Poslovni broj Gž-1891/2024-4
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara, u izvanparničnom predmetu predlagatelja ZĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Jovanki Barić, odvjetnici iz Rijeke, protiv protustranaka 1. EĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. OĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Knežević i partneri iz Rijeke, 3. GĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Igoru Vretenaru, odvjetniku iz Rijeke, 4. MĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba Opatija poslovni broj R1-108/2024-18 od 27. rujna 2024.,14. studeni 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj R1-108/2024-18 od 27. rujna 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja nije dopušteno proširenje prijedloga u odnosu na Vodogradnju Rijeka d.o.o. iz Kukuljanova, Kukuljanovo 314, podneskom predlagatelja od 8. lipnja 2024.
2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
3. U žalbi navodi da je prijedlog proširio na Vodogradnju Rijeka d.o.o. podnescima zaprimljenima na sudu 8. lipnja 2024., 4. srpnja 2024. i 26. srpnja 2024., kojima je predložio da se prijedlog za razvrgnuće dostavi Vodogradnji Rijeka d.o.o. te da se pozove na raspravu zakazanu za dan 31. srpnja 2024. Međutim, sud nije dostavio prijedlog predlagatelja za razvrgnuće od 10. travnja 2024. niti podneske predlagatelja od 8. lipnja 2024., 4. srpnja 2024. i 26. srpnja 2024. Vodogradnji Rijeka d.o.o. niti je pozvao Vodogradnju Rijeka d.o.o. na očitovanje niti im je dostavio poziv za raspravu zakazanu za dan 31. srpnja 2024. Navodi da je 4. protustranka podnesak od 9. srpnja 2024. dostavila Vodogradnji Rijeka d.o.o. 16. srpnja 2024. Pri tom predlagatelj navodi da je povrijeđeno načelo vođenja postupka iz čl. 14. Zakona o izvanparničnom postupku jer je sud na raspravi od 31. srpnja 2024. nakon što je punomoćnica predlagatelja ostala kod prijedloga svih podnesaka dostavljenih prije održavanja rasprave, usmeno pred svim strankama i punomoćnicima rekao da je Vodogradnji Rijeka d.o.o. poslan prijedlog za očitovanje ali da još nije protekao rok od 30 dana, a što nije istina. Navodi da je podneskom od 9. kolovoza 2024. prigovorio sadržaju zapisnika i tražio je ispravak, međutim sud o tome nije odlučio. Navodi da je podneskom od 21. kolovoza 2024. zatražio zakazivanje rasprave jer je sudu dostavio dokaze da je pismenim putem tražio od Vodogradnje Rijeka d.o.o. očitovanje da se sporazumno – dobrovoljno razvrgnu ali kako nije dobio odgovor od Vodogradnje Rijeka d.o.o., da su ispunjeni uvjeti prema odredbi čl. 49. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje ZV) da o tome odluči sud. Navodi da je uz podnesak od 19. rujna 2024. dostavio pravomoćno rješenje Državne geodetske uprave, Područni ured katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina Opatija klasa UP/1-932-07/21-02/192, urudžbeni broj 541-49/3- 22-7 od 15. veljače 2022., pravomoćno dana 28. kolovoza 2023.
4. Predlaže pobijano rješenje preinačiti.
5. Žalba nije osnovana.
6. Pozivajući se na bitnu povredu odredaba postupka, predlagatelj u žalbi ne obrazlaže u čemu bi se ostvario taj žalbeni razlog, a pazeći po službenoj dužnosti povodom izjavljene žalbe na postojanje neke od bitnih povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP), a koji se ovdje primjenjuje pozivom na odredbu iz čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/23), ovaj sud je utvrdio da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna od tih povreda.
7. Predlagatelj je dana 10. travnja 2024. podnio prijedlog za razvrgnuće suvlasničkih zajednica na nekretninama [katastarska čestica] upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] protiv protustranki 1. EĆ, 2. OĆ, 3. GĆ i 4. MĆ.
8. Podneskom od 8. lipnja 2024., a što ponavlja i u podnescima od 4. srpnja 2024. i 26. srpnja 2024., predlagatelj je preinačio prijedlog na način da je pored 1. protustranke, 2. protustranke, 3. protustranke i 4. protustranke, prijedlog proširio na 5. protustranku Vodogradnja Rijeka d.o.o.
9. Polazeći od odredbe čl. 196. st. 2. ZPP-a, a koji se ovdje primjenjuje pozivom na odredbu iz čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku, dopisom od 1. kolovoza 2024. uz koji su priloženi prijedlog, zapisnik od 31. srpnja 2024. i podnesak od 26. srpnja 2024. prvostupanjski sud je od Vodogradnje Rijeka d.o.o. zatražio očitovanje da li pristaje stupiti u ovaj izvanparnični postupak kao 5. protustranka odnosno na subjektivno proširenje prijedloga (list 132. spisa).
10. Navedeni dopis Vodogradnja Rijeka d.o.o. primila je 6. kolovoza 2024. (poleđina lista 133. spisa) ali se u dodijeljenom roku od 20 dana nije očitovao pristaje li stupiti u izvanparnični postupak. Kako Vodogradnja Rijeka d.o.o. nije dao svoj pristanak za stupanje u ovaj izvanparnični postupak, prvostupanjski sud nije dopustio subjektivnu preinaku prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice.
11. Takav zaključak suda prvog stupnja prihvaća i ovaj sud.
12. Naime, prema odredbi čl. 196. ZPP-a više osoba mogu jednom tužbom tužiti odnosno biti tužene (suparničari): 1) ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odnosno obveze proistječu iz iste činjenične i pravne osnove; 2) ako su predmet spora zahtjevi odnosno obveze iste vrste koji se temelje na bitno istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi te ako postoji stvarna ili mjesna nadležnost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuženika; 3) ako je to drugim zakonom određeno. (st.1) Do zaključenja prethodnog postupka može, uz uvjete iz stavka 1. ovog članka, uz tužitelja pristupiti novi tužitelj ili tužba može biti proširena na novog tuženika s njegovim pristankom. (st.2.) Nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, bez njegova pristanka ne može uz tužitelja pristupit novi tužitelj. (st.3.) Osoba koja pristupa tužbi odnosno na koju se tužba proširuje mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad ona u nju stupa. (st.4.) Iz sadržaja citirane odredbe proizlazi da kod subjektivne preinake tužbe (i prijedloga) u vidu proširenja tužbe (prijedloga) na novog tuženika (protustranku) zahtijeva se pristanak tog novog tuženika (protustranke).
13. Iz spisa, naime, proizlazi da je novooznačena protustranka pristanak na proširenje prijedloga nije dao slijedom čega prijedlog na njega nije mogao biti proširen jer, za takvo proširenje je nužan pristanak novooznačene protustranke. Nije u pravu predlagatelj kada smatra da novooznačena protustranka izostankom očitovanja na primljenu dokumentaciju nije se protivio proširenju. Naime, takvu radnju protustranke predstavlja radnja kojom se upušta u raspravljanje. Tek radnja kojom stranka izražava stav prema biti (meritumu) spora predstavlja radnju s kojom se upušta u raspravljanje. Stoga novooznačena protustranka time što se nije očitovala na zaprimljenu dokumentaciju, nije se upustio u raspravljanje.
14. S tim u vezi treba dodati da novooznačena protustranka na kojeg se prijedlog proširuje ovlaštena je uskratiti pristanak na proširenje prijedloga na sebe, neovisno o razlogu zbog kojeg se proširuje.
15. U odnosu na ostale navode iz žalbe treba reći da nisu od značaja u ovom predmetu jer nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.
16. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu predlagatelja odbiti kao neosnovanu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu iz čl. 380. toč. 2. ZPP-a.
U Rijeci 14. studeni 2025.
Sutkinja
Helena Vlahov Kozomara
