak ugovora, jer nije postignuta
suglasnost volja za sklapanje ugovora i zbog toga ne proizvode pravne učinke.
Dakle, sami razlozi zbog kojih se može zahtijevati da ugovor nije nastao, bez obzira
što je posljedica ista kao i kod ništetnih ugovora (ne proizvodi pravne učinke),
upućuju na to da aktivnu legitimaciju imaju samo ugovorne strane, a ne i treća osoba,
kako je pravilno zaključio prvostupanjski sud.

18. Na kraju valja reći da je neosnovano pozivanje žalitelja na odluke
Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Ustavnog suda Republike Hrvatske i drugih viših
sudova budući da se ne radi o istoj činjeničnoj osnovu i pravnoj situaciji kao u ovom
predmetu.

19. Žalba protiv odluke o parničnim troškovima nije osnovana jer je tužitelj
pobija samo zbog odluke o glavnoj stvari, a prema odredbi čl. čl. 365. st. 2. ZPP-a u
postupcima pokrenutim nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 70/19), u žalbenom postupku
se odluka o troškovima postupka ne ispituje po službenoj dužnosti u odnosu na
primjenu materijalnog prava.

Poslovni broj: 53 Pž-5326/2022-4 5

20. Dakle, na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski sud
je pravilno primijenio materijalno pravo, te kako nisu uočene bitne povrede odredaba
parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti,
valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odbiti žalbu kao neosnovanu i
potvrditi pobijanu presudu.

Zagreb, 5. listopada 2023.

Predsjednica vijeća
Mirta Matić

Broj zapisa: 9-3085f-bc86e

Kontrolni broj: 0d349-c2210-c8102

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Mirta Matić, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost
dokumenta.