REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U DONJOJ STUBICI

Matenčaka 3/I, Donja Stubica

Posl.br. P-1041/2023-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, po sutkinji Vesni Posavec kao sucu pojedincu, po prijedlogu više sudske savjetnice Ines Oroz, u pravnoj stvari tužitelja HH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Vinki Brunduli Tadić, odvjetnici u Donjoj Stubici, protiv tuženice ZH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Branimiru Ždravcu, odvjetniku u Zagrebu, nakon održane glavne javne rasprave, zaključene 8. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženice, 14. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici ZH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplatiti tužitelju HH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] iznos od 4.844,66 (četiritisućeosamstočetrdesetčetirieura i šezdesetšestcenti) eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. studenoga 2025., pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici ZH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknaditi tužitelju HH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] troškove parničnog postupka u iznosu od 3.193,30 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. studenoga 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je izvanknjižni vlasnik zemljišta, dijela kčbr. [katastarska čestica] Hum, šuma površine 17096 m2, upisana u PL. 1962, k. o. [katastarska općina] koju je stekao temeljem Rješenja o nasljeđivanju, broj O-1990/18 iza pokojnog oca, NH. Pokojni otac, OH je stekao vlasništvo predmetne nekretnine temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju iza pok. AH, a koja je bila nasljednica pok. supruga MH, što je vidljivo iz Rješenja Općinskog suda u Donjoj Stubici, poslovni broj R1- 33/90 od dana 15. srpnja 1991. godine. Ističe da je tuženica ZH naložila sječu četiri stabla hrasta sa dijela parcele kčbr. [katastarska čestica] Hum, šuma upisana u PL. 1962, k. o. [katastarska općina], koji tužitelj zajedno sa svojim prednicima uživa već više od 30 godine, a koja su stabla hrasta u vlasništvu tužitelja, DH. Sječu je prema nalogu tuženice izvršila ĆH, [adresa], zajedno sa radnom snagom koju je angažirala. Porušena stabla hrasta su bila skladištena na nekretnini tuženice dok je posjećeno granje skladišteno na nekretnini gospođe ĆH koja je izvršila sječu. Navodi da je tužitelj dana 12. kolovoza 2022. godine, po dojavi susjeda UH, obišao svoju šumu koja se nalazi na dijelu parcele kčbr. [katastarska čestica] HUM, ŠUMA, upisana u PL. 1962, k. o. [katastarska općina] i pritom je ustanovio da je došlo do neovlaštene sječe četiri stabla hrasta. Tužitelj je istog dana podnio prijavu u Policijsku postaju Donja Stubica da mu je u šumi zvanoj [adresa] u [adresa] netko srušio četiri stabla hrasta. Sljedećeg dana, 13. kolovoza 2023. godine, policijski službenici su po dojavi izvršili pregled i sačinili zapisnik. Posječena stabla hrasta zajedno sa granjem tuženica je zadržala za sebe, iako je znala kako su predmetna stabla u vlasništvu tužitelja, kojim postupanjem je tužitelju prouzročila štetu. Tužitelj je u više navrata pozivao tužiteljicu da mu nadoknadi štetu, međutim tuženica to nije učinila. Tako je 19. srpnja 2023. godine, tužitelj uputio tuženici opomenu pred tužbu preporučenom poštanskom pošiljkom, koji je odštetni zahtjev tuženica otklonila.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, i to osnovu i visinu. Istaknuo je prigovor nepostojanja aktivne legitimacije na strani tužitelja, kao i prigovor promašene pasivne legitimacije. Osporio je sve navode tužbe kao činjenično netočne i pravno neosnovane. Također je osporio vjerodostojnost svih isprava koje je tužitelj priložio uz tužbu. Također je naveo da je tužitelj uz tužbu priložio i neke isprave koje nisu uopće čitke, pa se tužitelj nije niti u mogućnosti očitovati o svim dokazima na kojima tužitelj temelji tužbu. Smatra da je tužba u cijelosti postavljena potpuno paušalno i da tužitelj nije dokazao odlučne činjenice na koje se poziva u tužbi. Svjedoci koje je tužitelj u tužbi predložio nemaju nikakvih saznanja o činjenicama koje iznosi tužitelj, a isprave su vjerodostojne. Mišljenja je da, sve i kada bi se uzelo da je tužbeni zahtjev uredno postavljen i da je podoban za raspravljanje (što očigledno nije), iz činjeničnih navoda tužitelja navedenih u tužbi i isprava koje prilaže te drugih dokaza na koje se poziva ne proizlazi njegova osnovanost. U daljnjem tijeku postupka ističe da tužitelj nije dokazao vlastitu aktivnu legitimaciju i otklonio prigovor promašene pasivne legitimacije.

3. Tužitelj je podneskom od 27. studenoga 2024. uredio tužbeni zahtjev na način da konačno potražuje iznos od ukupno 4.844,66 eura sa zateznim kamatama, nakon što je zaprimio elaborat šumarskog vještaka. Tuženik je na glavnoj raspravi održanoj 12. rujna 2025. naveo da se ne protivi preinaci tužbenog zahtjeva, stoga je sud raspravnim rješenjem na zapisniku od 12. rujna 2025. dopustio preinaku tužbe sukladno čl. 191. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje u tekstu: ZPP).

4. Radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja sud je tijekom postupka pročitao podnesak naslovljen kao "Prijava uništenja i otuđenja imovine" (list 4 spisa), poziv za mirno rješenje spora (list 5-6 spisa), podnesak PP Donja Stubica od 5. rujna 2023. (list 7 spisa), prijepis posjedovnog lista za k. o. [katastarska općina], br. 1962, (list 8 spisa), rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Marije Cividini posl.br. O-1990/18 od 19. veljače 2019. (list 10-12 spisa), zapisnik sa uviđaja od 15. srpnja 1991. (list 13-16 spisa), rješenje Općinskog suda u Donjoj Stubici posl.br. R1-33/90-14 od 15. srpnja 1991. (list 17-20 spisa), fotografije (list 21-29 spisa), ispis dojave PP Donja Stubica od 2. svibnja 2024. (list 48-49 spisa), izvršen je uvid u spis ovog suda posl.br. R1-33/90 i O-1990/2018, proveden je očevid na licu mjesta uz nazočnost geodetskog vještaka Gorana Pospiša i šumarskog vještaka Ivana Martinića, pročitan je elaborat šumarskog vještaka Ivana Martinića od 31. listopada 2024. (list 68-77 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Gorana Pospiša od 11. studenoga 2024. (list 85-100 spisa), saslušani su svjedoci CH i VH, te su saslušani tužitelj i tuženica kao stranke u svrhu dokazivanja.

5. Na glavnoj raspravi održanoj 12. rujna 2025., koja je počela iznova zbog toga što je došlo do izmjene suda, sukladno čl. 315. st. 3. ZPP-a, stranke su se usuglasile da se pročitaju zapisnici o ranije izvedenim dokazima.

6. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Predmet spora se temelji na tvrdnji tužitelja da je tuženica naložila sječu stabala hrasta na dijelu nekretnine tužitelja i time tužitelju nanijela štetu.

9. U postupku su sporne aktivna i pasivna legitimacija.

10. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Marije Cividini iz Donje Stubice, posl.br. O-1990/18 od 8. veljače 2018. utvrđeno je da su nasljednicima iza pok. OH proglašeni supruga PH i to tako da joj pripada pravo doživotnog plodouživanja na čkbr. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je nasljednikom u odnosu na svu preostalu imovinu proglašen sin, ovdje tužitelj HH.

11. Uvidom u posjedovni list broj 1962 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je tužitelj HH upisan kao posjednik dijela predmetne čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica], a u tom su posjedovnom listu upisani i HHĆ, JH r. H, ĐH, ZHĆ i ŠH r. JH.

12. Iz naprijed navedene isprave, dakle posjedovnog lista, proizlazi da na spornoj čestici čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz tužitelja ima upisanih više posjednika, iz čega proizlazi da navedena čestica nije formalno podijeljena između stvarnih posjednika, tako da je aktivnu legitimaciju tužitelja za podnošenje predmetne tužbe valjalo utvrditi drugim dokazima.

13. Svjedok CH iskazao je da ima saznanja o predmetnoj sječi stabala u šumi u [adresa] koja se dogodila u lipnju 2023. godine. Zna da je tužena ZH naložila FH i njezinom sinu NHĆ sječu stabala u šumi. Oni su porušili stabla, misli da se radilo o četiri stabla hrasta, te su sebi odvezli drva za ogrjev, a za sama stabla ne zna gdje su završila, pretpostavlja da su prodana. Naveo je da je to šuma od tužitelja HH, a isti ju je stekao iza svog pokojnog oca OH, međutim to nije papirnato riješeno. Poznato mu je da je HH jedini nasljednik iza pok. SH, a zna da je tužiteljev otac SH predmetnu šumu stekao tako što je dohranio dvije starice, no ne zna njihova imena. Tuženica mu je sama rekla da je ona dala nalog VH i njezinom sinu UH da poruše stabla u predmetnoj šumi jer to njoj smeta i rekla mu je da je to šuma bez vlasnika. Tuženica ga je optužila da je on pozvao policiju i sve prijavio, međutim istaknuo je da on to nije učinio, već je samo policijskim službenicima pokazao mjesto na kojem je izvršena sječa stabala. U vezi posječenih stabala tužitelja kontaktirao je njegov brat ŽH koji je također prijavio sječu jer su posječena stabla pala na njihovu šumu, a ono što je polomljeno u njihovoj šumi je VH sa sinom i radnicima također odvezla k sebi doma. Posječeni su se trupci nakon sječe nalazili na dvorištu tuženice do kraja godine, odnosno 5-6 mjeseci. Odvoz trupaca je vršen u jesen prošle godine ili rano proljeće ove godine, ne zna točno. Naveo je da nije s nikim u sporu u vezi predmetne sječe, već da je to njegov brat ŽH koji je tražio odštetu za polomljena stabla u njihovoj šumi, te misli da još uvijek traje postupak u vezi toga, no ne zna da li protiv tuženice i VH. Do predmetne sječe je bio u dobrim odnosima s tuženicom, međutim nakon toga ne razgovaraju jer ga je vrijeđala telefonom. Vrijeđala ga je na sve načine i zvala nekoliko puta da zašto je prijavio sječu, iako ističe da on s time nije imao nikakve veze. Tijekom razgovora mu je također rekla da će to platiti kad-tad te mu je nekoliko puta rekla da je ona naložila sječu drva jer su joj smetala.

14. Svjedok VH iskazala je da je predmetna sječa izvršena u rujnu 2022. godine, a izvršio ju je njezin sin OHĆ sa svojim prijateljem po nalogu tužene ZH, a on je samo bio posrednik. Tuženica ju je molila da joj nađe nekog tko će porušiti predmetna stabla budući da su ista ometala njezin posjed na način da su ulazila u isti četiri metra te su ugrožavala njezinu kuću. Zajedno sa tuženicom je išla na općinu i tražila tko bi porušio predmetna stabla, međutim tamo su ju uputili u katastar gdje su utvrdile da su izvanknjižni vlasnici SH i još neka tri. Istaknula je da je prije sječe pitala ponovno ZH da li da se ista izvrši, te ju upozorila da će kod sječe nastati šteta i na njezinom, međutim ista je na to pristala. Priznala je na policiji da je bila posrednik u predmetnoj sječi koju je izvršio njezin sin OHĆ i njegov prijatelj. CH prijavio je sječu jer je na njegovoj njivi ostao trag od kotača traktora koji je njezin sin i njegov prijatelj parkirao na njivi. U sječi su porušena četiri stabla hrasta od kojih je ona prvotno uzela samo grane, dok su stabla hrasta stajala na dvorištu tuženice šest mjeseci. Tužitelj joj se u vezi sječe obratio četiri do pet dana od rušenja i rekao da je to njegova šuma, a na to mu je rekla da je ona bila samo posrednik i neka se obrati tuženici. Dala mu je i njezin broj telefona i sve papire koje joj je ZH ostavila, ukoliko se netko pojavi. Navela je da je osobno išla u Hrvatske šume u Donju Stubicu i telefonskim putem kontaktirala Hrvatsku savjetodavnu službu i pitala da li je netko prijavio predmetnu sječu, međutim nije dobila nikakve informacije. Nakon toga je ponovno išla na policiju u Donju Stubicu pitati da li je netko prijavio, međutim rekli su da nitko nije prijavio. Tijekom 2023. je zamijenila porušena 4 stabla hrasta za manja sa radnikom koji je vršio sječu jer joj je odvoz bio preskup. Od rođenja živi na [adresa] i zna da su predmetnu šumu prvo uživali Z, potom ujne tužitelja, a zatim njegov otac, a sada valjda i on, iako nije znala da bi to bilo njegovo. Bila je spremna dogovoriti se s tužiteljem na način da on podmiri troškove sječe stabala i odveze si stabla, plati štetu koju je nanio gospođi ZH, međutim njemu to nije odgovaralo. On je napravio svoju procjenu štete i predočio je, sve je sam označio, a on si je zamislio 10.000,00 kuna ili 15.000,00 kuna a po njegovoj procjeni radilo se oko 6 kubika drva za ogrjev. Smatra da tuženica nije kriva za sječu drva i tvrdi da je došla svjedočiti ZH da ona nije kriva za predmetnu sječu drva. Poznato joj je da je tuženica pozivala OH da dođe do predmetne šume i vidi kako njegova stabla ometaju njezin posjed pa da to riješe, međutim on je uvijek obećavao da će doći, ali nije došao. OH umro je prije tri godine, a potom je tuženica išla na općinu kod načelnika i tražila da oni poruše predmetna stabla, međutim oni to nisu htjeli jer se radi o privatnoj šumi. Tuženica i ona nisu prije sječe doznale tko je vlasnik šume, a bile su na adresi prebivališta OH koja piše u katastru, međutim na toj adresi nije bilo nikoga. Manja stabla koja je zamijenila sa radnikom koji je vršio sječu za posječena završila su kod nje i to četiri metra drva. Predmetna stabla su ometala posjed tužene na način da ona nije mogla prilaziti svojoj kući s te strane jer su ista preko tri metra ulazila u njezin posjed, grane su visile, a još uvijek i vise u preostalom dijelu, ukoliko je to tužiteljevo, te se tuda ne može prolaziti. Ni ona ne može proći do svojeg voćnjaka zbog grana koje bi trebalo sječi, a postojala je i opasnost da se predmetna stabla sruše na kuću od tuženice. Postojala je i opasnost za električne vodove jer se tamo nalaze strujne žice koje su udaljene oko 10 metara od debla. Predmetna debla su bila dosta visoka, ali ne zna koliko i bila su nagnuta prema posjedu tužene. Tuženica joj nije platila sječu predmetnih stabala, a dogovor je bio da si ona to uzme, odnosno onaj tko sruši uzme porušena stabla za plaću. Njoj je odgovaralo da se poruše predmetna stabla više zbog sigurnosti jer je ona tuda prolazila. Ne zna kolika je točna površina predmetne šume i ne zna međe iako ima šumu ispod, do njihovog, a uvijek su govorili da je to šuma od JH.

15. Tužitelj HH naveo je da je udio u šumi stekao nasljeđivanjem iza svog pok. oca OH koji je umro **.**.2017.. Predmetna šuma je u posjedu šestero suvlasnika od kojih je i on. Kao dijete je dolazio s ocem u šumu te mu je on pokazivao međe, a s obzirom da nije provedena parcelizacija, ali se znaju okvirne međe. Više puta su prolazili pored vikendice tuženice koja se nalazi 25-30 m udaljena od njegove šume i nikad ga otac nije upozoravao da bi tu nešto trebalo sječi jer smeta tuženici. Dva do tri puta godišnje je išao u pregled te šume jer su se često događale razne krađe drva. Otac i on se nisu upuštali u sječu stabala jer nisu imali potrebnu mehanizaciju, a radilo se o dosta nepristupačnom terenu s druge strane šume, iako je teren gdje su posječena drva pristupačan. Dana 11. kolovoza godine CH i njegov brat ŽH došli s k njemu i rekli mu da je netko posjekao drva u njegovoj šumi i da se ta drva nalaze na posjedu tužene ZH. Drugog dana, 12. kolovoza, otišao je u šumu, i vidio je da su posječena četiri stabla hrasta, jedan metar dalje sa tuženom. Iste večeri je napisao prijavu o neovlaštenoj sječi i predao ju policijskoj postaji Donja Stubica. Pošpricao je i obilježio porušena stabla koja su se nalazila na posjedu tuženice koji je otvoren i nije ograđen. Misli da je i ŽH prijavio predmetnu sječu jer mu je uslijed te sječe njegovih stabala nastala šteta na njegovoj šumi, porušene su mu bukve i grabovi, a što je on sam izjavio, te su po dojavi ČH policijski službenici obišli tu šumu. Policijski službenici su mu rekli da je VH priznala predmetnu sječu stabala i uputili su ga da se s njom dogovori mirnim putem. Otišao je kod VH radi dogovora, a ona ga je tražila da dokaže tko je on i da li je on vlasnik te šume. VH je rekla da je ona tražila vlasnika šume te da je osobno tražila i njegovog oca SH, međutim nije ga našla. Priznala je da je ona izvršila sječu, a vidio je na njezinom dvorištu granje od posječenih stabala po njegovoj procjeni, oko 6 metara drva. Posječeni trupci nalazili su se na posjedu tuženice. VH dala mu je telefonski broj od tuženice navodeći da je ona bila samo posrednik. Nakon toga je kontaktirao PP Donju Stubicu da ih obavijesti kako nije ništa riješio sa VH, a od tamo ga nitko nije kontaktirao 10 mjeseci, a trupci su se cijelo vrijeme nalazili na posjedu tužene. Dana 27. lipnja 2023. telefonskim putem nazvao ga je CH i rekao da se odvoze predmetni trupci, pa da dođe vidjeti o čemu se radi. Drugog dana otišao je na mjesto događaja gdje je zatekao polovicu manje trupaca nego je to prvotno bilo, a što je vidio kada je išao kod VH. Također je bio prisutan kada su radnici ponovno odvozili porušena stabla i nakon toga otišao je ponovno u policiju i sve prijavio. Dana 30. lipnja 2023. kontaktirao je telefonskim putem tuženicu da se dogovore te su se i sastali 1. srpnja 2023. i tom prilikom mu je tuženica dala telefonski broj od radnika TH, da se s njim dogovore oko odštete. Susreo se nakon toga sa VH i LH koji su mu tom prilikom nudili po 100,00 eura svaki, međutim na to nije pristao. Dana 4. srpnja 2023. kada se susreo sa VH i LH nije primijetio da bi na dvorištu tužene prilikom sječe nastala neka šteta. Broj od tuženice je prvi puta dobio od VH u kolovozu 2022., a dali su mu ga kasnije i policijski službenici kada je prijavio odvoz stabala. Dana 1. srpnja 2023. susreo se sa tuženicom u Zagrebu i skužio je da ona nije u potpunosti i točno upoznata sa cijelom situacijom. Tražila ga je da se nagode te ga uputila da se on dogovori sa VH. Smatra da cijela ekipa koja je izvršila predmetnu sječu je zapravo malo lagala tuženicu s obzirom da je ona naložila saniranje onog što joj je smetalo, a počinjena je zapravo šteta. Predmetna stabla odnosno drvenu građu nije uzeo sa posjeda tužene, s obzirom da su se ona nalazila na tuđem posjedu i bila su predmet policijskog postupka koji nije bio dovršen, dakle, čekao je dovršetak tog postupka. Želio se "ograditi" budući da ne zna točne međe, a drva je obilježavao jer ih je prethodno i izmjerio u slučaju da završe negdje, u nečijoj kući, da na sebi imaju trag narančaste boje. predmetna drva su se nalazila na travi, a ne zna točno da li je to u posjedu tuženice.

16. Tuženica ZH je navela da je već 53 godine izvanknjižni vlasnik kuće i voćnjaka koja se nalazi uz predmetnu šumu, a između ih dijeli služni put. Unatrag četiri godine ne dolazi često s obzirom da ima zdravstvenih problema iako je prije toga svako proljeće čistila, rezala trnje, kupine, u šumi tužitelja koja se nalazi uz moj posjed. Ne zna više čija je to šuma s obzirom da je u katastru dobila podatke o suvlasništvu IH i RH. Nekoliko puta je telefonskim putem kontaktirala IH i rekla mu da joj smeta granje iz predmetne šume, ali on o tome nije htio razgovarati. Znala je da je tužiteljev otac SH bio u posjedu te šume, ali ne zna točno kojeg dijela s obzirom da ga nikad nije vidjela u toj šumi. Predmetna sječa dogodila se 2022. kada je u dogovoru sa VH njoj rekla da poruši predmetna stabla koja joj smetaju, a s obzirom da nije mogla pronaći vlasnika. Nešto je morala poduzeti u vezi toga. Napomenula je da joj je predmetno granje iz šume smetalo za njezin voćnjak jer su joj se sušile jabuke u voćnjaku, a svakog proljeća gubila je dva dana da očisti sve što joj je ometalo njezin posjed. U njezinom voćnjaku nalazi se i električni stup, pa je postojala opasnost od rušenja predmetnih stabala na isti, na električne žice. Njezin suprug je 2004. godine išao do tužiteljevog oca SH i upozorio ga na predmetna stabla, odnosno granje koje je ometalo njihov posjed, na što je OH rekao njezinom suprugu neka riješi sve što ga smeta. Predmetnoj sječi stabala nije bila prisutna, a VH nazvala ju je nakon što je sječa izvršena, iako joj je prije toga rekla da će to napraviti, ali nije ju zvala taj dan. VH uzela je granje od posječenih stabala, a radilo se o 3-4 stabla hrasta, ne zna točno, dok su trupci 10 mjeseci stajali u njezinom voćnjaku, a tužitelj joj se nije javio. Sjeća se da ju je jednom prilikom nazvao načelnik policijske postaje Donja Stubica i rekao joj da će oni obavijestiti tužitelja da joj se javi, međutim tužitelj joj se nije javio. Tužitelj ju je prvi puta nazvao kada su drva već bila odvezena. Odmah idućeg dana sastala se sa tužiteljem u Sesvetama te mu rekla da je oštećena više nego on, da će razgovarati sa VH tko je drva odvezao. Napomenula je da je VH upozorila da ne dira drva, odnosno trupce koji su se nalazili u njezinom dvorištu dok se ne javi tužitelj. Tužitelj je bio pozvan na mjesto događaja 13. travnja 2023. godine kada je na teren izašao mjernik, međutim tom pozivu se nije odazvao. Tužitelj joj je rekao da on ima pravo na naknadu štete za posječena stabla, a radilo se o 1.400,00 eura, međutim bojala se s njim dogovarati budući da je prethodno od katastra dobila podatke za predmetnu šumu i to o dva suvlasnika IH, RH i tužiteljevog oca SH. Od tužitelja je tražila da se izjasni koji dio šume je točno njegov, početak, sredina ili kraj, na što je on odgovorio da je sve njegovo. Tužitelj je rekao da su posječena stabla njegova i zbog toga je VH upozorila da ne dira ta stabla dok se ne javi vlasnik, iako nije imala ništa protiv ukoliko bi se vlasnik javio da ista i odvezu. Tužitelj joj je mogao dokazati da su posječena drva njegova na način da joj je točno pokazao na terenu koji dio predmetne šume je njegov i da pokaže neki papir o vlasništvu, s time da joj ne bi bilo dovoljno da joj on to samo pokaže na terenu. Njezin suprug je 2004. bio kod OH da se dogovore o rušenju drva koja su smetala njihovom posjedu, znala je da je to šuma od OH, ali nije znala da je od tužitelja. Vidjela je papire iz katastra na kojima je pisalo da je i tužiteljev otac suvlasnik te šume, stoga je u to vrijeme znala da su to od SH drva. Nije platila predmetnu sječu drva zato jer je tražila da joj se napravi usluga jer joj je to smetalo za njezin posjed, a za to nije tražila nikakvu naknadu. Troškove predmetnog rušenja je snosio onaj tko je i pilio i tko je uzeo drva, a ona to ne zna.

17. Tijekom postupka je proveden očevid na licu mjesta dana 11. listopada 2024. uz sudjelovanje geodetskog vještaka i šumarskog vještaka, a koji su uzeli potrebne parametre radi izrade svojih nalaza i mišljenja.

18. Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Gorana Pospiša, mag.ing.geod.et geoinf., proizlazi da se panjevi porušenog drveća nalaze na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da su označeni na skici očevida točkama A1, A2, A3 i A4. Nekretnina koju je pokazao tužitelj identificirana je kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a nekretnina koju je pokazala tuženica identificirana je kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na skici očevida prikazana su pomoćna odmjeranja panjeva do rubova pokazanog posjeda.

19. Pregledom skice očevida od 11. listopada 2024. (str. 90 spisa) koja je sastavni dio nalaza i mišljenja geodetskog vještaka, prolazi da je tužitelj svoj posjed pokazao na čestici koja je identificirana kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da je tuženica pokazala svoj posjed odnosno nekretninu identificiranu kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te su ucrtane granice posjeda prema pokazivanju tužitelja i tuženice. Dakle, i tužitelj i tuženica su sudjelovali na očevidu i pokazali granice posjeda svojih nekretnina, a na izrađenu skicu stranke u daljnjem tijeku postupka nisu prigovarale.

20. Na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za šumarstvo i zaštitu prirode Ivana Martinića, dipl.ing.šum., izrađen je obračun novčane naknade šumske štete po elementima opisane štete iz spisa te slijedom provedenog terenskog očevida. Izračun vrijednosti šumske štete, koja se vezano uz posječena i otuđena četiri stabla hrasta kitnjaka, sastoji od naknade za pripadajuće drvne proizvode i naknade za šumu i šumsko zemljište, a sve prema čl. 4. st. 1. i 2. Šumsko-odštetnog cjenika, provedeni su sukladno relevantnim propisima i strukovnim metodološkim obrascima na temelju podataka prikupljenih terenskim očevidom na licu mjesta. Vještačenjem je utvrđen iznos naknade šumske štete za svako pojedinačno stablo te ukupni iznos novčane naknade šumske štete za sva četiri stabla te je tako izračunata novčana vrijednost naknade šumske štete na predmetnoj nekretnini čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u iznosu od 4.844,66 eura.

21. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje geodetskog vještaka te elaborat šumarskog vještaka jer su isti izrađeni u skladu s pravilima struke, objektivno i stručno te su u potpunosti odgovorili na zadatak vještačenja. Tužitelj i tuženica nisu imali primjedbe na nalaz i mišljenje nijednog vještaka.

22. Sud je posebno cijenio iskaz tužitelja smatrajući ga u cijelosti objektivnim, životnim, logičnim i isti iskaz potkrepljuje upravo ono što je utvrđeno nalazom i mišljenjem kako mjerničkog vještaka tako i stalnog sudskog vještaka za područje šumarstva.

23. Iskaz tužitelja je u jednom svojem dijelu potkrijepila i tuženica kada je iskazala da zna da je tužiteljev otac SH bio u posjedu predmetne šume, da je njezin suprug još 2004. bio na dogovoru kod OH vezano za rušenje drva koja su smetala njihovom posjedu i da je vidjela papire iz katastra i znala da su to drva od SH, dakle oca tužitelja.

24. Uvjerljivosti tužiteljeva iskaza da su sporna stabla posječena upravo u njegovom dijelu šume doprinosi i činjenica da je odmah nakon sječe sastavio i predao prijavu o neovlaštenoj sječi Policijskoj postaji Donja Stubica te da se odmah obratio VH, koja je sa radnom snagom koju je angažirala, izvršila sječu stabala, kao i činjenica da se nakon toga sastao s tuženicom vezano za dogovor oko odštete, koji nisu postigli.

25. Dovodeći u zajedničku vezu iskaz tužitelja i svjedoka KH kojem sud poklanja vjeru, utvrđeno je da su isti suglasni u dijelu u kojem opisuju tijek posjedovanja predmetnog dijela šume, pa tako svjedok CH navodi da je to šuma od tužitelja koju je stekao iza svog pokojnog oca OH, no da to nije papirnato riješeno. Također mu je poznato da je HH jedini nasljednik iza svog oca, a zna da je tužiteljev otac predmetnu šumu stekao tako što je dohranio dvije starice.

26. Svjedokinja VH, iako govori da je došla svjedočiti da tuženica nije kriva, navodi da je zajedno s tuženicom prije sječe bila na adresi OH gdje nikoga nisu pronašle, kao i da joj je poznato da je tuženica godinama pozivala OH da vidi kako njegova stabla ometaju posjed tuženice te da zna da su predmetnu šumu prvo uživali Habazini, zatim ujne tužitelja, otac tužitelja te sada, valjda, i tužitelj. U prilog tome da svjedokinja ima saznanja da je tužitelj posjednik predmetne nekretnine, govori i činjenica da je bila spremna dogovoriti se s tužiteljem o tome da tužitelj podmiri troškove sječe stabala i odveze si stabla, na što on nije pristao.

27. Dakle, iz iskaza ispitanih svjedoka te tužitelja i same tuženice proizlazi da su se predmetna porušena stabla nalazila na dijelu nekretnine koja je u samostalnom posjedu i izvanknjižnom vlasništvu tužitelja, kao nasljednika iza oca OH.

28. Nadalje, iz iskaza svjedokinje VH proizlazi kako je ista postupala po naputku tuženice i da ju je tuženica molila da joj nađe nekoga tko će porušiti predmetna stabla, pa da je isto izvršio njezin sin sa svojim prijateljem, a sve po nalogu tuženice. Također sama tuženica iskazuje da je u dogovoru sa VH istoj rekla da poruši predmetna stabla i da ju je VH nazvala nakon što je sječa izvršena. Iz navedenog slijedi kako nije osnovan niti prigovor promašene pasivne legitimacije jer su upravo svjedokinja VH i njezini ljudi za korist tuženice izvršili radnju sječe stabala, i to po njezinom nalogu, što i sama tuženica priznaje.

29. Slijedom navedenoga, sud je u cijelosti povjerovao iskazu tužitelja da je tuženica naložila sječu spornih stabala upravo na njegovom dijelu šume te je tuženica u obvezi tužitelju nadoknaditi predmetnu štetu.

30. Odredbom članka 1045. stav 1. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Dakle, radi se o izvanugovornoj odgovornosti za štetu za koju štetnik odgovara po načelu presumirane krivnje.

31. Zakon o šumama ("Narodne novine" broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20, 101/23, dalje:ZŠ) sadrži posebne odredbe kojima je regulirano pravo na naknadu štete nastale šumi, šumskom zemljištu, šumskim proizvodima i šumskoj infrastrukturi te propisuje ovlaštenika takve naknade.

32. Tako je odredbom čl. 14. st. 1. ZŠ-a definiran je pojam šumoposjednika kao pravne svaka pravna ili fizička osoba koja kao vlasnik i /ili posjednik gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem.

33. Što se tiče visine štete, napominje se da tuženik na okolnosti visine štete nije dostavo dokaze, niti je provedenim dokazima dovedeno u sumnju utvrđenje visine štete na način kako je to utvrđeno vještačenjem stalnog sudskog vještaka za šumarstvo i zaštitu prirode. Uvidom u izračun štete utvrđeno je da su u predmetnom štetnom događaju posječena ukupno četiri stabala hrasta kitnjaka, ukupne vrijednosti 4.844,86 eura.

34. Prema čl. 4. st. 1. Šumsko-odštetnog cjenika (NN 37/15, 68/18) iznos naknade šumske štete utvrđuje se na način da se cijena iz važećih odgovarajućih cjenika Hrvatskih šuma d.o.o. pomnoži faktorom utvrđenom tim cjenikom, konkretno s faktorom 2,5 koji se primjenjuje za raznodobne šume stabala debljih od ½ promjera sječive zrelosti.

35. Imajući u vidu da je tijekom postupka utvrđeno da se panjevi označeni na skici uviđaja nalaze na dijelu nekretnine koja je bila u posjedu tužitelja, to je tužitelju valjalo primjenom materijalnog prava, i to članka 1046. ZOO-a, dosuditi naknadu štete u odnosu na porušena četiri stabala hrasta kitnjaka, pa tužitelju po toj osnovi pripada iznos od 4.844,86 eura, uzimajući u obzir vrijednosti šumske štete prema nalazu i mišljenju šumarskog vještaka.

36. Na tako utvrđeni iznos štete tužitelju pripadaju i zakonske zatezne kamate od dana donošenja presude do isplate, jer je visina štete utvrđena tek u ovome postupku, shodno odredbama čl. 1045. i 1046. ZOO-a i sukladno čl. 29. st.1. i 2. ZOO-a.

37. Slijedom svega navedenoga, ispunjene su opće pretpostavke odgovornosti za štetu odnosno subjekti obveznog odnosa, tj. oštećenik u konkretnom slučaju tužitelj i štetnik – tuženica, te štetna radnja koja se sastoji u aktivnoj radnji tuženice u vidu sječe stabala, te šteta, koja predstavlja smanjenje imovine u visini vrijednosti posječenih stabala, te uzročna veza i protupravnost, pa je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

38. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP- a, dok je visina troškova odmjerena sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 148/09, 142/2012, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, dalje u tekstu Tarifa).

39. Brižljivo ocjenjujući sve okolnosti u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a sud je tužitelju priznao samo troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice i to samo one troškove koji su pravodobno zahtijevani.

40. Dakle, kao potrebni troškovi tužitelju su priznati trošak sastava tužbe po tbr. 7/1 u iznosu od 100 bodova, trošak sastava podneska od 18. siječnja 2024., 27. studenoga 2024. i 2. listopada 2025. po tbr. 8/1 u iznosu od 100 bodova, sastav podneska od 30. rujna 2024., 14. siječnja 2025., 21. svibnja 2025. i 16. srpnja 2025. u iznosu od 25 bodova, trošak zastupanja na ročištima 18. travnja 2024., 14. lipnja 2024., 12. rujna 2025. i 8. listopada 2025. u iznosima od 100 bodova za svako ročište, trošak pristupa na očevid 11. listopada 2024, u iznosu od 100 bodova po tbr. 9/7, što je ukupno 1000 bodova x 2,00 eura, odnosno 2.000,00 eura, uvećano za PDV, dakle ukupno 2.500,00 eura. Nadalje, tužitelju je priznat trošak šumarskog vještaka u iznosu od 370,00 eura, trošak geodetskog vještaka u iznosu od 200,00 eura te trošak sudske komisije za potrebe očevida u iznosu od 56,84 eura. Tužitelju je također priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 33,23 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 33,23 eura. Stoga su tužitelju sveukupno priznati troškovi u iznosu od 3.193,30 eura.

41. Tužitelju nije priznat trošak dolaska na ročište za objavu presude jer na isto nije pristupila.

42. Tuženica nije uspjela u sporu te joj ne pripada ni naknada parničnog troška.

43. Na naknadu troškova dosuđena je i zakonska zatezna kamata tekuća od donošenja ove presude, temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a.

44. Slijedom navedenoga, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Donjoj Stubici 14. studenoga 2025.

Sutkinja:

Vesna Posavec

Viša sudska savjetnica:

Ines Oroz

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dostave iste. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o istoj odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. tužitelj po pun.

2. tuženica po pun.