Poslovni broj Pr-20/2024-33

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji Zorani Matešić, u pravnoj stvari tužitelja ĆC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, Ministarstvo pravosuđa, Zagreb, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, Građansko-upravni odjel, Velika Gorica, radi isplate, nakon održane javne, glavne rasprave, zaključene 1. listopada 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika tuženice, 14. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, Ministarstvu pravosuđa da tužitelju ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 451,44 eura bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 10,63 eura od 16. kolovoza 2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,12 eura od 16. rujna 2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 63,80 eura od 16. studenog 2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,65 eura od 16. prosinca 2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 10,22 eura od 16. veljače 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 23,58 eura od 16. ožujka 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 10,74 eura od 16. lipnja 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,54 eura od 16. kolovoza 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,47 eura od 16. listopada 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,84 eura od 16. ožujka 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 51,58 eura od 16. kolovoza 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,82 eura od 16. prosinca 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,46 eura od 16. siječnja 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 53,89 eura od 16. rujna 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,72 eura od 16. siječnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 33,13 eura od 16. travnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,09 eura od 16. lipnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,67 eura od 16. listopada 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,49 eura od 16. ožujka 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB:52634238587, Ministarstvu pravosuđa, da tužitelju ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.879,37 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 14. studenoga 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 781,25 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 14. studenog 2025. do isplate kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška u iznosu od 3.950,00 eura kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je zaposlenik tuženice u Odgojnom zavodu Turopolje, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe. Temeljem čl. 44. st. 1. toč. 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 93/08, 89/12, 104/13- osnovni tekst i Dodatak I, 150/13, 153/13- Dodatak II) svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad. Istim člankom KU-a st. 10. utvrđeno je da se prekovremenim radom službenika koji rade smjenama ili turnusima, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj obavlja svoj redovni rad organiziran kao rad u turnusu, koji je definiran čl. 44. st. 8. KU. Tuženica nije evidentirao, pa stoga niti isplaćivao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad, u mjesecima kada je u radni dan od ponedjeljka do petka, bio blagdan, pa je u tim mjesecima i nastajala razlika u plaći. Naime, kada se usporede stvarno odrađeni sati sa redovnim mjesečnim fondom radnih sati, ukazuje se razlika samo u mjesecima u kojima je blagdan bio radni dan. Tužitelj koji je odradio na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za naknadu za rad na blagdan. Ukoliko tako stvarno odrađeni sati na kraju mjeseca prelaze mjesečni fond radnih sati, tužitelj ima pravo i na naknadu za prekovremene sate. Tuženica u svojem obračunu plaće nema prikazan mjesečni fond radnih sati, već samo mjesečni fond sati, te stoga prekovremene sate krivo obračunava i isplaćuje. Tužitelju nije isplaćena naknada za prekovremeni rad sukladno navedenim propisima za razdoblje od 26. ožujka 2013. pa do dana podnošenja zahtjeva za mimo rješenje spora odnosno do 26. ožujka 2018. Komisija nadležna za tumačenje kolektivnog ugovora u nekoliko svojih Zapisnika protumačila je čl. 44. st. 10 i 12. KU-a na način da je utvrdila da tužitelj ima pravo na naknadu za prekovremeni rad u trenutku kada prijeđe mjesečni fond radnih sati. Tužitelj se obratio tuženici sa zahtjevom za mimo rješenje spora, ali je isti odbijen u cijelosti.

1.1. U ponovljenom postupku tužitelj je postavio konačni zahtjev 8. srpnja 2025. na način da traži isplatu svih neisplaćenih prekovremenih sati koje je u utuženom razdoblju odrađivao u turnusu, smjeni ili radu na drugi način kada su takvi sati rada bili mjesečno duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa plaće do isplate.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženica je osporila tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kako u pogledu osnove postavljenog tužbenog zahtjeva tako i u pogledu visine tužbenog zahtjeva, te isti smatra neosnovanim u cijelosti. Tuženica posebno ističe kako je u utuženom vremenskom razdoblju tužitelju obračunata i isplaćivana naknada za prekovremeni rad i dodatni sati rada za rad blagdanom, a sve sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška tuženoj od strane tužitelja.

3. U ovoj pravnoj stvari ovaj sud je 6. svibnja 2022. donio presudu pod poslovnim brojem Pr-100/2018-43 kojom je u točki I. izreke prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i naložio tuženici da isplati tužitelju na ime razlike plaće iznos od 22.586,76 kn bruto s pripadajućom zateznom kamatom osim na zatezne kamate koja teče na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji je iznos sadržan u dosuđenom bruto iznosu. Pod točkom II., III. i IV. izreke odlučeno je o trošku parničnog postupka.

4. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni br. Gž R-2116/2022-3 od 27. veljače 2024. (list 349-352 spisa) ukinuta je navedena presuda u pobijanom dijelu pod točkama I. II. i IV. izreke te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

5. Tijekom postupka sud je izveo dokaz uvidom u zahtjev za mirno rješenje s povratnicom (list 5-7), obračunske listove plaća tužitelja (list 10-26 spisa), dokumentaciju o radnom angažmanu tužitelja (list 34-225 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po vještaku prof. dr. sc. Vatroslavu Zovku (list 240-262 spisa), tumačenja i sudsku praksu (list 285-298 spisa), očitovanje vještaka na primjedbe tužene iz podneska od 4. kolovoza 2020. i ispravak nalaza i mišljenja sa tablicama (list-305-309 spisa), izveden je dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke (list 311 spisa), u očitovanje vještaka na primjedbe tuženice od 19. studenog 2021. (list 323-324 spisa), izveden je dokaz saslušanjem vještaka (list 328 spisa), sudsku praksu (list 357-365 spisa).

6. U ponovljenom suđenju su prethodno izvedeni dokazi obnovljeni čitanjem zapisnika o istim i uvidom u priložene isprave, te je izvedeno dopunsko financijsko vještačenje na okolnost neplaćenih prekovremenih sati rada (list 377-379 spisa), uvid u očitovanje i ispravak vještaka na prigovore tužene od 3. srpnja 2025. (list 391-392 spisa), obračunske liste (list 397-405 spisa), tumačenja odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (list 406-410 spisa), Odluku VSRH Rev-703/2019- 5 (list 413-415 spisa), te je izveden dokaz usmenim saslušanjem vještaka (list 416 spisa).

7. Tužitelj je podneskom od 8. srpnja 2025. (list 394 spisa) konačno postavio tužbeni zahtjev, uskladivši ga s ispravljenim dopunskim nalazom i mišljenjem financijskog vještaka od 3. srpnja 2025. (list 392-393 spisa), tako da tužitelj zahtijeva isplatu u bruto iznosu od 451,44 eura na ime neobračunatih i neplaćenih prekovremenih sati koje je tužitelj u utuženom razdoblju odrađivao u turnusu, smjeni ili radu na drugi način kada su takvi sati rada bili mjesečno duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa plaće do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, te troškovima postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

8. Ocjenom izvedenih dokaza u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11. – pročišćeni tekst 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) utvrđeno je da je konačno specificirani tužbeni zahtjev tužitelja od 8. srpnja 2025. (list 394 spisa), u cijelosti osnovan za utuženo razdoblje.

9. U ponovljenom suđenju predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu svih neisplaćenih prekovremenih sati koje je u utuženom razdoblju tužitelj odrađivao u turnusu, smjeni ili radu na drugi način kada su takvi sati rada bili mjesečno duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa plaće do isplate.

10. Među parničnim strankama je nesporno da je tužitelj zaposlenik tuženice tj. državni službenik zaposlen u Ministarstvu pravosuđa, u Odgojnom zavodu Turopolje, u Odjelu osiguranja, kao stariji pravosudni policajac. Nesporni su obračuni plaća za tužitelja, kao i evidencija radnog vremena tužitelja u utuženom razdoblju.

11. Nesporno je da se tužitelj 26. ožujka 2017., dakle prije podnošenja tužbe u ovom predmetu, u smislu odredbe čl. 186. a ZPP obratio tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora (list 5-7 spisa), a koji odgovor tuženice ne prileži spisu, te nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusu i u smjeni, te da je ostvario prekovremene sate.

12. Između stranaka je sporno je li tuženica u utuženom razdoblju tužitelju te prekovremene sate pravilno obračunala i isplatila, odnosno kada su takvi sati rada bili mjesečno duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, te visina tužbenog zahtjeva.

13. Odredbama iz članka 41. stavak 1. i 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj, 104/13, 150/13, 153/13., 71/16 i 123/16 – dalje KU 1), a koji je bio na snazi u dijelu utuženog razdoblja od 1. travnja 2013. pa do 31. listopada 2017., kao i odredbama iz članka 35. stavak 1. i 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 112/17 i 12/18- dalje KU 2), a koji je bio na snazi u preostalom dijelu utuženog razdoblja od 1. studenoga 2017. pa do 31. prosinca 2017. ugovoreno je slijedeće: da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću ( stavak 1.), da je osnovna plaća umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža (stavak 2.).

14. Nadalje, odredbom članka 44. stavak 1. točka 2. KU 1, kao i odredbom članka 38. stavak 1. KU 2 ugovoreno je između ostalog, da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%, te za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

14.1. Odredbama iz članka 44. stavak 8., 10., i 12 KU 1 kao i odredbama iz članka 38. stavak 8., 10., i 12 KU 2 ugovoreno je da se radom u turnusu smatra rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48 (stavak 8.), da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ( 2 prve- 2 druge-2 treće- 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati ( stavak 10.), da redovni mjesečni fond radni sati čine sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati (stavak 12.)

15. Nadalje, imajući u vidu odredbu članka 120. stavak 1. KU 1, odnosno članak 101. stavak 8. KU 2, prema kojoj tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Komisije) imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, sud je, u primjeni stavka 12. članka 44. KU 1, odnosno stavka 10. članka 38. KU 2, vezan tumačenjima Komisije. Pritom valja reći da nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

16. Odredbu članka 44. stavak 12. KU 1, odnosno članka 38. stavka 10. KU 2, Komisija je nekoliko je puta tumačila.

17. Tako je na sjednici održanoj 11. siječnja 2013. Komisija donijela tumačenje broj 4/44 prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti, te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8, bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2-2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način, kao i tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. u vezi rada u drugoj smjeni.

18. Prema Tumačenju br. 10/44 donesenom na sjednici 13. lipnja 2013. Komisije proizlazi da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca.

18.1. Nadalje, prema Tumačenju br. 11/44 donesenom također 13. lipnja 2013. na sjednici Komisije, proizlazi da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz članka 44. stavak 11. KU 1.

19. Prema Tumačenju broj 8/44 donesenim na sjednici Komisije od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak – petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavak 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

20. Prema Tumačenju Komisije broj 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam(8).

21. Prema Tumačenju Komisije broj 24/44 donesenim na sjednici od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavak 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavak 12. Kolektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavak 2. Kolektivnog ugovora, te dodatke na plaću koje je ostvario.

22. Tumačenje Zajedničke komisije vezano uz članak 44. st. 10. i 12. KU 1 od 16. svibnja 2012. u kojem se navodi: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“.

23. Tumačenja broj 8/44, 2/35, 24/44 i posljednje navedeno od 16. svibnja 2012. u bitnom se razlikuju od Tumačenja broj 4/44, 10/44 i 11/44 u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati.

24. Prema tumačenju Zajedničke komisije od 16. svibnja 2012. odredbe članka 44. stavak 10. i stavka 12. službeniku koji radi u turnusu ne plaća se posebna naknada za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi mjesečni fond radnih sati.

25. Prema odredbi članka 44. stavak 12. KU 1, odnosno članka 38. stavak 10. KU 2, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema članku 44. stavak 12. KU 1, odnosno članku 38. stavak 10. KU 2. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe članka 44. stavak 12. KU 1, odnosno članka 38. stavak 10. KU 2.

26. Tužitelj je u bitnom iskazao (list 311 spisa) da radi u Odgojnom zavodu Turopolje kao pravosudni policajac. U utuženom razdoblju radio je u turnusu i u smjeni, te na dane blagdana, a kako to proizlazi iz evidencije tuženice. Kada radi u dnevnoj smjeni radi od 7-19 sati, nakon toga je slobodan 24 sata, a nakon toga radi 12 sati u noćnoj smjeni od 19-7 sati i nakon toga je slobodan 48 sati. Posao kod poslodavca se odvija po dnevnom rasporedu kojeg poslodavac donosi za cijeli mjesec. On u utuženom razdoblju nije koristio neplaćeni dopust. Odradio je sve radne dane po rasporedu koji je imao za utuženo razdoblje. Ukoliko je blagdan padao od ponedjeljka do petka on je radio uvijek kada mu je smjena padala u te dane, a što je vidljivo i iz evidencije tuženice, te je radio i po dnevnoj zapovjedi.

27. Poklanjajući u cijelosti vjeru iskazu tužitelja kao logičnom i neposredno uvjerljivom ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj u utuženom razdoblju odradio sve sate, a kako to proizlazi iz evidencije tuženice, kao i da niti jedan dan nije neopravdano izostao s posla, niti je u utuženom razdoblju koristio neplaćeni dopust.

28. Nesporno je da je tužitelj u utuženom razdoblju poslove obavljao u turnusu i u smjenama, a kako to proizlazi iz evidencije tuženice koja je bila predmetom vještačenja, da je iste poslove obavljao prema rasporedu radnog vremena tuženice, da je mjesečno odrađivao sve radne sate i dane, da u utuženom razdoblju nije izostao s posla niti jedan radni dan, a niti je koristio neplaćeni dopust. Slijedom svega navedenog ovaj sud smatra da se tužitelju prekovremeni rad obračunava po isteku mjeseca u kojem je iste ostvario kao rad koji prelazi mjesečni fond radnih sati, a sve sukladno odredbi članka 44. stavak 12. KU 1, odnosno članka 38. stavak 10. KU 2. i Tumačenjima Zajedničke komisije broj 8/44, 2/35 i 24/44 ( Vrhovni sud u svojoj odluci posl. br. Rev-1403/2024 od 11. prosinca 2024.).

29. Slijedom navedenog, utvrđena je osnovanost tužbenog zahtjeva, dok je za potrebe utvrđenja visine tužbenog zahtjeva u ponovnom suđenju izveden dokaz dopunskim financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Vatroslavu Zovku dana 29. travnja 2025. (list 377-379 spisa) na način da vještak sukladno kolektivnom ugovoru i tumačenjima zajedničke komisije izračuna prekovremene sate za utuženo razdoblje.

30. Iz dopunskog nalaza i mišljenja vještaka od 29. travnja 2025. (list 377-379 spisa), proizlazi da u skladu s postavljenim zadatkom, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, neisplaćena bruto plaća tužitelja po osnovi prekovremenog rada sveukupno iznosi 902,86 eura bruto, a pojedinačni mjesečni iznosi prikazani su u Tablici 1. Dopunskog nalaza i mišljenja s dospijećem svakog 15 u mjesecu za prethodni mjesec (poleđina lista 378-list 379 spisa).

30.1. Tuženica je na navedeni dopunski nalaz i mišljenje izjavila prigovor na način da je navela kako je „uvidom u tablicu 1. na strani 4 od 5 i 5 od 5, razvidno je da vještak izračun dodatka za prekovremeni rad nije obračunavao u iznosu od 50% cijene osnovnog sata rada kako je to naveo i kako je to definirano Kolektivnim ugovorom, nego je dodatak za prekovremeni rad obračunavao u iznosu od 100% cijene osnovnog sata rada…“.

30.2. Vještak je dana 3. srpnja 2025. ponovnim uvidom u dopunski nalaz i mišljenje od 29. travnja 2025., utvrdio da su prigovori tuženice djelomično osnovani, navodeći pritom da se radi o pogrešci u izračunu, te je stoga ispravio svoj dopunski nalaz i mišljenje od 29. travnja 2025. dana 3. srpnja 2025. (list 392-393 spisa) na način da je naveo da neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada za tužitelja sveukupno iznosi 451,44 eura bruto, a pojedinačni mjesečni iznosi prikazani su u Tablici 1. Očitovanja s dospijećem svakog 15 u mjesecu za prethodni mjesec (poleđina lista 392-393 spisa). Istaknuo je da su prekovremeni sati rada nastali u situaciji kada je tužitelj u pojedinim mjesecima radio u obliku rada na drugačiji način, te ostvario radne sate koji su bili veći od dnevnog rada i veći od 40 radnih sati tjedno.

31. Nakon toga tužitelj je konačno postavio tužbeni zahtjev 8. srpnja 2025. dok je tuženica i nadalje ostala kod prigovora na ispravljeni dopunski nalaz i mišljenje od 3. srpnja 2025. te predložila da se na iduće ročište pozove vještak radi usmenog saslušanja.

31.1. Na ročištu održanom 1. listopada 2025. izveden je dokaz usmenim saslušanjem vještaka prof. dr. Vatroslava Zovka. Vještak je iskazao da u cijelosti ostaje kod svog osnovnog i dopunskog nalaza i mišljenja, te kod ispravljenog nalaza i mišljenja od 3. srpnja 2025. (list 391-392 spisa). Istaknuo je da tuženica svojim podneskom od 6. kolovoza 2025. ne prigovara matematičkom izračunu, te se slaže načelno sa načinom obračuna prekovremenih sati rada prilikom rada na drugačiji način, međutim smatra, a što potkrepljuje i primjerima da je vještak neispravno utvrđivao režim rada na drugačiji način. Tako npr. se poziva na mjesece kolovoz 2016., te rujan 2017., pri čemu citira tumačenje broj 1/8 od 29. svibnja 2013. Povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora. Tužena navodi kako sukladno navedenom tumačenju tužena je oslobodila tužitelja od rada u okviru njegovog turnusa, čime je tužitelj tijekom turnusa radio manje od 12 sati. Međutim, tužena smatra da bi se takav rad (kraći od 12 sati) i dalje trebao smatrati turnusom prilikom izračuna. Posljedično tada u predmetnim mjesecima tužitelj ne bi ostvarivao pravo na prekovremene sate rada zbog rada na drugačiji način. U skladu sa navedenim naglašava kako je prilikom izrade nalaza i mišljenja svoje izračune temeljio na evidencijama prisutnosti na radu, pri čemu sve sate rada koji su evidentirani manje od 12 sati je tretirao kao da nisu rad u turnusu (12-24-12-48). To napominje iz razloga jer u evidenciji rada su evidentirani samo sati rada, a ne i potencijalne odluke temeljem kojih je definiran takav raspored radnog vremena. Stoga smatra da temeljem dokumentacije koja prileži spisu njegovi izračuni su ispravni i u cijelosti u skladu sa zadatkom vještačenja. Na poseban upit suda je li se ovdje radi o obračunu prekovremenih sati rada samo za dane koji padaju od ponedjeljka do petka, a isti predstavljaju neradne dane, odnosno dane blagdana, ili su izračunom obuhvaćeni i drugi sati rada, odgovara kako je izračun napravljen u skladu sa zadatkom suda i činjeničnim navodima iz tužbe, a kojom se potražuje osim prekovremenih sati rada za dane blagdana koji padaju od ponedjeljka do petka, potražuju se i prekovremeni sati rada u svim ostalim režimima rada, a kako je ovdje naglašeno i kroz primjedbe tuženice izvršen je i obračun sati prekovremenog rada prilikom rada na drugačiji način, a koji je neovisan o blagdanima i neradnim danima, te se samim time ovaj predmet razlikuje od ostalih sličnih tužbi.

32. Ovaj sud je ispravljeni dopunski nalaz i mišljenje financijskog vještaka od 3. srpnja 2025. u cijelosti prihvatio s obzirom da je isti dan po osobi koje raspolaže potrebnim stručnim i naučnim znanjima za utvrđivanje odlučnih činjenica u skladu s pravilima struke.

32.1. Nadalje, sud nije našao da bi u mišljenju financijskog vještaka bilo proturječnosti ili nedostataka, niti se kod suda pojavila osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja stoga je sud raspravnim rješenjem od 1. listopada 2025. odbio dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem novog dopunskog financijskog vještačenja sukladno njegovom prijedlogu iz podneska od 30. rujna 2025., kao i prijedlog tuženice za provođenjem novog dopunskog financijskog vještačenja na način da se svi sati rada tužitelja uzmu kao rad u turnusu iz razloga što su oba prijedloga usmjereni na odugovlačenje postupka i suprotni su ekonomičnosti postupka. A isto tako valja reći da to što parničnim strankama predmetni nalaz i mišljenje nije po volji nije razlog da bi sud zbog toga provodio novo dopunsko financijsko vještačenje.

33. Osim toga valja reći da je financijskim vještačenjem izvršena i provjera svih platnih lista i usporedba platnih lista sa evidencijama o prisutnosti na radu, te je na taj način utvrđeno da u pojedinim mjesecima tuženica nije iskazala sve sate koji su iskazani u evidencijama o prisutnosti na radu, a koji predstavljaju sate iznad mjesečnog fonda radnih sati kao prekovremeni rad tužitelja. Tako je nakon ove usporedbe u Tabeli 1. Očitovanja i ispravka od 3. srpnja 2025. (list 392-393 spisa) iskazana razlika neobračunatih, a odrađenih prekovremenih sati, kada su takvi sati rada mjesečno bili duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, sve u razdoblju od ožujka 2013. do ožujka 2018. Prema ispravljenom dopunskom nalazu i mišljenju od 3. srpnja 2025. tužitelj je ostvario ukupno 164 neobračunatih prekovremenih sati rada. U Tablici 1. , kolona 3 (poleđina lista 392 spisa) sadržan je izračun vrijednosti tih sati (164 sata) u ukupnom iznosu od 451,44 eura ( Tablica 1. kolona 6).

34. U skladu s cjelokupnom dokumentacijom u spisu, a pritom prihvaćajući ispravljeni dopunski nalaz i mišljenje financijskog vještaka od 3. srpnja 2025. (list 391-393 spisa) sud je utvrdio da tužitelju pripada neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada, za utuženo razdoblje u ukupnom bruto iznosu od 451,44 eura kada su takvi sati rada bili mjesečno duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, koji iznos je i dosuđen tužitelju, te je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

35. Kako u smislu odredbe članka 29. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23- dalje ZOO) dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate to je u konkretnom slučaju, obzirom da tuženica kasni s ispunjenjem novčane obveze, valjalo tužitelju priznati i zakonsku zateznu kamatu. No sud nije dosudio zatezne kamate na cjelokupni iznos bruto plaće.

36. Naime, u skladu s odredbama članka 45. stavak 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br.:177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15-dalje: ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz članka 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

37. Nadalje, odredbama članka 45. stavak 4. i 5. ZPD i članka 61. stavak 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14 - dalje: Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. toga Zakona i članka 11., 12. i 15. toga Pravilnika, umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavak 9. i članka 16. stavak 2. toga Zakona, te umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavak 1. i 2. istoga Zakona. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku.

38. Imajući u vidu gore navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak, koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose), dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, kako je to i presuđeno u točkom I izreke ove presude. Zatezna kamata dosuđena je od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa pobliže navedenog u točki I. ove presude (prema pojedinim mjesečnim iznosima i dospijećima iz Tabele 1. Očitovanja i ispravka nalaza i mišljenja od 3. srpnja 2025. (list 392-393 spisa), tj. od 16. u mjesecu za protekli mjesec, sukladno odredbi članka 84. stavak 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13, 93/14, 130/23 dalje - ZR) pa sve do isplate, i to po stopi iz članka 29. stavak 2. ZOO.

39. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP pa je tužitelju priznat trošak prema vrijednosti predmeta spora, prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu od 8. srpnja 2025., prema Tbr. 7., 8. i 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( Narodne novine broj 138/2023 - dalje Tarifa) i priloženom troškovniku. Tako je tužitelju priznat trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora prema Tbr. 32 Tarife od 50 bodova, sastava tužbe od 2. kolovoza 2018. prema Tbr. 7/1 Tarife od 50 bodova, za sastav 4 obrazložena podnesaka od 12. rujna 2018., 4. veljače 2020., 22. studenoga 2011. i 8. srpnja 2025. od 50 bodova za svaki sukladno Tbr. 8/1 Tarife, za sastav podneska od 3. rujna 2020. u iznosu od 12,50 bodova sukladno Tbr. 8/4 Tarife, za sastav podnesaka od 10. prosinca 2024., 5. svibnja 2025., i 30. rujna 2025 . u iznosu od 25 bodova za svaki sukladno Tbr. 8/3 Tarife, za pristup na ročište održano 18. listopada 2018. i 17. ožujka 2022. u iznosu od 25 bodova za svako sukladno Tbr. 9/2 Tarife, za pristup na ročište 11. ožujka 2019., 29. listopada 2019., 18. listopada 2021., 22. studenoga 2021., 23. ožujka 2022., 6. prosinca 2024., 13. lipnja 2025. i 1. listopada 2025. od 50 bodova za svako sukladno Tbr. 9/1 Tarife, za pristup na ročište 6. svibnja 2022. u iznosu od 25 bodova sukladno Tbr. 9/3 Tarife, odnosno ukupno 862,50 bodova. cijeneći da je vrijednost jednog boda 2,00 eura tužitelju je priznat trošak od 1.725,00 eura, koji uvećan za trošak PDV-a od 25 % u iznosu od 431,25 eura tj. ukupan iznos od 2.156,25 eura uvećan za troškove financijskog vještačenja, koje je bilo potrebno provesti radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva u iznosu od 723,12 eura, valjalo je tužitelju dosuditi sveukupno iznos od 2.879,37 eura, te je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

40. Odluka o kamatama na dosuđeni parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP koji se sukladno odredbi članka 107. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 80/22) primjenjuje i na postupke pokrenute i prije stupanja na snagu istog, a u visini odrečenoj člankom 29. ZOO.

41. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 781,25 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana presuđenja pa do isplate. Naime, tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 10. veljače 2020. iz razloga što je uplata predujam vidljiva odmah kroz sustav e-spis te zbog toga nije potrebno slati podnesak sudu, te sastav odgovora na žalbu iz razloga što isti nisu bili potrebni za ovaj postupak. Nadalje, podnesak od 3. rujna 2020. nije se mogao cijeniti u punom iznosu prema Tbr. 8/1 Tarife već samo po Tbr. 8/4 Tarife iz razloga što se radi o ostalom podnesku, dok se podnesci od 10. prosinca 2024., 5. svibnja 2025., i 30. rujna 2025 . nisu mogli cijeniti u punom iznosu prema Tbr. 8/1 Tarife za svaki već prema Tbr. 8/3 za svaki iz razloga što se radi o obrazloženom podnesku izvan Tbr.8/1 Tarife. Ročišta koja su održana 18. listopada 2018. i 17. ožujka 2022. mogla su se cijeniti samo Tbr. 9/2 Tarife za svako, a ne u punom iznosu prema Tbr.9/1 Tarife za svako, iz razloga što se radilo o ostalim ročištima na kojima se raspravljalo o procesnim pitanjima. Pristup na ročište održano 6. svibnja 2022. moglo cijeniti samo prema Tbr. 9/3 Tarife, a ne u punom iznosu prema Tbr. 9/1 Tarife, jer se radilo o ročištu na kojem je objavljena presuda. Trošak pristupa za ročište za objavu presude 14. studenoga 2025. u iznosu od 25 bodova sukladno Tbr 9/3 Tarife tužitelju nije priznato iz razloga što na navedeno tužitelj nije pristupio te je stoga odlučeno kao pod točkom III. izreke.

42. Tuženici nisu priznati parnični troškovi u ukupnom iznosu od 3.950,00 eura, sukladno članku 154. stavak 1. ZPP, jer ista nije uspjela u postupku, te je odlučeno kao pod točkom IV. izreke.

Velika Gorica, 14. studenog 2025.

Sutkinja:

Zorana Matešić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.