Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-8038/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. VA, zbog prekršaja iz čl. 39. st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09. i 34/11.), odlučujući o prigovoru okrivljenice, podnesenom protiv prekršajnog naloga Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Solinu od 20. travnja 2022., broj: Pp-3189/2022, u sjednici vijeća održanoj 13. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu prigovora okr. VA a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i kazni te se izriče da je okrivljenica, djelom za koje je proglašena krivom, počinila prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), za koji joj se, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 260,00 EUR (dvjesto šezdeset eura), koju je dužna platiti u roku 30 dana od primitka ove presude, a ako u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
II. Odbija se prigovor okr. VA kao neosnovan te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prekršajni nalog.
III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, okr. VA je obvezna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 20,00 EUR (dvadeset eura) u roku 30 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Solinu od 20. travnja 2022., broj: Pp-3189/2022, okr. VA je proglašena krivom da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09. i 34/11.), za koji joj je izrečena novčana kazna 2.000,00 kuna, koju je dužna platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da je okrivljenica obvezna naknaditi 150,00 kuna.
2. Protiv navedenog prekršajnog naloga, okrivljenica je podnijela prigovor zbog izrečene novčane kazne te troškova prekršajnog postupka. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.
3. S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove čl. 237. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 238. st. 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.
4. Prigovor nije osnovan.
5. Prije svega, ispitujući pobijani prekršajni nalog po službenoj dužnosti, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenice, jer je, nakon donošenja pobijanog prekršajnog naloga, stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 114/22.), koji za inkriminirani prekršaj propisuje nižu novčanu kaznu (i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu) pa je, prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, a iz razloga jer je okr. VA pobijanim prekršajnim nalogom izrečena novčana kazna u visini posebnog minimuma, blaži za ovu okrivljenicu.
6. U vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09. i 34/11.), po kojem je okr. VA proglašena krivom i koji je za prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 3. tog Zakona propisivao, osim kazne zatvora do 30 dana, i novčanu kaznu u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 114/22.), za prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.) sada je, osim kazne zatvora do 30 dana, propisana i novčana kazna od 260,00 do 1.990,00 eura. Preračunavanjem, prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450), sada propisanu novčanu kaznu u novčanu valutu kune, jasno je da sada važeći Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), za ovaj prekršaj, propisuje nižu novčanu kaznu, i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu.
7. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.
8. Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen 12. ožujka 2022., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima te budući da je 1. siječnja 2023. stupio na snagu „novi“ Zakon sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži za okr. VA (prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, a iz razloga jer joj je pobijanim prekršajnim nalogom izrečena novčana kazna u visini posebnog minimuma), to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.
9. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i u povodu prigovora, u kojem je okrivljenica navela da do sada nikada nije prekršajno kažnjavana, da priznaje počinjenje prekršaja, da je zaposlena s malim mjesečnim primanjima od kojih sama plaća fakultet te da obećaje da se ovakvo ponašanje više neće ponoviti.
10. U odnosu na isticanje činjenice dosadašnje neosuđivanosti, treba navesti da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje sve građane na poštivanje pravnog poretka te da se radi o očekivanoj okolnosti kod svakog građanina, zbog čega se, po stavu ovog suda, navedena okolnost ne može smatrati naročito izraženom olakotnom okolnosti koja bi opravdala primjenu instituta ublažavanja kazne. Nadalje, sukladno odredbi čl. 237. st. 2. Prekršajnog zakona, okrivljenica je bila dužna podnijeti dokaze o činjenicama na kojima temelji prigovor, što okr. VA nije učinila pa su navodi prigovora o lošem imovnom stanju uslijed niskih mjesečnih primanja ostali na razini paušalnog isticanja.
11. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja te je okrivljenici za počinjeni prekršaj izrekao vrstu i mjeru prekršajnopravne sankcije primjerenu stupnju njene krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona. Cijeneći da nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdale izricanje kazne ispod zakonom propisanog posebnog minimuma, da je okrivljenici izrečena blaža vrsta propisane kazne te da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, ovaj sud smatra da je novčana kazna u visini zakonom propisanog posebnog minimuma primjerena stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona, zbog čega je pobijani prekršajni nalog preinačen u novčanoj kazni samo kao posljedica primjene blažeg propisa, što je ranije obrazloženo.
12. Odluku o troškovima prekršajnog postupka, okrivljenica pobija identičnim navodima kao i odluku o izrečenoj novčanoj kazni. Visina paušalne svote, određena po prvostupanjskom tijelu, vrlo je blizu donje granice okvira paušalne svote određene Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) i primjerena je s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenice. Okrivljenica ni na koji način nije dokazala da je lošeg imovnog stanja pa ovaj sud smatra da plaćanjem troškova prekršajnog postupka u izrečenoj visini neće biti dovedeno u pitanje njeno uzdržavanje.
13. Iz razloga navedenih u obrazloženju odluke o troškovima, ovaj sud je okrivljenicu obvezao i na plaćanje troškova žalbenog postupka 20,00 eura. Navedena odluka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije, zbog stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj), a s obzirom na složenost i trajanje postupka. S obzirom da u spisu nema podataka da bi okrivljenica bila lošeg imovnog stanja, niti da bi bila nesposobna za rad, ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 20,00 eura, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njeno uzdržavanje.
14. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. (t. I. izreke) i čl. 205. (t. II. izreke) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 13. studenog 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 3 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu i branitelja.
